Bášča

[kerima1]

Kazu od jazuka se deblja sam ti ne bacaj nista eto belaja

[Banksy]

Kad je već Bizet postavio video da prvo ovdje pitam......može li se u Bosni naći sadnica šeftelije i duda za kupiti?

Dud možeš naći u Sarajevu, u Poljoopremi u Rajlovcu, u novembru, Morus alba je bijeli, Morus nigra crni dud, pazi samo da u imenu nema nastavka ''pendula'', to znači da je viseći, ukrasni, a to nije to ...

[CvjetnaOaza]

Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?

[bizet]

Cherry paradajz.
Oti, komšinice Šafran, kakav je kod vas? Ovo je "škart" rasad - onom prvom (najboljem rasadu) je snijeg dohako, ipak ni ovaj nije loš. Ovaj će još sasvim malo porasti. Nekako smo uspijeli predeverati sušu. Kako li će biti dalje...

I paprike fino napreduju, lijevo je patlidžan - desno paradajz

@flag, kako ti sadis paradajz?....nije mi jasno jer sam ja svoj zagrtala u 3 navrata...ove godine si moram smanjiti poslove u basti na minimum...pomislih da stavim sijeno kako ne bi trebala plijeviti...ali listajuci temu vidim da si ti i paradajz najlonom zastitio....kako?...kako si ga zagrtao dok je rastao?

[Banksy]

Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?

Otprilike, od kraja oktobra pa do Nove godine, ali u novembru je sadnja pa tad dobijaju i najviše robe, iz raznih rasadnika.

[CvjetnaOaza]

Hvala Banksy

[flag]

@flag, kako ti sadis paradajz?....nije mi jasno jer sam ja svoj zagrtala u 3 navrata...ove godine si moram smanjiti poslove u basti na minimum...pomislih da stavim sijeno kako ne bi trebala plijeviti...ali listajuci temu vidim da si ti i paradajz najlonom zastitio....kako?...kako si ga zagrtao dok je rastao?

Nema zagrtanja. Poslije oranja zemlju dooobro izfrezam, stavim foliju - na krajevima folije stavim zemlju (da je vjetar ne potrga) na nekom razmaku ovom sadilicom izbušim rupe, posadim i to je to! Idealno za ovakve k`o ja, za ove koji nemaju previše vremena... Nema okopavanja (nema trave), nema zagrtanja, dosta uštediš vode (manje isparavanja). Ma savršeno, ovu sezonu sve ide na foliju. Luk, paradajz, paprike... ma sve! U gotovo svakoj poljo apoteci se prodaje... Prodaje se na kilo, cijena je marku i nešto.
Iako je prošla godina bila sušna, a moja bašta skoro cijelo cijelo ljeto bez vode... paradajz i paprike su bile u najmanju ruku solidne, sve zahvaljujući ovoj foliji. I kako rekoh, sve što budem mogao saditi... sadim opet na najlonu.

Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?

Otprilike, od kraja oktobra pa do Nove godine, ali u novembru je sadnja pa tad dobijaju i najviše robe, iz raznih rasadnika.

Takođe i mart-april, pa sve do sredine maja mjeseca. Proljetna sadnja.

[bizet]

Nema zagrtanja. Poslije oranja zemlju dooobro izfrezam, stavim foliju - na krajevima folije stavim zemlju (da je vjetar ne potrga) na nekom razmaku ovom sadilicom izbušim rupe, posadim i to je to! Idealno za ovakve k`o ja, za ove koji nemaju previše vremena... Nema okopavanja (nema trave), nema zagrtanja, dosta uštediš vode (manje isparavanja). Ma savršeno, ovu sezonu sve ide na foliju. Luk, paradajz, paprike... ma sve! U gotovo svakoj poljo apoteci se prodaje... Prodaje se na kilo, cijena je marku i nešto.
Iako je prošla godina bila sušna, a moja bašta skoro cijelo cijelo ljeto bez vode... paradajz i paprike su bile u najmanju ruku solidne, sve zahvaljujući ovoj foliji. I kako rekoh, sve što budem mogao saditi... sadim opet na najlonu.

