Bespilotne letjelice su promijenile globalnu sliku i Turska je tu postala glavni akter, smatra politolog Francis Fukuyama.
Američki politolog Francis Fukuyama osvrnuvši se na činjenicu da je Turska naoružanim bespilotnim letjelicama proizvedenim u proteklih nekoliko godina promijenila današnje načine borbe, kazao je kako su ”naoružane bespilotne letjelice u 2020. značajno doprinijele tome da se Turska izdigne kao regionalna sila”.
Fukuyama je u članku ”Zujanje na Bliskom istoku”, objavljenom u listu ”American Purpose”, govori o snažnim utjecajima turskih bespilotnih letjelica na tom području.
Ukazao je na činjenicu da su početkom 2010-ih godina tehnologiju bespilotnih letjelica većinom kontrolirale Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael, ali da je u posljednjih nekoliko godina Turska postala značajan akter na tom polju.
”Globalnu sliku su promijenile vojne bespilotne letjelice i Turska je glavni akter na tom polju“, smatra Fukuyama koji je podsjetio kako su bespilotne letjelice koje je razvila Turska, korištene u Libiji, Siriji, Nagorno-Karabahu, te unutar njenih granica protiv terorista PKK-a.
- Turske letjelice izrazito efikasne -
”U tom procesu, Turska, uz sposobnost da proizvede više rješenja, izdigla se na višu razinu u poređenju sa SAD-om, Kinom ili Rusijom“, smatra Fukuyama.
Za primjere bespilotnih letjelica proizvedenih u Turskoj, Fukuyama je naveo Bayraktar TB-2 i Anku. Podsjetio je kako Turska svojevremeno nije mogla nabaviti američke bespilotne letjelice Predator i Reaper, a kasnije je od Izraela nabavila bespilotne letjelice Heron, što je dovelo do problema u odnosima dviju zemalja. Sve to je potaklo Tursku da sama počne proizvoditi bespilotne letjelice.
Američki politolog je ukazao na to kako su turske bespilotne letjelice izrazito efikasne.
”Posljednji turski dronovi su izrazito efikasni, primjera radi TB2 u zraku može provesti 24 sata i tako može i voditi istraživanja, ali i napade”, smatra Fukuyama.
Istakao je kako su turski naoružani dronovi prvi put stavljeni u širu upotrebu nakon što je u martu 2020. u Siriji kao šehid palo 36 turskih vojnika. Dodao je i kako su bespilotnim letjelicama uništeni svi sirijski vojni elementi, uključujući sisteme zračne odbrane.
Ukazao je i na iznenađujuće istraživačke performanse turskih bespilotnih letjelica u Libiji, a potom i u Nagorno-Karabahu. Istakao je kako je naročito veliku pažnju privuklo to što su pomenute letjelice nanijele štetu vojnim elementima Armenije.
- ”Korištenje turskih bespilotnih letjelica će promijeniti prirodu kopnenih snaga”-
”Čini mi se da će korištenje bespilotnih letjelica Turske promijeniti prirodu kopnenih snaga i protresti trenutnu strukturu snaga”, kazao je Fukuyama. Podsjetio je ova promjena podsjeća na ratni brod Dreadnaought, koji je ranije klase učinio zastarjelima, ili kada su početkom Drugog svjetskog rata nosači aviona prevazišli ratne brodove.
Smatra kako će u bliskoj budućnosti bespilotne letjelice biti u centru ratovanja i sukoba, a osvrnuo se i na turske letjelice.
”Bespilotne letjelice su prouzrokovale korjenite promjene ovog stanja, jer su jeftine, teško ih je pobijediti, a ne ugrožavaju živote pilota. Sada vojske širom svijeta razmišljaju kako se odbraniti od bespilotnih letjelica, a nije jasno ko će pobijediti u oružanoj trci bespilotnih letjelica i mjera protiv bespilotnih letjelica. Bespilotne letjelice su značajno doprinijele tome da se u 2020. Turska izdigne kao regionalna sila. Zemlja je odlučno odredila rezultat pomenuta tri sukoba i obećava da može učiniti i više“, navodi Fukuyama.
Fukuyama u članku podsjeća na bitke u ratovima u Zaljevu 1991. i 2003. godine u kojima su kopnene jedinice pozicionirane iza tenkova, te da je dugi niz godina jednog tenka moguće uništiti jedino drugim tenkom. Ipak iako je razvojem tehnologije lakše uništavati tenkove, to i dalje iziskuje mnogo truda i troškova.
Podsjetio je kako Turska nastoji uspostaviti teške, ali balansirane odnose sa zemljama u regionu, te vjeruje kako je Turska, vojnim prisustvom u Siriji spriječila mogući masakr u Idlibu.
