Forum Klix.ba

Ajatolah_ wrote:http://www.klix.ba/vijesti/bih/grad-duh ... /140201032

tužno

rekla-kazala wrote:

bach wrote:[quote="kamen spoticanja"

izaberi grad u drzavi po svojoj zelji,pa cemo onda uporediti izgradjeno u tom gradu i ono izgradjeno u zenici nakon agresije

Koliko je stanova izgrađeno u Zenici nakon rata?

Poslije rata je u Zenici izgrađeno cca 1000 stanova. Zenica kao i Tuzla nema potrebe za stanovima jer je izgubila 30.000 stanovnika isto kao i Tuzla i ima višak stanova u odnosu na broj domaćinstava za 20.000.
Zenica je bila i ostala radnički grad i tako je treba i posmatrati.
Ima odličnu infrastrukturu, nema redukcija vode, uredan odvoz smeća, uređene parkove, jedini atletski stadion u BiH, najbolji nogometni stadion, najmoderniju dvoranu, zatvoreni bazen, uređene teniske terene, uređena šetališta.,...
Ima i par kvalitetnih restorana i dva nova hotela. Mane su to što nema veliku dnevnu migraciju kao Sarajevo,.. to što nema ambasada,... turista,... to što nema veliku ponudu fakulteta kao Sarajevo, Tuzla, Mostar,..to što nema značajnijih dešavanja osim ZEPS-a i utakmica reprezentacije i to što kantonalna bolnica nije na nivou Sarajeva, Tuzle, Mostara.
U svakom slučaju život u Zenici je daleko kvalitetniji sadržajem nego u manjih općina a daleko jeftiniji nego u Sarajevu tako da u Zenici 700 KM realno vrijedi više nego 1.000 KM Sarajevu. [/quote]

Zakoči malo.

Evo šta Zeničani kažu za Zenicu.

I sami ste svjesni da je stanje u našem gradu alarmantno, da zrak koji udišemo vodi ka popunjavanju odjela onkologije u KBZ, da se sve više djece rađa sa raznoraznim anomalijama... Moramo početi djelovati, ništa se već godinama ne mijenja, osim što smo sve bolesniji.



Video je napravljen prije četiri godine i za ove četiri godine, da li se išta promijenilo?! Ne, nije. Gore nam je, sve teže dišemo, naša djeca završavaju sa raznoraznim alergijskim bronhitisima, na inhalacijama, zbog oslabljenog imuniteta zakači se tu još koja bolešćura, piše nam sugrađanka Z.A., koja nam je i proslijedila video.



http://www.zenicablog.com/zuta-minuta/i ... enicu.html







- Ponekad mrzim svoj grad, ponekad mrzim one "ovlaštene" koji su dopustili ovakvo stanje, ponekad mrzim stanovnike ovog grada - koji su, blago rečeno, inertni u svemu. Bila sam na svakom protestu, ništa nismo dobili, možda bismo trebali agresivnije djelovati? Da zaključimo, Zenica je postala koncentracioni logor.

@ Bach
Živio sam u Zenici i kada se proizvodilo 2 miliona tona čelika i sad kad se proizvodi 650 hiljada.
Imamo 50 dana u zimskom periodu koji su problematični ali mislim da aerozagađenje još uvijek pravi manje štete nego kutija cigareta svaki dan u godini. Mnogo veći problem od željezare su izduvni gasovi automobila i ložišta po privatnim kućama.

kakavdanakneiskustvu wrote:

ušće wrote:

Lakat Jebić wrote:lusci palanka

Lušci palanka sad djeluje malo ljepše i svjetlije prije 3 dana sam prošao na putu za Krupu još se vide ožiljci nedavne prošlosti ali prolazio sam tim putem i prije 8-9 godina tada je stvarno bilo nekako mračno i zastrašujuće ,a tako mali prostor ...

Lusci palanka, to je opstina ili ne?, gdje se tacno nalazi?

bila je nekad opcina, danas nije. sad pripada sanskom mostu, na putu prema bosanskoj krupi

stanje u zenici je daleko od sjajnog, ali ipak neuporedivo sa pravim vukojebinama. gdje ima smoga ima i nešto što se dimi, a ovamo imaš cijele regije gdje bukvalno nema...

ho oponopono wrote:...đe ste beograđani!

