Forum Klix.ba

Dnevni list 29.studeni 2014.god
Revizija branitelja i socijale se nastavlja, gospodarstvo bi trebalo napokon ‘prodisati’

SARAJEVO – Ministri vanjskih poslova članica EU-a prošlog petka su usvojili novu inicijativu “novog pristupa” europskoj tranziciji BiH, koju je pokrenula Hrvatska, a koju su potom razradili i predložili Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, odnosno šefovi diplomacija Frank Walter Steinmeier i Phillipp Hammond.
Sad je to i službena inicijativa Bruxellesa. U potpunosti je kompatibilna sa sporazumom za rast zemalja članica EU-a, ali je usko vezana i sa sporazumom za rast i zapošljavanje koji je predstavljen u Sarajevu 24. srpnja. Njemu je također “kumovao” EU na čelu s Njemačkom čiji je ministar vanjskih poslova boravio u BiH, dok se sporazum u suradnji domaćih stručnjaka i gospodarstvenika pripremao. Taj dokument bit će temelj rada budućih vlasti na svim razinama u BiH.

Revizija branitelja

U sporazumu se navodi da za pokretanje gospodarstva i stvaranje radnih mjesta BiH treba, prije svega, “smanjiti javnu potrošnju i osigurati veći broj pojedinaca i organizacija koje plaćaju porez”, što će značiti bolne reforme u javnom sektoru, jaču kontrolu, inspekcije, ali i reformu poreznog sustava, posebice dijela koji se tiče nameta na plaće, odnosno opterećenja poslodavaca. Kao druga stavka je naglašeno kako se moraju “osigurati da su plaće najvećim dijelom vezane za vještine i rezultate rada, a manje ovisne o duljini radnog staža”. Tako će nove vlasti morati zadirati u radnička prava koja im, uz neke manje izmjene, jamči gotovo 40 godina star zakon iz “onog sustava”. Primjerice, liječnici će se plaćati po učinku-broju pacijenata pa ista primanja neće imati onaj koji je imao 30 i onaj koji je imao 100 pacijenata mjesečno. Vlasti će morati mijenjati zakona u dijelu oko ugovora na neodređeno koji bi trebali postati nepoznat pojam, ali i dirati u kolektivne ugovore u javnom sektoru. Minimalna zajamčena plaća trebala bi biti prošlost. Upravo ovo poslodavci navode kao glavnu prepreku zapošljavanju jer “radnika praktično ne možeš ni zaposliti ni otpustiti”. I dok se kao argument “za” navodi činjenica da države (gotovo sve europske i SAD) koje imaju zakone prema kojima je lakše otpustiti radnika imaju i manju nezaposlenost radi “lakše cirkulacije i mobilnosti radne snage”, sindikati zaposlenih u javnim službama u BiH skočili su se na noge. Vjerojatno opravdano strahuju da je to priprema za masovne otkaze. Ni ostali (granski) sindikati nisu ostali nijemi. Tako su, primjerice, dugogodišnja prva sindikalistica RS-a Ranka Mišić i njezin federalni kolega Ismet Bajramović ocijenili kako bi to “uništilo ionako obespravljene radnike” pozivajući čak Petera Sorensena na razgovor, iako je on završio s mandatom i napustio BiH mjesec dana ranije. Još jedno “osinje gnijezdo”, a što se traži od naših vlasti je “smanjiti broj povlaštenih mirovina te povećati socijalnu pomoć za one kojima je istinski potrebna”. Ovo ukratko znači nastavak revizije branitelja, iako su neke stranke najavile da će ju poništiti, ali i reforme mirovinskih sustava u FBiH i RS-u, prije svega u dijelu koji se tiče obračuna mirovina, posebno onih najvećih, ali i drugih socijalnih davanja.

Preraspodjela “socijale”

Dr. Žarko Papić, koji se godinama bavi ovom problematikom, ističe kako BiH izdvaja dva puta više nego od zemalja u regiji za novčane transfere, a u to se ne računaju doprinosi za mirovine, zdravstvo i slično.
- Najgore je što od svih tih sredstava samo 18 posto dobiva najsiromašnija petina stanovništva u BiH, a 27 posto dobiva najbogatija petina. Ovakav sustav socijalne zaštite nema skoro nikakav efekt na smanjenje siromaštva. Na bazi analize Svjetske banke, kad bi potpuno bili ukinuti ovi transferi, siromaštvo bi se uvećalo za 1,2 indeksna boda, bilo bi 19,8 posto. Predkrizne 2007. se proračun odlično punio zbog PDV-a i tad ste imali 18,6 posto ljudi koji su na rubu siromaštva i čiji su prihodi po svim osnovama ispod 238 marke mjesečno. Sve govori da sustav socijalne zaštite ne utječe na siromaštvo – ističe dr. Papić.
Poseban problem je što je, prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u FBiH najveće u regiji i među najvećim u Europi i iznosi 72,2 posto, tako da poslodavac na, recimo, tisuću maraka radniku mora državi platiti 720 maraka. Sa svim ostalim parafiskalnim nametima, u ovisnosti o županiji i općini, poslodavac mora isplatiti i do 900 maraka na isplaćenih tisuću maraka radniku! Samo na poreze i socijalne doprinose na tisuću maraka poslodavac mora isplatiti državi oko 600 maraka. Rezultat je odvraćanje od zapošljavanja, odbijanje stranih i domaćih ulagača i veliki broj radnika “na crno”.
- Nisu točni navodi da u BiH postoji 500 tisuća nezaposlenih, nego najviše 320 tisuća nezaposlenih ili 27,5 posto. Pretpostavlja se da, a i neke statistike govore, da u sivoj ekonomiji u BiH radi oko 200 tisuća ljudi od pola milijuna. To govore Svjetska banka i ozbiljne međunarodne institucije. Stručnom analizom bi se moglo doći do prihvatljive cijene rada za poslodavce u BiH, kako bi ljudi u sivoj ekonomiji ušli u legalne tijekove tržišta rada – kaže Adnan Delić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kraj spašavanja “gubitaških” poduzeća

