kazu da se ovih dana na Panonskom proda oka 5 tisuca ulaznica
Vijesti iz Tuzle
-
Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#302
hajd sad jedna nevazna vijest... idem ja polako s foruma... budite mi dobri, zivi i zdravi... 
i nemojte vise one srbe zatvarat na tusnju... zale se djeca nemaju gdje lopte igrat...
i nemojte vise one srbe zatvarat na tusnju... zale se djeca nemaju gdje lopte igrat...
-
car-x
- Posts: 3483
- Joined: 14/06/2002 00:00
- Location: Dunaj
- Contact:
#303
opet ti negdje ides.. bas si muhanat neki..Alfons Kauders wrote:hajd sad jedna nevazna vijest... idem ja polako s foruma... budite mi dobri, zivi i zdravi...
i nemojte vise one srbe zatvarat na tusnju... zale se djeca nemaju gdje lopte igrat...
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#304
dame i gospodo..sa velikim zadovoljstvom vas obavjestavam (ako vec niste culi)
u Clubu 65 next utorak - 16.08.2005. dolazi
njjegovo velicanstvo...Darko RUNDEK
ruke i makedo da cujem, dukatima cu ako treba da mu platim
a mogao bi vala malo da nas podsjeti i na mladje dane, ono iz ruke bi mu jeli
u Clubu 65 next utorak - 16.08.2005. dolazi
njjegovo velicanstvo...Darko RUNDEK
ruke i makedo da cujem, dukatima cu ako treba da mu platim
a mogao bi vala malo da nas podsjeti i na mladje dane, ono iz ruke bi mu jeli
Last edited by sunday_morning on 09/08/2005 17:33, edited 1 time in total.
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#306
ma sta kazes jadna?!
ma doce on meni kuci..mrcina jedna...a prodaje mi da je na poslovnom putu. doduse moram mi donjet dnevnice na sunce, pa nek radi sta hoce. 
ma doce on meni kuci..mrcina jedna...a prodaje mi da je na poslovnom putu. doduse moram mi donjet dnevnice na sunce, pa nek radi sta hoce.
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#309
znas sta bug...kod mene nema price...polomicu i tebi i njemu kosti a zvacu i pittera svalera u pomoc
--------------------------------------------------------------------
nego, back to topic - interesatno je kako Miljenko Jergovic pise o Rundeku:
POGOVOR 'DUHOVIMA'
(Miljenko Jergovic, Duhovi, 2001)
Darko Rundek se na jugoslavenskim televizijama pojavio pod debelim slojem bijele klaunske sminke, potpuno bezizrazajnog lika, na kojem su se isticale samo oci. Artificijalna teatralna pojava, uz isforsirano inzistiranje na anonimnosti i sustinskoj nepojavnosti koja je obiljezila prve mjesece, pa i godine Rundekove javne, spotovkse slike, bila je mozda, posvetom njegovim kazalisnim interesima, ali je ostala sasvim u suprotnosti s vrstom i sadrzajem njegove poetike, stihovima koje je pjevao, komunikativnoscu, toplinom i izravnoscu kakvi su bili rijetki i u papirnatom i u pjevanom pjesnistvu tog vremena. Rundekovo bijelo lice bilo je neka vrsta ustupka trendovima i jedna od tipskih maski koje su postojale na europskoj novovalnoj sceni kao kodificirani znak, striktan kao sto su bile maske u antickim tragedeijama. Sminka, gusti bijeli puder, bila je zapravo jedini Rundekov popust duhu vremena i amblematske pripadnosti novom valu. Usotalom ima neke artisticke pravde u odluci da se put u umjetnost zapocne s maskom.
Novi val oznacio je zavrsetak naivne faze jugoslavenskog rocka, obiljezene formalnim ili neformalnim prepjevima britanskih ili americkih izvornika, temama koje su bile posudjene iz tudje stvarnosti i rimama koje su najcesce pripadale svijetu lose djecje poezije. Jedini izlaz iz totalnog eklekticizma pronalazen je u motivima birtijski shvacenog folklora koji je u glabenom, a pogotovu u tekstualnom smislu isao ispod razine niskih standarda novokomponirane narodne muzike. Uz rijetke izuzetke, recimo grupu Buldozer ili do odredjene mjere Dragu Mlinarca, rock se kretao po rubovima gradova, lakoglazbenoj i festivalskoj estradi, ispunjen fascinacijama koje su u biti sasvim neurbane i mogle su funkcionirati samo kao kic ili u najboljem slucaju kao camp - recimo u sceni audicije iz kultnog filma "Kada budem mrtav i beo" Zivojina Pavlovica.
Punk i novi val rodjeni su u sredistima Ljubljane, Zagreba i Beograda; u prekretnickim godinama 1979. i 1980., donijeli su potpuno urbani zvuk i smisao, a tekstovi pjesama vise nisu sluzili tek tome da bi pjevac mogao izgovarati neke rijeci. Autori tih prvih pravih songova u brechtovskom smislu rijeci bili su Grega Tomc, Johnny Stulic, Jura Stublic, Milan Mladenovic, Srdjan Gojkovic, grupa Idoli i Darko RUndek. U poetickom smislu bili su to vrlo raznorodni tekstopisci, od izravnih, veristickih i socijalno angaziranih do neosimbolista i kvaziromanticara, ali sve njih odredjivala je visoka pismenost i svijest o dvojnom karakteru pjesme koja treba biti otpjevana. Song nije gluha poezija, tekst koji ostaje na papiru i komunicira preko unutarnjeg sluha; song se treba cuti i pjevati i biti jedno u ritmu i melodiji. Onse u vrijeme punka i novog vala pisao bez uzora u ovdasnjim jezicima jer ih nije ni bilo. Istina, postojali su medju kantautorima pisci koji su postavljali visoke literarne standarde, recimo Tomaz Pengov, Arsen Dedic ili Toma Bebic, ali u njihovom slucaju cesce se radilo o pjevanoj poeziji, onome cemu glazba sluzi tek kao ispomoc, nego o pjesmama u kojima bi bila uspostavljena potpuna muzicko tekstualna ravnoteza. Glazbeni idiomi novog vala bez te ravnoteze ne bi mogli funkcionirati, pa je tako moralo biti stvoreno nesto novo iz nicega.
