Dobre vijesti iz BiH
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
-
argyle
- Posts: 1907
- Joined: 17/10/2010 09:56
- Location: Džamahirija Bosna
#2878 Re: Dobre vijesti iz BiH
Kompanija Bingo u saradnji sa Federalnim ministarstvom raseljenih lica i izbjeglica i gradom Bijeljina podijelila sadni materijal članovima Zadruge „Agrofarmer“ iz Janje
U cilju osnaživanja semberskog kraja i stvaranja organizovane proizvodnje, kompanija Bingo u saradnji sa Federalnim ministarstvom izbjeglica i raseljenih lica i gradom Bijeljina danas je članovima Zadruge „Agrofarmer“ iz Janje vršila podjelu sadnog materijala i đubriva za poredstojeću sjetvu krompira industrijskih sorti Opal i Panda.
Cilj ovog projekta je kontinuirana organizovana proizvodnja, otkup i plasman proizvoda, uz utvrđene vrijednosti proizvoda sa urednom naplatom, što predstavlja prvi stabilan projekat sa izvjesnim finansijskim ishodom za poljoprivrednike.
„Danas ćemo podijeliti sadni materijal članovima OPZ „Agrofarmer“, koji je dovoljan za 443 dunuma zemlje. Obezbijedili smo 62t krompira industrijskih sorti Opal i Panda. Također ćemo podijeliti i 55t đubriva. 51 kooperant zadruge će zasaditi krompir do sredine aprila a prve količine krompira očekujemo već u septembru. Najvažnije je da smo poljoprivrednicima pružili podršku tokom cijelog procesa: od sadnje do naplate. Kompanija Bingo će otkupiti sve proizvedene količine krompira za potrebe fabrike „Semberka“, izjavio je Zlatan Pejić, rukovodilac fabrike „Semberka“ iz Janje.
Direktor OPZ „Agrofarmer“ Mujo Bogaljević, istakao je kako su svi članovi zadruge koji su se prijavili za sjetvu dobili sadni materijal i đubrivo, niko nije odbijen: „Ovaj projekat je od velikog značaja za poljoprivrednike i zadruga će se pobrinuti da isprati kompletan proces, od podjele sadnog materijala i đubriva, preko razvoja sorte do otkupa.“
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić zahvalio je Federalnom ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice i kompaniji Bingo što su prepoznali potencijal semberske regije i što su odlučili ulagati u Semberiju: „Zahvalio bih i zadruzi koja ima značajnu ulogu u svemu ovome. Osim finansijske podrške, grad će pružiti i stručnu pomoć na terenu.“
„Sa kompanijom Bingo smo partneri u raznim projektima već 2 godine i zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima na projektima održivog povratka. Ministarstvo u ovom projektu pruža finansijsku potporu za 42 povratničke porodice koje u posjedu imaju 380 dunuma zemlje koju obrađuju i na kojoj će biti zasađen krompir.“ Istakao je pomoćnik Federalnog ministra za raseljena lica i izbjeglice, gdin Sead Kopić.
Da je „Semberka“ postigla izvanredne rezultate govori i činjenica je Semberski dodatak jelima od 0,5kg i 1kg postao lider u kategoriji dodataka jelima od povrća, u trgovačkom lancu Bingo. Fabrika će tokom 2017. godine raditi punim kapacitetom, a planirani su i noviteti:
„Od aprila pa sve do kraja godine fabrika će dnevno prerađivati 50t svježeg povrća na čemu će biti angažovano i do 130 ljudi. Prerađuju se paštrnjak, mrkva, krompir i srijemoš. Obzirom da su ulaganja u opremu nastavljena i u ovoj godini, kupljene su nove mašine za začin i supe, kao i novi selektor za sušeno povrće. Tokom ove godine planirano je lansiranje novih proizvoda: supe, bio začin i pakovano sušeno povrće. Uz sve navedeno, možemo biti zadovoljni jer će fabrika da radi punim kapacitetom.“ , kazala je Sanela Telalović-Adanalić, tehnolog.
Svi proizvodi koji su do sada lansirani, dostupni su u Bingo trgovina, a kupci su dali najveći doprinos pozitivnom razvoju ove priče, opredjeljenjem za domaći, kvalitetan proizvod. Osim u maloprodaju, povrće se proizvodi i za izvoz u zemlje Evropske unije. Prošle godine je izvezeno 5t srijemoša, a izvoz je planiran i u 2017.godini.
Osim podrške kupaca, važnu ulogu imaju i entitetska ministarstva poljoprivrede od kojih se očekuje da prepoznaju značaj ovakvih projekata i da ih podrže.
U cilju osnaživanja semberskog kraja i stvaranja organizovane proizvodnje, kompanija Bingo u saradnji sa Federalnim ministarstvom izbjeglica i raseljenih lica i gradom Bijeljina danas je članovima Zadruge „Agrofarmer“ iz Janje vršila podjelu sadnog materijala i đubriva za poredstojeću sjetvu krompira industrijskih sorti Opal i Panda.
Cilj ovog projekta je kontinuirana organizovana proizvodnja, otkup i plasman proizvoda, uz utvrđene vrijednosti proizvoda sa urednom naplatom, što predstavlja prvi stabilan projekat sa izvjesnim finansijskim ishodom za poljoprivrednike.
„Danas ćemo podijeliti sadni materijal članovima OPZ „Agrofarmer“, koji je dovoljan za 443 dunuma zemlje. Obezbijedili smo 62t krompira industrijskih sorti Opal i Panda. Također ćemo podijeliti i 55t đubriva. 51 kooperant zadruge će zasaditi krompir do sredine aprila a prve količine krompira očekujemo već u septembru. Najvažnije je da smo poljoprivrednicima pružili podršku tokom cijelog procesa: od sadnje do naplate. Kompanija Bingo će otkupiti sve proizvedene količine krompira za potrebe fabrike „Semberka“, izjavio je Zlatan Pejić, rukovodilac fabrike „Semberka“ iz Janje.
Direktor OPZ „Agrofarmer“ Mujo Bogaljević, istakao je kako su svi članovi zadruge koji su se prijavili za sjetvu dobili sadni materijal i đubrivo, niko nije odbijen: „Ovaj projekat je od velikog značaja za poljoprivrednike i zadruga će se pobrinuti da isprati kompletan proces, od podjele sadnog materijala i đubriva, preko razvoja sorte do otkupa.“
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić zahvalio je Federalnom ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice i kompaniji Bingo što su prepoznali potencijal semberske regije i što su odlučili ulagati u Semberiju: „Zahvalio bih i zadruzi koja ima značajnu ulogu u svemu ovome. Osim finansijske podrške, grad će pružiti i stručnu pomoć na terenu.“
„Sa kompanijom Bingo smo partneri u raznim projektima već 2 godine i zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima na projektima održivog povratka. Ministarstvo u ovom projektu pruža finansijsku potporu za 42 povratničke porodice koje u posjedu imaju 380 dunuma zemlje koju obrađuju i na kojoj će biti zasađen krompir.“ Istakao je pomoćnik Federalnog ministra za raseljena lica i izbjeglice, gdin Sead Kopić.