Među ostalim zahtjevima su “smanjenje zahtjeva i vremena potrebnog za pokretanje poslovanja“, “usvajanje unaprijeđenog okvira za stečajeve kako bi se poduzeća mogla brže restrukturirati”, što bi značilo kraj spašavanja javnih poduzeća kojima očigledno nema spasa i u koja se godinama ubacuje novac radi kupnje socijalnog mira. Među zahtjevima je i “izrada jasnih, javnih e-registara procedura za licence i dozvole”.

Branitelji milijunaši

Dr. Žarko Papić ističe kako je čitav socijalni sustav u BiH baziran “na pravu”, a ne na “stvarnim potrebama”. To se, kaže, posebno odnosi na braniteljske populacije. “Znači, imate pravo s obzirom na stupanj invalidnosti dobivati novčanu nadoknadu, a istodobno, praktično, možete imati 100 milijuna maraka u nekretninama i mjesečni prihod 200.000 maraka! Uzmimo ratne vojne invalide kao primjer, uz puno poštovanje prema toj kategoriji. Oni su kategorizirani u deset kategorija i pravo na novčanu naknadu stječu s 20 posto invalidnosti, a s tim postotkom ste sposobni za rad. Mnogo ih ima niske postotke invalidnosti i dobiva sitan novac, ali u masi je to veliki novac. Zatim, potpuno je različit status civilnih, neratnih invalida u odnosu na RVI, što je u suprotnosti sa svim standardima EU-a jer ove osobe moraju biti jednake bez obzira na podrijetlo invalidnosti”, pojašnjava dr. Papić.

Naknada za “nešto”

Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže da više nema smisla govoriti o opterećenju, već vlast treba pristupiti konkretnim koracima promjene stanja. “Svaki od nameta se može smanjiti, kao što se i određena davanja mogu osloboditi ili nadomjestiti drugim. Mogu se smanjiti porezi, doprinosi, određene naknade i pristojbe. Postoji i čitav niz naknada i fiskalnih nameta koje poslodavci apsolutno ne bi trebali plaćati, kao što su ‘naknade za općekorisnu funkciju šuma i voda’”, navodi Pandurević.

Na začelju regije

Iz Gospodarske komore FBiH u više navrata su isticali kako se, osim analize naknada za opća dobra, treba voditi računa i da njihova upotreba bude učinkovitija. Osim smanjenja opterećenja gospodarstva iz Komore navode kako se zapošljavanje može potaknuti i stimulativnim mjerama, osobito za malo i srednje gospodarstvo. Kao jedan od prijedloga je osigurati uvjete da ljudi nemaju namete u početnim razdobljima rada kako bi se osposobili za uspješno poslovanje. I iz Gospodarske komore RS-a ističu kako je nužno raditi na ukidanju niza fiskalnih, a osobito parafiskalnih opterećenja. I jedni i drugi ističu kako nas istraživanje Svjetske banke godinama svrstava na samo začelje zemalja regije, ali i Europe i svijeta kad su u pitanju uvjeti poslovanja.

Poslodavci traže izmjenu zakona o radu

Jedan od prioritetnih zahtjeva poslodavaca u BiH i njihovih udruga je donošenje novih zakona o radu, budući da je sadašnji, uz neke izmjene, donesen prije skoro 40 godina “u onom sustavu”. Zahtjev je to i međunarodnih financijskih institucija, prije svih MMF-a, a to je i dio sporazuma o rastu i zapošljavanju te novog pristupa EU-a prema BiH. Zakon se mora prilagoditi tržišnim uvjetima poslovanja, a ključno je “pojednostavljenje procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu čime bi se postigla veća mobilnost radne snage, povećala odgovornost prema preuzetim obvezama i radnika i poslodavca te smanjilo opterećenje gospodarstva”.

Rast nameta i javnog sektora

Problem BiH su i dva ekonomska prostora, dok je cijeli EU jedan. Tako FBiH nema porez na dividendu, a poduzeća koja izvezu više od 30 posto proizvoda prve godine ne plaćaju porez. Iz RS-a pak godinama traže izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim bi se ukinuo porez na dividendu i udjel u dobiti. Traže i vraćanje neoporezivog dijela dohotka i stope poreza na dohodak. Prema podacima Svjetske banke od 189 zemalja, BiH je rangirana na 131. mjestu prema kriteriju “jednostavnost plaćanja poreza”. To zemlju ostavlja na vrlo lošoj poziciji u utrci za strane investicije. Uz to, u zadnjih desetak godina neprekidno raste financijsko opterećenje poslodavaca, a usporedno s tim i broj zaposlenih u javnom sektoru koji živi od privatnika.