madner wrote:Problem sa tom logikom je sljedeci, iz Sarajeva su emigrirali mnogi, no Sarajevo nije znatno izgubio na populaciji. Razlog je jednostavan, desila se i migracija u Sarajevo. Isto tako je i sa Istocnim Berlinom, koji je problem sa migracijom rjesio sa zidom.
Taj visak medjutim nije ostao u zapadnom Berlinu, nego se selio dalje, te je Z. Berlin morao poduzeti ostre mjere da opste odrzi stanovnistvo nakon zida.
Nisam mislio na Sarajevo u kontekstu minulog rata vec u kontekstu urbanizacije koja se desila od 45-e do 90e, kod nas, kao i u vecini svijeta. Kada je moja stara bila mlada, islo se na zurke u filozofski fakultet, tako nekako, i to im je bilo "van grada", ako se dobro sjecam price. Da si podijelio Sarajevo tada na recimo Marindvoru to bi bilo drasticno drukcije nego da ga podijelis danas.
To je drastican primjer, ali vecina gradova u svijetu se drasticno promjenila u tih 45 godina. Stoga mi nije zvucalo smisleno poredjenje iz 89e i 45e.
Znam da visak nije ostajao u Z. Berlinu, kao sto znam i da su ljudi dolazili u I. Berlin, no jedan mali broj je vjerovatno ostao kao sto je sigurno odredjeni broj presao iz jednog dijela u drugi cim su u zapadni dosli Ameri/Britanci (a s obzirom na to sta su radili Rusi).
Granice danasnjih djelova Berlina nisu iste kao 1946, tako da se ne moze direktno usporediti broj stanovnika. 1946 je zapadni dio imao oko 59% stanovnika, 1989 60%.
Granice su se mijenjale i tokom hladnog rata, tako da se ne moze direktno usporediti ni 89a as 46om. Hvala sto smo napokon to ustanovili.
Zasto mislis da je centar prosao gore od ostalih djelova?
Zato sto sam tako procitao. Oko 50% centra unisteno, periferija ostala manje-vise citava.
Njemacka avioindustrija je 1933 zaposljavala 4000 radnika, ukupno.
Daleko najveci autoproizvodjac u Njemackoj je bio Opel, Audi tada nije bas visoko kotirao.
Sva sreca pa govorimo o stanju pred rat, a ne pred dolazak Hitlera na vlast.
Junkers (44.015) i Heinkel (18.297) koje sam spomenuo su 1938e zaposljavale preko 60.000 radnika i koliko vidim to su dvije najvece avio-firme sto se tice broja uposlenika.
Daleko najveci proizvodjac automobila nisu bili ni Opel ni Audi vec Daimler-Benz (47.095 radnika), pa Opel (27.000) pa Audi (22.673), te BMW (16.968).
Sve firme koje sam spomenuo su bile medju 40 najvecih zaposljavaca u to doba.
Tako je, i te Berlinske firme su napustile Berlin i nisu ostale unutar DDRa.
Da, kao i mnoge druge firme iz DDR koje nisu bile iz Berlina. Ostale su fizicki Sovjeti rastavili ili nacionalizirali
No treba uzeti u obzir:
However, the claim that per capita incomes in Germany were substantially lower than in Britain has proved robust. This difference was clearly not attributable to any qualitative difference in the productivity of British and German manufacturing. In virtually every industrial sector, German and British firms were closely matched. What dragged Germany down was its large and highly inefficient agricultural sector and the substantial tail of small shops and workshops in the craft and service sectors. In the 1930s productivity per head in German agriculture was only half that in German industry, at a time when more than 9 million people were still employed in farming.
Nejasna mi je poveznica?
Sta hoces da kazes, da je I. Njemacka bila zemlja seljaka? Sta je tek onda bila Bavarska, koja je skoro pa iste velicine ko sto je bio DDR i koja je cinila 30% cijele Z. Njemacke?
Poenta sve price je da I. Njemacka nije bila manje razvijena od ostatka Njemacke. No oni su u startu ograniceni jer su bili odvojeni od ostatka Nj, jer su njihove istocne granice drasticno izmjenjene, jer su gradovi potpuno unisteni, a industrija potpuno razmontirana, ratna odsteta mnogo veca, a ulozeno u njih 0 maraka i uspostavljen sistem drzavne planske ekonomije. I sto si ranije spomenuo I. Evropa nije bila industrijalizovana samo zahvaljujuci Sovjetima, tj. neki njeni dijelovi su vec bili jako industrijalizovani. Autoproizvodjac Tatra iz Ceske je bio jedan od vodecih svjetskih proizvodjaca luksuznih automobila u to doba. To dovoljno govori. Sovjeti su za njihove pojmove zatekli visoko razvijene dijelove I. Evrope koju su totalno pojebali i unazadili narednih 45 godina, a najbolji primjer je upravo DDR i usporedba sa BRD, razlika koja se osjeti i danas.
Bio je dobar clanak prije mozda godinu u Economistu kako ljudi odrasli u I. Njemackoj vise vole ukrasti i slagati (na osnovu eksperimenata koje su napravili), nego ljudi koji su odrasli u Z.Nj. Takav je mentalni sklop sovjetska/ruska/komunisticka sapa ostavila, u zemlji iz koje je cetvrtina ljudi pobjegla u tih 45 godina. I danas isti ti ljudi su predvodnici anti-imigrantskih pokreta.