Da je „Semberka“ postigla izvanredne rezultate govori i činjenica je Semberski dodatak jelima od 0,5kg i 1kg postao lider u kategoriji dodataka jelima od povrća, u trgovačkom lancu Bingo. Fabrika će tokom 2017. godine raditi punim kapacitetom, a planirani su i noviteti:
„Od aprila pa sve do kraja godine fabrika će dnevno prerađivati 50t svježeg povrća na čemu će biti angažovano i do 130 ljudi. Prerađuju se paštrnjak, mrkva, krompir i srijemoš. Obzirom da su ulaganja u opremu nastavljena i u ovoj godini, kupljene su nove mašine za začin i supe, kao i novi selektor za sušeno povrće. Tokom ove godine planirano je lansiranje novih proizvoda: supe, bio začin i pakovano sušeno povrće. Uz sve navedeno, možemo biti zadovoljni jer će fabrika da radi punim kapacitetom.“ , kazala je Sanela Telalović-Adanalić, tehnolog.
Svi proizvodi koji su do sada lansirani, dostupni su u Bingo trgovina, a kupci su dali najveći doprinos pozitivnom razvoju ove priče, opredjeljenjem za domaći, kvalitetan proizvod. Osim u maloprodaju, povrće se proizvodi i za izvoz u zemlje Evropske unije. Prošle godine je izvezeno 5t srijemoša, a izvoz je planiran i u 2017.godini.
Osim podrške kupaca, važnu ulogu imaju i entitetska ministarstva poljoprivrede od kojih se očekuje da prepoznaju značaj ovakvih projekata i da ih podrže.
-
Language
- Posts: 609
- Joined: 21/02/2011 19:11
- Location: Boli glava
#2879 Re: Dobre vijesti iz BiH
Meni lično je bilo uživanje gledati emisiju "Alhemija Balkana" i putovanja Gorana Milića kroz našu lijepu Bosnu i Hercegovinu gdje je posjetio uspješne privrednike, potencirao da su u tome što rade uspješni i posebni, da je to prepozanala Evropa i Svijet, pri tome se akcenat stavio i na prirodne ljepote ove naše zemlje koje su neupitne i uvijek je donosio zaključak da kada bi npr. nešto dobro pojeo i popio u nekom restoranu....sa izrazom oduševljenja konstatovao da ovo košta 3 EUR-a a da pri tome uživa u pogledu na prelijepu rijeku i kanjon nad njom..... Staneš i zapitaš se, pa kako je moguće da imamo toliko stagnacije, negativnosti, razmimoilaženja, želje da pripadaš nečemu drugom a ovdje si rođen u ovoj zemlji, ne želiš da ti dijete sutra ima završenu dobru školu, govori jezike i da ima dobro plaćen posao...i mogao bih nabrajati do sutra.....treba nam ovakvih vijesti i moje je zadovoljstvo čitati nešto pozitivno.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2880 Re: Dobre vijesti iz BiH
SENZACIJA NA STARTU KVALIFIKACIJA: Zmajići srušili aktuelnog prvaka Evrope u nogometu!
Nogometna juniorska reprezentacija Bosne i Hercegovine (U-19) pobijedila je favoriziranu domaću selekciju Francuske sa 2:0 (1:0) na startu turnira Pete grupe elitnog kruga kvalifikacija za evropsko prvenstvo u Gruziji.
Zmajići su u 1. kolu završnog turnira koji se igra u Francuskoj savladali domaćina, aktuelnog prvaka Evrope sa 2:0 i tako napravili veliki korak ka plasmanu na Evropsko prvenstvo koje će se od 2. do 15. jula igrati u Gruziji.
Francuzi su bolje otvorili utakmicu i imali nekoliko dobrih prilika, ali je naš čuvar mreže Igor Marković sjajnim intervencijama spašavao gol bh. tima. I, kako to biva u nogometu, kazna je uslijedila u finišu prvog poluvremena kada je za vodstvo našeg tima pogodio Ermedin Demirović na asistenciju Mate Stanića.
I u nastavku meča Trikolori su napadali, no Zmajiću su se uspješno branili, a u sudijskoj nadoknadi rezervista Marijan Ćavar pogodio je za 2:0.
BiH je protiv Francuske nastupila u sastavu: Marković, Hušić, Stanić, Šerbečić, Bijelić, Žerić, Hadžić, Mustedanagić, Demirović, Miličević i Nikić, a još su igrali: Suljić, Čeliković i Ćavar.
U drugom susretu naše grupe večeras od 19 sati igraju Izrael i Bugarska.
U 2. kolu 24. marta od 16.30 sati naš tim će igrati protiv Izraela.
Nogometna juniorska reprezentacija Bosne i Hercegovine (U-19) pobijedila je favoriziranu domaću selekciju Francuske sa 2:0 (1:0) na startu turnira Pete grupe elitnog kruga kvalifikacija za evropsko prvenstvo u Gruziji.
Zmajići su u 1. kolu završnog turnira koji se igra u Francuskoj savladali domaćina, aktuelnog prvaka Evrope sa 2:0 i tako napravili veliki korak ka plasmanu na Evropsko prvenstvo koje će se od 2. do 15. jula igrati u Gruziji.
Francuzi su bolje otvorili utakmicu i imali nekoliko dobrih prilika, ali je naš čuvar mreže Igor Marković sjajnim intervencijama spašavao gol bh. tima. I, kako to biva u nogometu, kazna je uslijedila u finišu prvog poluvremena kada je za vodstvo našeg tima pogodio Ermedin Demirović na asistenciju Mate Stanića.
I u nastavku meča Trikolori su napadali, no Zmajiću su se uspješno branili, a u sudijskoj nadoknadi rezervista Marijan Ćavar pogodio je za 2:0.
BiH je protiv Francuske nastupila u sastavu: Marković, Hušić, Stanić, Šerbečić, Bijelić, Žerić, Hadžić, Mustedanagić, Demirović, Miličević i Nikić, a još su igrali: Suljić, Čeliković i Ćavar.
U drugom susretu naše grupe večeras od 19 sati igraju Izrael i Bugarska.
U 2. kolu 24. marta od 16.30 sati naš tim će igrati protiv Izraela.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2881 Re: Dobre vijesti iz BiH
NOVA AKVIZICIJA: Kompanija HIFA OIL postala vlasnik najvećeg privatnog terminala u BiH
Kompanija HIFA OIL kupila je "Terminale" Željezare Zenica
Kompanija HIFA OIL kupila je "Terminale" Željezare Zenica.
Kupovinom "Terminala" HIFA OIL postaje kompanija za trgovinu i distribuciju nafte s najvećim privatnim terminalima u BiH čime je tržišna pozicija te kompanije znatno poboljšana.
- Kupovina "Terminala", osim jačanja konkurentskih prednosti HIFA OIL-a, omogućit će i sigurnost snabdijevanja tržišta naftom na duži rok. HIFA OIL je sada u poziciji da, kao kompanija s najvećim privatnim terminalima u državi, bude pokretač razvoja cestovnog i željezničkog saobraćaja. Također, na ovaj način HIFA OIL daje doprinos razvoju industrije Zenice i cijele BiH - izjavio je izvršni direktor HIFA OIL Venan Hadžiselimović.
Kupovina "Terminala" obavljena je temeljem javnog poziva a sam postupak kupoprodaje je izvršen procesom privatizacije. Kapacitet nadzemnih i podzemnih rezervoara "Terminal tečnih goriva Zenica" je 12.840,00 m3.
- Trenutno stanje "Terminala" je takvo da zahtijeva njegovo osposobljavanje, ali i dodatna investiranja. Sve što je dotrajalo, oštećeno ili nije u skladu s modernim tehničko- tehnološkim zahtjevima bit će zamijenjeno, a zamjene obavezno uključuju digitalizaciju sistema u terminalu, uvođenje sistema grijanja u tankove gdje je to neophodno zbog vrste derivata, rješavanje pitanja kolske vage, pa čak i samo rješavanje kvalitetnijeg pristupa terminalu - saopćeno je.