Ja bio u Derventi prije par godina. Ono je katastrofa. Ko da je jucer rat zavrsio. B.Novi je ispropadao. B.Dubica tako tako.
Objektivno u Krajini imas tri grada da urbanisticki, infrastrukturno mozes zvati gradom. To su B.Luka zatim Prijedor i na trecem mjestu Bihac.

Krupa i Sana se kao nesto bore. Cazin se izdigao poslije rata i svijetla je tacka u ovom mraku. Kljuc i Petrovac nista. Pogotovo Petrovac. Drvar, Glamoc i Grahovo su boze sacuvaj. Nisam bio ali mislim da su istocna Hercegovina i Podrinje sa par izuzetaka teza tuga.

Objektivno BiH ima samo par gradova sa kakvom takvom perspektivom. Sarajevo, TZ, BL, MO, ZE, Bihac, Prijedor, donekle Doboj.

Od manjih sredina Bijeljina i B.Gradiska zbog carinskih terminala i relativne blizine ZG i BG. Cestovne povezanosti itd.
U srednjoj Bosni Vitez i Zepce imaju nekakvu sansu za prezivljavanjem. Spomenuti Cazin i Kladusa donekle zbog blizine Karlovca, Rijeke i Zagreba. E da i Brcko.Ovo ostalo je nista.

Lakat Jebić wrote:opet ja kulen vakuf je realno zabit, slijepo crijevo. vjerovatno zivne kad je regata. ja kad sam bio cini mi se da ni asfalta do njeg nije bilo. ili ispod njega prema martin brodu, ne sjecam se tacno

Ima asfalt sve do Kulen Vakufa i kroz Cukove i Orasac i sve do Vakufa. Ali tamo je vrijeme po meni stalo. Ljudi su nekom svom svijetu. Izolovana i pasivna sredina. Jedna osnovna skola i par trgovina. Bihac im je sve.

spreca wrote:Mozel neko ko je bio u Kljucu nesto reci o tom gradicu?

Ključ je OK, neki prosjek bosanske čaršije poput Donjeg Vakufa ili Kladnja recimo. Situacija nije najbolja ali se ne može svrstati u te najgore općine tipa Grahova, daleko je tu više ljudi i prometa a samim tim i para nego u dosta bh. općina. Industrije nema ali ima dosta malih obrta a dijaspora im je jaka pa gura kao i dosta krajiških općina. Ima i neke novogradnje, pravila se zgrada-dvije i tako...

Kad imaš u vidu da su Ključ, Bosanski Petrovac i npr Donji Vakuf općine u kojima je cjelokupno stanovništvo raseljeno u tri godine onda je situacija u tim općinama iznenađujuće dobra s obzirom da su se same od sebe podizale uz pomoć međunarodnih organizacija. U drugim općinama je obično jedan narod protjerao drugi i imaš neku polovičnu izbjegličku populaciju - ovdje su najprije jedni protjerali druge a ona bili protjerani i sami ili, bolje rečeno, utekli. Faktički te općine imaju jedan diskontinuitet života i nemaš nikog u njima da nije okusio izbjeglištvo i siromaštvo. Ono što je pozitivno jeste da su se ljudi vratili i krenuli graditi život i to ide nekako, nije bajno ali je s obzirom na okolnosti iznenađujuće dobro. Zato ja, iako dobro znam kakva je tamo situacija, ne mogu nijednu od ove tri općine staviti u kategoriju jadnih. Kakve su trebale biti one su Njujorkovi.

Još nešto - ove općine su smještene na jako prometnoj komunikaciji, magistralnom putu M-5 i živ je promet ljudi i roba. Kad bi im kojim slučajem paraziti iz kantona dopustili da gospodare svojim resursima to bi procvjetalo.

