Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Umjesto Ferija na Igmanu hotel O3 i sportsko-rekreativni centar



Vrijeme arapskih investicija u BiH, čini se, tek dolazi. Kompanija Emirates, u čijem je vlasništvu i zabavni park Sunnyland na Zlatištu, nedavno je najavila nove projekte i razvoj sportskog i zdravstvenog turizma BiH. Fokus u godini pred nama biće na rekonstrukciji hotela i izgradnji sportsko-rekreativnog centra na Igmanu, potvrdio je za portal eKapija Amer Ćorić iz firme Dubos consulting koja radi business development za investitora iz UAE.

Prema njegovim riječima, plan je da projekat bude realizovan do 2019. godine kada se održava EYOF - Evropski omladinski olimpijski festival. Kompleks na Igmanu bio bi infrastrukturna podrška za najveći sportski događaj u BiH nakon Olimpijade 1984. godine.

"Rekonstrukcija bivšeg hotela Feri trebalo bi da počne u narednih nekoliko mjeseci, sada smo u fazi pripreme projekta i prikupljanja svih potrebnih dozvola. Dozvole čekamo i za gradnju sportskih terena. Radovi na sportskim terenima počeće čim se steknu uslovi" - kaže Ćorić.

Naime, nekadašnji hotel Feri na Igmanu biće potpuno renoviran i nosiće naziv O3. Kako je lokalitet Igmana jedinstven u Evropi po koncentraciji ozona, otkuda naziv hotela O3 - hemijska oznaka za molekulu ozona.

Ćorić kaže da će hotel nakon rekonstrukcije proširiti kapacitete za 30% i imati ukupno 65 soba.

"To će biti moderan hotel visoke kategorije, u potpunosti prilagođen sportskim ekipama, i imaće sve sadržaje potrebne za pripreme renomiranih svjetskih klubova u fudbalu, košarci, rukometu itd." - kaže Ćorić.

Prema zamisli investitora, dio kompleksa činiće sportski sadržaji i to tereni za fudbal sa umjetnom i prirodnom travom, tereni za košarku i rukomet, teren za mini golf, te staze za trčanje. Arapska kompanija Emirates planira uložiti 10 mil EUR u cijeli sportsko-rekreativni kompleks na Igmanu, uključujući i hotel, a s obzirom na to da se još čeka izmjena regulacionog plana, nije poznato na kolikoj površini će se graditi.

Budući sadržaji na Igmanu neće biti pogodni samo za pripreme i gostovanja sportista.

"S obzirom na količinu koncentracije ozona na Igmanu, sam boravak je veoma dobar za sve ljude, naročito za osobe koji su bile podvrgnute operativnom zahvatu. Suvišno je govoriti kako je ugodno boraviti na Igmanu u vrijeme ljetnih vrućina" - navodi Ćorić.

Dodaje da investiranje u planirana sadržaje ipak u najvećoj mjeri zavisi od nadležnih institucija.

"Završetak obnove hotela O3 je planiran do početka 2019. godine, dok završetak radova na sportskoj infrastrukturi uveliko zavisi od izmjena regulacionog plana. Nadamo se da će nadležne institucije imati razumijevanja i da će omogućiti neometano investiranje u ove sadržaje".

Moguće ulaganje u druge gradove

Iako je arapski investitor zasad fokuisiran na izgradnju kompleksa na Igmanu, kompanije trenutno radi na više projekata. Iz Dubos consultinga ne otkrivaju mnogo detalja, ali kažu da je riječ o ulaganju u nekretnine.

"Svi projekti na kojima radimo su u fazi razvoja. Zasad smo fokusirani na Sarajevo i okolinu, mada postoje planovi za ulaganje u druge regije" - kaže Amer Ćorić iz firme Dubos consulting.

Mada je ranije najavljeno da postoji mogućnost gradnje vila i apartmana kompanije Emirates na Zlatištu, Ćorić kaže da to sada ipak nije dio planova.

Novi sadržaji u zabavnom parku

Kompanija Emirates, registrovana u Sarajevu, prošle godine je otvorila i zabavni park na Zlatištu, na putu ka Trebeviću, gdje Sarajlije rado odlaze na odmor i rekreaciju. Prema riječima našeg sagovornika, biće tu još novih sadržaja koji će posjetioci koristiti već početkom 2018. godine.

Kompanija Emirates je do sada u BiH ulagala u startap projekte, nekretnine, turizam, kao i proizvodnju i distribuciju zdrave hrane.

[Država]

Pocela rekonstrukcija ulice Safvet-bega Basagica



Počela je rekonstrukcija jedne od najdužih i najprometnijih ulica u Starom Gradu, ulice Safvet-bega Bašagića. Izvodi se prva faza radova u gornjem dijelu ulice, od spoja sa ulicom Alije Nametka do raskrsnice sa ulicom Pirin brijeg. Trenutno se radi mašinski iskop i uklanjanje oštećenog asfalta, a radovi će se izvoditi na dijelu ulice u dužini od 275 metara.

Kao što je već ranije pisano, rekonstrukcija i sanacija ulice Safvet-bega Bašagića je projekat koji iziskuje značajna ulaganja, pa je planirano da se izvodi u tri faze. Prva faza planirana je u ovoj godini, a vrijednost radova koji će se izvesti iznosi 116.350 KM. Preostale dvije faze radit će se narednih godina, obezbjeđivanjem neophodnih sredstava kroz budžet Općine Stari Grad.

Prema projektu, ulica Safvet-bega Bašagića koju je potrebno sanirati ukupno je duga je više od 900 metara, a planirano je da se uradi novi asfalt uz izdizanje slivnika, šibera i rešetki, kao i novi trotoari čiji će nivo onemogućavati parkiranje automobila. Prva faza radi se na dijelu od spoja sa ulicom Alije Nametka do raskrsnice sa ulicom Pirin brijeg, u dužini od 265 metara. Druga faza obuhvatit će 364 metra ulice od Pirinog brijega do ulice Ulomljenica, a treća od Ulomljenice do Bakija, u dužini od 266 metara. Vrijednost svih radova iznosit će preko 750.000 KM.

Ulica Safvet-bega Bašagića, jedna od najdužih i najprometnijih ulica u Starom Gradu, koja vodi od Baščaršijskog trga pa sve do pod Grličića brdo.

[Država]

Širbegović završio montažu konstrukcije za robnu kuću IKEA u Beogradu



Kompanija Širbegović ovih dana je završila veliki posao montaže AB prefabrikovane konstrukcije na objektu robne kuća IKEA u Beogradu čije otvaranje je planirano za ljeto ove godine. Iza njih su također, veliki projekti za poznate kompanije kao što su Lidl, Konzum, Dm i dr.