OK, hvala na infu...znaci ti sadis po jedan paradajz u jednu rupu koju napravis ovom sadilicom....premalena je za dvije biljke da rastu zajedno....tako da ti treba duplo vise pritki takodje...jesam upravu?...ali se isplati dugorocnije gledano...ma znam da je najlon jeftin
ja sam prosle godine sadila po 2 sadnice paradajza u jednu rupu, tako mi receno da radim...sad jel' to inace praksa ili samo usteda pritki i mozda prostora?...ne znam

koliki je + sadnja paradajza pojedinacno???...kako vi ostali sadite paradajz?

[Mu'min]

Nema zagrtanja. Poslije oranja zemlju dooobro izfrezam, stavim foliju - na krajevima folije stavim zemlju (da je vjetar ne potrga) na nekom razmaku ovom sadilicom izbušim rupe, posadim i to je to!

flag
Koliko znam pod foliju je potreban kap-na-kap sistem.
Al pošto nisam sa time previše barato nek i ostali kažu svoja iskustva.

koliki je + sadnja paradajza pojedinacno???...kako vi ostali sadite paradajz?

Samo po 1 sadnicu jer mogu reći da iz iskustva duple sadnice prave samo probleme.
I pritke su minimum 160cm do 200cm.

[hrastov žižak]

@flag, čitam tvoj post i zagrijan sam da i ja postavim foliju, mislio sam za paradajz, paprike i patlidžan. parcela mi je pored rijeke ali ispod površinskog sloja fine zemlje, na 15 cm dolazi pijesak, tako da bi mi folija dosta značila. koliko metara kvadratnih odprilike pokrije 1kg folije?

[CvjetnaOaza]

Folija se može, na mjestima gdje treba posaditi biljke, izrezati na "x" dužine 10cm do 15cm.
Ja sam tako radila s duhanom prije nekoliko godina i odlično je funkcionisalo.

[Mu'min]

Sem sistema kap-na-kap za foliju treba imati na umu i činjenicu da zemlja mora biti mehka ko brašno a ne samo prekopano pa ko da su ježevi ispod nadiglo se.
Ja razmišljam, da stavljam između redova.

[bizet]

hvala mu'min

sto se tice kap po kap, evo flag nema...mislim da ne moras imati kap po kap, mozda samo dva kruga napraviti kad zaljevas bastu, jer su rupe male pa ne moze odjednom da dovoljno vode primi biljka...ili nesto na taj fazon?
ja mogu zaljevati kad hocu, slauf u ruke i dok se ne smrznemo i ja i biljke zorom ...kap po kap cu mozda imati kad odem u penziju, a vjerovatno ni tad

nego ovaj najlon/folija je sirine 1,15m koliko znam...znaci tolike su i lijehe i sve u 3 reda sijes, flag, a mozda i jos neko od vas?...koliki su razmaci?...nemoj ziv bio da moram odokativnom metodom buljeci u ove tvoje slike da pravim racunicu (a matematika mi nikad nije bila jaca strana)

i jos me jedna stvar zanima...izdignute lijehe...da li ih pravite?...za koje povrce ih pravite?...cini mi se da na ovim tvojim slikama flag nisu izdignute

[safran]

Nema potrebe saditi dvije sadnice zajedno - jedna sadnica se ludo razraste - dvije jedna drugoj prave kompeticiju.
Najlon je super kad je rahla zemlja i kad nema previše padavina. Kad ima puno padavina nije baš dobra varijanta - npr. prije 3 sezone je bilo izrazito puno padavina a mi eksperimentisali sa najlonom - luk počeo truhnuti, puževi se zavlače pod najlon radi vlage a pojavili se i crvi. Mi odustali.

[bizet]

znaci bolja varijanta bi bilo sijeno?...prirodnije je, to je sigurno...korov ne moze rasti, a cuva vlagu i stiti od pretjeranog sunca

raspored lijeha, tacnije 2 ili 3 reda u jednoj lijehi?...svako sebi stima kako mu pase ili ima neki fol sa vecom iskoristivosti obradivog zemljista?

u svakom slucaju je onda najlon kao stvoren za paprike...one vole vlazno tlo, a da je suncano...tako da tu se mozemo pomoci najlonom...ili imate boljih ideja?

