juga 1950.-1990.

[uglavnomja]

ne mogu da nadjem sliku prave tankerice

ima ovih nekih, ali ona prava je imala kapuljacu i KOSE dzepove, ne ove kockaste gore.

[Niemand]

Ma kakva galama.

Nego, toliko je napisano o zlocinima crvenih, barem na netu, da ne znaju samo oni ideoloski zagrizeni koji nece da znaju.
Do 60-ih je bivsa Jugoslavija bila mrkli mrak. Ljudi su jednostavno nestajali i kao i u slucaju koji te interesuje, porodice nisu smjele ni pitati za mezar.
Imas Cazinsku bunu koja je ugusena u krvi, masu ljudi koji su nestali u ciscenju Mladih Muslimana (ne treba ni govoriti da vecina tih ljudi niti su kad culi ni znali nesto o MM-u).

Ne jednoj strani se "nova" Jugoslavija borila sa zaostalim ustaskim i cetnickim snagama.
Na drugoj medjutim, komunisti su vodili ideolosku borbu, i u novoj drzavi nije bilo mjesta za slobodne intelektualce, zemljoposjednike (zvali su ih kulacima), trgovce, zanatlije, itd.
Na trecoj strani, Broz je jacao svoju poziciju, obracunavajuci se dojucerasnjim saborcima i kolegama.

Zbog toga i jest zanimljivo, ima na net-u puno tih prica, pa mi cudno da se o ovoj porodici nije govorilo, makar kad se pise o m.dvoru. Vezani su ipak za dio historije sarajeva, nisu bilo koja porodica, pa da to tek tako.

Meni je taj dio proslosti trenutno jako zanimljiv i zbog one afere sa nekretninama i onog zakona o restituciji i tako to. Ne moze covjek da se ne zapita neke stvari.

A jugoslavija i partizani, hel, vat tu sej..

Najbolje nista, jugonostalgicari vole pricati o lijepim stvarima, al niposto o ruznim i odmah ujedaju. A s druge strane, o danasnjoj bih su spremni pricati samo o ruznim stvarima, a lijepih ni nema po njima. Ne volim te crno-bijelo price.

Iz moje perespektive, obicno nepotrebno galamite ako se sta upita za jugoslaviju sto ne bi trebalo ocito zato i velim-'ta galamis.

[TDK-90]

konverske i starke su isto

converse all star

Starke smo zvali one platnene , ali postojale su i one All star sto nisu bile platnene i imale su onaj znak < sa zvijezdom !
Sad , domaca reprodukcija tih platnenih su bile Sangajke. Sto bas Sangajke , aj ga ti znaj.
A ove druge mislim da je Cibona nosila .

Cons-ice ?

[/url]

[KENJAC]

konverske i starke su isto

converse all star

Starke smo zvali one platnene , ali postojale su i one All star sto nisu bile platnene i imale su onaj znak < sa zvijezdom !
Sad , domaca reprodukcija tih platnenih su bile Sangajke. Sto bas Sangajke , aj ga ti znaj.
A ove drugem mislim da je Cibona nosila .

Cons-ice ?

[/url]

Jest , jest . Te !

[uglavnomja]

zar one nisu malo mladje od vimbldonki, sangajki ... bile su jos pume koliko se sjecam, a ove su dosle kasnije

[KENJAC]

zar one nisu malo mladje od vimbldonki, sangajki ... bile su jos pume koliko se sjecam, a ove su dosle kasnije

Ove sa slike su dosle mnogo mnogo kasnije. Prije su postojale one plave , od nekog cudnog materijala , sad ne mogu da ga opisem. U svakom slucaju kad su se pojavile bile su apsolutna avanguarda !