U prici o tom vremenu Darko Rundek i Haustor ostali su mimo trenda i njegovih prirucnih neformalizovanih pravila. Dok su drugi, svatko pojedinacno, sebi odredjivali zanr, poetiku i poeticka ogranicenja, Rundek je pisao izvan pravila, na najsirem mogucem znacenjskom i stilskom prostoru. On nije bio pisac jedne opsesije, kao Stulic, jedne emocije kao Stublic ili striktnog autorskog rukopisa kao Mladenovic. Vec se na prvom albumu igrao razlicitim stilovima i formama, tako da iz tog vremena citamo pjesmu Lice koja zvuci i zraci duhom klasicnog reduciranog kazalisnog songa, Duhove u kojima je ispricana, gotovo epski brbljivo, prica o ekskurziji do zagorske krcme Kod tuzne Bare, pa onda pjesmu Radnicka klasa odlazi u raj koja je cenzorskom intervencijom bila izbacena s prvog albuma HAustora jer je dozivljena kao rugalica na racun sistema socijalistickog samoupravljanja, ali nakon svega, nakon sto je citavoj jednoj eri istekao rok trajanja, ostaje kao tuzno-melankolicna himna prevarenog proletarijata cijoj je ulozi u povijesti dosao kraj.
Po svojoj strukturi, ali i po pogledu na svijet, te pjesme bile su amblematski primjerci buduceg Rundekovog pjevanog pjesnistva. Duhovi su, recimo, uveli zagorski dijalekat na novovalnu scenu i bili su prva od niza Rundekovih pjesama pisanih izvan knjizevnog standarda, ali i pocetak igre s glazbenim i kulturnim etno motivima koja ce se prenositi s albuma na album Haustora, da bi na kraju, na plocama koje potpisuje samo svojim imenom, ta igra nehotice postala dio planetarnog world music trenda.
Drugi album grupe Haustor, Treci svijet, mogao se slusati i citati kao neka vrsta romana. Sve pjesme, s izuzetkom prenesene Radnicka klasa odlazi u raj, pricale su o istome: o luci i zadnjem pogledu na Jersaleim, vrucim dolarima i mirisu dima, o danu parade i zlatnom nebu iznad grada, o tamnom bubnju, babilonskim bakljama i crnom sjemenu, o momcima s automatima koji glume patuljke u vrtu, gradu u dolini, jutarnjim tihim kolonama, crvenim maglama, gavranu - ptici slobode, o strazarima koji dolazei odlaze, slikama iz maste za ratne godine, rujnim radnim jutrima i strmim vecerima, o brodovima u prasnjavoj luci crnoj od znoja robova, bosim zenama koje na glavama nose tajni teret metaka u korpama sa paprom, zenama koje ciste ribu, kolibama pred kojima se gase vatre... Prica se dogadja u nekoj Latinskoj Americi, Africi ili zemlji na rubu svijeta, u nekom Trecem svijetu koji vrije pred pobunu, a ona se vjerojatno nikada ne dogodi, nego u ocima i usima ljudi ostaje kao sjecanje na atmosferu opasnog ljetnog danakada je zivot nakon stoljeca sutnje izdavao lazna obecanja. Pjesme Treceg svijeta podsjecaju na avanture Corta Maltezea, ispunjene jakim slikama, pozivima na koje se nitko nece odazvati; uokvireni svijet koji djeluje tako mocno cjelovito i privlacno na nacin Borgesovog izmisljenog, mistificiranog dokumenta.
Nakon tog ispjevanog romana Rundek se vraca strategiji rasutog tereta, efektnim lirskim slikama, njeznim ljubavnim pjesmama, songovima u kojima se cesto pojavljuju dva ili tri glasa, razlicita po smislu, intonaciji i svjetonazoru, uz povremena vracanja na motive Treceg svijeta. Recimo, pjesma Sejmeni bas po svemu pripada Trecem svijetu i vjerojatno bi bila jedan od vrhunaca tog opasnog romana u slikama. Njezino praporijeklo po svoj prilici je u hercegovackoj sevdalinki istog naslova i slicnih motiva ("Niz polje idu, babo, sejmeni / Sejmenske pjesme, babo, pjevaju/ I tvoga sina Marka tjeraju"). Razlika je u tome sto kod Rundeka sejmeni donose lance, ali im ljudi proci ne daju, pa sejmeni nikoga ne odvedu i ne pjevaju svoje pjesme. No, ako te dvije daleke price i nemaju izravne veze, ako je svaka veza slucajna, proizvoljna ili rodjena u fantzaiji onoga koji cita i ako su sejmeni u Rundekov svijet dosli iz nekog cetvrtog svijeta, cak ni tada ovakve usporedbe nisu sasvim bez razloga i povoda.Rundekova poezija sva je od mogucih usporedbi, motivskih posudbi, isjecaka drugih i tudjih prica, naglih iskakanja, zanrovskih prelijevanja i mijesanja razlicitih jezika i kulturnih idioma. Ona moze i hoce ono sto hrvatsko papirnato pjesnistvo nije moglo i znalo, a to je izaci iz zatvorenog i sa svih strana omedjanog prostoraunutarnjih fascinacija, recimo bas fascinacije Jorgeom Luisom Borgesom, i biti kozmopolitska, otvorena i aleksandrijski zacudna, siroka i istovremeno komunikativna na nacin na koji komunikativan mora biti svaki song. Kada covjek samo cita Darka Rundeka i u usima nema zive melodiju i ritam tih pjesama, on ne nailazi na siromastvo forme kakvo se obicno podrazumijeva i ocekuje od pjevanih tekstova, niti na nezgrapnosti koje su na takvim tekstovima obicno vidljive nakon sto ih se izvuce iz njihovog prirodnog konteksta i osudi na gluhocu papira. Glazba im je uvjetovala samo potrebu za jasnocom, a jasnoca nije mogla nestati kada su pjesme ostale bez glazbe.