Hadžiselimović pojašnjava da će, osim spašavanja "Terminala" od daljnjeg propadanja, njegovim stavljanjem u funkciju tržište dobiti kvalitetan i dugoročan sistem snabdijevanja derivatima s utovarom na jednom mjestu u BiH svih vrsta derivata u uvjetima modernog, reprezentativnog i evropski organiziranog terminala.
- Pokretanjem rada "Terminala" rješava se i dugogodišnje pitanje statusa značajnog broja radnika Željezare Zenica d.o.o. Zenica. Takođe smatramo da će pokretanjem rada "Terminala" generirati lančani razvoj mnogih pojedinačnih firmi, što će doprinijeti u konačnici većem privrednom zamahu cijele Zeničko - dobojske regije, i Bosne i Hercegovine u cjelini - kaže on.
HIFA OIL je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20 posto udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivatA na domaćem i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u drugim državama regiona. Zajedno s kompanijama kćerkama EURO ROAL, EURO METALI, EURO STIL, EURO POWER, PETROBIT, BITROL Slovenija, te njemačkim LB.Profile, HIFA OIL zapošljava ukupno 257 radnika, prenosi Fena.
Kompanija HIFA OIL kupila je "Terminale" Željezare Zenica
Kompanija HIFA OIL kupila je "Terminale" Željezare Zenica.
Kupovinom "Terminala" HIFA OIL postaje kompanija za trgovinu i distribuciju nafte s najvećim privatnim terminalima u BiH čime je tržišna pozicija te kompanije znatno poboljšana.
- Kupovina "Terminala", osim jačanja konkurentskih prednosti HIFA OIL-a, omogućit će i sigurnost snabdijevanja tržišta naftom na duži rok. HIFA OIL je sada u poziciji da, kao kompanija s najvećim privatnim terminalima u državi, bude pokretač razvoja cestovnog i željezničkog saobraćaja. Također, na ovaj način HIFA OIL daje doprinos razvoju industrije Zenice i cijele BiH - izjavio je izvršni direktor HIFA OIL Venan Hadžiselimović.
Kupovina "Terminala" obavljena je temeljem javnog poziva a sam postupak kupoprodaje je izvršen procesom privatizacije. Kapacitet nadzemnih i podzemnih rezervoara "Terminal tečnih goriva Zenica" je 12.840,00 m3.
- Trenutno stanje "Terminala" je takvo da zahtijeva njegovo osposobljavanje, ali i dodatna investiranja. Sve što je dotrajalo, oštećeno ili nije u skladu s modernim tehničko- tehnološkim zahtjevima bit će zamijenjeno, a zamjene obavezno uključuju digitalizaciju sistema u terminalu, uvođenje sistema grijanja u tankove gdje je to neophodno zbog vrste derivata, rješavanje pitanja kolske vage, pa čak i samo rješavanje kvalitetnijeg pristupa terminalu - saopćeno je.
Hadžiselimović pojašnjava da će, osim spašavanja "Terminala" od daljnjeg propadanja, njegovim stavljanjem u funkciju tržište dobiti kvalitetan i dugoročan sistem snabdijevanja derivatima s utovarom na jednom mjestu u BiH svih vrsta derivata u uvjetima modernog, reprezentativnog i evropski organiziranog terminala.
- Pokretanjem rada "Terminala" rješava se i dugogodišnje pitanje statusa značajnog broja radnika Željezare Zenica d.o.o. Zenica. Takođe smatramo da će pokretanjem rada "Terminala" generirati lančani razvoj mnogih pojedinačnih firmi, što će doprinijeti u konačnici većem privrednom zamahu cijele Zeničko - dobojske regije, i Bosne i Hercegovine u cjelini - kaže on.
HIFA OIL je lider u prometu nafte i naftnih derivata u BiH, sa 20 posto udjela na domaćem tržištu bijelih naftnih derivata, a prva je i u distribuciji crnih derivatA na domaćem i tržištima regije u oblasti asfaltgradnje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i u drugim državama regiona. Zajedno s kompanijama kćerkama EURO ROAL, EURO METALI, EURO STIL, EURO POWER, PETROBIT, BITROL Slovenija, te njemačkim LB.Profile, HIFA OIL zapošljava ukupno 257 radnika, prenosi Fena.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2882 Re: Dobre vijesti iz BiH
NIHAD IMAMOVIĆ ZA "SLOBODNU BOSNU": "Nurkić ima veće ambicije, nije riječ samo o sportskoj dvorani"
U razgovoru za portal SB poznati privrednik Nihad Imamović otkriva detalje svog angažmana na izgradnji sportsko-rekreativnog centra u Sarajevu pod patronatom bh. košarkaškog reprezentativca Jusufa Nurkića
„Negdje u jesen prošle godine, kada je Nurkić boravio u Sarajevu, on je izrazio želju da negdje u gradu napravi dvoranu sa pratećim sadržajima i da otvori školu košarke“, objašnjava Imamović te dodaje kako je on u čitavoj priči samo ovlašteni zastupnik Nurkića.
„Dakle, Nurkić me zamolio da mu pomognem u realizaciji te ideje, a pošto ga volim, poštujem i cijenim kao igrača i kao patriotu, pošto je nebrojeno puta do sada pokazao spremnost da pomogne, a sam projekat je više nego korisan, naravno pristao sam“, kaže Imamović, te dodaje kako je pismo namjere bilo upućeno svim sarajevskim općinama.
Na upućenu incijativu, prema riječima Imamovića, prva je reagovala Općina Centar, čiji su predstavnici Imamoviću ponudili tri moguće lokacija za ovu namjenu.
„Od ponuđenih lokacija ova na Koševskom brdu pokazala se kao najprihvatljivija. Prostorne mogućnosti ove lokacije su takve da je moguće uz planirani sportski kompleks graditi i objekte sa pratećim sadržajima kao što su apartmani za smještaj košarkaša, parking, restoran, itd.“, rekao je Imamović
Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić sa saradnicima danas je posjetio lokaciju na kojoj je planirana izgradnja sportske dvorane sa pratećim sadržajima. Načelnik Ajnadžić uručio je pisani odgovor Općine Centar Nihadu Imamoviću, koji je ovlašten da zastupa Jusufa Nurkića.
„To je zapravo neka vrsta Memoranduma o razumijevanju. A u konačnici općina je ostavila mogućnost da se u ovom slučaju imovinsko-pravni odnosi mogu rješiti na dva načina. Da Općina Centar svoje zemljište proda Jusufu Nurkiću za spomenutu namjenu, ili da Općina Centar ustupi ovo zemljište za izgradnju sportsko-rekreativnog centra pod uslovom da ona ima vlasnički udio u objektu i da bude dio upravljačkih struktura budućeg centra“, pojašnjava Imamović.
Prema njegovim riječima, Jusuf Nurkić Sarajevo će posjetiti u maju kada bi sa Općinom Centar trebao biti potpisan i zvaničan ugovor. A odluku koju od dvije ponuđene opcije će izabrati, donijet će sam Nurkić.
U razgovoru za portal SB poznati privrednik Nihad Imamović otkriva detalje svog angažmana na izgradnji sportsko-rekreativnog centra u Sarajevu pod patronatom bh. košarkaškog reprezentativca Jusufa Nurkića
„Negdje u jesen prošle godine, kada je Nurkić boravio u Sarajevu, on je izrazio želju da negdje u gradu napravi dvoranu sa pratećim sadržajima i da otvori školu košarke“, objašnjava Imamović te dodaje kako je on u čitavoj priči samo ovlašteni zastupnik Nurkića.