Grahovo i Drvar su drugo, ima dosta razloga što su te općine "čučnule" a svi se mogu svesti na tri osnovna:
1. Pad komunizma. Ove općine su bile bogato dotirane u komunističkom sistemu na račun ustaničkih zasluga i nije bilo kuće bez tzv. "boračke penzije" koja je skoro sama bila dovoljna za život manje obitelji. Uz te penzije u ovim gradićima je poticana industrija u planskoj ekonomiji kao i u ostatku BiH samo što je to u kombinaciji sa ovim boračkim beneficijama i niskim troškovima života bilo lova na kvadrat. Drvar je zatim imao jedan od najznačajnijih, što bi narod rekao, lendmarkova komunističkog turizma - Titovu kuću. I to je donosilo novac kroz ekskurzije, suvenire, noćenja... Znam da su likovi koji su mene učili svirati kuće napravili svirajući u hotelu u Drvaru. I na Oštrelju... Eh, vremena...
2. Humano preseljenje i problem Kantona 10. U Drvaru i Grahovu osim domicilnog povratničkog srpskog stanovništva žive Hrvati iz srednje Bosne i oni su dva različita svijeta, nije kao u B. Petrovcu ili Glamoču gdje su se ljudi poznavali i prije rata pa kasnije obnovili poslovne i susjedske odnose. Tamo se još na neki način gledaju preko nišana a cijeloj stvari ne pomaže što ih Kanton 10 diskriminira na svaki način. Narod koji je tu favoriziran je ustvari transplantat koji se nije baš najbolje primio i dugoročno nema nafake u Drvaru.
3. Prometna izoliranost. Prije rata je put ka moru vodio preko Drvara, Grahova i Knina a sada tuda prolazi samo ko mora. To dosta govori i ne ide na ruku tim općinama.


To je što se toga tiče a ne mogu vjerovati da niko nije spomenuo Cazin među ovim općinama koje se ubrzano razvijaju. Cazin se može porediti sa svim tim općinama tipa Srebrenika i Visokog u kojima ima dosta ljudskih i privrednih resursa koji omogućuju razvoj a politika im ide na ruku.

kakavdanakneiskustvu wrote:

spreca wrote:Mozel neko ko je bio u Kljucu nesto reci o tom gradicu?

Ja par puta prolazio,ne znam da se ima sta vidjeti

Ma i ja sam negdi prije 3 godine samo prosao kroz Kljuc....isao od BL za Bihac....nazalost nisam imao vremena da se malo ustavim i pogledam........kako znam za sebe niti jedno mjesto mi nije toliko golicalo mastu ka Kljuc....bas zbog naziva Kljuc

nije to ni blizu najprosperitetnijih malih sredina. tešanj i goražde - manja nezaposlenost nego u mnogo većim sredinama, proizvodno i izvozno orijentisana privreda, bukvalno privredna čuda za naše pojmove. široki, posušje i grude - drže pola maloprodaje za federaciju. pa trebinje - šverc komerc i žele granica...

Hodidid wrote:

Lakat Jebić wrote:opet ja kulen vakuf je realno zabit, slijepo crijevo. vjerovatno zivne kad je regata. ja kad sam bio cini mi se da ni asfalta do njeg nije bilo. ili ispod njega prema martin brodu, ne sjecam se tacno

Ima asfalt sve do Kulen Vakufa i kroz Cukove i Orasac i sve do Vakufa. Ali tamo je vrijeme po meni stalo. Ljudi su nekom svom svijetu. Izolovana i pasivna sredina. Jedna osnovna skola i par trgovina. Bihac im je sve.

Prije godinu-dvije znam da je bilo nekoliko kilometara bez asfalta ali mislim da je to bilo iz pravca Martin-Broda. Došao sam sa te strane a vratio se preko Orašca u jednoj maloj Tour-de-Kulen Vakuf vožnji na ribu u Martin-Brod i nazad tako da znam da je bilo nekog makadama ali ne znam tačno na kojoj dionici. Vakuf jeste slijepo crijevo ali opet ljudi nekako žive i meni je ono preslatko mjesto. Kulen Vakuf je skriveni biser Krajine i jako dobra potencijalna lokacija za neki avanturističko-ekološko-historijski turizam. Sad imaju historijsku šansu da iskoriste vrijeme dok je Emdžad G. načelnik Bihaća. On je iz Vakufa rodom a koliko vidim već im navlači koliko god može, nije se "odrodio" koliko god ga u Bihaću prozivali zbog seljačkog porijekla.

put od livna do grahova,nekih 70-80 km,zna se desiti par vozila da vidim,pusto

kakavdanakneiskustvu wrote:put od livna do grahova,nekih 70-80 km,zna se desiti par vozila da vidim,pusto

Dobar pejzaž, ravna cesta a nema policije.