Nakon Apokalipsa slijede komorne price, stihovi koji obicno sklapaju neku fabulu, recimo sjecanje na ljetovanja iz djetinjstva, pretrpavanje fice svim bespotrebnim i opterecujucim stvarima za koje su nasi stari vjerovali da zivot cine laksim, pa onda ciscenje tavana i stara kozna sandala koja ispada iz ormara i stvara caroliju price na nacin na koji se prica dodirom carobnog stapica radja u Disneyjevim filmovima. Razigranost Rundekovog svijeta ostala je ista, ali taj svijet je obicniji nego sto je bio, tuzniji nego sto se cinio u vremenima Duhova, Treceg svijeta ili Bolera i pomiren sa gubitkom iluzije o sebi. U Apokalipsu nema mjesta za Corta Maltezea, premda se, istina, iz pomalo zagusene i kazalisne atmosfere cuju i njegovi ritmovi i motivi, motivi sirokog svijeta koji je sav tvoj i u kojem je svaka avantura slicna onoj s putovanja do krcme Kod tuzne Bare, ali te taj siroki svijet svodi na neke temeljne zivotne cinjenice, pocev od one sto znaci biti sam i bez papira u stranom gradu, iz Rundekove mozda i najtuznije pjesme, iz rekvijema za iluziju o gradjanskoj slobodi.
Ova knjiga zavrsava s nekoliko pjesama koje do sada nisu pjevane, a zvuce sasvim djecje, kao da su pisane za neku konkretnu djecu, iz nekih neobicnih ruskih fascinacija i biblijskih citanja koja su kod Rundeka jednako ziva, kao sto je ziv svaki svijet u koji je ulazio. Kome bi uopce palo na pamet prizivati zenu sa Sinaja i niz pustinjski vetar govoriti - "Zovem tvoga sina: Jaaa"? Ili pricati danas o mjestu na kojem "skakucu lavovi srne / iskrama zasutih stepa / gdje Sonjina nozica lijepa / nece vise / nikada"?
Ali, da! Prave price uvijek zavrsavaju djetinjstvom. Covjeka ili svijeta, svejedno je. I Cehov je djeciji pisac za one koji su to u stanju priznati.
a zvacu i pittera svalera u pomoc --------------------------------------------------------------------
nego, back to topic - interesatno je kako Miljenko Jergovic pise o Rundeku:
POGOVOR 'DUHOVIMA'
(Miljenko Jergovic, Duhovi, 2001)
Darko Rundek se na jugoslavenskim televizijama pojavio pod debelim slojem bijele klaunske sminke, potpuno bezizrazajnog lika, na kojem su se isticale samo oci. Artificijalna teatralna pojava, uz isforsirano inzistiranje na anonimnosti i sustinskoj nepojavnosti koja je obiljezila prve mjesece, pa i godine Rundekove javne, spotovkse slike, bila je mozda, posvetom njegovim kazalisnim interesima, ali je ostala sasvim u suprotnosti s vrstom i sadrzajem njegove poetike, stihovima koje je pjevao, komunikativnoscu, toplinom i izravnoscu kakvi su bili rijetki i u papirnatom i u pjevanom pjesnistvu tog vremena. Rundekovo bijelo lice bilo je neka vrsta ustupka trendovima i jedna od tipskih maski koje su postojale na europskoj novovalnoj sceni kao kodificirani znak, striktan kao sto su bile maske u antickim tragedeijama. Sminka, gusti bijeli puder, bila je zapravo jedini Rundekov popust duhu vremena i amblematske pripadnosti novom valu. Usotalom ima neke artisticke pravde u odluci da se put u umjetnost zapocne s maskom.
Novi val oznacio je zavrsetak naivne faze jugoslavenskog rocka, obiljezene formalnim ili neformalnim prepjevima britanskih ili americkih izvornika, temama koje su bile posudjene iz tudje stvarnosti i rimama koje su najcesce pripadale svijetu lose djecje poezije. Jedini izlaz iz totalnog eklekticizma pronalazen je u motivima birtijski shvacenog folklora koji je u glabenom, a pogotovu u tekstualnom smislu isao ispod razine niskih standarda novokomponirane narodne muzike. Uz rijetke izuzetke, recimo grupu Buldozer ili do odredjene mjere Dragu Mlinarca, rock se kretao po rubovima gradova, lakoglazbenoj i festivalskoj estradi, ispunjen fascinacijama koje su u biti sasvim neurbane i mogle su funkcionirati samo kao kic ili u najboljem slucaju kao camp - recimo u sceni audicije iz kultnog filma "Kada budem mrtav i beo" Zivojina Pavlovica.
Punk i novi val rodjeni su u sredistima Ljubljane, Zagreba i Beograda; u prekretnickim godinama 1979. i 1980., donijeli su potpuno urbani zvuk i smisao, a tekstovi pjesama vise nisu sluzili tek tome da bi pjevac mogao izgovarati neke rijeci. Autori tih prvih pravih songova u brechtovskom smislu rijeci bili su Grega Tomc, Johnny Stulic, Jura Stublic, Milan Mladenovic, Srdjan Gojkovic, grupa Idoli i Darko RUndek. U poetickom smislu bili su to vrlo raznorodni tekstopisci, od izravnih, veristickih i socijalno angaziranih do neosimbolista i kvaziromanticara, ali sve njih odredjivala je visoka pismenost i svijest o dvojnom karakteru pjesme koja treba biti otpjevana. Song nije gluha poezija, tekst koji ostaje na papiru i komunicira preko unutarnjeg sluha; song se treba cuti i pjevati i biti jedno u ritmu i melodiji. Onse u vrijeme punka i novog vala pisao bez uzora u ovdasnjim jezicima jer ih nije ni bilo. Istina, postojali su medju kantautorima pisci koji su postavljali visoke literarne standarde, recimo Tomaz Pengov, Arsen Dedic ili Toma Bebic, ali u njihovom slucaju cesce se radilo o pjevanoj poeziji, onome cemu glazba sluzi tek kao ispomoc, nego o pjesmama u kojima bi bila uspostavljena potpuna muzicko tekstualna ravnoteza. Glazbeni idiomi novog vala bez te ravnoteze ne bi mogli funkcionirati, pa je tako moralo biti stvoreno nesto novo iz nicega.
