sam ti ne bacaj nista eto belaja Dud možeš naći u Sarajevu, u Poljoopremi u Rajlovcu, u novembru, Morus alba je bijeli, Morus nigra crni dud, pazi samo da u imenu nema nastavka ''pendula'', to znači da je viseći, ukrasni, a to nije to ...CvjetnaOaza wrote:Kad je već Bizet postavio video da prvo ovdje pitam......može li se u Bosni naći sadnica šeftelije i duda za kupiti?
@flag, kako ti sadis paradajz?....nije mi jasno jer sam ja svoj zagrtala u 3 navrata...ove godine si moram smanjiti poslove u basti na minimum...pomislih da stavim sijeno kako ne bi trebala plijeviti...ali listajuci temu vidim da si ti i paradajz najlonom zastitio....kako?...kako si ga zagrtao dok je rastao?flag wrote: Cherry paradajz.
Oti, komšinice Šafran, kakav je kod vas? Ovo je "škart" rasad - onom prvom (najboljem rasadu) je snijeg dohako, ipak ni ovaj nije loš. Ovaj će još sasvim malo porasti. Nekako smo uspijeli predeverati sušu. Kako li će biti dalje...
I paprike fino napreduju, lijevo je patlidžan - desno paradajz
Otprilike, od kraja oktobra pa do Nove godine, ali u novembru je sadnja pa tad dobijaju i najviše robe, iz raznih rasadnika.CvjetnaOaza wrote:Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?
Nema zagrtanja. Poslije oranja zemlju dooobro izfrezam, stavim foliju - na krajevima folije stavim zemlju (da je vjetar ne potrga) na nekom razmaku ovom sadilicom izbušim rupe, posadim i to je to! Idealno za ovakve k`o ja, za ove koji nemaju previše vremena... Nema okopavanja (nema trave), nema zagrtanja, dosta uštediš vode (manje isparavanja). Ma savršeno, ovu sezonu sve ide na foliju. Luk, paradajz, paprike... ma sve! U gotovo svakoj poljo apoteci se prodaje... Prodaje se na kilo, cijena je marku i nešto.bizet wrote: @flag, kako ti sadis paradajz?....nije mi jasno jer sam ja svoj zagrtala u 3 navrata...ove godine si moram smanjiti poslove u basti na minimum...pomislih da stavim sijeno kako ne bi trebala plijeviti...ali listajuci temu vidim da si ti i paradajz najlonom zastitio....kako?...kako si ga zagrtao dok je rastao?
Takođe i mart-april, pa sve do sredine maja mjeseca. Proljetna sadnja.Banksy wrote:Otprilike, od kraja oktobra pa do Nove godine, ali u novembru je sadnja pa tad dobijaju i najviše robe, iz raznih rasadnika.CvjetnaOaza wrote:Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?
flag wrote: Nema zagrtanja. Poslije oranja zemlju dooobro izfrezam, stavim foliju - na krajevima folije stavim zemlju (da je vjetar ne potrga) na nekom razmaku ovom sadilicom izbušim rupe, posadim i to je to! Idealno za ovakve k`o ja, za ove koji nemaju previše vremena... Nema okopavanja (nema trave), nema zagrtanja, dosta uštediš vode (manje isparavanja). Ma savršeno, ovu sezonu sve ide na foliju. Luk, paradajz, paprike... ma sve! U gotovo svakoj poljo apoteci se prodaje... Prodaje se na kilo, cijena je marku i nešto.
Iako je prošla godina bila sušna, a moja bašta skoro cijelo cijelo ljeto bez vode... paradajz i paprike su bile u najmanju ruku solidne, sve zahvaljujući ovoj foliji. I kako rekoh, sve što budem mogao saditi... sadim opet na najlonu.
flagflag wrote: Nema zagrtanja. Poslije oranja zemlju dooobro izfrezam, stavim foliju - na krajevima folije stavim zemlju (da je vjetar ne potrga) na nekom razmaku ovom sadilicom izbušim rupe, posadim i to je to!