[Connaisseur Karlin]

jucer smo pisali o arthitektima grada sarajeva , i generlano Juge ,koji su vecinom bili stranci, kao i lose tretiranje pojedinih stranaca koji su doprinjeli svojim radom ,a koji su nedovoljno postovani decenijama

vama je jednsotavno zasmetala cinjenica, da nemate pojma o arhitekturi SFRJ naravno,naklakse je na mene zagalamiti, kad nemate solidne odgovore

Šta ti tvrdiš u vezi arhitekture Jugoslavije od '50. do '90?

mani su interesantni tadasnji kipari ne iskljucivo spomenika i konjanika

socijalistikci realizam , mislim da se najise vrtio oko politicke propagande, to Slovenci danas u svom muzjeu prezentriaju strancima

[uglavnomja]

zar one nisu malo mladje od vimbldonki, sangajki ... bile su jos pume koliko se sjecam, a ove su dosle kasnije

Ove sa slike su dosle mnogo mnogo kasnije. Prije su postojale one plave , od nekog cudnog materijala , sad ne mogu da ga opisem. U svakom slucaju kad su se pojavile bile su apsolutna avanguarda !

ne sjecam se

odoh malo kopati po netu mozda nadjem pa se sjetim

[piupiu]

Ne znam da li je iko od vas gledao film Eurotrip, pomalo satiričan i stereotipski film o Evropljanima. Ipak čuvena scena iz Bratislave koja je bila predstavnik Istočne Evrope u ovom filmu me podsjetila na naselje u kojem sam živio, sarajevsku Grbavicu i naselje u kojoj imam familije, zeničke Crkvice. Obe zaostavština onog sistema.

Isto tako kad odeš u Englesku i tako te napredne zemlje naidješ na arhitekturu radničkih naselja koja izgledaju kao 'veselo' doba industrijske revolucije - samo što se iz dvorišta kroz tunel ne silazi u rudnik, mrak i depresija... Kao što na Zapadu postoji i čitav arhitektonski 'val' brutalizma, (beton, beton, samo beton), vrlo sličan ovim socrealističkim fantazmama. Naselja ili kondominijume kao što su te naše ČVile i Grbavice i Hrasna sam vidjela i po predgradjima Helsinkija (samo su zgrade malo ljepše ofarbane i bolje se održavaju) i Pariza i Jokohame, pa nekako mislim da su oni jednostavno zaostavština industrijalizacijskih i urbanizacijskih valova. Samo je pitanje ko se u kojem periodu masovno naseljavao po gradovima i kakvi su se urbanistički trendovi valjali iza brda u tom trenutku. Tamo gdje se gradilo džabno (ili jeftino) stanovanje za radnike, sigurno je da se gradilo pragmatično, načičkaj što više stanova i ljudi bez estetskih imperativa. Suština je da su radničkoj klasi slabo gdje gradili lijepe male vilice sa voćnjacima i baštama.

[So What!]

Ne znam da li je iko od vas gledao film Eurotrip, pomalo satiričan i stereotipski film o Evropljanima. Ipak čuvena scena iz Bratislave koja je bila predstavnik Istočne Evrope u ovom filmu me podsjetila na naselje u kojem sam živio, sarajevsku Grbavicu i naselje u kojoj imam familije, zeničke Crkvice. Obe zaostavština onog sistema.

Isto tako kad odeš u Englesku i tako te napredne zemlje naidješ na arhitekturu radničkih naselja koja izgledaju kao 'veselo' doba industrijske revolucije - samo što se iz dvorišta kroz tunel ne silazi u rudnik, mrak i depresija... Kao što na Zapadu postoji i čitav arhitektonski 'val' brutalizma, (beton, beton, samo beton), vrlo sličan ovim soc-realističkim fantazmama. Naselja ili kondominijume kao što su te naše ČVile i Grbavice i Hrasna sam vidjela i po predgradjima Helsinkija (samo su zgrade malo ljepše ofarbane i bolje se održavaju) i Pariza i Jokohame, pa nekako mislim da su oni jednostavno zaostavština industrijalizacijskih i urbanizacijskih valova. Samo je pitanje ko se u kojem periodu masovno naseljavao po gradovima i kakvi su se urbanistički trendovi valjali iza brda u tom trenutku. Tamo gdje se gradilo džabno (ili jeftino) stanovanje za radnike, sigurno je da se gradilo pragmatično, načičkaj što više stanova i ljudi bez estetskih imperativa. Suština je da su radničkoj klasi slabo gdje gradili lijepe male vilice sa voćnjacima i baštama.