U prici o tom vremenu Darko Rundek i Haustor ostali su mimo trenda i njegovih prirucnih neformalizovanih pravila. Dok su drugi, svatko pojedinacno, sebi odredjivali zanr, poetiku i poeticka ogranicenja, Rundek je pisao izvan pravila, na najsirem mogucem znacenjskom i stilskom prostoru. On nije bio pisac jedne opsesije, kao Stulic, jedne emocije kao Stublic ili striktnog autorskog rukopisa kao Mladenovic. Vec se na prvom albumu igrao razlicitim stilovima i formama, tako da iz tog vremena citamo pjesmu Lice koja zvuci i zraci duhom klasicnog reduciranog kazalisnog songa, Duhove u kojima je ispricana, gotovo epski brbljivo, prica o ekskurziji do zagorske krcme Kod tuzne Bare, pa onda pjesmu Radnicka klasa odlazi u raj koja je cenzorskom intervencijom bila izbacena s prvog albuma HAustora jer je dozivljena kao rugalica na racun sistema socijalistickog samoupravljanja, ali nakon svega, nakon sto je citavoj jednoj eri istekao rok trajanja, ostaje kao tuzno-melankolicna himna prevarenog proletarijata cijoj je ulozi u povijesti dosao kraj.
Po svojoj strukturi, ali i po pogledu na svijet, te pjesme bile su amblematski primjerci buduceg Rundekovog pjevanog pjesnistva. Duhovi su, recimo, uveli zagorski dijalekat na novovalnu scenu i bili su prva od niza Rundekovih pjesama pisanih izvan knjizevnog standarda, ali i pocetak igre s glazbenim i kulturnim etno motivima koja ce se prenositi s albuma na album Haustora, da bi na kraju, na plocama koje potpisuje samo svojim imenom, ta igra nehotice postala dio planetarnog world music trenda.
Drugi album grupe Haustor, Treci svijet, mogao se slusati i citati kao neka vrsta romana. Sve pjesme, s izuzetkom prenesene Radnicka klasa odlazi u raj, pricale su o istome: o luci i zadnjem pogledu na Jersaleim, vrucim dolarima i mirisu dima, o danu parade i zlatnom nebu iznad grada, o tamnom bubnju, babilonskim bakljama i crnom sjemenu, o momcima s automatima koji glume patuljke u vrtu, gradu u dolini, jutarnjim tihim kolonama, crvenim maglama, gavranu - ptici slobode, o strazarima koji dolazei odlaze, slikama iz maste za ratne godine, rujnim radnim jutrima i strmim vecerima, o brodovima u prasnjavoj luci crnoj od znoja robova, bosim zenama koje na glavama nose tajni teret metaka u korpama sa paprom, zenama koje ciste ribu, kolibama pred kojima se gase vatre... Prica se dogadja u nekoj Latinskoj Americi, Africi ili zemlji na rubu svijeta, u nekom Trecem svijetu koji vrije pred pobunu, a ona se vjerojatno nikada ne dogodi, nego u ocima i usima ljudi ostaje kao sjecanje na atmosferu opasnog ljetnog danakada je zivot nakon stoljeca sutnje izdavao lazna obecanja. Pjesme Treceg svijeta podsjecaju na avanture Corta Maltezea, ispunjene jakim slikama, pozivima na koje se nitko nece odazvati; uokvireni svijet koji djeluje tako mocno cjelovito i privlacno na nacin Borgesovog izmisljenog, mistificiranog dokumenta.
Nakon tog ispjevanog romana Rundek se vraca strategiji rasutog tereta, efektnim lirskim slikama, njeznim ljubavnim pjesmama, songovima u kojima se cesto pojavljuju dva ili tri glasa, razlicita po smislu, intonaciji i svjetonazoru, uz povremena vracanja na motive Treceg svijeta. Recimo, pjesma Sejmeni bas po svemu pripada Trecem svijetu i vjerojatno bi bila jedan od vrhunaca tog opasnog romana u slikama. Njezino praporijeklo po svoj prilici je u hercegovackoj sevdalinki istog naslova i slicnih motiva ("Niz polje idu, babo, sejmeni / Sejmenske pjesme, babo, pjevaju/ I tvoga sina Marka tjeraju"). Razlika je u tome sto kod Rundeka sejmeni donose lance, ali im ljudi proci ne daju, pa sejmeni nikoga ne odvedu i ne pjevaju svoje pjesme. No, ako te dvije daleke price i nemaju izravne veze, ako je svaka veza slucajna, proizvoljna ili rodjena u fantzaiji onoga koji cita i ako su sejmeni u Rundekov svijet dosli iz nekog cetvrtog svijeta, cak ni tada ovakve usporedbe nisu sasvim bez razloga i povoda.Rundekova poezija sva je od mogucih usporedbi, motivskih posudbi, isjecaka drugih i tudjih prica, naglih iskakanja, zanrovskih prelijevanja i mijesanja razlicitih jezika i kulturnih idioma. Ona moze i hoce ono sto hrvatsko papirnato pjesnistvo nije moglo i znalo, a to je izaci iz zatvorenog i sa svih strana omedjanog prostoraunutarnjih fascinacija, recimo bas fascinacije Jorgeom Luisom Borgesom, i biti kozmopolitska, otvorena i aleksandrijski zacudna, siroka i istovremeno komunikativna na nacin na koji komunikativan mora biti svaki song. Kada covjek samo cita Darka Rundeka i u usima nema zive melodiju i ritam tih pjesama, on ne nailazi na siromastvo forme kakvo se obicno podrazumijeva i ocekuje od pjevanih tekstova, niti na nezgrapnosti koje su na takvim tekstovima obicno vidljive nakon sto ih se izvuce iz njihovog prirodnog konteksta i osudi na gluhocu papira. Glazba im je uvjetovala samo potrebu za jasnocom, a jasnoca nije mogla nestati kada su pjesme ostale bez glazbe.