Njihova glavna tržišta su Srbija, Hrvatska, Crna Gora i dijelom Slovenija. U BiH rade neke projekte, ali njihov kapacitet prevazilazi okvire BiH.

Mirza Bajraktarević, inženjer građevinarstva u kompaniji Širbegović, koji je na nedavnoj konferenciji Sfera predstavljao iskustva ove kompanije navodi da njihovi poslovni planovi ovise od stanja na tržištu.

''Imamo velike klijente kao što je Lidl, Ikea...koji su nam dali povjerenje je imamo kvalitetu, pouzdanosti, a gradnju dovršavamo u dogovornenim rokovima. Klijenti nam sevraćaju što pokazuje da se pošten i fer odnos isplati'', kaže Bajraktarević za Akta.ba.

On navodi da je zakonska regulativa u BiH vezana za građevinske norme još uvijek ona koju smo imali u bivšoj Jugoslaviji. Ipak, oni su se kao kompanija koja posluje i van države BiH odlučili svoje poslovanje uskladiti sa EU, koja ima uređen sustav propisa za oblast građevinarstva.

"U EU imaju osnovne standarde vezne za građevinski sektor, a svaka država donosi nacionalne dokumente koji državama omogućavaju da izmjene tu supstancu europskih propisa odnosno nekih 5-10 posto propisa. To se zove harmonizacija. Europa kuca na vrata i i mi nemamo drugih razvijenih normi osim europskih'', ističe Bajraktarević dodajući da nam je to jedina alternativa.

[krater]

DIV u Konjicu pokreće proizvodnju specijalnih dijelova za brodove



Kompanija DIV iz Sarajeva, koja je dio DIV grupacije koju čine: DIV Samobor, DIV-TVIK Knin, Brodosplit, TVIK-DIV Valjevo i MIN-DIV Niš u Konjicu planira krenuti proizvodnju specijalnih dijelova za brodove.

Ideja je nastala prošle godine. Angažovani su varioci i brusači koji su u Konjicu obavili testnu proizvodnja za Brodogradilište u Splitu.

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Almir Žujo, direktor DIV- a u BiH kaže kako su tragom ove ideje krenuli u investiciju, što je podržala lokalna, kantonalna i federalna vlast.

Gradnja edukativno-proizvodnjog objekta je počela u Konjicu, odnosno Poslovnoj zoni, gdje bi već u maju trebao biti završen edukativni centar.

"Ideja je da se ovdje osvrnemo na mlade ljude, uglavnom metalske struke, koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Oni će raditi obuku za varioce, brusače, a vremenom je planirano i da se širi na zanimanje bravar", kazao je Žujo.

Osim edukativnog centra užurbano se gradi i pogon u kojem će se proizvoditi specijalni dijelovi za brodove. Kompletna izgradnja pogona trebala bi biti završena u augustu ove godine, kada kreće i puna proizvodnja. Stalno zaposlenje će dobiti 50 radnika koji će biti raspoređeni u dvije smjene.

Vrijednost ove investicije iznosi oko dva miliona maraka.

Žujo kaže kako je cilj oživjeti brodogradnju u Bosni i Hercegovini po čemu je BiH nekad bila poznata, jer se radilo dosta poslova za brodogradilišta u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Nakon ovoga DIV u BiH ne staje, idu u dalje investicije. Planirana je izgradnja vjetroparkova na Kupresu i Pakline 1 i 2 u općini Tomislav Grad. Projekat je pred dobivanjem građevinske dozvole što je zadnja stanica pred izgradnju.

"Otkupili smo dva brda i isplatili vlasnike zemljišta u iznosu od tri miliona eura. Provedeno je i ispitivanje vjetra. Rezultati su jako dobri, tako da bi trebali u ovoj godini krenuti i sa prvim radovima vezanim za vjetroparkove. Prvo će se krenuti sa vjetroparkom Kupres koji je snage 40 MW gdje je planirana izgradnja tri polja. Svako od polja trebalo bi imati oko 16 vjetroagregata", kazao je Žujo, pojašnjavajući kako je cilj kompanije da realizacijom projekta pokrenu proizvodnju vjetrostubova koji će se raditi u Brodogradilištu u Splitu.

"Već je urađeno nekoliko probnih čeličnih stubova koji su instalirani, a plan je uraditi Offset varijantu sa Simensom ili Vestasom, na čemu se zasniva i ideja izgradnje vjetroparkova, odosno snadbjevanje regiona (BiH, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Albanije i Srbije) ovim stubovima", istakao je Žujo.

Inače, ova kompanija u proteklim godinama je pratila sve ozbiljnije projekte u BiH kao primjer navode remontne poslove na TE Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Solana, Mittall, Aluminijski kombinat, autoceste Doboj-BanjaLuka, rekonstrukcija željeznice Bradina-Sarajevo,rudnici u BiH razne konstrukcije objekata , mostova itd.

E. Kokor

[krater]

Raste broj turista: U BiH se najviše zadržavaju državljani Katra



Bosnu i Hercegovinu su u februaru posjetila 56.042 turista, što je više za 7,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te više za 1,3 odsto u odnosu na januar.

Turisti su u februaru ove godine ostvarili 121.770 noćenja, što je više za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle, te manje za 2,2 odsto u odnosu na prethodni mesec.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ukupno ostvarenom broju noćenja, učešće domaćih turista je 37,3 odsto, a stranih 62,7 odsto.

U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 25,5 odsto, a slijede ih turisti iz Srbije 21,2 odsto, Slovenije 7,7 odsto, Turske 4,7 odsto, te Njemačke 3,2 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 37,7 odsto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Katar sa 4,4 noćenja, slijede Južnoafrička Republika sa četiri noćenja i Bahrein i Indija sa po 3,5 noćenja.

Turistima je u februaru u BiH bila na raspolaganju 17.171 soba, apartman i mjesto za kampiranje što je za 17,7 odsto više u odnosu na isti mjesec lani, te 35.909 raspoloživih kreveta, što je više za 18,1 odsto u odnosu na februar 2016.godine.

[krater]

Rekordna prodaja: GIKIL-ov AMK proizvod izvozi se u 16 zemalja svijeta



Proizvodnjom više od 10.000 tona maleinske kiseline najmlađa fabrika u Global Ispat Koksnoj Industriji d.o.o. Lukavac, fabrika AMK, u protekloj godini ostvarila je rekordnu proizvodnju.

Postignuti uspjeh, kako ističe Elnedin Omerdić, direktor fabrike, rezultat je ne samo višegodišnjeg uloženog napora, nego i pametnih investicija.

"Zamjena katalizatora u proizvodnom sistemu, kojem su prethodila i druga poboljšanja u tehnološkom procesu, bio je presudan korak, a rezultat je više od 10.000 tona anhidrida maleinske kiseline izvezenog na strana tržišta. Riječ je o iskorištenosti maksimalnog kapaciteta fabrike, kroz istu potrošnju osnovne sirovine n-butana, a čija je uspješnost i finansijska isplativost dokazana kroz Six Sigma projekat koji se uspješno provodi u GIKIL-u", pojašnjava Omerdić.