Bio Engleskoj, obišao je uzduž, bio čak u radničkim gradićima poput Salforda i preružnog Boltona. Čak je i Bolton onakav prelijep za Grbavicu.

Za Finsku bih se složio s tim, da država je bila pod ogromnim utjecajem Rusije godinama, da su se iščupali od tog utjecaja zadnjih 20 godina.

I one zgrade na Alipašinom su bile depresija, dok nisu urađene nove fasade. Sad su kao u Zapadnoj Evropi. Dakle ključ je u detaljima, a o njima tadašnja država nije vodila strogo računa.

Iako je kritikujem, naravno ja nisam zadrt. Cijenim mnoštvo stvari koje su nam donijeli, između ostalog prvi univerzitet u državi, solidna urbanizacija, moderne saobraćajnice, msotovi, tuneli, elektrifikaciaj željeznica, školski sistem, zdravstveni sistem itd... Samo je bilo tu mnogo materijala za popravljati.

Trenutna država je dobra zaista, ali je administrativni aparat katastrofa. Tadašnja država nije željela da ide ka Evropi već je stvarala neki vlastiti standard, dok BiH trenutno ganja Evropski model, koji je po meni dobar, samo će trebati dosta da se to dovede u red.

Kod nas je dobra stvar je što su svi nezadovoljni i svima nešto smeta, to znači da znamo i želimo bolje. Dok recimo u mnogim siromašnim zemljama ljudi su generalno zadovoljni jer i ne misle da im treba bolje, to je razlika.

Ja sam naveo samo potrebu izgradnje cesta u BiH. Prije rata, socijalistička vlast je izgradial dovoljno saobraćajnica i nije planirala nijedan autoput osim potencijalnog između Sarajeva i Zenice, jer je računala da država ima dovoljno željeznica, a malo automobila i generalno migracije između gradova su minimalne za neke puteve većih gabarita. Automobili koji su se tada vozili nisu dostizali neke velike brzine pa tako da je ono što smo imali bilo dovoljno.

Danas jedva čekamo taj autoput da prodišemo jer nakon rata svi su pohrlili da kupuju polovne njemačke i ostale automobile. Zašto ako je narod toliko bio zadovoljan u ono dobo je odmah u novom sistemu pohrlio ka boljim i bržim automobilima te prestao koristiti željeznicu koja je skoro propala.

[piupiu]

Bio Engleskoj, obišao je uzduž, bio čak u radničkim gradićima poput Salforda i preružnog Boltona. Čak je i Bolton onakav prelijep za Grbavicu.

A, zavisi kako na to gledaš. Meni je Grbavica izmislila ljepotu za radničke dijelove Londona ali nije, štajaznam, za neko naselje ili predgradje Cambridgea. No, priznajem da inače ne volim britansku arhitekturu, ružna mi je, bukvalno mi oči suze od neprijatnosti, nehumana u poredjenju s kontinentalnom. Ne znam što, kad vidim onu crvenu ciglu, hoće mi nešto biti.

I one zgrade na Alipašinom su bile depresija, dok nisu urađene nove fasade. Sad su kao u Zapadnoj Evropi. Dakle ključ je u detaljima, a o njima tadašnja država nije vodila strogo računa.

Da, samo što su i te zgrade 80.-ih imale lijepe i živopisno obojene fasade. One postanu depresija kad se ne održavaju, suštinski, u Sarajevu bi svakoj zgradi trebalo osvježiti fasadu svako 5-6 godina jer zbog zagadjenja i smoga sve posivi.

