kakav urbicid.pritchard wrote: ↑12/09/2024 03:08Zgrada više ne postoji. Danas je na njenom mjestu PS Centar.
umjesto jedne prelijepe zgrade, tolike godine ono ruglo.
kakav urbicid.pritchard wrote: ↑12/09/2024 03:08Zgrada više ne postoji. Danas je na njenom mjestu PS Centar.
https://radiosarajevo.ba/metromahala/te ... ana/558637tomhagen wrote: ↑12/09/2024 12:03 Hvala @pritchard i @propojeilijas!
Jedna od zgrada u Čemaluši (Šaloma Albaharija) je bila i zgrada jevrejske opštine i škole “Talmud-Tora” prema projektu Josipa Vancaša, a u sklopu koje se nalazio Hram nijemih (Il Kal Di Lus Mudus). Kasnije je u ovom objektu otvoren Jevrejski srednji teološki zavod. Pretpostavljam da je to onda ova na kraju ulice kod parka Jelene Vitas.
I u ulici Jaroslava Černija (gdje je direkcija VIK-a) je bila mala sinagoga Tikun Hacot u sklopu porodične kuće izgrađene polovinom XIX vijeka.
Na Banjskom brijegu u Pehlivanuši, blizu crkve Kraljice Sv. Krunice nalazila se također mala sinagoga (Il Kal Di Tiju Mači Bohor) isto u sklopu porodične kuće izgrađene dvadesetih godina XX vijeka. Pretpostavljam da tih kuća danas više nema.Bilo bi interesantno znati gdje su se tačno nalazile.
zna li se poblize lokacija?
Prema nekim izvorima, u pisanim dokumentima, naselje Faletići nadomak Sarajeva, prvi put se spominje u 12. stoljeću kao selo pod imenom Hvaletići.
Historijski zapisi ističu da su u tom selu živjeli i neki svećenici Crkve bosanske. Dok su stanovnici sela Faletići pripadali vjeri koja se u literaturi različito naziva, ponekada i poistovjećuje (bogumili, Crkva bosanska, patareni, katari) njihovi susjedi u selo Biosko su pripadali pravoslavnoj vjeri.
Različita vjerska pripadnost nije im smetala da žive kao susjedi i da se međusobno pomažu.
Tradicija dobrih susjednih odnosa zadržala se i kad su stanovnici Faletića prihvatili islam, a njihovi susjedi su zadržali pravoslavnu vjeru.
drug_profi wrote: ↑13/09/2024 12:33 Stara džamija je u Faletićima. Navodi se i da je prva sagrađena još u 16. vijeku, kasnije više puta rušena i popravljana na istom mjestu.
I ja sam zadnji put učestvovao finansijski za obnovu.
Prema nekim izvorima, u pisanim dokumentima, naselje Faletići nadomak Sarajeva, prvi put se spominje u 12. stoljeću kao selo pod imenom Hvaletići.
Historijski zapisi ističu da su u tom selu živjeli i neki svećenici Crkve bosanske. Dok su stanovnici sela Faletići pripadali vjeri koja se u literaturi različito naziva, ponekada i poistovjećuje (bogumili, Crkva bosanska, patareni, katari) njihovi susjedi u selo Biosko su pripadali pravoslavnoj vjeri.
Različita vjerska pripadnost nije im smetala da žive kao susjedi i da se međusobno pomažu.
Tradicija dobrih susjednih odnosa zadržala se i kad su stanovnici Faletića prihvatili islam, a njihovi susjedi su zadržali pravoslavnu vjeru.
Ko ga voli, dabogda mu u kući padao!