Samo po 1 sadnicu jer mogu reći da iz iskustva duple sadnice prave samo probleme.bizet wrote:koliki je + sadnja paradajza pojedinacno???...kako vi ostali sadite paradajz?
...kap po kap cu mozda imati kad odem u penziju, a vjerovatno ni tadNemam pojma vjeruj mi, prošle godine smo imali četiri lijehe pod ovom folijom, ostalo mi je još nekoliko kvadrata. Mislim da sam kupio 1.5 kg folije.hrastov žižak wrote:@flag, čitam tvoj post i zagrijan sam da i ja postavim foliju, mislio sam za paradajz, paprike i patlidžan. parcela mi je pored rijeke ali ispod površinskog sloja fine zemlje, na 15 cm dolazi pijesak, tako da bi mi folija dosta značila. koliko metara kvadratnih odprilike pokrije 1kg folije?
Bilo bi odlično da imam sistem kap po kap Mu'mine... Znaš da nisam imao ni fildžan vode do pred kraj ljeta, a kamo li za kap po kap... Opet mi je folija dobro došla, nije bilo rasipanja vode okolo, samo sam zalijevao onih par centimetara koji nisu pokriveni folijom - voda je išla direktno na korijen.Mu'min wrote:Sem sistema kap-na-kap za foliju treba imati na umu i činjenicu da zemlja mora biti mehka ko brašno a ne samo prekopano pa ko da su ježevi ispod nadiglo se.
Ja razmišljam, da stavljam između redova.
Paradajz smo sadili cik-cak, mislim da je do 70 cm (a negdje i manji) bio razmak između sadnica paradajza. Lijehe jesu bile izdignute, ako pažljivije pogledaš ove moje slike vidi se da su malo izdignute, možda nekih 15-tak cm. Samo po jednu sadnicu samo sadili, i ona se jedva borila da preživi. Da su bile još dvije u jednoj rupi... samo bi se "otimale" oko ono malo vode i đubriva što sam i mogao dati, sigurno bi bila veća šteta od koristi - da su bile dvije sadnice u jednoj rupi.bizet wrote: nego ovaj najlon/folija je sirine 1,15m koliko znam...znaci tolike su i lijehe i sve u 3 reda sijes, flag, a mozda i jos neko od vas?...koliki su razmaci?...nemoj ziv bio da moram odokativnom metodom buljeci u ove tvoje slike da pravim racunicu (a matematika mi nikad nije bila jaca strana)
i jos me jedna stvar zanima...izdignute lijehe...da li ih pravite?...za koje povrce ih pravite?...cini mi se da na ovim tvojim slikama flag nisu izdignute
.Bolje u jesen ...flag wrote:Takođe i mart-april, pa sve do sredine maja mjeseca. Proljetna sadnja.Banksy wrote:Otprilike, od kraja oktobra pa do Nove godine, ali u novembru je sadnja pa tad dobijaju i najviše robe, iz raznih rasadnika.CvjetnaOaza wrote:Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?
Prilikom jesenje sadnje, nakon opadanja lišća može se saditi jer su u fazi mirovanja. Tokom zime, zemlja se totalno spoji sam mladim žilicama korijenja i bude natopljena hranljivim materijala, pa u proljeće bez problema krene u vegetaciju. Tokom proljećne sadnje ostaju veće i manje komore zraka oko korijenja kojima duže vremena treba da nestanu. Zbog toga usljed većih temperatura u proljeće dolazi do lakšeg zagrijavanja zemlje oko korijenja i bržeg isušivanja.