Danas jedva čekamo taj autoput da prodišemo jer nakon rata svi su pohrlili da kupuju polovne njemačke i ostale automobile. Zašto ako je narod toliko bio zadovoljan u ono dobo je odmah u novom sistemu pohrlio ka boljim i bržim automobilima te prestao koristiti željeznicu koja je skoro propala.

Željeznica je krvotok jedne zemlje, neophodna za trgovinu, čista (u ekološkom simslu), brza i ugodna za transport, zapravo gospodski dio infrastrukture. Mislim, treba autoputeva, ali treba i željeznica - ona je strateški sigurno bitnija od autoputa. Al' eto, kod nas i to propade.

[So What!]

Danas jedva čekamo taj autoput da prodišemo jer nakon rata svi su pohrlili da kupuju polovne njemačke i ostale automobile. Zašto ako je narod toliko bio zadovoljan u ono dobo je odmah u novom sistemu pohrlio ka boljim i bržim automobilima te prestao koristiti željeznicu koja je skoro propala.

Željeznica je krvotok jedne zemlje, neophodna za trgovinu, čista (u ekološkom simslu), brza i ugodna za transport, zapravo gospodski dio infrastrukture. Mislim, treba autoputeva, ali treba i željeznica - ona je strateški sigurno bitnija od autoputa. Al' eto, kod nas i to propade.

Koliko znam u svijetu su autoputevi su ključ svega, željeznice su tu da pripomognu.

Da su kod nas ljudi stvarno htjeli željeznice i koristili bi ih.

Autoputevi su prijeka potreba ove zemlje, a željeznice su to samo da pojačaju kvalitet saobraćaja.

Kada je transport roba i dobar upitanju, tu su željeznice sigurno bolje, ali je problem što nisi prodorne kao kamion recimo.

[¤ jelena ¤]

to je OK, govorimo o arhitekturi SFRJ

znaci i Kocbek bio lopov

Kao sto rekoh, ne podrzavam kradju u uselljenje ,a to su uradili mnogi,a vi opravdavate iste

ali primjeri osim partinskaih spomenika u SFJR su jedini primjer arhitekture, ali pitam za gradjevine

u SAD imas jako puno modernih zgrada i razlictih pokreta tokom 50tih 60tih i 70tih godina , i ne razumijem zasto poredis njihove zgrade sa komunistickom arhitekturom nisu ni slicne

Nikakvu krađu ja ne opravdavam, samo ti kažem da tri reda nekakvog šklj teksta, iskopanog s interneta, ne čini nekoga lopovom.
Ni ja ne podržavam ideološku zaslijepljenost i zdravo za gotovo prihvatanje svega što se danas da izguglati.

Građevina iz tog perioda imaš mali milion na teritoriji bivše države: od stambenih zgrada, zgrada univerziteta i univerzitetskih kompleksa, preko muzeja, škola, pošti...zračnih luka/aerodroma itd., itd... Sve nabrojano svesti samo na partizanske spomenike je stvar neinformisanosti ili, kao što rekoh, ideološke zaslijepljenosti.

Do posmatrača je hoće li on jednu zgradu posmatrati kroz ideološku prizmu pa je nazvati komunističkom ili je vidjeti kao prezentan primjerak dominantnog stila u arhitekturi tog perioda.

Kakve veze soliter ili betonska zgradurina nekog univerziteta, srednje škole, muzeja... ima sa: ''druže Tito mi ti se kunemo'', kao primarnom idejom vodiljom tog našeg nazovi komunizma iz SFRJ perioda? I kakve veze taj beton i samo beton ima sa idejom socijalne jednakosti da bi se nazovalo komunističkim ili socijalističkim? Nikakve, što se mene tiče, ali, opet kažem OK - sve je to u očima i u glavi posmatrača.