Ostvarenje velikog uspjeha u proizvodnji u ovoj fabrici, pored investiranja, ističe Omerdić, rezultat je i timskog rada svih uposlenika fabrike kao i dobre saradnje sa rukovodstvom GIKIL-a, te podrške drugih fabrika.

"Najvažnije je imati oko sebe ljude koji znaju svoj posao. Bez uposlenika iz održavanja, bez procesnih radnika koji su uvijek uključeni u sve aktivnosti, bez izuzetaka, ne bi imali ovo sa čime se trenutno ponosimo. Timski rad je doveo fabriku u stanje sa minimumom poteškoća u tehnološkom održavanju, a proizvodnju bez ijednog značajnog problema, zahvaljujući primjeni TPM metodologije. Isto je i sa podrškom koja nam je dolazila iz ostatka kompanije", kaže Omerdić.

Dosljednom primjenom japanske TPM metodologije i postizanjem parametara uspješnog poslovanja PQCDSM – produktivnost, kvalitet, trošak, isporuka, sigurnost i moral doprinijeli su u postizanju ovakvih rezultata. TPM metodologija podrazumijeva: Totalnu uključenost svih zaposlenika na svim nivoima u cijeloj organizaciji, Produktivno održavanje u toku proizvodnje, efikasno i učinkovito korištenje svih resursa i Održavanje čovjek-mašina-materijal sistema u optimalnom radnom stanju. Sve je to postignuto u Fabrici AMK.

Rekordnu proizvodnju AMK fabrike pratila je i rekordna prodaja. Odlučeno je da se strateški na tržištu nastupi hrabrije, te je GIKIL umjesto prodaja na ugovore postao spot prodavac koji se za sve kupce bori odvojeno sa novim tržišnim cijenama koje se definišu svakog mjeseca. Ova transformacija se nije desila preko noći i traje još od 2012. godine. Rizik je bio veliki, tvrdi Senad Škripić, zamjenik direktora za prodaju KAN-a i AMK, ali kada imate kvalitetan proizvod onda je i lakše pridobiti kupce.

"Sa takvom poslovnom politikom došlo se do pozitivnih finansijskih rezultata na maleinu koji ujedno prati i rekordnu proizvodnju, odnosno najveću proizvodnju ikad zabilježenu. Aktivno pratimo svoj rad preko evropskih zavoda za statistiku te upravo zahvaljujući ovoj politici, u oktobru i novembru prošle godine ostvarili smo najveću uvoznu cijenu u Italiju u odnosu na velika proizvođačka imena kao što su MOL, Sasol Huntsman i Essim Chemicals, što dokazuju i podaci EUROSTAT-a", pojašnjava Škripić.

Da je GIKIL-ov AMK proizvod prvoklasne kvalitete govori i podatak da se trenutno izvozi u čak 16 zemalja svijeta.

"Posebno smo ponosni na prodaju koju ostvarujemo čak i u Rusiji. Određene isporuke smo radili i za Iran, a među evropskim zemljama najprisutniji smo u Italiji, Poljskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, a u posljednje vrijeme i u Srbiji. Prošle godine kao najaktivnije tržište je bila tradicionalno Italija, a potom još od ranije vrlo je aktivno i tržište Turske", kaže Škripić te dodaje da se prednost ostvaruje upravo zbog kvalitete, što potvrđuje i činjenica da do sada nije zaprimljena niti jedna reklamacija.

Fabrika AMK sestrinska je fabrika svim drugima u Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac. Kao jedina fabrika ovog tipa na prostoru bivše Jugoslavije koja je stopostotno izvozno orjentisana ima veliku perspektivu za razvoj. Ostvareni procvat u godini kada je bila prisutna velika kriza u industrijskom sektoru nije ostao neprimijećen, a pozitivan rezultat usmjeren je kao podrška radu i poslovanju i drugim fabrikama u GIKIL-u.

U 2017.godini tako se očekuje nastavak dobrog poslovanja, i sigurno ostvarenje dobrog proizvodnog rezultata. Sve to daje za pravo da se u GIKIL-u i ovoj fabrici, razmišlja i o dodatnim investicijama.

Anhidrid melainske kiseline (AMK) najviše se koristi u proizvodnji plastičnih masa, te boja i lakova, dok svoju široku primjenu u manjim količinama nalazi i u drugim proizvodnim procesima.

[krater]

Bios u Visokom gradi stambeno-poslovni objekat vrijedan 3,5 miliona KM



Kompanija Bios u Visokom počinje izgradnju stambeno-poslovnog objekta Royal Spo, potvrdio je za poslovni portal Akta.ba direktor kompanije, Nermin Kadrić.

"Stambeno-poslovni objekat činit će prizemlje sa pet spratova, odnosno 50 stambenih jedinica koji su namijenjeni za prodaju", kazao je Kadrić, pojašnjavajući kako će se kvadratura stanova kretati od 50 do 85 m2.

Vrijednost investicije je oko 3,5 miliona maraka.

Izgradnja Royal Spo objekta planirano je da bude završena za 18 mjeseci.

Izvođač radova je BIOS- Gradnja Visoko, podizvođač Termoholding i projektant Irfan Hadžiomerović.

E. Ko.

[krater]

U FBiH ukupna poljoprivredna proizvodnja u 2016. povećana za pet posto



Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u 2016. godini veća je za pet posto u odnosu na 2015. godinu. Biljna proizvodnja veća je za 10,2 posto, a u stočarstvu je proizvodnja manja za četiri posto u odnosu na 2015. godinu.

U biljnoj proizvodnji, posmatrano po granama, zabilježeno je povećanje u ratarstvu za 16,9 posto, u vinogradarstvu za 3,7 posto, dok je smanjenje zabilježeno u voćarstvu za 17,2 posto u odnosu na 2015. godinu.

U ratarstvu, gledano po grupama usjeva, zabilježeno je povećanje proizvodnje žita za 26,3 posto, industrijskog bilja za 54,6 , povrća za 12,3 i stočnog-krmnog bilja za 24,7 posto u odnosu na 2015. godinu.

U stočarstvu, gledano po vrstama uzgoja stoke, zabilježeno je povećanje proizvodnje u govedarstvu za jedan posto, dok je smanjenje zabilježeno u svinjogojstvu za 4,4 posto , u ovčarstvu za 1,4 , u peradarstvu za 6,8 posto, te u upčelarstvu za 43,4 posto u odnosu na 2015. godinu.