E iz te pustahije ti je Gavrilo Princip, kad ideš ka Livnu nazire se to seoce na lijevoj strani kad ideš od Grahova.

Ridjobrki wrote:

spreca wrote:Mozel neko ko je bio u Kljucu nesto reci o tom gradicu?

Ključ je OK, neki prosjek bosanske čaršije poput Donjeg Vakufa ili Kladnja recimo. Situacija nije najbolja ali se ne može svrstati u te najgore općine tipa Grahova, daleko je tu više ljudi i prometa a samim tim i para nego u dosta bh. općina. Industrije nema ali ima dosta malih obrta a dijaspora im je jaka pa gura kao i dosta krajiških općina. Ima i neke novogradnje, pravila se zgrada-dvije i tako...

Kad imaš u vidu da su Ključ, Bosanski Petrovac i npr Donji Vakuf općine u kojima je cjelokupno stanovništvo raseljeno u tri godine onda je situacija u tim općinama iznenađujuće dobra s obzirom da su se same od sebe podizale uz pomoć međunarodnih organizacija. U drugim općinama je obično jedan narod protjerao drugi i imaš neku polovičnu izbjegličku populaciju - ovdje su najprije jedni protjerali druge a ona bili protjerani i sami ili, bolje rečeno, utekli. Faktički te općine imaju jedan diskontinuitet života i nemaš nikog u njima da nije okusio izbjeglištvo i siromaštvo. Ono što je pozitivno jeste da su se ljudi vratili i krenuli graditi život i to ide nekako, nije bajno ali je s obzirom na okolnosti iznenađujuće dobro. Zato ja, iako dobro znam kakva je tamo situacija, ne mogu nijednu od ove tri općine staviti u kategoriju jadnih. Kakve su trebale biti one su Njujorkovi.

Još nešto - ove općine su smještene na jako prometnoj komunikaciji, magistralnom putu M-5 i živ je promet ljudi i roba. Kad bi im kojim slučajem paraziti iz kantona dopustili da gospodare svojim resursima to bi procvjetalo.

Grahovo i Drvar su drugo, ima dosta razloga što su te općine "čučnule" a svi se mogu svesti na tri osnovna:
1. Pad komunizma. Ove općine su bile bogato dotirane u komunističkom sistemu na račun ustaničkih zasluga i nije bilo kuće bez tzv. "boračke penzije" koja je skoro sama bila dovoljna za život manje obitelji. Uz te penzije u ovim gradićima je poticana industrija u planskoj ekonomiji kao i u ostatku BiH samo što je to u kombinaciji sa ovim boračkim beneficijama i niskim troškovima života bilo lova na kvadrat. Drvar je zatim imao jedan od najznačajnijih, što bi narod rekao, lendmarkova komunističkog turizma - Titovu kuću. I to je donosilo novac kroz ekskurzije, suvenire, noćenja... Znam da su likovi koji su mene učili svirati kuće napravili svirajući u hotelu u Drvaru. I na Oštrelju... Eh, vremena...
2. Humano preseljenje i problem Kantona 10. U Drvaru i Grahovu osim domicilnog povratničkog srpskog stanovništva žive Hrvati iz srednje Bosne i oni su dva različita svijeta, nije kao u B. Petrovcu ili Glamoču gdje su se ljudi poznavali i prije rata pa kasnije obnovili poslovne i susjedske odnose. Tamo se još na neki način gledaju preko nišana a cijeloj stvari ne pomaže što ih Kanton 10 diskriminira na svaki način. Narod koji je tu favoriziran je ustvari transplantat koji se nije baš najbolje primio i dugoročno nema nafake u Drvaru.
3. Prometna izoliranost. Prije rata je put ka moru vodio preko Drvara, Grahova i Knina a sada tuda prolazi samo ko mora. To dosta govori i ne ide na ruku tim općinama.


To je što se toga tiče a ne mogu vjerovati da niko nije spomenuo Cazin među ovim općinama koje se ubrzano razvijaju. Cazin se može porediti sa svim tim općinama tipa Srebrenika i Visokog u kojima ima dosta ljudskih i privrednih resursa koji omogućuju razvoj a politika im ide na ruku.