Nakon Apokalipsa slijede komorne price, stihovi koji obicno sklapaju neku fabulu, recimo sjecanje na ljetovanja iz djetinjstva, pretrpavanje fice svim bespotrebnim i opterecujucim stvarima za koje su nasi stari vjerovali da zivot cine laksim, pa onda ciscenje tavana i stara kozna sandala koja ispada iz ormara i stvara caroliju price na nacin na koji se prica dodirom carobnog stapica radja u Disneyjevim filmovima. Razigranost Rundekovog svijeta ostala je ista, ali taj svijet je obicniji nego sto je bio, tuzniji nego sto se cinio u vremenima Duhova, Treceg svijeta ili Bolera i pomiren sa gubitkom iluzije o sebi. U Apokalipsu nema mjesta za Corta Maltezea, premda se, istina, iz pomalo zagusene i kazalisne atmosfere cuju i njegovi ritmovi i motivi, motivi sirokog svijeta koji je sav tvoj i u kojem je svaka avantura slicna onoj s putovanja do krcme Kod tuzne Bare, ali te taj siroki svijet svodi na neke temeljne zivotne cinjenice, pocev od one sto znaci biti sam i bez papira u stranom gradu, iz Rundekove mozda i najtuznije pjesme, iz rekvijema za iluziju o gradjanskoj slobodi.
Ova knjiga zavrsava s nekoliko pjesama koje do sada nisu pjevane, a zvuce sasvim djecje, kao da su pisane za neku konkretnu djecu, iz nekih neobicnih ruskih fascinacija i biblijskih citanja koja su kod Rundeka jednako ziva, kao sto je ziv svaki svijet u koji je ulazio. Kome bi uopce palo na pamet prizivati zenu sa Sinaja i niz pustinjski vetar govoriti - "Zovem tvoga sina: Jaaa"? Ili pricati danas o mjestu na kojem "skakucu lavovi srne / iskrama zasutih stepa / gdje Sonjina nozica lijepa / nece vise / nikada"?
Ali, da! Prave price uvijek zavrsavaju djetinjstvom. Covjeka ili svijeta, svejedno je. I Cehov je djeciji pisac za one koji su to u stanju priznati.
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#312
nedjeljka...zna sta radi...folov mi
evo jedna mrki za tebe:
Makedo
Rundek-Pervan-Isabel
trazio sam na vrhu planine
andjele visine
da mi kazu ime
trazio sam u dubini mora
odavno zaboravljenu tajnu plime
a pogledaj sta sam nasao
prevrcuci raj i pakao
divlje kose, tamna oka dva
cvijet bez korjena
ples je sve sto zna
o o o o
tko te k meni poslao
da mi andjelima kvaris posao
e e e e
dit moi qui t'ai envoier
pour empeche mes anges de travailer
evo jedna mrki za tebe:
Makedo
Rundek-Pervan-Isabel
trazio sam na vrhu planine
andjele visine
da mi kazu ime
trazio sam u dubini mora
odavno zaboravljenu tajnu plime
a pogledaj sta sam nasao
prevrcuci raj i pakao
divlje kose, tamna oka dva
cvijet bez korjena
ples je sve sto zna
o o o o
tko te k meni poslao
da mi andjelima kvaris posao
e e e e
dit moi qui t'ai envoier
pour empeche mes anges de travailer
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#313
mozes vala komotnobug wrote:sunday_morning wrote:znas sta bug...kod mene nema price...polomicu i tebi i njemu kosti
hajd' sve al' zbog ovog svaler
------------------------------------
i jos jedna o Rundeku. interesantno je sto je Johny - rekao o Rundeku u intervjuu za Rock (Branimir Johnny Stulic, Rock, 1988)
pitanje:Da li si bio zainteresovan da ti nekome radis produkciju?
Johnny: Jesam, dva puta. Jedanput Partibrejkersima i prije par meseci kad sam cuo ovo sto Darko Rundek radi. Mislim da bih to bolje postavio od njega. Ali nije bitno, to mi se svidja. On bas radi kao naivac. Ako kroz slikarstvo gledas, ja sam Pikaso, a on je Generalic ili Lackovic. I to njegovo je originalno i dobro.
Citat je izvucen iz mnogo pominjanog intervjua koji je Johnny dao Rocku povodom objavljivanja njegove Zadovoljstine. Ujedno to je posljednji njegov intervju iz vremena Azre i jedini put (?!) da se pohvalno izrazio o nekom jugoslovenskom muzicaru
-
7th_Heaven
- Posts: 351
- Joined: 19/11/2002 00:00
#314
Rundek! Rundek!
Ja ga volim od Haustora naovamo.
I sigurno sam u clubu.
Koja je on faca, Boze.
(12.08 u clubu Vuneny iz Mostara nesto najbolje ikad nastalo na ovim prostorima. Toplo nepreporucujem!)
Ja ga volim od Haustora naovamo.
I sigurno sam u clubu.
Koja je on faca, Boze.
(12.08 u clubu Vuneny iz Mostara nesto najbolje ikad nastalo na ovim prostorima. Toplo nepreporucujem!)