[krater]

Lactalis BH povećao prodaju i najavio višemilionska ulaganja u gradačački Inmer





Prodaja mlijeka i mliječnih proizvoda kompanije Lactalis BH, u sklopu koje posluje i gradačačka mljekara Inmer, u protekloj godini na bh. tržištu povećala se za 20%, pokazuju rezultati poslovanja iz 2016. godine.
Među više od 60 kvalitetnih, svježih i zdravih mliječnih proizvoda proizvedenih u BiH, od mlijeka sa domaćih farmi, brendova Dukat, Domaće blago i Dar prirode, najtraženiji među potrošačima bili su oni iz Dukat portfolija. Kada je u pitanju izvoz, mljekara Inmer zadržala je istu poziciju, koja podrazumijeva da je iz ove domaće mljekare izvezeno otprilike 30% ukupno izvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH.

U odnosu na 2015. godinu, u 2016. godini povećao se i otkup mlijeka od 3.600 domaćih farmera iz BiH, dok je Lactalis grupacija u proizvodne pogone i stručni kadar Inmera investirala 1,8 miliona KM.

"Pored proizvodnih pogona, vrlo nam je bitan i razvoj ljudskih potencijala. Možemo izdvojiti uspješne primjere naših stipendista, bh. postdiplomaca koji su bili na školovanju na jednoj od najprestižnijih visokoškolskih ustanova, Ecole Superieure d'Agriculture, i obavljanju prakse u Lactalisovim tvornicama za preradu i proizvodnju mlijeka u Francuskoj, a sada su naši mladi i perspektivni tehnolozi u Inmeru. U 2017. godini planirali smo još veća ulaganja koja će iznositi oko 2,5 miliona KM što u totalu premašuje 22 miliona KM investicija u ovu kompaniju od 2007. godine. Ulaganja ove godine podrazumijevaju i dodatno investiranje u distributivnu mrežu, te obuku i podršku našim domaćim farmerima", izjavio je Duško Glišić, direktor Lactalisa BH.

Prethodna godina za ovu kompaniju protekla je i u znaku uspješno realiziranih društveno-odgovornih aktivnosti, poput donacije tromjesečne zalihe mlijeka SOS Dječijim selima, dodjele stručnih stipendija mladim kadrovima, finansiranja izgradnje modernih natkrivenih parkirališta za bicikle u pet bh. gradova te kroz sponzorstva različitih značajnih sportskih manifestacija, kao što su Sarajevski polumaraton, prva noćna utrka u Travniku i Banjoj Luci, Giro di Sarajevo i brojnih drugih.

U 2016. godini gradačaki Inmer našao se na listi 100 najvećih preduzeća u BiH, kao jedina kompanija iz mliječnog sektora u BiH koja je, na osnovu parametra izvoza, uspjela ostvariti pozicioniranje na ovoj značajnoj rang listi. Kao i do sada Lactalis BH i Inmer su bili i nagrađivani za kvalitet svojih proizvoda na raznim prehrambenim i privrednim sajmovima u Bosni i Hercegovini i regiji.

[krater]

ŠAROVIĆ S BH. PROIZVOĐAČIMA ULJA: RAZVIJATI VLASTITU SIROVINSKU BAZU



Nedostatak sirovinske baze za uljarsku industriju zbog male sadnje kultura suncokreta, soje i uljane repice bio je povod za satanak predstavnika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i bh. proizvođača ulja.

Resorni ministar Mirko Šarović izjavio je na pres-konferenciji u Sarajevu da je razgovarao s predstavnicima glavnih prerađivača – kompanije ‘Bimal’ i tri nove kompanije koje su otvorene zahvaljujući rastućem trendu te industrije.

Istakao je da je dogovoreno da u što skorije vrijeme bude organiziran širi skup na kojem bismo razmotrili perspektive za sadnju i razvijanje sirovinske baze za tu industriju.

Šarović je rekao da je Republika Turska, kao glavno bh. izvozno tržište, inicirala izmjene Sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi bile uspostavljene izvozne kvote za BiH, a zbog diskutabilnog porijekla određenih bh. proizvoda za koji se uvoze sirovine.

Rekao je da su rezultati te bh. industrije u 2016. bili najbolji u posljednjih 20 godina, te je prvi put uspostavljen balans uvoza i izvoza uz nešto veći izvoz.
Šarović je naveo da je i udio domaćih uljara na bh. tržištu porastao, od čega samo ‘Bimal’ ima oko 45 posto tržišta.

Izvršni direktor ‘Bimala’ Ševal Suljkanović naglasio je da su prerađivači spremni da se angažuju na razvijanju sirovinske baze.

Pojasnio je da su uljarice, osim što razvijaju sirovinsku bazu za uljarsku industriju, među najboljim kulturama za plodored i za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta.

[krater]

Priprema se rekonstrukcija piste na sarajevskom aerodromu, radovi na parking platformi za avione





U sklopu priprema za rekonstrukciju uzletno-sletne piste na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, trenutno su u toku radovi na rekonstrukciji dijela parkirne platforme za avione.
Građevinski radovi se odvijaju 24 sata dnevno, a stručne službe aerodroma Sarajevo poduzele su niz organizaciono-tehničkih mjera kako izvođenje radova ne bi utjecalo na sigurnost i redovnost aviosaobraćaja, saopćeno je iz press službe aerodroma.

Rekonstrukcija bi trebala biti završena početkom idućeg mjeseca.

Dalje navode da je vrijednost investicije blizu 800.000 KM, bit će rekonstruirano oko 3.500 metara kvadratnih postojeće parking platforme, odnosno zamijenjeno novim slojevima i završnom betonskom pločom debljine 30 centimetara, a sve u skladu sa međunarodnim ICAO standardima.

"Rekonstrukcija se vrši zbog problema u eksploataciji dijela platforme, konkretno zbog problema sa kolotrazima koje su uzrokovali točkovi aviona na parking pozicijama, a zbog čega je vrlo često bilo neophodno vršiti zamjenu asfalta na tim dijelovima platforme", pojasnili su iz press službe.

Riječ je faznoj rekonstrukciji platforme, u periodu od više godina, koja će omogućiti novi period eksploatacije od minimalno 20 godina. Prva faza rekonstrukcije je uspješno završena 2014. godine kada je rekonstruirano oko 1600 metara kvadratnih platforme.

[Država]

REKORD ZIMSKOG TURIZMA: U tri mjeseca ostvareno više od milion noćenja, najviše nakon rata!

Zimski turizam BiH u tri udarna mjeseca (decembar 2016, te januar i februar 2017. godine) ostvario je dva poslijeratna rekorda: po broju turističkih posjeta i po broju noćenja.



BiH je u tri mjeseca posjetilo blizu 185 hiljada turista, mahom stranih, a broj noćenja premašio je 384 hiljade, što je ubjedljivo najviše nakon rata.