@Brko hvala za Kljuc i ostalo


Emdzada G. poznam licno i svu mu uzu i siru fameliju.......meni izgleda sasvim Ok momak......inace sam svake godine ljetom u Bihacu po nekoliko dana.....imam tamo i rodbine............ a to mi je nekako usputna stanica za na more na putu odavde

Ridjobrki wrote:

spreca wrote:Mozel neko ko je bio u Kljucu nesto reci o tom gradicu?

Ključ je OK, neki prosjek bosanske čaršije poput Donjeg Vakufa ili Kladnja recimo. Situacija nije najbolja ali se ne može svrstati u te najgore općine tipa Grahova, daleko je tu više ljudi i prometa a samim tim i para nego u dosta bh. općina. Industrije nema ali ima dosta malih obrta a dijaspora im je jaka pa gura kao i dosta krajiških općina. Ima i neke novogradnje, pravila se zgrada-dvije i tako...

Kad imaš u vidu da su Ključ, Bosanski Petrovac i npr Donji Vakuf općine u kojima je cjelokupno stanovništvo raseljeno u tri godine onda je situacija u tim općinama iznenađujuće dobra s obzirom da su se same od sebe podizale uz pomoć međunarodnih organizacija. U drugim općinama je obično jedan narod protjerao drugi i imaš neku polovičnu izbjegličku populaciju - ovdje su najprije jedni protjerali druge a ona bili protjerani i sami ili, bolje rečeno, utekli. Faktički te općine imaju jedan diskontinuitet života i nemaš nikog u njima da nije okusio izbjeglištvo i siromaštvo. Ono što je pozitivno jeste da su se ljudi vratili i krenuli graditi život i to ide nekako, nije bajno ali je s obzirom na okolnosti iznenađujuće dobro. Zato ja, iako dobro znam kakva je tamo situacija, ne mogu nijednu od ove tri općine staviti u kategoriju jadnih. Kakve su trebale biti one su Njujorkovi.

Još nešto - ove općine su smještene na jako prometnoj komunikaciji, magistralnom putu M-5 i živ je promet ljudi i roba. Kad bi im kojim slučajem paraziti iz kantona dopustili da gospodare svojim resursima to bi procvjetalo.

Grahovo i Drvar su drugo, ima dosta razloga što su te općine "čučnule" a svi se mogu svesti na tri osnovna:
1. Pad komunizma. Ove općine su bile bogato dotirane u komunističkom sistemu na račun ustaničkih zasluga i nije bilo kuće bez tzv. "boračke penzije" koja je skoro sama bila dovoljna za život manje obitelji. Uz te penzije u ovim gradićima je poticana industrija u planskoj ekonomiji kao i u ostatku BiH samo što je to u kombinaciji sa ovim boračkim beneficijama i niskim troškovima života bilo lova na kvadrat. Drvar je zatim imao jedan od najznačajnijih, što bi narod rekao, lendmarkova komunističkog turizma - Titovu kuću. I to je donosilo novac kroz ekskurzije, suvenire, noćenja... Znam da su likovi koji su mene učili svirati kuće napravili svirajući u hotelu u Drvaru. I na Oštrelju... Eh, vremena...
2. Humano preseljenje i problem Kantona 10. U Drvaru i Grahovu osim domicilnog povratničkog srpskog stanovništva žive Hrvati iz srednje Bosne i oni su dva različita svijeta, nije kao u B. Petrovcu ili Glamoču gdje su se ljudi poznavali i prije rata pa kasnije obnovili poslovne i susjedske odnose. Tamo se još na neki način gledaju preko nišana a cijeloj stvari ne pomaže što ih Kanton 10 diskriminira na svaki način. Narod koji je tu favoriziran je ustvari transplantat koji se nije baš najbolje primio i dugoročno nema nafake u Drvaru.
3. Prometna izoliranost. Prije rata je put ka moru vodio preko Drvara, Grahova i Knina a sada tuda prolazi samo ko mora. To dosta govori i ne ide na ruku tim općinama.


To je što se toga tiče a ne mogu vjerovati da niko nije spomenuo Cazin među ovim općinama koje se ubrzano razvijaju. Cazin se može porediti sa svim tim općinama tipa Srebrenika i Visokog u kojima ima dosta ljudskih i privrednih resursa koji omogućuju razvoj a politika im ide na ruku.