„Dakle, Nurkić me zamolio da mu pomognem u realizaciji te ideje, a pošto ga volim, poštujem i cijenim kao igrača i kao patriotu, pošto je nebrojeno puta do sada pokazao spremnost da pomogne, a sam projekat je više nego korisan, naravno pristao sam“, kaže Imamović, te dodaje kako je pismo namjere bilo upućeno svim sarajevskim općinama.
Na upućenu incijativu, prema riječima Imamovića, prva je reagovala Općina Centar, čiji su predstavnici Imamoviću ponudili tri moguće lokacija za ovu namjenu.
„Od ponuđenih lokacija ova na Koševskom brdu pokazala se kao najprihvatljivija. Prostorne mogućnosti ove lokacije su takve da je moguće uz planirani sportski kompleks graditi i objekte sa pratećim sadržajima kao što su apartmani za smještaj košarkaša, parking, restoran, itd.“, rekao je Imamović
Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić sa saradnicima danas je posjetio lokaciju na kojoj je planirana izgradnja sportske dvorane sa pratećim sadržajima. Načelnik Ajnadžić uručio je pisani odgovor Općine Centar Nihadu Imamoviću, koji je ovlašten da zastupa Jusufa Nurkića.
„To je zapravo neka vrsta Memoranduma o razumijevanju. A u konačnici općina je ostavila mogućnost da se u ovom slučaju imovinsko-pravni odnosi mogu rješiti na dva načina. Da Općina Centar svoje zemljište proda Jusufu Nurkiću za spomenutu namjenu, ili da Općina Centar ustupi ovo zemljište za izgradnju sportsko-rekreativnog centra pod uslovom da ona ima vlasnički udio u objektu i da bude dio upravljačkih struktura budućeg centra“, pojašnjava Imamović.
Prema njegovim riječima, Jusuf Nurkić Sarajevo će posjetiti u maju kada bi sa Općinom Centar trebao biti potpisan i zvaničan ugovor. A odluku koju od dvije ponuđene opcije će izabrati, donijet će sam Nurkić.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2883 Re: Dobre vijesti iz BiH
U prva dva mjeseca BiH ostvarila rast izvoza 14,2 posto, a uvoza 11,5 posto
Bosna i Hercegovina je u januaru i februaru ove godine osvarila izvoz u vrijednosti 1,543 milijarde KM, što je više za 14,2 posto nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 2,407 milijardi KM, što je više za 11,5 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu iznosila je 64,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 864 miliona KM.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u zemlje CEFTA-e u ta dva mjeseca iznosio je 211 miliona KM, što je više za 36,7 posto nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz iznosio 273 miliona KM, što je više za 2,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 77,5 posto.
U prva dva mjeseca ove, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz u zemlje EU iznosio je 1,15 milijardi KM, što je više za 10,7 posto, dok je uvoz iznosio 1,44 milijarde KM, što je više za osam posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 79,8 posto.
Bosna i Hercegovina je u januaru i februaru ove godine osvarila izvoz u vrijednosti 1,543 milijarde KM, što je više za 14,2 posto nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 2,407 milijardi KM, što je više za 11,5 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu iznosila je 64,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 864 miliona KM.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u zemlje CEFTA-e u ta dva mjeseca iznosio je 211 miliona KM, što je više za 36,7 posto nego u istom periodu 2016. godine, dok je uvoz iznosio 273 miliona KM, što je više za 2,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 77,5 posto.
U prva dva mjeseca ove, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz u zemlje EU iznosio je 1,15 milijardi KM, što je više za 10,7 posto, dok je uvoz iznosio 1,44 milijarde KM, što je više za osam posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 79,8 posto.
-
kockakockica
- Posts: 1706
- Joined: 25/01/2017 14:47
#2884 Re: Dobre vijesti iz BiH
AS Group se oglasio o preuzimanju dijela Agrokomerca
Nakon što je Faktor objavio vijest da tešanjski AS Group kroz vezanu firmu AC Food kupuje dio imovine Agrokomerca, oglasili su se i iz kompanije AS Group.
U saopćenju za javnost ističu da “AC Food članica AS GROUP kupuje dio imovine firme Agrokomerc d.d. Velika Kladuša u okviru javnog nadmetanja nepokretnosti, a koje je obavljeno 28. februara ove godine u Općinskom sudu Velika Kladuša. Rok za uplatu iznosa koji je Sud ocijenio kao najveći ponuđeni od 3,053 miliona KM je 30 dana, i istječe 28. marta“.
- Riječ je o pogonima za proizvodnju stočne hrane, preradu voća i povrća, kao i skladištima. AC Food bila je jedan od dva ponuđača koji su se pojavili na javnom nadmetanju, a imovina je kupljena temeljem javnog poziva za javno nadmetanje Općinskog suda Velika Kladuša br. 23 0 Ip 02418814 Ip. Po procjeni sudskog vještaka imovina je procijenjena na 6.105.818,00 KM. Kompanija AC Food nova je članica Grupacije, koja će poslovati u okviru prehrambene divizije AS GROUP. AS GROUP zapošljava 4.000 radnika, u okviru ovog poslovnog sistema posluju neki od najvećih proizvođača hrane kao što su Klas, Vispak, Sprind, AS, Kent, Oaza, MiP Ljubače, itd. Osim prehrambene divizije, Grupacija posluje i u tekstilnoj, te u trgovačkoj diviziji. Ukupni promet AS GROUP u 2016. bio je oko 300 miliona BAM – zaključuje se u saopćenju.
Nakon što je Faktor objavio vijest da tešanjski AS Group kroz vezanu firmu AC Food kupuje dio imovine Agrokomerca, oglasili su se i iz kompanije AS Group.
U saopćenju za javnost ističu da “AC Food članica AS GROUP kupuje dio imovine firme Agrokomerc d.d. Velika Kladuša u okviru javnog nadmetanja nepokretnosti, a koje je obavljeno 28. februara ove godine u Općinskom sudu Velika Kladuša. Rok za uplatu iznosa koji je Sud ocijenio kao najveći ponuđeni od 3,053 miliona KM je 30 dana, i istječe 28. marta“.
- Riječ je o pogonima za proizvodnju stočne hrane, preradu voća i povrća, kao i skladištima. AC Food bila je jedan od dva ponuđača koji su se pojavili na javnom nadmetanju, a imovina je kupljena temeljem javnog poziva za javno nadmetanje Općinskog suda Velika Kladuša br. 23 0 Ip 02418814 Ip. Po procjeni sudskog vještaka imovina je procijenjena na 6.105.818,00 KM. Kompanija AC Food nova je članica Grupacije, koja će poslovati u okviru prehrambene divizije AS GROUP. AS GROUP zapošljava 4.000 radnika, u okviru ovog poslovnog sistema posluju neki od najvećih proizvođača hrane kao što su Klas, Vispak, Sprind, AS, Kent, Oaza, MiP Ljubače, itd. Osim prehrambene divizije, Grupacija posluje i u tekstilnoj, te u trgovačkoj diviziji. Ukupni promet AS GROUP u 2016. bio je oko 300 miliona BAM – zaključuje se u saopćenju.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2885 Re: Dobre vijesti iz BiH
DONACIJA SAD-A
Oružane snage BiH bogatije za 24 američka Humveeja vrijedna 3,5 miliona dolara
U kasarni Rajlovac kod Sarajeva danas je izvršena svečana primopredaja 24 vozila Humvee koja je Vlada Sjedinjenih Američkih Država donirala Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Riječ je o prvoj tranši donacije vrijedne 3,5 miliona dolara, dok će drugi dio paketa od blizu 20 vozila biti predat do kraja 2017. godine. Na ceremoniji primopredaje vozila govore su održali ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack i generalmajor Senad Mašović.