[flag]

@flag, čitam tvoj post i zagrijan sam da i ja postavim foliju, mislio sam za paradajz, paprike i patlidžan. parcela mi je pored rijeke ali ispod površinskog sloja fine zemlje, na 15 cm dolazi pijesak, tako da bi mi folija dosta značila. koliko metara kvadratnih odprilike pokrije 1kg folije?

Nemam pojma vjeruj mi, prošle godine smo imali četiri lijehe pod ovom folijom, ostalo mi je još nekoliko kvadrata. Mislim da sam kupio 1.5 kg folije.

Sem sistema kap-na-kap za foliju treba imati na umu i činjenicu da zemlja mora biti mehka ko brašno a ne samo prekopano pa ko da su ježevi ispod nadiglo se.
Ja razmišljam, da stavljam između redova.

Bilo bi odlično da imam sistem kap po kap Mu'mine... Znaš da nisam imao ni fildžan vode do pred kraj ljeta, a kamo li za kap po kap... Opet mi je folija dobro došla, nije bilo rasipanja vode okolo, samo sam zalijevao onih par centimetara koji nisu pokriveni folijom - voda je išla direktno na korijen.

nego ovaj najlon/folija je sirine 1,15m koliko znam...znaci tolike su i lijehe i sve u 3 reda sijes, flag, a mozda i jos neko od vas?...koliki su razmaci?...nemoj ziv bio da moram odokativnom metodom buljeci u ove tvoje slike da pravim racunicu (a matematika mi nikad nije bila jaca strana)
i jos me jedna stvar zanima...izdignute lijehe...da li ih pravite?...za koje povrce ih pravite?...cini mi se da na ovim tvojim slikama flag nisu izdignute

Paradajz smo sadili cik-cak, mislim da je do 70 cm (a negdje i manji) bio razmak između sadnica paradajza. Lijehe jesu bile izdignute, ako pažljivije pogledaš ove moje slike vidi se da su malo izdignute, možda nekih 15-tak cm. Samo po jednu sadnicu samo sadili, i ona se jedva borila da preživi. Da su bile još dvije u jednoj rupi... samo bi se "otimale" oko ono malo vode i đubriva što sam i mogao dati, sigurno bi bila veća šteta od koristi - da su bile dvije sadnice u jednoj rupi.
Ja i dalje mislim da je folija super stvar. Bašta će ovo proljeće biti aBda sva zastrta ovom folijom. Mi stvarno nismo imali nikakvo loše iskusto - naprotiv. U jagodnjaku je bila slama (istina, ne previše) i evo, sve je travom zaraslo. Nismo imali vremena redovno okopavati jagode... Trava je jednostavno izrasla kroz slamu. Zaključak... i jagode idu na foliju .

[Banksy]

Desetak cm povišene gredice, široke 120 cm, 2 reda u gredici, redovi razmaka 80 cm, u redu između sadnica razmak 50 cm, nikakva folija, plijeviti redovno, malčirati pokošenom suhom travom i orezanim donjim listovima, zalijevati 2 puta sedmično ili kap po kap ...

[Banksy]

Hvala Banksy, imam cvjetnih prijateljica u Sarajevu, pa ću ili njih zadužiti da mi kupe ili ću to ja uraditi prilikom sljedeće posjete.
Ima li sadnica tokom cijele godine ili samo u novembru?

Otprilike, od kraja oktobra pa do Nove godine, ali u novembru je sadnja pa tad dobijaju i najviše robe, iz raznih rasadnika.

Takođe i mart-april, pa sve do sredine maja mjeseca. Proljetna sadnja.

Bolje u jesen ...

Prilikom jesenje sadnje, nakon opadanja lišća može se saditi jer su u fazi mirovanja. Tokom zime, zemlja se totalno spoji sam mladim žilicama korijenja i bude natopljena hranljivim materijala, pa u proljeće bez problema krene u vegetaciju. Tokom proljećne sadnje ostaju veće i manje komore zraka oko korijenja kojima duže vremena treba da nestanu. Zbog toga usljed većih temperatura u proljeće dolazi do lakšeg zagrijavanja zemlje oko korijenja i bržeg isušivanja.