Bosnu i Hercegovinu je u decembru prošle godine posjetilo 73.181 turista, odnosno 17,8 posto više u odnosu na isti mjesec 2015, u januaru je bilo 55.318 turističkih posjeta, čak 24 posto više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok je u februaru našu državu posjetilo 56.042 turista, što je više za 7,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tokom tri zimska mjeseca registrirano je više od 385 hiljada noćenja, uz važnu napomenu da je ovdje riječ o registriranim noćenjima, dok je stvarni broj noćenja računajući i neprijavljene turiste, trostruko veći i po prvi put nakon rata premašio je milion noćenja u zimskoj turističkoj sezoni.

U strukturi posjeta i noćenja stranih turista, dominiraju susjedi: Hrvati sudjeluju sa oko 33 posto, turisti iz Srbije sa oko 15 posto, Turske 7 posto, Slovenije 6 posto te Crne Gore 5 posto, tako da na turiste iz ovih šest država otpada skoro 70 posto turističkih posjeta i noćenja.

Zanimljiva je usporedba udarna tri mjeseca zimskog s udarna tri mjeseca ljetnog turizma. Tokom juna, jula i avgusta 2016. godine, BiH je posjetilo 325 hiljada turista, dakle oko 140 hiljada više nego tokom udarna tri mjeseca zimskog turizma.

No, broj noćenja tokom ljetna tri mjeseca neuporedivo je veći: registrirano je oko 650 hiljada noćenja, odnosno skoro dva puta više nego tokom "udarna" tri mjeseca zimi.

Pa ipak, turistička industrija BiH može se pohvaliti gotovo savršenim balansom zimskog i ljetnog turizma.

[krater]

Posao za 100 radnika: 'Koteks' Tešanj pokreće proizvodnju u Zavidovićima



U Zavidovićima je danas objavljen konkurs za 100 novih radnih mjesta. Preduzeće za preradu i otkup kože "Koteks" Tešanj, dvije decenije dugo iskustvo u tekstilnoj proizvodnji prenijet će i u Zavidoviće. Ukupna investicija vrijedi blizu milion maraka.

U toku je priprema proizvodnog pogona koji će biti smješten u hali jednog od Krivajinih dobitnih centara "Stoličara".

Iznajmljen je prostor od oko 3.000 kvadrata koji se trenutno adaptira.

S obzirom da je u pitanju hala koja duži niz godina nije bila u funkciji, obim posla je veliki, ali se radi ubrzano, saznajemo od Hamze Hotića, direktora proizvodnje "Koteks" Tešanj.

U tekstilnom pogonu u Zavidovićima proizvodit će se policijska i vojna oprema, presvlake za namještaj i auto-indrustriju, te zaštitna i službena odjeća od kože i tekstila.

Mašine će, kaže Hotić, biti dopremljene za petnaestak dana, a po prijemu radnika proizvodnja bi trebala krenuti odmah u maju.

[krater]

Potpisan Sporazum o bratimljenju između Općine Stari Grad i općine u Teheranu



Načelnik Općine Stari grad Sarajevo Ibrahim Hadžibajrić i načelnik Općine 12 Grada Teherana Abed Maleki potpisali su danas Sporazum o bratimljenju i saradnji, kojim se obavezuju da trajno uspostavljaju različite oblike saradnje, razmjenjuju ideje o realizaciji projekata od zajedničkog interesa u oblastima privrede, kulture, obrazovanja, sporta, zaštite prirodnog i drugog nasljeđa.
Načelnik Hadžibajrić napomenuo je da u Teheranu postoje 22 općine te da je Općina 12 najznačajnija, jer se u njoj nalaze sve kulturno-istorijske znamenitosti i institucije Teherana i Islamske Republike Iran.

Podsjetio je da je Iran, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, pružio podršku i najviše pomogao u odbrani Bosne i Hercegovine tokom proteklog rata 1992-1995. godine.

Načelnik Maleki istakao je da između BiH i Irana postoji bliskost u smislu zajedničkih kulturno-istorijskih karakteristika te izrazio zadovoljstvo povodom potpisivanja ovog sporazuma koji će omogućiti jačanje kulturne i društvene saradnje između dva grada i dvije zemlje.

"Nadam se da će nakon potpisivanja sporazuma ti odnosi biti produbljeni, jer ćemo moći razmjenjivati informacije iz različitih područja djelovanja općina", kazao je Maleki.

Dodao je da sporazum također stvara mogućnost jačanja saradnje između privrednika dva grada, kao i planiranja projekata od zajedničkog interesa.

Ambasador Islamske Republike Iran u BiH Mahmud Heydari naglasio je da dolazak načelnika najstarije i najznačajnije općine Teherana predstavlja korak naprijed u saradnji između dvije općine.

"Ova međugradska diplomatija može imati veliku ulogu u razvoju međunarodnih odnosa", zaključio je ambasador te zahvalio načelniku Hadžibajriću na dosadašnjoj saradnji sa Općinom Stari Grad.

[krater]

Unis Tok iz Kalesije kupio bilećku Kovnicu za 1,9 mil KM



Bilećka Kovnica u stečaju prodata je Fabrici otkivaka i odbojno-vlačnih naprava “Unis tok” iz Kalesije za 1.909.000 maraka potvrđeno je poslovnom portalu Hercegovinapress.com u Okružnom privrednom sudu u Trebinju.

Kovnica je prodata putem licitacije, a ponude su dostavila dva zainteresovana kupca.

Fabrika ne radi skoro deceniju, a njena vrijednost pala je na 1.760.247 KM.

Načelnik opštine Bileća Miljan Aleksić za Hercegovinapress.com kaže da je juče održao sastanak sa novim vlasnikom Kovnice.

“Prioritet je oživjeti fabriku i uposliti ljude. Dobio sam obećanje da će “Unis tok” zaposliti 40 – 50 radnika u prvoj fazi, a moguće da im se u partnerskom odnosu pridruži i još jedan privrednik iz Nikšića koji je pokazao interesovanje i spremnost da ulaže u Kovnicu”, kaže Aleksić.

Bilećka Kovnica je prije rata bila brend koji je zapošljavao oko 900 radnika, a najveći dio otkovaka plasirala je na strano tržište posredstvom “Energoinvesta” u čijem je sastavu poslovala.

[krater]

Hadžibajrić DVD-u Vratnik uručio vatrogasno vozilo i policijske šljemove







Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić uručio je danas Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Vratnik namjensko vatrogasno vozilo s kompletnom opremom, a Policijskoj stanici Stari Grad 50 specijalnih policijskih šljemova, hidrauličnu presu i set za razvaljivanje vrata.

Za opremanje tih službi izdvojeno je 185.000 KM, a cilj je provođenje mjera zaštite i spašavanja ljudi i imovine.

