Firma Zrak: Nekadašnji privredni gigant grca u dugovima, ali je i na pragu novih poslova
U zlatnim godinama preduzeća Zrak u vrijeme kada bi radnici dolazili i odlazili s posla ulice u sarajevskom naselju Buća Potok bivale su zakrčene.
Nekadašnji gigant prostirao se na 25 hektara i upošljavao 4.000 ljudi, a njihovi proizvodi izvozili su se sve do Afrike. Danas ih je 80, a iako su mnoge proizvodne hale koje su nekada vrvile od posla prazne i oronule, vrijedno rade i dijelom pokušavaju vratiti preduzeće u nekadašnje stanje.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 18. aprila ove godine imenovala je Ismu Hebibovića za direktora Zraka, koji za Klix.ba govori o pokušaju ponovnog visokog pozicioniranja firme na domaće i svjetsko tržište.
BiH je u vrijeme Jugoslavije bila poznata po teškoj i namjenskoj industriji, a nakon rata brojni privredni giganti padaju na koljena nizom okolnosti koje su manje više poznate. Uprkos lošim uslovima za rad i dugovanju od 10 miliona maraka, firma se pokušava uhvatiti u koštac s problemima.
Direktor Hebibović ističe da će glavni prioriteti biti vraćanje starih kupaca, podizanje kvalitete, smanjenje troškova i koncentracija proizvodnih pogona na jednu lokaciju, jer se trenutno radi u šest objekata što stvara velike troškove.
"Proizvodnja na šest lokacija nam stvara dodatni gubitak i utječe na kvalitet, rokove i cilj nam je da tokom ove godine sve objedinimo na jednu lokaciju. Moramo imati punu kontrolu nad proizvodnjom, jer se većinom radi o vojnoj opremi. Vrijednost trenutno potpisanih ugovora je oko četiri miliona maraka što predstavlja napredak, jer je unazad godinu dana bio milion. Oko 80 posto proizvoda iz Zraka se izvozi, a u narednih mjesec dana očekuje se završetak značajnijeg ugovora koji će imati vrijednost oko tri miliona maraka", ističe Hebibović.
Penzionisani radnici prenose znanje i iskustvo na mlađe generacije
U krugu preduzeća trenutno ima šest pogona i svi su u funkciji. Zaposleno je oko 80 radnika, a u prethodnom periodu nije bilo otpuštanja. Naglašava da je za deset dana njegovog mandata zaposleno dvoje ljudi, bez konkursne procedure.
"S tim ljudima nisu zvanično potpisani ugovori, zaposleni su bez konkursne procedure, a radi se ustvari o starim radnicima koji svoje znanje i iskustvo prenose na nove kolege. Za rad u proizvodnim pogodnima Zraka potrebna je završena Mašinska škola, smjer elektrooptika, Mašinski fakultet, hemija ili fizika. I ove godine smo potpisali ugovore o pripravničkom stažu s mladim ljudima koji će u Zraku raditi obuku za deficitarna zanimanja, a čije zapošljavanje finansira Općina Novi Grad Sarajevo. Radi se o realizaciji Programa osposobljavanja pripravnika sa biroa za zapošljavanje, a koji je dio projekta podsticaja privredi općine", izjavio je direktor Zraka za Klix.ba.
Potpisani ugovori s nekoliko zemalja, ponovo počeo izvoz
Federalna vlada je prije dvije godine uvezala staž za devet radnika Zraka koji su stekli uslove za penzionisanje, a ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH za ovu namjenu je izdvojilo 81.000 KM. Nedavno je usvojen i Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji koji nudi široki spektar mogućnosti za pomoć privredi. Zakon će pružiti priliku određenim privrednim društvima da se vrate na zelenu granu, a Zrak je jedan od takvih. Na osnovu ovog Zakona mogu se riješiti dugovi za zdravstveno osiguranje, neuplaćene doprinose nezaposlenih, neplaćene komunalne usluge i dugovi prema povjeriocima. Ove mogućnosti pokušat će iskoristiti i Zrak. Iako se ne mogu mjeriti sa prijeratnim kapacitetima i postignućima, u ovoj firmi je ostala žeravica neprikosnovenog znanja i tehnologije. Firma je i danas na tržištu interesanstna i konkurentna zbog svojih proizvoda. Nekada je u ovom privrednom gigantu radilo 4.000 ljudi, a danas je na njih 80 "spao" dug 10 miliona maraka.
Zrak je plasirao svoje proizvode u mnoge zemlje svijeta, a prisutan je u pojedinim zemljama Sjeverne Afrike, Srednjeg i Dalekog Istoka i izvozi svoje proizvode u Evropu, Sjedinjene Američke Države i u Jugozapadnu Afriku.
Mirsad Ademović, bivši predsjednik Sindikata Zraka u razgovoru za naš portal ističe da su se proizvodnja i izvoz prepolovili u odnosu na prijeratni period.
"Teško je opisati koliko se nekada radilo i šta se sve proizvodilo. Firma je bila svjetski poznata. Tržište jeste bilo konkuretno, ali mi nismo imali konkurencije. Danas se sve obrušava, propada i nemamo dovoljno dobre uslove za rad. Ne znam da li će Zrak zadesiti ista sudbina kao Energoinvest, Hidrogradnju, Ditu iz Tuzle i ostale privredne gigante. To je firma po kojima se bivša država prepoznavala", naglasio je Ademović.
Aktivnosti preduzeća uključuju istraživanje, razvoj i proizvodnju uređaja u domenu optike, optomehanike, optoelektronike kao i projektiranje i inžinjering. Zrak u svojim proizvodnim pogodnima nudi optička sočiva koji se mogu sastojati od jednog ili više sočiva, razne optičke filtere vrlo izdržljivih prevlaka za aplikacije koje zahtjevaju maksimalne performanse, niz optičkih ogledala, prozora i prizama.
Samostalno i u saradnji s drugim istraživačkim institucijama, veliki raspon optičkih i optoelektronskih uređaja vojne izvedbe razvijen je za potrebe opremanja pješadije: optički instrumenti i osmatrački uređaji za naoružanje pješadije artiljerije: nišanske sprave za minobacače, haubice i oklopnih borbenih vozila periskopi sa laserskom zaštitom. Izbor civilnih proizvoda uključuje: lovačke nišane, ručne dvoglede i ispitnu mjernu opremu.
Novoimenovani direktor Ismo Hebibović prethodno je bio član Nadzornog odbora Zraka, a obnašao je i funkciju direktora "IP Svijetlost". Nekoliko godina je bio uposlenik Triglav osiguranja, gdje je radio kao direktor prodaje, a odakle nije otišao najmirnijim putem. U vrijeme dok je bio direktora “IP Svijetlost", Hebibovića je Skupština "IRIS Computersa" predložila za člana Nadzornog odbora. Skupštine su se nekada održavale u prostorijama zgrade Svijetlosti, na čijem je čelu bio Hebibović. Bio je u odboru za glasanje prilikom donošenja odluka ovoga preduzeća, što je podazumijevalo donošenje odluka pri usvajanju finansijskih godišnjih izvještaja o poslovanju. Bio je također i predsjednik Udruženja izdavača i knjižara BiH.