"Mnogi od nas su prisustvovali sličnim događajima i govorima, ali uvjeravam vas da je ovaj dan drugačiji od ostalih. Vozila koja vidite neće vas odvesti u NATO preko noći, ali pokazuju jasnu američku predanosti vašoj zemlji i njenom putu ka euroatlantskim integracijama. OSBiH koje su se dokazale tokom poplava 2014. godine sada će moći reagovati brže i efikasnije na prostoru cijele države", rekla je ambasadorica Cormack.
Ona je istakla da su Humvee vozila savladala najnepristupačnije terene na planeti – od pustinja na Bliskom istoku do tundri u Aljasci, i da su sinonim za američku armiju, NATO i druge jake vojske na planeti te da su od danas temelj pokretnosti jedinica OSBiH.
"Sa 24 Humveeja OSBiH se pridružuju grupi od 60 država koje se u svojoj odbrani oslanjaju na ova pouzdana vozila", zaključila je ambasadorica istaknuvši još jednom američku podršku BiH na putu ka EU i NATO-u.
Ministrica Pendeš je rekla da je donacija 24 vozila iskaz saradnje Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
"Svojim svakodnevnim zalaganjem djelatnici Ambasade SAD-a dodatno unapređuju modernizaciju OSBiH, kako kontinuirano kroz stručno usavršavanje naših kadrova, tako i u materijalnoj podršci. Donirana 24 vozila u vrijednosti od 3,5 miliona dolara, kao i dodatnih 20 koji će biti isporučeni do kraja godine, u znatnoj mjeri će unaprijediti sposobnost OSBiH. Vozila koja vidite predstavljaju platformu za nadogradnju sredstava zaštite OSBiH, operacije izviđanja i taktičko-ofanzivne operacije. Sljedeće sedmice bit će održana i prva obuka pripadnika OSBiH na njihovom održavanju", rekla je Pendeš.
Generalmajor Mašović istakao je važnost modernizacije OSBiH kroz izgradnju profesionalizma, dostizanje određenog stepena obučenosti, fizičke spremnosti, poštovanje kodeksa i adekvatan stepen opremljenosti.
"Smatram da su ovi parametri međusobno zavisni. OSBiH su u toku svog postojanja angažovane na različitim zadacima u BiH i inozemstvu kao podrška miru. Time su pokazale da ljudski profesionalizam nikada nije bio upitan i da se samim tim građani BiH uvijek mogu osloniti na svoje Oružane snage.
Ipak, zbog ekonomske krize i budžetske restrikcije stepen opremljenosti OSBiH još uvijek nije na potrebnom nivou. Stoga ova pomoć prijateljskih Sjedinjenih Američkih Država ima dodatan značaj jer je osnažila Oružane snage", kazao je Mašović.
On je zaključio da su MOBiH i OSBiH odlučile da se opremanje ne realizuje samo kroz programe pomoći, nego i kroz svoja investicijska ulaganja.
"Shodno tome, prvi put u MOBiH i OSBiH odobren je program modernizacije koji će biti realizovan u narednom 10-godišnjem ciklusu. Ono što je posebno bitno jeste projekt koji se tiče motornih vozila, remonta i nabavke novih helikoptera", rekao je Mašović.
Oružane snage BiH bogatije za 24 američka Humveeja vrijedna 3,5 miliona dolara
U kasarni Rajlovac kod Sarajeva danas je izvršena svečana primopredaja 24 vozila Humvee koja je Vlada Sjedinjenih Američkih Država donirala Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Riječ je o prvoj tranši donacije vrijedne 3,5 miliona dolara, dok će drugi dio paketa od blizu 20 vozila biti predat do kraja 2017. godine. Na ceremoniji primopredaje vozila govore su održali ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack i generalmajor Senad Mašović.
"Mnogi od nas su prisustvovali sličnim događajima i govorima, ali uvjeravam vas da je ovaj dan drugačiji od ostalih. Vozila koja vidite neće vas odvesti u NATO preko noći, ali pokazuju jasnu američku predanosti vašoj zemlji i njenom putu ka euroatlantskim integracijama. OSBiH koje su se dokazale tokom poplava 2014. godine sada će moći reagovati brže i efikasnije na prostoru cijele države", rekla je ambasadorica Cormack.
Ona je istakla da su Humvee vozila savladala najnepristupačnije terene na planeti – od pustinja na Bliskom istoku do tundri u Aljasci, i da su sinonim za američku armiju, NATO i druge jake vojske na planeti te da su od danas temelj pokretnosti jedinica OSBiH.
"Sa 24 Humveeja OSBiH se pridružuju grupi od 60 država koje se u svojoj odbrani oslanjaju na ova pouzdana vozila", zaključila je ambasadorica istaknuvši još jednom američku podršku BiH na putu ka EU i NATO-u.
Ministrica Pendeš je rekla da je donacija 24 vozila iskaz saradnje Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
"Svojim svakodnevnim zalaganjem djelatnici Ambasade SAD-a dodatno unapređuju modernizaciju OSBiH, kako kontinuirano kroz stručno usavršavanje naših kadrova, tako i u materijalnoj podršci. Donirana 24 vozila u vrijednosti od 3,5 miliona dolara, kao i dodatnih 20 koji će biti isporučeni do kraja godine, u znatnoj mjeri će unaprijediti sposobnost OSBiH. Vozila koja vidite predstavljaju platformu za nadogradnju sredstava zaštite OSBiH, operacije izviđanja i taktičko-ofanzivne operacije. Sljedeće sedmice bit će održana i prva obuka pripadnika OSBiH na njihovom održavanju", rekla je Pendeš.
Generalmajor Mašović istakao je važnost modernizacije OSBiH kroz izgradnju profesionalizma, dostizanje određenog stepena obučenosti, fizičke spremnosti, poštovanje kodeksa i adekvatan stepen opremljenosti.
"Smatram da su ovi parametri međusobno zavisni. OSBiH su u toku svog postojanja angažovane na različitim zadacima u BiH i inozemstvu kao podrška miru. Time su pokazale da ljudski profesionalizam nikada nije bio upitan i da se samim tim građani BiH uvijek mogu osloniti na svoje Oružane snage.
Ipak, zbog ekonomske krize i budžetske restrikcije stepen opremljenosti OSBiH još uvijek nije na potrebnom nivou. Stoga ova pomoć prijateljskih Sjedinjenih Američkih Država ima dodatan značaj jer je osnažila Oružane snage", kazao je Mašović.
On je zaključio da su MOBiH i OSBiH odlučile da se opremanje ne realizuje samo kroz programe pomoći, nego i kroz svoja investicijska ulaganja.
"Shodno tome, prvi put u MOBiH i OSBiH odobren je program modernizacije koji će biti realizovan u narednom 10-godišnjem ciklusu. Ono što je posebno bitno jeste projekt koji se tiče motornih vozila, remonta i nabavke novih helikoptera", rekao je Mašović.
