Forum Klix.ba

To je fenomenalno gnojivo. Može se praviti i biljna mješavina- kopriva, gavez, preslica, maslačak, itd.

Banksy wrote:

bizet wrote:

Kod zalijevanja se lako nazebe, a vala jednu godinu možeš i pauzirati s baštom ima preče od prečeg, sretno

bizet wrote:mu'min bolan, ja sto se ti volis pohvalit ja to nisam vidjela ni u flaga ni u vrtlara ....dobra ti je papricica ...moje se jos zelene na gornjem spratu kuce, ali vecina listova je otpala...haman hiberniraju...ne zaljevam ih nikako, jer ne znam kako ce na hladnoci i manjku sunca to djelovati na njih....vidjecemo na sta ce liciti kad se priroda krene buditi

bizet wrote:ma idi bjezi mu'min...umjesto da kazes hvala na komplimentu, jest papricica fakat dobra, ti se pravdas kao da sam te napala...zeza mu'min, zeza, šala misa mu starog

vrtlar wrote:quote]

kerima1 wrote:

To je fenomenalno gnojivo. Može se praviti i biljna mješavina- kopriva, gavez, preslica, maslačak, itd.

ja rijesila problem sa mravima prskanjem sa navedenom smjesom+ hrana za biljku i lijek navedene trave.

Mu'min wrote:Pošto bizet veli da je preko zime pusto po pitanju bašte, evo jedna slikice mog čilija kojeg sam baš jučer obrao.
Sijano 04.augusta 2012.
Još jedan primjer da se čili može sijati vrlo vrlo kasno.
Lokacija: kraj kuhinjskog prozora (znači nije njiva).

art vandeley wrote:Danas sasvim slucajno naidjem na BHT-u na neki francuski dokumentarac o koprili ili ti po nasem žari , kako je nevjerovatno zdrava i korisna biljka itd... nista sto uglavnom svi do sada nismo znali.

Medjutim spominje se i pravljenje nekog prirodnog djubriva od fermentirane koprive koje se tradicionalno koristi u Francuskoj i cije koristenje se pokusava zabraniti od strane vlasti (citaj raznoraznih lobija) .

Kako objasnjava biolog iz dokumentarca, u 10 litara vode se ubaci 1kg svjeze koprive i fino potopi i ostavi 20ak dana da fermentira uz mijesanje svakog drugog dana.

Mozda je neko i gledao to danas ili mozda ima licnog iskustva s tim? Mene jednostavno privlaci sve sto je prirodno pa mi se i ovo na prvi pogled svidjelo pogotovo kad se naslusah hvale glede tog "gnojiva" ...

kerima1 wrote:sta ce se Flag radit na ovoj kisi ić kisnut ko miš !
da vam javim da stiglo sjeme od Mu"mina jos samo da dodje meni u kucu hvala braco.Vrtlar "kam humantarna iz Švice za ans fukare po Bosni?

vrtlar wrote:O Hadjija kako si super ti ovi kuranfili koja je ovo vrsta.Moze mumine sve se saditi kad se zna i zeli.Inace paprika bila ljuta ili slatka je visegodisnja biljka samo joj treba stvoriti uslove.

Mu'min wrote:

vrtlar wrote:O Hadjija kako si super ti ovi kuranfili koja je ovo vrsta.Moze mumine sve se saditi kad se zna i zeli.Inace paprika bila ljuta ili slatka je visegodisnja biljka samo joj treba stvoriti uslove.

Ne znam sortu "kuranfila" tj. ljutača, vode se pod "ljute žute"
Po izgledu bi mogla biti neka Thai bird pepper tj. u stom rangu al de ga znaj.
Sjeme ostavio od ploda što sam kupio od prodavača iz Brčko DC.

A što se tiče dužite života paprike svi se čude kad im kažem da nije jednogodišnja.

vrtlar wrote:

kerima1 wrote:sta ce se Flag radit na ovoj kisi ić kisnut ko miš !
da vam javim da stiglo sjeme od Mu"mina jos samo da dodje meni u kucu hvala braco.Vrtlar "kam humantarna iz Švice za ans fukare po Bosni?

Niste vise ugrozeni eno onaj vas tamo precednik kaze da niste u recesiji.

Imam ja tebe i druge na umu nisam ja zaboravio znam ja sta sam obecao.

Mu'min wrote:Na koji način vi oštrite motike?

kerima1 wrote:prije mi jedan čovjek oštrio na neku mašinu,sad ako zatupi poima nemam čime oštrit.zna li ko može li sa belegijom hehe,stvarno ima smisla debljina motike i kose je ista?.