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#317
ma vidjela sam svojim ocima ....& Cargo Orchestra...takvi jos nisu pratili Bebeka, koliko ja znam
evo slusam Negativ, pa kontam misli li ko njih dovoditi u tuzlu? bili su vec par puta u sarajevu
evo slusam Negativ, pa kontam misli li ko njih dovoditi u tuzlu? bili su vec par puta u sarajevu
-
Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#319
sto me izofira pred bogom i pred narodom...bug wrote:alfonsije je vec danima
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#320
alfonse, jesi bio na rundeku? vidim niko se ne javlja... osim mene i RPM-a
jesi bila 7th_Heaven?
evo za one koji nisu bili ukratko: totalna uzivancija, raja je svaku pjesmu odlicno docekala...narocito: Ruke, Makedo i Apokalipso.
ipak, jedna pjesma je dovela publiku u trans:
Sal od svile
ja sam bio pogresan
kad sam ti stavio
ruku na rame
tamo je drzao dugo
i govorio rijeci
ja sam bio pogresan
kad sam trazio
da mi kazes
koja si strana
postoje pravila igre
ti znas da ne mozes sama
ispod svih tih zastava
sto vijore svud oko nas
ne postoji mjesto
gdje mogla bi stati
visoko dignuti ruke
i pjevati nasu pjesmu
i pjevati nasu pjesmu
protiv volje umijesan
u staru zavijeru strana
u staru zavijeru nada
ja sam jednoga dana
slucajno nasao put
ispod svih tih zastava
sto vijore
KAPI S OBODA
SADA PADAJU NA UZE I GUN
JA SAM SLOBODAN
NEKA S MOGA VRATA VIJORI
SAL OD SVILE
------------------------------------------------
nazalost, nije pjevao mnoge stvari iz doba Haustora...u to ime postiram:
Uzalud pitas
uvijek su bile tako nevine
te tvoje crne oci
ko da nikad nece proci
ljubavne igre one ne vide
i nikad nece moci
sve dok samo strah ne ostane
zar si stvarno mislila
da je sve to igra
sto sam ja zbog tebe sam
a sto ces sada
kad si stigla do zida
a doma nema goluba da te miluje
teske se kise spremaju
kroz tvoj se prozor
samo jablani vide
nad gradom munje sijevaju
UZALUD PITAS KO IDE
UZALUD PITAS KO IDE
budaline u planine
pustahije kroz kapije
stari strazari zijevaju
kroz tvoj se prozor
samo jablani vide
daleki momci pjevaju
UZALUD PITAS KO IDE
budaline u planine
pustahije kroz kapije
pogasi sve
i budi vesela
jer ljubav je
za nas tek pocela
-----------------------------------------------------------------------
Ena i Sejn su bili...fantasticni cak i u novom koncertnom aranzmanu
sve u svemu, vrlo sam happy...dokaz, koliko nas male stvari i dogadjaji u zivotu mogu ispuniti i uciniti sretnim...
Smrt fasizmu i turbo-folku
jesi bila 7th_Heaven?
evo za one koji nisu bili ukratko: totalna uzivancija, raja je svaku pjesmu odlicno docekala...narocito: Ruke, Makedo i Apokalipso.
ipak, jedna pjesma je dovela publiku u trans:
Sal od svile
ja sam bio pogresan
kad sam ti stavio
ruku na rame
tamo je drzao dugo
i govorio rijeci
ja sam bio pogresan
kad sam trazio
da mi kazes
koja si strana
postoje pravila igre
ti znas da ne mozes sama
ispod svih tih zastava
sto vijore svud oko nas
ne postoji mjesto
gdje mogla bi stati
visoko dignuti ruke
i pjevati nasu pjesmu
i pjevati nasu pjesmu
protiv volje umijesan
u staru zavijeru strana
u staru zavijeru nada
ja sam jednoga dana
slucajno nasao put
ispod svih tih zastava
sto vijore
KAPI S OBODA
SADA PADAJU NA UZE I GUN
JA SAM SLOBODAN
NEKA S MOGA VRATA VIJORI
SAL OD SVILE
------------------------------------------------
nazalost, nije pjevao mnoge stvari iz doba Haustora...u to ime postiram:
Uzalud pitas
uvijek su bile tako nevine
te tvoje crne oci
ko da nikad nece proci
ljubavne igre one ne vide
i nikad nece moci
sve dok samo strah ne ostane
zar si stvarno mislila
da je sve to igra
sto sam ja zbog tebe sam
a sto ces sada
kad si stigla do zida
a doma nema goluba da te miluje
teske se kise spremaju
kroz tvoj se prozor
samo jablani vide
nad gradom munje sijevaju
UZALUD PITAS KO IDE
UZALUD PITAS KO IDE
budaline u planine
pustahije kroz kapije
stari strazari zijevaju
kroz tvoj se prozor
samo jablani vide
daleki momci pjevaju
UZALUD PITAS KO IDE
budaline u planine
pustahije kroz kapije
pogasi sve
i budi vesela
jer ljubav je
za nas tek pocela
-----------------------------------------------------------------------
Ena i Sejn su bili...fantasticni cak i u novom koncertnom aranzmanu
sve u svemu, vrlo sam happy...dokaz, koliko nas male stvari i dogadjaji u zivotu mogu ispuniti i uciniti sretnim...
Smrt fasizmu i turbo-folku
-
Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#321
Nisam bas ljubitelj... A nisam ni bio u TZ...
Smrt fasizmu, a narodu sta ostane...
Smrt fasizmu, a narodu sta ostane...
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#322
sta rece i osta ziv???Alfons Kauders wrote:Nisam bas ljubitelj... A nisam ni bio u TZ...
...
pa gdje ces njega ne volit'? ni iz vremena Haustora? 
ma znam ja gdje si ti bio...tu istu noc u Romi je gostovao ''Nervozni postar''...tamo si lok'o 100%
...............................................................................................
18.08.2005.
Dešavanja u gradu
˝Nervozni poštar˝ nastupio u Tuzli
U prepunoj diskoteci "Roma" u Tuzli preksinoć je nastupila grupa "Nervozni poštar". Dernek je trajao do tri sata ujutro, a na traženje brojnih fanova, više puta su otpjevali pjesmu "Ja živim sam". Publika je odlično prihvatila i pjesme sa novog albuma "Gas, gas".