Općina Stari Grad će, kako je najavio načelnik Hadžibajrić, i dalje pomagati te institucije, a nastojat će osigurati i terensko vozilo za Policijsku stanicu Stari Grad.

Predsjednik DVD-a Vratnik Muris Domić i načelnik PS Stari Grad Fahrudin Halač zahvalili su načelniku Hadžibajriću za opremu, te ukazali na značaj ulaganja u službe sigurnosti jer se time pruža veća sigurnost građanima.

Portparol MUPKS-a Irfan Nefić smatra da ulaganje u tehničku opremu policije i vatrogasaca doprinosi boljoj sigurnosti građana, te da opremu treba stalno obnavljati.

Komandir jedinice DVD-a Vratnik i komandir Službe zaštite od požara DVD-a Vratnik Neven Bratić je pojasnio da je vrijednost terenskog vozila marke Nissan Navara 100.000 KM, da ima pogon na četiri točka te je namijenjeno za sve vrste terena. Posjeduje opremu za gašenje pjenom i vodom, pumpa je visokog pritiska i efikasan je prilikom gašenja požara.

Prošle godine Općina Stari Grad izvršila je opremanje tih službi u vrijednosti od oko pola miliona KM.

Svečanom uručenju opreme prisustvovali su i predsjedavajući Općinskog vijeća Jusuf Pušina i savjetnik načelnika Nermin Pećanac, pripadnici specijalne policije i pripadnici DVD-a Vratnik.

Načelnik Općine Stari Grad Hadžibajrić danas je potpisao i ugovor o dodjeli godišnjeg granta od 30.000 KM kojim se finansiraju redovne djelatnosti DVD-a Vratnik.

[krater]

Tesanj - LED rasvjeta u Industrijskoj zoni Bukva

[krater]

Investicija koja donosi nadu u ratom uništen kraj







Kada se Mustafa Redžić vratio iz Amerike u rodnu Kamenicu kod Zvornika zatekao je mjesto koje se još uvijek nije oporavilo od rata završenog prije 22 godine. Posljedice stradanja bile su vidljive na svakom koraku.

Mustafa Redžić
“Kamenica je mjesto koje je teško stradalo u ratu. U Kamenici je još uvijek mnogo devastiranih kuća, tu su masovne grobnice od kojih mnoge čak nisu ni obilježene.. Kada nakon dugo godina dođete u rodno mjesto i zateknete ga u tako zapuštenom stanju, to vas zaboli. Ali, ipak mi Kamenčani smo ti koji moramo dovesti stvari u red na ovom prostoru. Prvo moramo stvoriti uslove za normalnu egzistenciju, a onda se potruditi da sačuvamo od zaborava patnju i stradanja ovdašnjeg stanovništva. To je potrebno i onima čiji su očevi počinili kriminal ovdje, kao i onima čije su porodice stradale. Mi moramo gajiti nadu da će Bosna jednog dana biti zemlja razumnih ljudi kada će jedan mladi Bosanac ili Bosanka doći ovdje, zamisliti se nad onim što vidi, i u srcu odlučiti da nikada lično neće učestvovati ni u čemu sličnom u stoljećima koja dolaze. Ja sam samo jedan pojedinac koji želi dati svoj doprinos u tom pravcu“, kaže Mustafa na početku svoje priče.

A Mustafin doprinos stvaranju normalne egzistencije i vraćanju optimizma u Kamenicu sve je vidljiviji iz dana u dan.

„Ideja vodilja je bila ta da pokrenem nešto što će obezbijediti radna mjesta, omogućiti proizvod koji je lako plasirati, lako naplatiti, i naravno ostvariti profit. Želja mi je bila pokrenuti nešto striktno u mom rodnom mjestu. Farma pilića, kako se ispostavilo, ispunjavala je sve ove zahtjeve. Pokretanje ove vrste posla bila je dakle čisto pragmatična odluka, no istovremeno ovaj projekat je ulio dosta optimizma u lokalno stanovništvo što je prava emotivna satisfakcija i najveća nagrada za sav trud koji sam uložio“, kaže Mustafa.

Prva etaža farme je završena. Ostaje još da se riješi priključak struje koji zahtijeva instalaciju novog transformatora kako bi se zadovoljio potreban napon struje, a koji nije ni malo jeftin, rješavanje problema otpadnih voda, instalacija opreme za tov… kada se to sve isfinansira, ulaganje će se popeti na pola miliona KM. No, kako Mustafa pojašnjava to će biti tek trećina planiranog kapaciteta farme. Da se kompletira cijeli projekat, bit će potrebno 1,2 miliona KM.

„Riječ je o uzgoju broilera. To je uslužna djelatnost. Dobijem piliće, hranu, veterinarsku zaštitu, instrukcije po pitanju cjelokupne operacije, i sve što mi na terenu trebamo uraditi je to da slijedimo instrukcije nekih 42 dana kada pilići postignu željenu težinu. Tada ih druga ugovorena strana odvozi žive, vaga, i plaća nasoj farmi ugovorenu cijenu“, pojašnjava Mustafa svoj plan te dodaje kako će, kada farma dostigne svoj puni kapacitet od planiranih 45 000 broilera, na njoj biti posla za 7 radnika.

Mustafa nije zabrinut za tržište jer kaže kako je potencijal za proizvodnju i preradu mesa u BiH ni izdaleka nije iskorišten:

„Tržište za ovaj proizvod je perfektno organizovano u našoj zemlji. Postoji mesna industrija koja snabdijeva farme na terenu svim potrebnim sirovinama i ugovorom se obavezuje na otkup, plaća na vrijeme, prerađuje isporučeno meso i uspješno ga prodaje na domaćem tržištu koje je još uvijek daleko od zasićenog. U Bosni se proizvodi samo frakcija pilećih mesnih artikala koji se ovdje konzumiraju. To govori dovoljno koliko još ima prostora za rast u tom pravcu.“

Iako je priču o investicijama teško odvojiti od priče o komplikovanim administrativnim procedurama, nedostatku lakoće poslovanja i problemima sa kojima se investitori suočavaju, Mustafa kaže kako je u ovom segmentu naišao samo na razumijevanje i pomoć:

„Pa ja nekima možda zvučim naivno u konstataciji da nisam naišao ni na kakve opstrukcije ili korupciju ni u slučaju lokalnih ni entitetskih ni državnih vlasti a riječ je o složenom procesu koji je zahtijevao saradnju širokog spektra javnih radnika od grada Zvornika pa do Banja Luke i Sarajeva. Posebno želim istaći da je administracija grada Zvornika bila izuzetno susretljiva u realizaciji svih potrebnih dozvola, a da je finansijska podrška Federalnog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica na čelu sa Edinom Ramićem bila od esencijalne važnosti i dala vjetar u jedra ovom projektu.“