Prednost se daje jesenskoj sadnji prvenstveno iz razloga što je u tom periodu puno lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta nego u proljeće. Jesensku sadnju treba obaviti odmah nakon otpadanja lišća, odn. dok se sadnice izvade iz rasadnika. To je obično početak studenoga. No to ne znači da se ne može saditi i kasnije ako vremenske prilike dozvole. I kasno jesenska sadnja pa čak i zimska , ako tlo nije smrznuto je povoljnije od proljetne sadnje. Osim toga, jesenska sadnja ima niz drugih prednosti. Voćka brže obnavlja ozlijeđenu korijenovu mrežu i stvara jači korijenov sustav, sadnica ima povoljnije uvjete za dobro učvršćenje u tlu, tj. ima dobar kontakt s tlom. Naime, kako je tlo u ranu jesen još uvijek toplo i vlažno, korijen odmah započinje s rastom i obrastanjem tanjim vlasastim korijenjem, dok oštećeni deblji dijelovi lakše i brže zacjeljuju stvarajući kaluse. Iz kalusa se pak nastavlja produženi rast novog korijenja. Tijekom jeseni i zime tlo se slegne od kiše i snijega što uspostavlja odličnu dodirnu površinu između čestica tla i korijenja koje se obnavljalo i nastavilo rasti još u jesen. U takvim uvjetima mlada voćka ima odlične preduvjete za prezimljavanje pa u proljeće prije početka kretanja vegetacije ponovno nastavlja intenzivan rast korijenja. Korjenova mreža se dobro razvije i postane sposobna da početkom vegetacije započne lagano osiguravati i transportirati vodu i hranjive tvari u sve nadzemne dijelove voćke. Na teškim i vlažnim tlima kasna jesenska sadnja u sjevernim i hladnijim područjima lošije će uspjeti (korijen neće odmah početi rasti i obnavljati se, nego tek u proljeće kad se tlo zagrije, a do tada se dogode razne povrede (pozeba, truljenje na mjestima reza …)). U toplim južnim područjima može se saditi kroz cijelu jesen.

U proljeće se sadi u slučaju da tlo nije bilo dobro pripremljeno u jesen ili je bilo suviše vlažno s visokim nivoom podzemne vode. Proljetnu sadnju je bolje obaviti ranije nego zakasniti jer se korjenova mreža obnovi prije početka rasta nadzemnog dijela. Proljetna sadnja je bolja od jesenske samo na tlu koje nije dovoljno ocjedito i rastresito (tj. zbijeno, tvrdo i hladno) i ako su u jesen klimatski uvjeti bili loši.

[flag]

Pa naravno da je bolja jesenja sadnja, htio sam samo napomenuti da dolazi proljeće... i da cvjetna oaza može uskoro kupiti sadnice koje joj trebaju - da ne čeka jesen.

[CvjetnaOaza]

Hvala vam obojici, sad više znam. Nažalost zakasnila sam s jesenjom sadnjom, pa mi ostaje proljetna. E sad zavisi kad ću ići u Bosnu.
I još samo jedno pitanje: kad je najkasniji rok za sadnju u proljeće da bi biljka ipak uspjela da opstane?

[art vandeley]

Danas sasvim slucajno naidjem na BHT-u na neki francuski dokumentarac o koprili ili ti po nasem žari , kako je nevjerovatno zdrava i korisna biljka itd... nista sto uglavnom svi do sada nismo znali.

Medjutim spominje se i pravljenje nekog prirodnog djubriva od fermentirane koprive koje se tradicionalno koristi u Francuskoj i cije koristenje se pokusava zabraniti od strane vlasti (citaj raznoraznih lobija) .

Kako objasnjava biolog iz dokumentarca, u 10 litara vode se ubaci 1kg svjeze koprive i fino potopi i ostavi 20ak dana da fermentira uz mijesanje svakog drugog dana.

Mozda je neko i gledao to danas ili mozda ima licnog iskustva s tim? Mene jednostavno privlaci sve sto je prirodno pa mi se i ovo na prvi pogled svidjelo pogotovo kad se naslusah hvale glede tog "gnojiva" ...