Među brojim posjetiocima bio je i Zoran Čelektić, lider bivše grupe "Sezam", a Neziroviću, Šaboviću, Kahviću i Redžepoviću oko dva sata poslije ponoći na stejdžu se pridružila pjevačica narodne muzike Aysela.
- U Tuzli smo uvijek imali veliki broj fanova, što je potvrđeno u "Romi" a posebno bi se zahvalio vlasniku Asimu Kučeviću na odličnom prijemu. I ovaj koncert je potvrda da smo učinili pravu stvar kada smo se ponovo okupili - kaže Fadil Šabović, frontmen grupe "Nervozni poštar".
--------------------------------------------------------------------------
zaboravili su reci da je Alfons stojao u prvom redu kao najveci fan
-
Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#323
bas ne znam ko od nas dvoje zalazi u romu... prodana duso... ja sam osto dosljedan alternativnom ciganluku/klosarluku, a ti se gotivis po onim ciganlucima...sunday_morning wrote:sta rece i osta ziv???Alfons Kauders wrote:Nisam bas ljubitelj... A nisam ni bio u TZ...
...
ma znam ja gdje si ti bio...tu istu noc u Romi je gostovao ''Nervozni postar''...tamo si lok'o 100%
...............................................................................................
18.08.2005.
Dešavanja u gradu
˝Nervozni poštar˝ nastupio u Tuzli
U prepunoj diskoteci "Roma" u Tuzli preksinoć je nastupila grupa "Nervozni poštar". Dernek je trajao do tri sata ujutro, a na traženje brojnih fanova, više puta su otpjevali pjesmu "Ja živim sam". Publika je odlično prihvatila i pjesme sa novog albuma "Gas, gas".
Među brojim posjetiocima bio je i Zoran Čelektić, lider bivše grupe "Sezam", a Neziroviću, Šaboviću, Kahviću i Redžepoviću oko dva sata poslije ponoći na stejdžu se pridružila pjevačica narodne muzike Aysela.
- U Tuzli smo uvijek imali veliki broj fanova, što je potvrđeno u "Romi" a posebno bi se zahvalio vlasniku Asimu Kučeviću na odličnom prijemu. I ovaj koncert je potvrda da smo učinili pravu stvar kada smo se ponovo okupili - kaže Fadil Šabović, frontmen grupe "Nervozni poštar".
--------------------------------------------------------------------------
zaboravili su reci da je Alfons stojao u prvom redu kao najveci fan
-
sunday_morning
- Posts: 635
- Joined: 23/01/2003 00:00
#324
U Tuzli ćemo napraviti savremeni centar za srce
prof.dr. Emil Kabil, kardiohirurg
Nikakva priča o tobožnjem odlasku iz Tuzle ili slične špekulacije koje su se posljednjih dana pojavile u gradu soli neće spriječiti namjeru da ovaj grad postane sjedište najmodernijeg centra za srce u širem regionu Balkana.
To nam je jučer u telefonskom razgovoru potvrdio prof. dr. Emir Kabil, koji je priče o navodnom napuštanju Tuzle odbio komentirati, istakavši da čovjek energiju treba trošiti na kreativne projekte, a ne na zlurada izmišljanja.
Novac i pamet
- Tačno je to da se uveliko spremamo u Tuzli napraviti savremeni centar za srce u kome bi se liječili, prvenstveno, pacijenti iz cijele BiH, a potom i šireg regiona. Zamišljeno je da to bude mjesto gdje će se vršiti i najkompliciranije intervencije na srcu, mjesto gdje će pacijent moći dobiti sve ono zbog čega se do sada odlazilo u Evropu, SAD. Ne krijem, to je projekat u koji će biti uloženi novac i pamet, kako naše zemlje, tako i iz Francuske, Italije, Norveške, SAD - kazao je dr. Kabil.
Iako za sada ne želi iznositi više detalja o gradnji centra za srce "dok se ne prikupe sve relevantne informacije", saznali smo da je takav projekt spremna podržati cijela BiH, a da je Tuzla već ponudila prostor na kome bi se centar gradio.
Bosanski biznismeni
Prema tvrdnjama tuzlanskih građevinara, zgrada u kojoj će biti smješten centar mogla bi biti završena do kraja avgusta naredne godine nakon čega bi odmah počeo s radom.
Ulaganja u ovaj projekt, uglavnom, osigurali su bosanski biznismeni koji su svoj kapital stekli u inostranstvu. Tačnost informacija da je jedan od garanata projekta izgradnje centra za srce i Adil-beg Zulfikarpašić, jučer nismo mogli provjeriti, kao ni to da li će državni fondovi materijalno podržati njegovu gradnju.
Dolaze i kardiohirurzi iz inostranstva
Ono što posebno ohrabruje jeste informacija da bi budući centar za srce upošljavao eminentne stručnjake iz cijele BiH, bez obzira na entitet u kojem žive. Iz inostranstva svoj dolazak u Tuzlu već su najavili i neki kardiohirurzi koji su stekli značajnu reputaciju na priznatim evropskim klinikama.
Najsavremenija oprema i vlastiti helikopter
Projekt izgradnje centra za srce u startu podrazumijeva investiciju od oko 10 miliona KM. Ova ustanova, uz proširenje kapaciteta koji će obezbijediti normalan protok pacijenata bez listi čekanja, posjedovala bi najsavremeniju opremu za izvođenje najkompliciranijih zahvata, helikopter, pokretne operacione sale i manji hotel.
izvor: Avaz
-------------------------------------------------------------------------------------
nek crknu dusmani i nek nastave pricati pogane price o dr. Kabilovom odlasku
svaka cast profesore![/b]
prof.dr. Emil Kabil, kardiohirurg
Nikakva priča o tobožnjem odlasku iz Tuzle ili slične špekulacije koje su se posljednjih dana pojavile u gradu soli neće spriječiti namjeru da ovaj grad postane sjedište najmodernijeg centra za srce u širem regionu Balkana.