Prednost se daje jesenskoj sadnji prvenstveno iz razloga što je u tom periodu puno lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta nego u proljeće. Jesensku sadnju treba obaviti odmah nakon otpadanja lišća, odn. dok se sadnice izvade iz rasadnika. To je obično početak studenoga. No to ne znači da se ne može saditi i kasnije ako vremenske prilike dozvole. I kasno jesenska sadnja pa čak i zimska , ako tlo nije smrznuto je povoljnije od proljetne sadnje. Osim toga, jesenska sadnja ima niz drugih prednosti. Voćka brže obnavlja ozlijeđenu korijenovu mrežu i stvara jači korijenov sustav, sadnica ima povoljnije uvjete za dobro učvršćenje u tlu, tj. ima dobar kontakt s tlom. Naime, kako je tlo u ranu jesen još uvijek toplo i vlažno, korijen odmah započinje s rastom i obrastanjem tanjim vlasastim korijenjem, dok oštećeni deblji dijelovi lakše i brže zacjeljuju stvarajući kaluse. Iz kalusa se pak nastavlja produženi rast novog korijenja. Tijekom jeseni i zime tlo se slegne od kiše i snijega što uspostavlja odličnu dodirnu površinu između čestica tla i korijenja koje se obnavljalo i nastavilo rasti još u jesen. U takvim uvjetima mlada voćka ima odlične preduvjete za prezimljavanje pa u proljeće prije početka kretanja vegetacije ponovno nastavlja intenzivan rast korijenja. Korjenova mreža se dobro razvije i postane sposobna da početkom vegetacije započne lagano osiguravati i transportirati vodu i hranjive tvari u sve nadzemne dijelove voćke. Na teškim i vlažnim tlima kasna jesenska sadnja u sjevernim i hladnijim područjima lošije će uspjeti (korijen neće odmah početi rasti i obnavljati se, nego tek u proljeće kad se tlo zagrije, a do tada se dogode razne povrede (pozeba, truljenje na mjestima reza …)). U toplim južnim područjima može se saditi kroz cijelu jesen.
U proljeće se sadi u slučaju da tlo nije bilo dobro pripremljeno u jesen ili je bilo suviše vlažno s visokim nivoom podzemne vode. Proljetnu sadnju je bolje obaviti ranije nego zakasniti jer se korjenova mreža obnovi prije početka rasta nadzemnog dijela. Proljetna sadnja je bolja od jesenske samo na tlu koje nije dovoljno ocjedito i rastresito (tj. zbijeno, tvrdo i hladno) i ako su u jesen klimatski uvjeti bili loši.
, kako je nevjerovatno zdrava i korisna biljka itd... nista sto uglavnom svi do sada nismo znali.fino i hvalaBanksy wrote:Desetak cm povišene gredice, široke 120 cm, 2 reda u gredici, redovi razmaka 80 cm, u redu između sadnica razmak 50 cm, nikakva folija, plijeviti redovno, malčirati pokošenom suhom travom i orezanim donjim listovima, zalijevati 2 puta sedmično ili kap po kap ...
), a sve sto muz ne bude stigao uraditi ili bude sprijecen nekim cudom budem vec nekog platilaTo je fenomenalno gnojivo. Može se praviti i biljna mješavina- kopriva, gavez, preslica, maslačak, itd.art vandeley wrote:Danas sasvim slucajno naidjem na BHT-u na neki francuski dokumentarac o koprili ili ti po nasem žari
Medjutim spominje se i pravljenje nekog prirodnog djubriva od fermentirane koprive koje se tradicionalno koristi u Francuskoj i cije koristenje se pokusava zabraniti od strane vlasti (citaj raznoraznih lobija) .
Kako objasnjava biolog iz dokumentarca, u 10 litara vode se ubaci 1kg svjeze koprive i fino potopi i ostavi 20ak dana da fermentira uz mijesanje svakog drugog dana.
Mozda je neko i gledao to danas ili mozda ima licnog iskustva s tim? Mene jednostavno privlaci sve sto je prirodno pa mi se i ovo na prvi pogled svidjelo pogotovo kad se naslusah hvale glede tog "gnojiva" ...
Kod zalijevanja se lako nazebe, a vala jednu godinu možeš i pauzirati s baštombizet wrote:
ima preče od prečeg, sretno 