[bizet]

Desetak cm povišene gredice, široke 120 cm, 2 reda u gredici, redovi razmaka 80 cm, u redu između sadnica razmak 50 cm, nikakva folija, plijeviti redovno, malčirati pokošenom suhom travom i orezanim donjim listovima, zalijevati 2 puta sedmično ili kap po kap ...

fino i hvala

prosle godine je meni dajdza iskopao rupe za paradajz, ne znam koji je razmak bio, i sadili smo po 2 sadnice u jednu povecu rupu...on je svoj paradajz naknadno, kad je vec narastao prilicno, zastitio sijenom, ja svoj nisam...nije mi se dalo

samo ja trazim nekakvu laku varijatu ove godine za bastu...da budem iskrena ja u njoj necu ni moci raditi nista sem zalijevnja, eventualnog šišanja i podvezivanja paradajza....plijevljenje ne smijem raditi, znaci nista ni od sijanja od strane moje ruke...ali zelim da uspjesno organizujem bastu....vecinu posla ce uraditi muz (pregovori su u toku), za nesto sitno kao sto je plijevljenje cu mozda angazovati svekrvu (iako bi rado nju izbjegla koliko god mogu, a ona bi najradije da sve zivo uradi, ali po svom ), a sve sto muz ne bude stigao uraditi ili bude sprijecen nekim cudom budem vec nekog platila
eto to su moji "veliki" planovi za bastu ove godine...zbog rizicne trdnoce ne smijem nista raditi...zato pitam oko najlona i sijena...vec kad malo basta stasa i kad je tako zastitim onda cu moci sama zaljevati slaufom i recimo kakav fini plod ubrati, ako Bog da..a mozda od baste nista ni ne bude, ako ne uspijem biti jako dobar organizator...ali neka sa bebom bude sve uredu, to je na prvom mjestu

znaci sijeno ili najlon, stvar je individualna i kako kome bolje odgovara
nisi ti flag stavio dovoljno sijena, zato je tebi korov nikao oko jagoda

lijehe dakle izdignute...to sam ja i prosle godine muzu govorila, ali on nije dao reci da je to bolji nacin

gledam neki dan na vrtlarici stavila karton preko lijehe i prekrila zemljom...tako je prezmilo...u proljece samo napravila rupe i sadila...nema starog tvrdokornog korova, a novi kad nikne lako ga je oplijeviti...eto i to je bila jedna zanimljiva ideja za vidjeti...karton se svakako raspada poslije par mjeseci u zemlji

[pemanapemani]

Danas sasvim slucajno naidjem na BHT-u na neki francuski dokumentarac o koprili ili ti po nasem žari , kako je nevjerovatno zdrava i korisna biljka itd... nista sto uglavnom svi do sada nismo znali.

Medjutim spominje se i pravljenje nekog prirodnog djubriva od fermentirane koprive koje se tradicionalno koristi u Francuskoj i cije koristenje se pokusava zabraniti od strane vlasti (citaj raznoraznih lobija) .

Kako objasnjava biolog iz dokumentarca, u 10 litara vode se ubaci 1kg svjeze koprive i fino potopi i ostavi 20ak dana da fermentira uz mijesanje svakog drugog dana.

Mozda je neko i gledao to danas ili mozda ima licnog iskustva s tim? Mene jednostavno privlaci sve sto je prirodno pa mi se i ovo na prvi pogled svidjelo pogotovo kad se naslusah hvale glede tog "gnojiva" ...

To je fenomenalno gnojivo. Može se praviti i biljna mješavina- kopriva, gavez, preslica, maslačak, itd.

Gnojivo koje dobiješ fermentiranjem koprive (kada odleži 20-ak dana uz miješanje) trebaš razrijediti 1:10 sa vodom.
Stavljao sam i manji omjer. Nikad nisam pokušao bez razrjeđivnja. Pročitao sam da je to gnojivo prejako i da postoji bojazan od "prženja" biljke.

Pozdrav svim baštovanima.

P.S. Super dokumentarac na BHT.

[Banksy]

Kod zalijevanja se lako nazebe, a vala jednu godinu možeš i pauzirati s baštom ima preče od prečeg, sretno

[Mu'min]

Pošto bizet veli da je preko zime pusto po pitanju bašte, evo jedna slikice mog čilija kojeg sam baš jučer obrao.
Sijano 04.augusta 2012.
Još jedan primjer da se čili može sijati vrlo vrlo kasno.
Lokacija: kraj kuhinjskog prozora (znači nije njiva).