Mustafa, koji je i sam dugo živio van BiH, kaže kako u inostranstvu živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca koji posjeduju znatna finansijska sredstva koja bi dobro došla razvoju ovdašnje ekonomije, međutim skeptični su kada je u pitanju ulaganje u BiH: „Mislim da je taj skepticizam u najvećoj mjeri neopravdan. Bosna je, što je evidentno, postavljena na tračnice koje vode ka Evropi i taj proces ne može niko zaustaviti. Naravno, nije sve tako bajno ovdje ali bajku pišemo svi mi. Kako reče predsjednik Kennedy: “Do not ask what your country can do for you. Ask what you can do for your country”. A što se tiče biznisa, čvsto vjerujem da uz dobru poslovnu ideju, dobru organizaciju i ozbiljnost u realizaciji, ne možete propasti.“

[Država]

Povećan izvoz voća, povrća i orašastih plodova



Izvoz voća, povrća i orašastih plodova u prošloj godini zabilježio je porast u vrijednosti od oko 45 miliona eura zahvaljujući aktivnostima provedenim u okviru EU Twinning projekta koji je pružio podršku razvoju fitosanitarnog sektora u Bosni i Hercegovini - izjavio je danas specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark uoči završne konferencije ovog EU projekta.

Pojasnio je da su spomenute aktivnosti rezultat projekta koji traje već dvije godine i uključuje dvije države, Poljsku i Italiju, ali i napore bosanskohercegovačkih proizvođača, ne samo voća, povrća već mlijeka i mliječnih proizvoda.

"Fitosanitarna pitanja su važna u smislu unapređenja vanjskotrgovinske razmjene BiH i EU, ali i obratno", naglasio je Wigemark.

Specijalni predstavnik EU u BiH osvrnuo se i na novi Zakon o akcizama koji je prethodnih dana izazvao veliku pažnju javnosti i kazao da je EU spremna da razgovara sa svima i iznese činjenično stanje onima koji su spremni da slušaju.

Po njegovom mišljenju, jednostavan i očigledan odgovor na pitanje akciza je činjenica da entitetske vlasti mogu kompenzirati bh. poljoprivrednike, ali da to mora biti urađeno kroz budžet.

Ponovio je stav da je ova priča mnogo šira od samih akciza te da je tu riječ o infrastrukturi i infrastrukturnim projektima u vrijednosti od gotovo milijardu eura.

Također je komentirao i izgradnju autocesta u BiH, napominjući da je primijetio da se vode diskusije o nekim novim, alternativnim načinima finansiranja izgradnje autocesta te, generalno, putne mreže.

"Uvijek je poželjno razmatrati alternativne mogućnosti, ali o ovome pričate posljednjih 10-15 godina i možda je vrijeme da se krene dalje", kazao je Wigemark.

Podsjetio je na posjetu visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini Bosni i Hercegovini, kada su je svi lideri političkih stranaka uvjerili o opredijeljenosti za reforme i evropski put.

"Sada je vrijeme da pokažu da li su opredijeljeni za to ili ne", naglasio je ambasador, dodajući da bh. vlasti pokušavaju da rade svoj posao, ali da ih stalno politiziranje stvari vraća unazad.

Ambasador Italije u BiH Nicola Minasi ukazao je na tri važna aspekta projekta, od kojih je prvi taj da je BiH imala priliku uvidjeti pravnu regulativu u EU kada je u pitanju poljoprivredni sektor.

"To je oblast u kojoj i mi u EU eksperimentiramo, a to je pitanje bitno za BiH ukoliko želi postati članica EU", istakao je.

Naveo je da je drugi aspekt projekta učešće i pomoć najboljih poljskih i italijanskih eksperata poljoprivrednicima u BiH, dok je treći taj da su bh. kompanije dobile mogućnost većeg izvoza u zemlje EU.

Zamjenik direktora Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja Seid Uzunović istakao je da je projekt obuhvatio sve značajne aktere u BiH, odnosno administrativno osoblje, fitosanitarnu inspekciju i sanitarne laboratorije, a naročito poljoprivredne proizvođače.

Napomenuo je da su putem projekta provedene aktivnosti koje će značajno pomoći BiH da uspostavi funkcionalan i održiv fitosanitarni sektor, a radi se o velikom broju održanih obuka, izrađenih priručnika te smjernica i uputstava.

Izrazio je nadu da će i ubuduće imati podršku Evropske komisije putem sličnih projekata.

Cilj konferencije jeste predstavljanje rezultata projekta i stečenih iskustava te mogućnosti i izazova za BiH na njenom putu ka EU u tom sektoru.

S obzirom na to da je veliki dio pravne stečevine EU u oblasti fitosanitarne politike koju zemlje pristupnice moraju preuzeti i uredno provesti radi dobrobiti njihovog usklađivanja sa zahtjevima i standardima Evropske unije, cilj konferencije je da se podigne svijest o važnosti fitosanitarnog sektora kao glavnog oslonca poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Projekt finansira EU s 1,5 miliona eura iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA 2012). Ministarstvo poljoprivrede, hrane i šumarstva Italije je vodeća institucija koja realizira projekt u partnerstvu s Državnom inspekcijskom službom za zaštitu zdravlja bilja i sjemena Poljske, Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Poljske, Informestom iz Italije, Institutom za istraživanje hortikulture iz Poljske, te korisničkim institucijama u BiH predvođenim Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja.

[Država]

Bingo i Plantago donirali Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli



Štićenici iz Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli u pratnji svojih odgajatelja ugostili su predstavnike Plantaga i Binga, koji su ovu subotu proveli družeći se i zabavljajući se sa mališanima iz doma u društvu šarmantnih Bingosa.

Plantago je sa svojim poslovnim partnerom i domaćom kompanijom Bingo posjetio Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli koji od početka osamdesetih godina uspješno odgaja i pruža njegu socijalno ugroženoj te djeci bez roditelja. Danas u ustanovi boravi više od 60 štićenika a o njima se brinu odgajatelji, pedagozi i medicinske sestre. U našoj zemlji više od milion stanovnika su djeca. Prema zvaničnim podacima oko dvije hiljade njih bez roditeljskog staranja. Djeca u domu trebaju imati kvalitetni boravak ali im prije svega treba ljubav i pažnja.

"Posebno smo sretni kada vidimo da ima dobrih ljudi koji prepoznaju značaj naše institucije u radu i odgoju djece bez roditeljskog staranja. Mališanima želimo osigurati najbolju brigu i sretnu budućnost. Njihov osmijeh i zadovoljstvo govore sve. Nadam se da će i druge kompanije u BiH prepoznati važnost društveno odgovornog poslovanja", izjavio je Amir Muharemović, direktor Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla.

Kompanije Plantago i Bingo često imaju akcije usmjerene na najugroženije kategorije stanovništva, a ovog puta je to Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli .

"Zadovoljstvo je sarađivati s domaćim kompanijama na društveno odgovornim projektima, a posebno nam je drago kada imamo priliku da obradujemo marginalizirane socijalne skupine, kao što su djeca iz domova. Naša kompanija često obraduje mališene iz tuzlanskog, ali i drugih domova u BiH", kazala je Tatjana Paunovski, rukovoditeljica službe marketinga i PR.

Sreća u dječijim očima je beskrajna svaki put kad ih neko posjeti i obraduje. Upornost, snaga i pozitivan duh samo su neke od osobina koje krase ove mlade ljude.

[krater]

U Konjicu planirana gradnja sportsko-rekreacionog kompleksa



Općina Konjic raspisala je licitaciju za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine radi sportsko-rekreacionog kompleksa.

Radi se o zemljištu i poslovnom objektu zvanom Gradac, površine 7.407 m2 koje se sastoji od pomoćne zgrade 42 m2, bazena 1.016 m2; javnog parkirališta 3.947 2; poslovne zgrade 142 m2; zemljišta uz zgradu 2.260 m).

Licitacija se odnosi i na neizgrađeno gradsko građevinsko zemljište površine 1.398 m2.

Gradnja će se vršiti prema urbanističko tehničkim uvjetima koje će utvrditi Služba za prostorno uređenje, građenje i obnovu u rješenju o urbanističkoj suglasnosti, a proisteklih iz regulacionog plana "Gradac", navodi se u pozivu.

Iz Općine Konjic navode da će površina objekta biti utvrđena nakon izrade Glavnog projekta objekata u postupku izdavanja odobrenja za građenje sa krajnjim rokom izgradnje svih objekata u roku od 6 godina.

Početna cijena poslovnog objekta Gradac iznosi 843.102,00 KM, a neizgrađenog gradskog zemljišta 75.181,92 KM.

Navode da u početnu prodajnu cijenu nije uračunata naknada za pogodnost lokacije - renta, ni ostale propisane naknade.

Kapara za sudjelovanje u postupku nadmetanja iznosi 50.000 KM.

[krater]

Potpisan Memorandum BBI VIP biznis kluba i Indijsko-bosanskog biznis foruma



Memorandum o saradnji BBI VIP biznis kluba i Indijsko-bosanskog biznis foruma, čiji je cilj unapređenje saradnje BiH i Indije u oblasti ekonomije, trgovine i investicija, potpisan je danas u BBI banci u Sarajevu.
Memorandum su potpisali rukovoditeljica Odjeljenja BBI VIP biznis kluba Azra Čolić i predsjednik Indijsko-bosanskog biznis foruma Sudhir Navlakha koji su naglasili važnost jačanja poslovnih relacija između dvije države.

Čolić je kazala da je Indija u fokusu ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma (SBF) kao zemlja koja ima velika postignuća u IT sektoru, turizmu, ali i drugim djelatnostima.

"Očekujemo posebno u segmentu IT-a i turizmu da nastavak naše saradnje bude uspješan i ubrzan i da to doprinese razvoju bh. privrede, kao i privrede regiona, jer, kako je poznato, konferencija SBF nosi naziv 'Jedan region, jedna ekonomija'", istakla je Čolić.

Navlakha je kazao da se u saradnji s ambasadorom BiH u Indiji Sabitom Subašićem i počasnim konzulom BiH u Indiji Suhasom Mantrijem, koji su prisustvovali današnjem potpisivanju Memoranduma o saradnji, aktivno radi na uvezivanju poslovnih prilika između dvije zemlje.

Zahvaljujući toj saradnji i angažmanu, ovih dana u BiH boravi delegacija indijskih privrednika koji su imali niz susreta s bh. zvaničnicima i privrednicima i svojevrsna su prethodnica brojne delegacije iz Indije koja se očekuje na 8. Sarajevo Business Forumu.

Fokus je, kako je dodao Navlakha, na nekoliko industrija gdje je iskazan interes za poslovnom saradnjom, a potpisivanje Memoranduma treba doprinijeti da se olakša uspostavljanje poslovnih veza BiH i Indije.

Indija je, kako je istaknuto, jedna od najbrže rastućih ekonomija u svijetu i trenutno među sedam najuspješnijih ekonomija svijeta. Druga je u svijetu kada je riječ o autoindustriji, odnosno proizvodnji vozila i autodijelova.

"Kao počasni konzul BiH u Indiji moj zadatak i cilj je da povežem poslovne prilike, trgovinu i turizam između dvije države", kazao je Mantri dodajući da velike mogućnosti postoje posebno u oblastima infrastrukture, informacionih tehnologija , farmaceutske i industrije odbrane, nekretnina i drugo.

Ambasador Subašić je kazao da je Biznis forum koji postoji u okviru BBI banke, prepoznatljiva grupacija koja okuplja biznismene i entuzijaste, odnosno ljude koji hoće da rade i imaju projekte.

"Vjerujem da je posjeta delegacije indijskih privrednika koji imaju internacionalne biznise i današnje potpisivanje Memoranduma početak intenzivne saradnje koja će imati svoj poseban impuls već na SBF-u u maju", kazao je Subašić.

[bh.tornjak]

prodjoh kroz Sloveniju pa sam u voznji napravio par slika...
EURO ASFALT radi dionicu autoputa prema Hrvatskoj

[bh.tornjak]

sve su izgledi da ce Prevent Grupacija preuzeti njemacki "Grammer AG"

http://boerse.ard.de/aktien/rueckschlag ... er100.html

[Država]

Bingo o kupovini Dite: Svi radnici će dobiti ugovor na neodređeno, nastavljamo proizvodnju



Nakon što je saopćeno da je kompanija Bingo kupila imovinu industrije deterdženata u stečaju Dita iz Tuzle, oglasili su se i kupci, kazavši da će svi radnici Dite dobiti ugovor na neodređeno i da će se proizvodnja nastaviti.
"Svi zatečeni uposlenici će nastaviti raditi u fabrici, a bit će im ponuđeni ugovori o radu na neodređeno vrijeme. Kako je asortiman koji je fabrika do sada proizvodila već zastupljen u svim Bingo trgovinama, planiramo i dalje razvijati proizvodnju i plasman na tržište Bosne i Hercegovine, koristeći naše partnerske odnose s kompanijama iz BiH, ali i izvan nje, dakle posvetit ćemo se i izvozu", ističu iz kompanije Bingo.

Dodali su da su uz Ditu bili od trenutka kada im je trebao snažan partner.

"Pomogli smo pokretanje proizvodnje nakon dugogodišnje pauze, a sada nastavljamo razvijati ovaj domaći brend, a sve u cilju osnaživanja i razvoja domaće proizvodnje", navodi se u saopćenju.