Kladanj je jedna od najsiromasnijih opstina u TK, ne moze se ni porediti sa ostalim opstinama, osim mozda ovih novih tipa Sapna.

Arteta wrote:

Ridjobrki wrote:

spreca wrote:Mozel neko ko je bio u Kljucu nesto reci o tom gradicu?

Ključ je OK, neki prosjek bosanske čaršije poput Donjeg Vakufa ili Kladnja recimo. Situacija nije najbolja ali se ne može svrstati u te najgore općine tipa Grahova, daleko je tu više ljudi i prometa a samim tim i para nego u dosta bh. općina. Industrije nema ali ima dosta malih obrta a dijaspora im je jaka pa gura kao i dosta krajiških općina. Ima i neke novogradnje, pravila se zgrada-dvije i tako...

Kad imaš u vidu da su Ključ, Bosanski Petrovac i npr Donji Vakuf općine u kojima je cjelokupno stanovništvo raseljeno u tri godine onda je situacija u tim općinama iznenađujuće dobra s obzirom da su se same od sebe podizale uz pomoć međunarodnih organizacija. U drugim općinama je obično jedan narod protjerao drugi i imaš neku polovičnu izbjegličku populaciju - ovdje su najprije jedni protjerali druge a ona bili protjerani i sami ili, bolje rečeno, utekli. Faktički te općine imaju jedan diskontinuitet života i nemaš nikog u njima da nije okusio izbjeglištvo i siromaštvo. Ono što je pozitivno jeste da su se ljudi vratili i krenuli graditi život i to ide nekako, nije bajno ali je s obzirom na okolnosti iznenađujuće dobro. Zato ja, iako dobro znam kakva je tamo situacija, ne mogu nijednu od ove tri općine staviti u kategoriju jadnih. Kakve su trebale biti one su Njujorkovi.

Još nešto - ove općine su smještene na jako prometnoj komunikaciji, magistralnom putu M-5 i živ je promet ljudi i roba. Kad bi im kojim slučajem paraziti iz kantona dopustili da gospodare svojim resursima to bi procvjetalo.

Grahovo i Drvar su drugo, ima dosta razloga što su te općine "čučnule" a svi se mogu svesti na tri osnovna:
1. Pad komunizma. Ove općine su bile bogato dotirane u komunističkom sistemu na račun ustaničkih zasluga i nije bilo kuće bez tzv. "boračke penzije" koja je skoro sama bila dovoljna za život manje obitelji. Uz te penzije u ovim gradićima je poticana industrija u planskoj ekonomiji kao i u ostatku BiH samo što je to u kombinaciji sa ovim boračkim beneficijama i niskim troškovima života bilo lova na kvadrat. Drvar je zatim imao jedan od najznačajnijih, što bi narod rekao, lendmarkova komunističkog turizma - Titovu kuću. I to je donosilo novac kroz ekskurzije, suvenire, noćenja... Znam da su likovi koji su mene učili svirati kuće napravili svirajući u hotelu u Drvaru. I na Oštrelju... Eh, vremena...
2. Humano preseljenje i problem Kantona 10. U Drvaru i Grahovu osim domicilnog povratničkog srpskog stanovništva žive Hrvati iz srednje Bosne i oni su dva različita svijeta, nije kao u B. Petrovcu ili Glamoču gdje su se ljudi poznavali i prije rata pa kasnije obnovili poslovne i susjedske odnose. Tamo se još na neki način gledaju preko nišana a cijeloj stvari ne pomaže što ih Kanton 10 diskriminira na svaki način. Narod koji je tu favoriziran je ustvari transplantat koji se nije baš najbolje primio i dugoročno nema nafake u Drvaru.
3. Prometna izoliranost. Prije rata je put ka moru vodio preko Drvara, Grahova i Knina a sada tuda prolazi samo ko mora. To dosta govori i ne ide na ruku tim općinama.


To je što se toga tiče a ne mogu vjerovati da niko nije spomenuo Cazin među ovim općinama koje se ubrzano razvijaju. Cazin se može porediti sa svim tim općinama tipa Srebrenika i Visokog u kojima ima dosta ljudskih i privrednih resursa koji omogućuju razvoj a politika im ide na ruku.