To nam je jučer u telefonskom razgovoru potvrdio prof. dr. Emir Kabil, koji je priče o navodnom napuštanju Tuzle odbio komentirati, istakavši da čovjek energiju treba trošiti na kreativne projekte, a ne na zlurada izmišljanja.
Novac i pamet
- Tačno je to da se uveliko spremamo u Tuzli napraviti savremeni centar za srce u kome bi se liječili, prvenstveno, pacijenti iz cijele BiH, a potom i šireg regiona. Zamišljeno je da to bude mjesto gdje će se vršiti i najkompliciranije intervencije na srcu, mjesto gdje će pacijent moći dobiti sve ono zbog čega se do sada odlazilo u Evropu, SAD. Ne krijem, to je projekat u koji će biti uloženi novac i pamet, kako naše zemlje, tako i iz Francuske, Italije, Norveške, SAD - kazao je dr. Kabil.
Iako za sada ne želi iznositi više detalja o gradnji centra za srce "dok se ne prikupe sve relevantne informacije", saznali smo da je takav projekt spremna podržati cijela BiH, a da je Tuzla već ponudila prostor na kome bi se centar gradio.
Bosanski biznismeni
Prema tvrdnjama tuzlanskih građevinara, zgrada u kojoj će biti smješten centar mogla bi biti završena do kraja avgusta naredne godine nakon čega bi odmah počeo s radom.
Ulaganja u ovaj projekt, uglavnom, osigurali su bosanski biznismeni koji su svoj kapital stekli u inostranstvu. Tačnost informacija da je jedan od garanata projekta izgradnje centra za srce i Adil-beg Zulfikarpašić, jučer nismo mogli provjeriti, kao ni to da li će državni fondovi materijalno podržati njegovu gradnju.
Dolaze i kardiohirurzi iz inostranstva
Ono što posebno ohrabruje jeste informacija da bi budući centar za srce upošljavao eminentne stručnjake iz cijele BiH, bez obzira na entitet u kojem žive. Iz inostranstva svoj dolazak u Tuzlu već su najavili i neki kardiohirurzi koji su stekli značajnu reputaciju na priznatim evropskim klinikama.
Najsavremenija oprema i vlastiti helikopter
Projekt izgradnje centra za srce u startu podrazumijeva investiciju od oko 10 miliona KM. Ova ustanova, uz proširenje kapaciteta koji će obezbijediti normalan protok pacijenata bez listi čekanja, posjedovala bi najsavremeniju opremu za izvođenje najkompliciranijih zahvata, helikopter, pokretne operacione sale i manji hotel.
izvor: Avaz
-------------------------------------------------------------------------------------
nek crknu dusmani i nek nastave pricati pogane price o dr. Kabilovom odlasku
svaka cast profesore![/b]
-
fukara_tz
- Posts: 5991
- Joined: 14/12/2003 00:00
#325
Da ja nama vijest stavim ovdje, posto je na drugom topicu smijesno 
, a o ostalim topicima da ne govorim ne uklapam se bas u teme proud to be croat, serb or bosnjak. Vise mi odgovara proud to be Tuzlak 
helem da se vratim na vijest
Od 1. januara 2006. godine tuzlanski Ured visokog predstavnika prestaje sa radom, a zaposleni ostaju bez posla, izjavio je danas u ekskluzivnom intervjuu za radio «Slon» Visoki predstavnik u BIH Paddy Ashdown. On je u nenajavljenoj posjeti Tuzli obavijestio o svojoj odluci načelnika općine Tuzla Jasmina Imamovića i premijera Tuzlanskog kantona Bajazita Jašarevića. Kako je istakao Ashdown, ovakva odluka je «rezultat činjenice da je Tuzla puno ispred svih kada je proces stabilizacije BiH u pitanju, Tuzla je grad koji ide puno brže naprijed u odnosu na ostale gradove BiH». Dodao je da se BIH nalazi na svom putu u Europu, a dobro je poznato da do Europe ne može doći preko OHR-a. Tuzla je kako je istakao Ashdown prvo mjesto u BiH koje put u Europu može preći bez pomoći Visokog predstavnika. Na kraju Ashdown je dodao da bez obzira na prestanak rada ureda OHR-a u Tuzli, Međunarodna zajednica će i dalje pratiti razvoj Tuzle te pružati neophodnu podršku kad god to lokalni zvaničnici zatraže od OHR-a.
, a o ostalim topicima da ne govorim ne uklapam se bas u teme proud to be croat, serb or bosnjak. Vise mi odgovara proud to be Tuzlak helem da se vratim na vijest Od 1. januara 2006. godine tuzlanski Ured visokog predstavnika prestaje sa radom, a zaposleni ostaju bez posla, izjavio je danas u ekskluzivnom intervjuu za radio «Slon» Visoki predstavnik u BIH Paddy Ashdown. On je u nenajavljenoj posjeti Tuzli obavijestio o svojoj odluci načelnika općine Tuzla Jasmina Imamovića i premijera Tuzlanskog kantona Bajazita Jašarevića. Kako je istakao Ashdown, ovakva odluka je «rezultat činjenice da je Tuzla puno ispred svih kada je proces stabilizacije BiH u pitanju, Tuzla je grad koji ide puno brže naprijed u odnosu na ostale gradove BiH». Dodao je da se BIH nalazi na svom putu u Europu, a dobro je poznato da do Europe ne može doći preko OHR-a. Tuzla je kako je istakao Ashdown prvo mjesto u BiH koje put u Europu može preći bez pomoći Visokog predstavnika. Na kraju Ashdown je dodao da bez obzira na prestanak rada ureda OHR-a u Tuzli, Međunarodna zajednica će i dalje pratiti razvoj Tuzle te pružati neophodnu podršku kad god to lokalni zvaničnici zatraže od OHR-a.