.A nekad su bili po mahalama isli romi i ostrili makaze nozeve i popravljali kisobrane pa ne znam ima li jos toga.

kerima1 wrote:

.A nekad su bili po mahalama isli romi i ostrili makaze nozeve i popravljali kisobrane pa ne znam ima li jos toga.

aaa zar si i ti nekadasnja generacija,sjecam se "ko mala kad su se kisobrani popravljali

Stare stvari

Početkom sedamdesetih gradom su hodala dvojica, jedan sa sepetom na leđima, a drugi s kolicima koja je vukao sa sobom. Ovaj sa sepetom vikao je i zapjevao: "Pooopravljamooo kišššobrane!" Onaj s kolicima glasao se: "Stare stvari!" Svakoga jutra mogao si ih čuti u svim dijelovima Starog Grada i Centra: od Bistrika do Vratnika i od Bjelava do Širokače. Bilo ih je samo dvojica, a činilo se da su istovremeno na više mjesta. Nikada nisu ordinirali niže od Marindvora. U novim dijelovima grada njihov se posao smatrao prevaziđenim ili su oni smatrali da je tako i da ljudi koji stanuju na Alipašinom ili Malti ne popravljaju kišobrane, nego ih gube u tramvaju, pa kada ih izgube onda kupuju nove, a starih stvari ionako nemaju jer stanuju u novogradnjama.

Iako izjutra uglavnom nikoga nije bilo kod kuće, kišobrandžija i staretinar uvijek su radili samo tada. Računali su da još samo penzioneri vode računa o kišobranima i starim stvarima, a da se na one što su svakog dana na poslu može jednostavno zaboraviti. Ti su već živjeli u svijetu u kojem se sve staro i nepotrebno bacalo. Osim penzionera, na jutarnja dozivanja reagirali su i đaci koji bi ostali kod kuća jer su ih uhvatili zaušnjaci, krzamak, ospice, gripa, šarlah, rubeola, pljuskavice ili neka druga dječija bolest. Ležali su u krevetima, slušali njih dvojicu pod prozorom i pamtili to za neka vremena u kojima će se moderni život raširiti od Marindvora do Čaršije, a kišobrandžija i staretinar završiti u istoj priči i jednakoj prošlosti kao Mula Mustafa Bašeskija

Kada su ljudi u Sarajevu prestali popravljati kišobrane i prodavati stare stvari? Odgovora na ovo pitanje nema jer grad nije imao svoga kroničara koji bi bilježio takve stvari, ali se čini da poslije Titove smrti, ili još prije toga, u vrijeme kada je Bosna u Grenobleu postajala prvak Europe, više nije bilo kišobrandžije i staretinara. Bio je to za grad neprimjetan, premda značajan gubitak. Ali ne toliko zbog praktičnih razloga, koliko zbog glasova i zvukova koji su nestali iz jutarnjih sazvučja, a bili su tako ritmični, ritualni i pravilni da se po njima moglo mjeriti unutrašnje vrijeme grada.
...

Banksy wrote:

kerima1 wrote:

.A nekad su bili po mahalama isli romi i ostrili makaze nozeve i popravljali kisobrane pa ne znam ima li jos toga.

aaa zar si i ti nekadasnja generacija,sjecam se "ko mala kad su se kisobrani popravljali

Stare stvari

Početkom sedamdesetih gradom su hodala dvojica, jedan sa sepetom na leđima, a drugi s kolicima koja je vukao sa sobom. Ovaj sa sepetom vikao je i zapjevao: "Pooopravljamooo kišššobrane!" Onaj s kolicima glasao se: "Stare stvari!" Svakoga jutra mogao si ih čuti u svim dijelovima Starog Grada i Centra: od Bistrika do Vratnika i od Bjelava do Širokače. Bilo ih je samo dvojica, a činilo se da su istovremeno na više mjesta. Nikada nisu ordinirali niže od Marindvora. U novim dijelovima grada njihov se posao smatrao prevaziđenim ili su oni smatrali da je tako i da ljudi koji stanuju na Alipašinom ili Malti ne popravljaju kišobrane, nego ih gube u tramvaju, pa kada ih izgube onda kupuju nove, a starih stvari ionako nemaju jer stanuju u novogradnjama.

Iako izjutra uglavnom nikoga nije bilo kod kuće, kišobrandžija i staretinar uvijek su radili samo tada. Računali su da još samo penzioneri vode računa o kišobranima i starim stvarima, a da se na one što su svakog dana na poslu može jednostavno zaboraviti. Ti su već živjeli u svijetu u kojem se sve staro i nepotrebno bacalo. Osim penzionera, na jutarnja dozivanja reagirali su i đaci koji bi ostali kod kuća jer su ih uhvatili zaušnjaci, krzamak, ospice, gripa, šarlah, rubeola, pljuskavice ili neka druga dječija bolest. Ležali su u krevetima, slušali njih dvojicu pod prozorom i pamtili to za neka vremena u kojima će se moderni život raširiti od Marindvora do Čaršije, a kišobrandžija i staretinar završiti u istoj priči i jednakoj prošlosti kao Mula Mustafa Bašeskija

Kada su ljudi u Sarajevu prestali popravljati kišobrane i prodavati stare stvari? Odgovora na ovo pitanje nema jer grad nije imao svoga kroničara koji bi bilježio takve stvari, ali se čini da poslije Titove smrti, ili još prije toga, u vrijeme kada je Bosna u Grenobleu postajala prvak Europe, više nije bilo kišobrandžije i staretinara. Bio je to za grad neprimjetan, premda značajan gubitak. Ali ne toliko zbog praktičnih razloga, koliko zbog glasova i zvukova koji su nestali iz jutarnjih sazvučja, a bili su tako ritmični, ritualni i pravilni da se po njima moglo mjeriti unutrašnje vrijeme grada.
...

vrtlar wrote: Banksy koje ovo pisao