Zgrade u Americi poredim sa našim zgradama, tačnije fabrikama, muzejima i spomenicima, zato što očito podsjećaju jedni na druge i zato što su nastali u istom vremenu. A slične su mi, ako ni po čemu drugom, onda definitivno po ružnoći. Ali....i to je stvar posmatrača. Nekome su ono pozorište u Oklahomi, ili ona dva muzeja, grozomorne arhitektonske aveti tj. nešto doboga ružno (meni, npr.), a nekom drugom (stanovniku tog mjesta npr.) isto to predstavlja nekakvo arhitektonsko čudo i vrijednost koju će obavezno i nadasve ponosno pokazati turistima. Opet stvar subjektivnog doživljaja.

[piupiu]

Danas jedva čekamo taj autoput da prodišemo jer nakon rata svi su pohrlili da kupuju polovne njemačke i ostale automobile. Zašto ako je narod toliko bio zadovoljan u ono dobo je odmah u novom sistemu pohrlio ka boljim i bržim automobilima te prestao koristiti željeznicu koja je skoro propala.

Željeznica je krvotok jedne zemlje, neophodna za trgovinu, čista (u ekološkom simslu), brza i ugodna za transport, zapravo gospodski dio infrastrukture. Mislim, treba autoputeva, ali treba i željeznica - ona je strateški sigurno bitnija od autoputa. Al' eto, kod nas i to propade.

Koliko znam u svijetu su autoputevi su ključ svega, željeznice su tu da pripomognu.

Da su kod nas ljudi stvarno htjeli željeznice i koristili bi ih.

Autoputevi su prijeka potreba ove zemlje, a željeznice su to samo da pojačaju kvalitet saobraćaja.

Kada je transport roba i dobar upitanju, tu su željeznice sigurno bolje, ali je problem što nisi prodorne kao kamion recimo.

Šta ja znam, s aspekta trgovine, ako jedna zemlja zavisi o kamionima po lošim putevima - jeste bitno napraviti auto-puteve, ali isto je toliko bitno da željeznica funkcioniše kako treba - to je strateški bitna infrastruktura za protok robe i ljudi. Meni je voz najdraže prevozno sredstvo.

[Gojeni H]

Šta ja znam, s aspekta trgovine, ako jedna zemlja zavisi o kamionima po lošim putevima - jeste bitno napraviti auto-puteve, ali isto je toliko bitno da željeznica funkcioniše kako treba - to je strateški bitna infrastruktura za protok robe i ljudi. Meni je voz najdraže prevozno sredstvo.

Apsolutno nista protiv zeljeznice, ali ... Ajzenhauer je, sokiran brzinom kojom su se kretali Hitlerovi tenkovi po njemackim putevima, odlucio da stvori slican (ili bolji) sistem puteva u SAD-u. Rezultat je Federal-Aid Highway Act of 1956.
Ovakva mreza puteva dovela je do eksplozije u razvoju privrede u SAD.
Ovo nije jedini nacin, ali putevi su prioritet, ako se zeli razvoj zemlje.

[piupiu]

Šta ja znam, s aspekta trgovine, ako jedna zemlja zavisi o kamionima po lošim putevima - jeste bitno napraviti auto-puteve, ali isto je toliko bitno da željeznica funkcioniše kako treba - to je strateški bitna infrastruktura za protok robe i ljudi. Meni je voz najdraže prevozno sredstvo.

Apsolutno nista protiv zeljeznice, ali ... Ajzenhauer je, sokiran brzinom kojom su se kretali Hitlerovi tenkovi po njemackim putevima, odlucio da stvori slican (ili bolji) sistem puteva u SAD-u. Rezultat je Federal-Aid Highway Act of 1956.
Ovakva mreza puteva dovela je do eksplozije u razvoju privrede u SAD.
Ovo nije jedini nacin, ali putevi su prioritet, ako se zeli razvoj zemlje.