-
kockakockica
- Posts: 1706
- Joined: 25/01/2017 14:47
#2886 Re: Dobre vijesti iz BiH
Početak kraja agonije tuzlanskih fabrika: TTU Energetik dobio milionski posao
Kompanija TTU Energetik, čiji su suvlasnici Elektroprivreda BiH i Rudnik mrkog uglja Banovići, danas je svečano otvorena potpisivanje ugovora vrijednog 1,6 miliona maraka.
Radi se o firmi koju su osnovala dvije moćne državne kompanije kupovinom dijela imovine nekadašnje Tvornice transportnih uređaja (TTU) iz Tuzle, koja se nalazi u stečaju.
- Gradit ćemo 24 grabuljasta transportera za potrebe rudnika Zenica, Breza i Kakanj. Današnji ugovor vrijedan je 1,6 miliona, a za otprilike sedam dana potpisat ćemo još jedan u vrijednosti četiri miliona KM - rekao je direktro TTU Energetika Almir Zulić.
Čast da presijeku crvenu vrpcu u TTU Energetiku pripala je federalnom premijeru Fadilu Novaliću i kantonalnom premijeru Begi Gutiću. Inače, svečanost u krugu fabrike pored premijera, uveličali su čelni ljudi Elektroprivrede BiH te rudnika s kojima je ozvaničene saradnja.
- POčeli smo ovaj mandat posjetom Tuzlanskom kantonu iz kojega su do sada kretali problemi. Odatle su krenuli i radnički protesti. Blizu smo kraja restrukturiranja preduzeća. Radili smo to na razne načine, nekima smo vraćali dugove, nekima smo našli investitore. Ovo je kraj agonije tuzlanskih fabrika - rekao je premijer FBiH Fadil Novalić.
Kada se okonča stečaj u Livnici čelika Tuzla, moćemo reći da smo riješili probleme nekadašnjih giganata, ističe Novalić, i dodaje da ćemo Vlada FBiH ove probeleme, koji traju 20 godina konačno ostaviti iza sebe.
Premijer Gutić rekao je da je Vlada TK imala viziju šta uraditi za TTU i da niti u jednom momentu od toga se nije odustalo.
- Ovdje sada rade 53 radnika, od čega je 40 radnika iz bivšeg TTU-a. Uskoro će biti primljeno još 30 radnika bivše fabrike, a do kraja godine TTU Energetik će zapošljavati 120 radnike, što je i više od onoga što smo obećali - naglasio je Gutić.
Ovim poslovima TTU Energetik dobio obezbijeđen posao do kraja godine.
- Ovo je novi proizvod u FBiH, restrukturiranje i spašavanje radnih mjesta. Ovdje će se raditi, a sve će voditi struka. Treba nam stari TTU koji radi, proizvodi i živi od tog rada. Ovdje treba da se radi kao u privatnoj kompaniji i tu filozofiju trebamo usvojiti - rekao je generalni direktro Elektroprivrede BiH Bajazit Jašarević.
Kompanija TTU Energetik, čiji su suvlasnici Elektroprivreda BiH i Rudnik mrkog uglja Banovići, danas je svečano otvorena potpisivanje ugovora vrijednog 1,6 miliona maraka.
Radi se o firmi koju su osnovala dvije moćne državne kompanije kupovinom dijela imovine nekadašnje Tvornice transportnih uređaja (TTU) iz Tuzle, koja se nalazi u stečaju.
- Gradit ćemo 24 grabuljasta transportera za potrebe rudnika Zenica, Breza i Kakanj. Današnji ugovor vrijedan je 1,6 miliona, a za otprilike sedam dana potpisat ćemo još jedan u vrijednosti četiri miliona KM - rekao je direktro TTU Energetika Almir Zulić.
Čast da presijeku crvenu vrpcu u TTU Energetiku pripala je federalnom premijeru Fadilu Novaliću i kantonalnom premijeru Begi Gutiću. Inače, svečanost u krugu fabrike pored premijera, uveličali su čelni ljudi Elektroprivrede BiH te rudnika s kojima je ozvaničene saradnja.
- POčeli smo ovaj mandat posjetom Tuzlanskom kantonu iz kojega su do sada kretali problemi. Odatle su krenuli i radnički protesti. Blizu smo kraja restrukturiranja preduzeća. Radili smo to na razne načine, nekima smo vraćali dugove, nekima smo našli investitore. Ovo je kraj agonije tuzlanskih fabrika - rekao je premijer FBiH Fadil Novalić.
Kada se okonča stečaj u Livnici čelika Tuzla, moćemo reći da smo riješili probleme nekadašnjih giganata, ističe Novalić, i dodaje da ćemo Vlada FBiH ove probeleme, koji traju 20 godina konačno ostaviti iza sebe.
Premijer Gutić rekao je da je Vlada TK imala viziju šta uraditi za TTU i da niti u jednom momentu od toga se nije odustalo.
- Ovdje sada rade 53 radnika, od čega je 40 radnika iz bivšeg TTU-a. Uskoro će biti primljeno još 30 radnika bivše fabrike, a do kraja godine TTU Energetik će zapošljavati 120 radnike, što je i više od onoga što smo obećali - naglasio je Gutić.
Ovim poslovima TTU Energetik dobio obezbijeđen posao do kraja godine.
- Ovo je novi proizvod u FBiH, restrukturiranje i spašavanje radnih mjesta. Ovdje će se raditi, a sve će voditi struka. Treba nam stari TTU koji radi, proizvodi i živi od tog rada. Ovdje treba da se radi kao u privatnoj kompaniji i tu filozofiju trebamo usvojiti - rekao je generalni direktro Elektroprivrede BiH Bajazit Jašarević.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2887 Re: Dobre vijesti iz BiH
U Ilijasu uskoro izgradnja savremene trznice vrijedne pola miliona maraka
Ubrzo bi trebala početi izgradnja savremene javne tržnice u Opštini Ilijaš na lokalitetu Banovac u kojoj će svoje proizvode moći plasirati poljoprivredni proizvođači sa područja ove i okolnih opština.
Objekat će se sastojati zatvorene i otvorene pijace sa nadstrešnicama.
Načelnik Opštine Ilijaš Akif Fazlić za poslovni portal Akta.ba kazao je kako je gradnja tržnice planirana ovo ljeto. Izgradnja će koštati više od 500.000 KM, a idejni projekt za izgradnju tržnice postoji već nekoliko godina.
Navodi kako je za tržnicu već urađena projektna dokumentacija, izdata je građevinska dozvola, urađen glavni projekat, te bi u narednih 10 dana trebao biti objavljen tender za izbor izvođača radova.
Ovaj projekat nalazi se na listi prioritetnih u Opštini Ilijaš, a njegovu realizaciju pomogla je i SREDA koja će učestvovati u realizaciji ovog značajnog projekta za stanovnike Ilijaša.
Tržnicom će upravljati KJP Vodostan.
Ubrzo bi trebala početi izgradnja savremene javne tržnice u Opštini Ilijaš na lokalitetu Banovac u kojoj će svoje proizvode moći plasirati poljoprivredni proizvođači sa područja ove i okolnih opština.
Objekat će se sastojati zatvorene i otvorene pijace sa nadstrešnicama.
Načelnik Opštine Ilijaš Akif Fazlić za poslovni portal Akta.ba kazao je kako je gradnja tržnice planirana ovo ljeto. Izgradnja će koštati više od 500.000 KM, a idejni projekt za izgradnju tržnice postoji već nekoliko godina.
Navodi kako je za tržnicu već urađena projektna dokumentacija, izdata je građevinska dozvola, urađen glavni projekat, te bi u narednih 10 dana trebao biti objavljen tender za izbor izvođača radova.