Kladanj je jedna od najsiromasnijih opstina u TK, ne moze se ni porediti sa ostalim opstinama, osim mozda ovih novih tipa Sapna.

Nebih rekao da je Kladanj u goroj situaciji od grahova i nekih mjesta kao sto neko rece Srebrenica,Milici ,H.pijesak .....Sapna je mala i ako se ne varam posle ratna opcina

...

Već ranije rekoh da Bosansko Grahovo je broj jedan na listi najjadnijih gradova, uz ozbiljnu konkurenciju jedino u vidu Kalinovika... Ta dva grada su ultimate level... Iza njih bi išli Čajniče, Han Pijesak, Glamoč, Vareš, Drvar, Srebrenica, Lopare, Ljubinje... To bi recimo bilo nekih mojih TOP 10... Nisam siguran da li bi tu možda trebalo uvrstiti i Rudo i Bosanski Petrovac...

A spominjati Živinice i Gračanicu u ovom kontekstu je blasfemija

cyprus wrote:Već ranije rekoh da Bosansko Grahovo je broj jedan na listi najjadnijih gradova, uz ozbiljnu konkurenciju jedino u vidu Kalinovika... Ta dva grada su ultimate level... Iza njih bi išli Čajniče, Han Pijesak, Glamoč, Vareš, Drvar, Srebrenica, Lopare, Ljubinje... To bi recimo bilo nekih mojih TOP 10... Nisam siguran da li bi tu možda trebalo uvrstiti i Rudo i Bosanski Petrovac...

A spominjati Živinice i Gračanicu u ovom kontekstu je blasfemija

uh da su bogdo mnogi ko Zivinice i Gracanica,,,,,,pogotovu Gracanica

spreca wrote: Nebih rekao da je Kladanj u goroj situaciji od grahova i nekih mjesta kao sto neko rece Srebrenica,Milici ,H.pijesak .....Sapna je mala i ako se ne varam posle ratna opcina

I nije, ali svakako ne bih rekao da spada u te srednje razvijene gradove, jer ako spada u srednje razvijene gradove onda okolni gradovi svi odreda spadaju medju najrazvijenije.

Sapna jeste poslijeratna opstina, ali tu je negdje sa Kladnjom, mozda samo po infrastrukturi je losija.
Najbolji primjer razvijenosti te opstine se moze vidjeti u sportu, gdje fudbalski klub je daleko losiji od prosjecnih sela iz Kalesije, Lukavca, Gracanice itd.

Živinice su pojam za mnoge bh gradove s obzirom na situaciju u državi ne kažem da je odlično ali je iznadprosječno i samo neznalice mogu ovdje spominjati živinice

Da dodam još da Živinice imaju najveći natalitet u tk i mislim čak i u čitavoj državi

Poslo' preko telefona neksus pet

Najjeftinji stan na kugli zemaljskoj. Gdje drugo nego u Varešu?

55 kvadrata za 10.000 KM


http://www.pik.ba/artikal/9988508/stan-u-vares-majdanu/

Mrkonjić Grad, Rogatica i Jakeš današnje "Vukosavlje"... Imam neke rodbine tamo, tjeskoba me safata kad se sjetim

Arteta wrote:

spreca wrote: Nebih rekao da je Kladanj u goroj situaciji od grahova i nekih mjesta kao sto neko rece Srebrenica,Milici ,H.pijesak .....Sapna je mala i ako se ne varam posle ratna opcina

I nije, ali svakako ne bih rekao da spada u te srednje razvijene gradove, jer ako spada u srednje razvijene gradove onda okolni gradovi svi odreda spadaju medju najrazvijenije.

Sapna jeste poslijeratna opstina, ali tu je negdje sa Kladnjom, mozda samo po infrastrukturi je losija.
Najbolji primjer razvijenosti te opstine se moze vidjeti u sportu, gdje fudbalski klub je daleko losiji od prosjecnih sela iz Kalesije, Lukavca, Gracanice itd.

Neznam dali nesto radi u kladnju osim sumarije........mada nekada nisu bili losi.......mislim da imaju uslove za turisam pa i zimske sportove ali je problem sto mi nismo narod koji bas obozava te zimske sportove