HarTar wrote: ↑20/03/2021 23:22
Karikatura koja najbolje opisuje tzv. Istanbulsku konvenciju, kao i fotografija ko najviše protestvuje protiv te odluke...
Prije nego postaš nešto, možda da promisliš?
Konvenciju pretpostavljam da nisi pročitao, te ti istu ovdje postam u linkovima, te najbitnije stavke. Otpor orem IK u određenim državama, te religijskim institucijama ima korijen u definiciji roda i dolje navedenim stavkama. Rod su morali definisati jer se IK bavi i RODNO zasnovanim nasiljem.
Takođe, ako se neko rodno izjašnjava kao žena, iako možda biološki nije, ili pak nije prema "standardima" društva, ta osoba takođe ima pravo na zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja i zlostavljanja.
Ali bitno je biti zlurad i ciničan i dijeliti pogrešne informacije. Iako si možda otac, suprug, sin jesi sigurno...
https://rm.coe.int/1680464e6e
Integralni
https://rm.coe.int/168008482e
https://www.coe.int/en/web/conventions/ ... 168008482e
KONVENCIJA VIJEĆA EVROPE O SPRJEČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI
Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici je najdalekosežniji međunarodni sporazum koji se bavi ovom ozbiljnom povredom ljudskih prava. Cilj joj je nulta tolerancija na ovaj oblik nasilja i kao takva predstavlja veliki korak prema
sigurnijoj Evropi i šire.
Okosnicu ove konvencije čine sprječavanje nasilja, zaštita žrtava i krivično gonjenje
prijestupnika. Konvencijom se takođe pokušava promijeniti način razmišljanja pojedinaca tako
što bi svi članovi društva, a posebno muškarci i dječaci, promijenili svoje stavove. U suštini,
to je ponovni poziv na veću jednakost između žena i muškaraca jer nasilje nad ženama vuče
korijene iz nejednakosti između žena i muškaraca u društvu, a opstaje zbog tolerancije i poricanja.
SPREČAVANJE
promjena stavova, rodnih uloga i stereotipa po
kojima je nasilje nad ženama prihvatljivo;
obuka stručnjaka koji rade sa žrtvama;
podizanje svijesti o različitim oblicima nasilja i njihovim traumatičnim posljedicama;
uvođenje nastavnih materijala o jednakosti u nastavni plan i program na svim nivoima obrazovanja;
saradnja sa nevladinim organizacijama, sredstvima javnog informisanja i privatnim sektorom kako bi se dosegla javnost.
ZAŠTITA
osigurati da sve mjere u osnovi uzimaju u obzir potrebe i sigurnost žrtve;
ustanoviti posebne službe za podršku koje će pružati zdravstvenu pomoć, kao i psihološko i
pravno savjetovanje žrtvama i njihovoj djeci;
otvoriti dovoljan broj sigurnih kuća i uvesti besplatnu telefonsku liniju za pomoć koja je otvorena 24 sata.
KRIVIČNO GONJENJE
osigurati da se nasilje nad ženama kriminalizuje i adekvatno kazni;
osigurati da se kultura, običaji, vjera ili takozvana “čast“ ne smatraju opravdanjem za bilo koje nasilno djelo;
osigurati da žrtve imaju pristup posebnim mjeram zaštite tokom istrage i sudskog postupka;
osigurati da agencije za provedbu zakona pravovremeno djeluju po pozivima za pomoć, te da adekvatno upravljaju opasnim situacijama.
INTEGRISANJE POLITIKA
osigurati da sve gore navedene mjere čine sastavni dio sveobuhvatne i koordinirane politike, te da ponude holistički
odgovor na nasilje nad ženama i nasilje u porodici.
■Konvencijom se od zemalja članica očekuje da kriminalizuju ili na drugi način sankcionišu
sljedeće oblike ponašanja:
nasilje u porodici (fizičko, seksualno, psihičko ili ekonomsko nasilje);
proganjanje;
seksualno nasilje, uključujući silovanje;
seksualno uznemiravanje;
prinudni brak;
genitalno sakaćenje žena;
prinudni pobačaj i prinudnu sterilizaciju
Dalje, dokument daje definiciju roda: Konvencija također sadrži definiciju roda: u smislu Konvencije, rod je definiran u članku 3 (c) kao "društveno izgrađene uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce".
Konvencija na više mjesta koristi termin "rod", a u čl. 3. daje i definiciju tog termina, kao i definiciju termina "rodno uvjetovano nasilje nad ženama". U toč. 43. Pojašnjavajućeg izvješća se pojašnjava: "...priređivači Nacrta smatrali su da je važno definirati termin “rod”. U kontekstu ove Konvencije termin rod, temeljen na dvama spolovima, muškom i ženskom, pojašnjava da postoje i društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce. Istraživanja su pokazala da određene uloge ili stereotipi proizvode neželjene ili štetne prakse i pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim. Kako bi se prevladale takve rodne uloge, članak 12 (1) uokviruje iskorjenjivanje predrasuda, običaja, tradicija i ostalih praksi koje se temelje na ideji inferiornosti žena ili na stereotipnim rodnim ulogama... Termin “rod” prema ovoj definiciji nije zamišljen kao zamjena za termine 'žena' i 'muškarac' koji se rabe u Konvenciji."[19]