Da im je samo još riješiti one kilometarske kolone u pet popodne. Ma kontam sve. Jednako tako na ulazu u Baker Library na Harvardu stoji oda željeznici kao temeljnom pokretaču američke ekonomije... razumijem da je to za neka druga vremena, kad nije bilo autića, ma čini mi se da je za izvoz-uvoz sirovina ili mašinerije ili auta ili ne znam čega već sve ne, za pokretnost stanovništva, za smanjenje zagadjenja vrlo bitna željeznica. Nije da zagovaram ekonomiju zasnovanu na izvozu sirovina , nego mi se čini da je za Bosnu, onakvu kakva je ona terenski, željeznica jako bitna. I definitivno mislim da bi se sa funkcionalnom željeznicom mnogo lakše, jeftinije i brže putovalo - a i to je bitno.

[radostan dan]

ne mogu da nadjem sliku prave tankerice

ima ovih nekih, ali ona prava je imala kapuljacu i KOSE dzepove, ne ove kockaste gore.

evo ti...





imao sam je u šestom ili sedmom razredu...
pizdio sam da je imam, a u biti je bila - grozna.

vijetnamka - zakon...ali pošto sam ispucao bonus sa tankericom, vijetnamka je arhivirana u folder pod imenom - hoćeš k.rac sine-.

[radostan dan]

E, jesi naopak insan. Sad cu ja o tim patikama kontat citavu noc.

našao sam im sliku, ali na mobilnom...nema ih na kompu.

[radostan dan]

e da mi je jednu kutiju ispušit ko čovjek,




a ne ova govna...

[spreca]

e da mi je jednu kutiju ispušit ko čovjek,

Ekad bi bila jedna kutija sad bi poceo pusiti...nema veze sto skoro dvije godine ne dumanam .......ovo su bile naj bolja cigarete ikada

[radostan dan]

apsolutno und nadasve i unatoČ...dimilo se, tragalo se, mijenjalo i eksperimentisalo...do te mjere da se može podvesti i pod termin - izdrkavanje, tipa - kupuje se malboro ili danhil u duvanu u fri šopovima, pa se mota u orginal malboro papire i te stvari...

ma kakvi, ništa...SA malboro, pa crna rupa, pa onda ovo ostalo od cigara.

[stakasa]

e da mi je jednu kutiju ispušit ko čovjek,

Ne bi se ni ja mislio

[KENJAC]

e da mi je jednu kutiju ispušit ko čovjek,




a ne ova govna...

Ha ha ha , sjetih se jedne zgode od prije nekoliko godina.
Doso meni neki jaran ovdje u italiju i napravim ko neko sijelo. Bilo tu i par Italijana. Izvadi ovaj jaran Bosanac kutiju cigara a zabar je uze i gleda... U neko doba kaze , " de mi objasni sto je ovo isto dva puta napisano" pokazujuci ovo PUSENJE UBIJA ? Rekoh ja " jedno je na Bosanskom a drugo na Hrvatskom"
- Pa isto je
- jest
- a koje je Bosanski a koje Hrvatski ?
- nema veze , vidis da je isto
-a sto onda dva puta pisu kad je isto
-ma ....sta ja znam
-pa zar je......
-daj Toni , jes ti doso ovdje mene zajebavat ili...???
- Covjek se ustade i preko stola me zagli. Kaze " Izvini , izvini druze moj "
- Sto sad izvini ?
-"Izvini za sve sto sto sam te ikad zajebavo, pa ti covjece odakle si , ti si odlican, ja bi na tvom mjestu vec odavno serijski ubica posto "

[Tomahawk11]

e da mi je jednu kutiju ispušit ko čovjek,




a ne ova govna...

Nisam pusio mehki, al sam cuo o njemu.

A ovaj donji....jbg, kakav god je, opet mi najvise odgovara.

[radostan dan]

kad je mujo uzimao cigare na trafici, i ona trafikantkinja mu dade cigarete sa natpisom - pušenje utiče na potenciju...
vraća ih mujo, i kaže - ma bjeŽ ovo,daj mi one što izazivaju rak.