Ovaj projekat nalazi se na listi prioritetnih u Opštini Ilijaš, a njegovu realizaciju pomogla je i SREDA koja će učestvovati u realizaciji ovog značajnog projekta za stanovnike Ilijaša.
Tržnicom će upravljati KJP Vodostan.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2888 Re: Dobre vijesti iz BiH
U toku gradnja novih proizvodnih hala na području općine Ilijaš
U Industrijskoj zoni Luka i u Starom Ilijašu se intenzivno grade nove proizvodne hale. Općinski načelnik Akif Fazlić posjetio je gradilišta firmi Standard Furniture Factory, Semina (Ezio Inox), Superior group i Lamers te razgovarao o dinamici gradnje i potrebnoj podršci Općine Ilijaš.
Općina Ilijaš se strateški opredijelila za razvoj industrijske proizvodnje s posebnim fokusom na mala i srednja preduzeća iz metalurško-metalske, drvne industrije i industrije hrane i pića.
Privreda Općine Ilijaš je u 2016. godini izvezla roba u vrijednosti od 169 miliona KM, što je pozicionira na drugo mjesto u Kantonu Sarajevo. Jedina je Općina u Kantonu Sarajevo koja ima veći izvoz od uvoza, gdje je pokrivenost uvoza izvozom 293,12 %. Ovakav ekonomski rast omogućio je otvaranje velikog broja radnih mjesta.
Sve relevantne statistike su registrovale da je Općina Ilijaš u posljednje tri godine imala ubjedljivo najveće stope porasta broja zaposlenih u Kantonu Sarajevo. U 2016. godini ona je iznosila 16,4 % ili 550 novih radnih mjesta. Pored industrije sve više se razvija građevinarstvo, turizam, trgovina, transport i usluge.
Da Općina Ilijaš stvara povoljan ambijent za investitore pokazuje i uključenost Općine u Projekat LIFE, koji implementira Grupacija Svjetske banke, u partnerstvu sa Veleposlanstvom Velike Britanije, Vijećem ministara BiH i entitetskim vladama. Cilj Projekta je pružiti podršku lokalnim vlastima u Bosni i Hercegovini u jačanju njihove konkurentnosti i podsticanju rasta privatnog sektora kroz smanjenje opterećenja za privredu na lokalnom nivou, dosljednu implementaciju propisa na lokalnom nivou, unapređenje transparentnosti u pružanju usluga građanima i privredi, te unapređenje usluga za investitore i povećanje investicija u općini.
Ono što investitore opredjeljuje za ulaganje u općini Ilijaš su njene konkurentske prednosti, od kojih posebno izdvajamo: povoljan geostrateški položaj, dobra saobraćajna i željeznička infrastruktura, moderna poslovna infrastruktura, blizina Međunarodnom aerodromu u Sarajevu, kvalifikovana radna snaga, raspoloživost prirodnih resursa (šuma, voda, nezagađeno poljoprivredno zemljište), industrijska tradicija, dostupnost univerzitetskih centara i strukovnih škola, efikasna lokalna samouprava, te kontinuirana postinvesticiona podrška Općine Ilijaš prema svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost na području općine Ilijaš.
Izvor: Općina Ilijaš
U Industrijskoj zoni Luka i u Starom Ilijašu se intenzivno grade nove proizvodne hale. Općinski načelnik Akif Fazlić posjetio je gradilišta firmi Standard Furniture Factory, Semina (Ezio Inox), Superior group i Lamers te razgovarao o dinamici gradnje i potrebnoj podršci Općine Ilijaš.
Općina Ilijaš se strateški opredijelila za razvoj industrijske proizvodnje s posebnim fokusom na mala i srednja preduzeća iz metalurško-metalske, drvne industrije i industrije hrane i pića.
Privreda Općine Ilijaš je u 2016. godini izvezla roba u vrijednosti od 169 miliona KM, što je pozicionira na drugo mjesto u Kantonu Sarajevo. Jedina je Općina u Kantonu Sarajevo koja ima veći izvoz od uvoza, gdje je pokrivenost uvoza izvozom 293,12 %. Ovakav ekonomski rast omogućio je otvaranje velikog broja radnih mjesta.
Sve relevantne statistike su registrovale da je Općina Ilijaš u posljednje tri godine imala ubjedljivo najveće stope porasta broja zaposlenih u Kantonu Sarajevo. U 2016. godini ona je iznosila 16,4 % ili 550 novih radnih mjesta. Pored industrije sve više se razvija građevinarstvo, turizam, trgovina, transport i usluge.
Da Općina Ilijaš stvara povoljan ambijent za investitore pokazuje i uključenost Općine u Projekat LIFE, koji implementira Grupacija Svjetske banke, u partnerstvu sa Veleposlanstvom Velike Britanije, Vijećem ministara BiH i entitetskim vladama. Cilj Projekta je pružiti podršku lokalnim vlastima u Bosni i Hercegovini u jačanju njihove konkurentnosti i podsticanju rasta privatnog sektora kroz smanjenje opterećenja za privredu na lokalnom nivou, dosljednu implementaciju propisa na lokalnom nivou, unapređenje transparentnosti u pružanju usluga građanima i privredi, te unapređenje usluga za investitore i povećanje investicija u općini.
Ono što investitore opredjeljuje za ulaganje u općini Ilijaš su njene konkurentske prednosti, od kojih posebno izdvajamo: povoljan geostrateški položaj, dobra saobraćajna i željeznička infrastruktura, moderna poslovna infrastruktura, blizina Međunarodnom aerodromu u Sarajevu, kvalifikovana radna snaga, raspoloživost prirodnih resursa (šuma, voda, nezagađeno poljoprivredno zemljište), industrijska tradicija, dostupnost univerzitetskih centara i strukovnih škola, efikasna lokalna samouprava, te kontinuirana postinvesticiona podrška Općine Ilijaš prema svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost na području općine Ilijaš.
Izvor: Općina Ilijaš
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2889 Re: Dobre vijesti iz BiH
Pocetkom jula ''Sarajevo Waves'' otvara Shopping centar
Izgradnja šoping centra počela je u decembru prošle godine i ukupna vrijednost zgrade je dva miliona konvertibilnih maraka.
Šoping ima za cilj stvoriti sve potrebne uslove za kvalitetan i moderan način življenja unutar kompleksa Sarajevo Waves, te osigurati kapacitete za svakodnevne aktivnosti djece ali i odraslih. Restorani, igraonice i marketi samo su neki od dogovorenih sadržaja, a u fazi pregovora su i fitness centar, frizerski salon, saloni za namještaj i drugi popratni sadržaji.
Ukupna površina centra je 1200 metara kvadratnih.
"Objekat smo radili najkvalitetnijim materijalima praćenim svjetskim dizajnom i arhitekturom. Fasadna obloga od drveta i valovite terase samo su neki od elemenata koji prate standarde kompleksa Sarajevo Waves", kazao je Edin Bidžević, inženjer izgradnje, te dodao: "Trudimo se pratiti postavljenu dinamiku rada, te smo vrijedno radili i tokom zime. Nadamo se da će radovi teći po planu te da će domaća firma Butmir kao i do sada opravdati naša očekivanja i uz državne institucije ispoštovati postavljene rokove."
Firma Compact Invest potpisala je ugovor sa domaćim trgovačkim lancem Amko komercom.
Iz kompanije Compact Invest poručuju da su otvoreni za sve dobre ideje i saradnje od strane partnera i prijatelja kompanije. Zvanično otvorenje Šoping centra planirano je za početak jula 2017. godine.
Stambeno poslovni kompleks Sarajevo Waves, smješten je u zelenoj oazi grada Sarajeva, neposredno pored rijeke Željeznice sa pogledom na Igman i Bjelašnicu.
Novu dimenziju stanovanja čine pet stambeno poslovnih zgrada i zgrada Šoping centra. Vrijednost investicije je 50 miliona konvertibilnih maraka.
Do sada unutar kompleksa izgrađena je stambeno poslovna zgrada, Sarajevo Waves 1, šoping centar je u završnoj fazi a izgradnja druge stambene jedinice planirana je za april 2017. godine.
Izgradnja šoping centra počela je u decembru prošle godine i ukupna vrijednost zgrade je dva miliona konvertibilnih maraka.
Izgradnja šoping centra počela je u decembru prošle godine i ukupna vrijednost zgrade je dva miliona konvertibilnih maraka.
Šoping ima za cilj stvoriti sve potrebne uslove za kvalitetan i moderan način življenja unutar kompleksa Sarajevo Waves, te osigurati kapacitete za svakodnevne aktivnosti djece ali i odraslih. Restorani, igraonice i marketi samo su neki od dogovorenih sadržaja, a u fazi pregovora su i fitness centar, frizerski salon, saloni za namještaj i drugi popratni sadržaji.
Ukupna površina centra je 1200 metara kvadratnih.
"Objekat smo radili najkvalitetnijim materijalima praćenim svjetskim dizajnom i arhitekturom. Fasadna obloga od drveta i valovite terase samo su neki od elemenata koji prate standarde kompleksa Sarajevo Waves", kazao je Edin Bidžević, inženjer izgradnje, te dodao: "Trudimo se pratiti postavljenu dinamiku rada, te smo vrijedno radili i tokom zime. Nadamo se da će radovi teći po planu te da će domaća firma Butmir kao i do sada opravdati naša očekivanja i uz državne institucije ispoštovati postavljene rokove."
Firma Compact Invest potpisala je ugovor sa domaćim trgovačkim lancem Amko komercom.
Iz kompanije Compact Invest poručuju da su otvoreni za sve dobre ideje i saradnje od strane partnera i prijatelja kompanije. Zvanično otvorenje Šoping centra planirano je za početak jula 2017. godine.
Stambeno poslovni kompleks Sarajevo Waves, smješten je u zelenoj oazi grada Sarajeva, neposredno pored rijeke Željeznice sa pogledom na Igman i Bjelašnicu.
Novu dimenziju stanovanja čine pet stambeno poslovnih zgrada i zgrada Šoping centra. Vrijednost investicije je 50 miliona konvertibilnih maraka.
Do sada unutar kompleksa izgrađena je stambeno poslovna zgrada, Sarajevo Waves 1, šoping centar je u završnoj fazi a izgradnja druge stambene jedinice planirana je za april 2017. godine.
Izgradnja šoping centra počela je u decembru prošle godine i ukupna vrijednost zgrade je dva miliona konvertibilnih maraka.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2890 Re: Dobre vijesti iz BiH
Sarajevo u oktobru dobija novu cestu s cetiri trake
Na gradilištu Južne longitudinale, moderne sa braćajnice koja će trasom trolejbusa centar grada povezati s Mojmilom, radi se punom parom. Na svakom metru dionice, koja se trenutno gradi od stadiona Grbavica do raskrsnice kod pekare AS, mašine i radnici užurbano rade da što više posla završe prije ljeta i velikih vrućina.
Izrada slivnika
Kako nam je rekao Faruk Medošević, šef gradilišta firme "Euroasfalt", koja gradi saobraćajnicu sa po dvije trake u oba pravca, u toku je izrada sistema za odvodnju vode, izrada slivnika i slivničkih veza, kao i izrada novih vodova fekalne kanalizacije koji prelaze preko saobraćajnice.
"Započete su i aktivnosti na izradi tampona na većem dijelu novoprojektirane trake, dok će druga biti već postojeća cesta duž ulice Zvornička. Priprema se podloga za izradu betonskih ivičnjaka i cementnog sloja", rekao je Medošević i dodao da sve ide planiranom dinamikom.
Neposredno pored novoprojektirane saobraćajnice u Zvorničkoj ulici pravi se servisna saobraćajnica za pristup stambenim objektima koji se tu nalaze.
Izgrađeni su i temelji za stubove kontaktne mreže trolejbusa te se planira početak montaže novih stubova u toku ovog mjeseca.
Kako nam je rekao Medošević, "do sada je izgrađen potporni zid koji se nalazi ispod tranzitne ulice Put Mladih muslimana, te urađen novi vodovodni duž cijele trase od spoja ulica Zvornička – Put Mladih muslimana do spoja ulica Zvornička – Kupreška.
Izmješten je napojni kabl za kontaktnu mrežu te su po loženi kablovi za javnu rasvjetu", dodao jeMedošević.
Na budućem kružnom toku kod pekare AS grade se pristupni tuneli pothodnika.
Sanacija klizišta
"Da bi se radovi na ovoj dionici nastavili do raskrsnice Zvornička - Hamdije Cemerlića, izvršene su dodatne istražne bušotine na klizištu Čenga te nakon dobivenih rezultata ispitivanja pristupit će se sanaciji klizišta", istakao je Medošević.
U narednom periodu planirano je da se, nakon učvršćivanja cementnog sloja, na novoj saobraćajnoj traci postavi završni sloj asfalta.
Vrijednost radova na dionici od raskrsnice ulica Grbavička - Hamdije Cemerlića - Zvornička do raskrsnice ulica Azize Sećirbegović - Zvornička, dugoj 900 metara, iznosi oko 14 miliona maraka, a rok za završetak je oktobar ove godine.
Na gradilištu Južne longitudinale, moderne sa braćajnice koja će trasom trolejbusa centar grada povezati s Mojmilom, radi se punom parom. Na svakom metru dionice, koja se trenutno gradi od stadiona Grbavica do raskrsnice kod pekare AS, mašine i radnici užurbano rade da što više posla završe prije ljeta i velikih vrućina.
Izrada slivnika
Kako nam je rekao Faruk Medošević, šef gradilišta firme "Euroasfalt", koja gradi saobraćajnicu sa po dvije trake u oba pravca, u toku je izrada sistema za odvodnju vode, izrada slivnika i slivničkih veza, kao i izrada novih vodova fekalne kanalizacije koji prelaze preko saobraćajnice.
"Započete su i aktivnosti na izradi tampona na većem dijelu novoprojektirane trake, dok će druga biti već postojeća cesta duž ulice Zvornička. Priprema se podloga za izradu betonskih ivičnjaka i cementnog sloja", rekao je Medošević i dodao da sve ide planiranom dinamikom.
Neposredno pored novoprojektirane saobraćajnice u Zvorničkoj ulici pravi se servisna saobraćajnica za pristup stambenim objektima koji se tu nalaze.
Izgrađeni su i temelji za stubove kontaktne mreže trolejbusa te se planira početak montaže novih stubova u toku ovog mjeseca.
Kako nam je rekao Medošević, "do sada je izgrađen potporni zid koji se nalazi ispod tranzitne ulice Put Mladih muslimana, te urađen novi vodovodni duž cijele trase od spoja ulica Zvornička – Put Mladih muslimana do spoja ulica Zvornička – Kupreška.
Izmješten je napojni kabl za kontaktnu mrežu te su po loženi kablovi za javnu rasvjetu", dodao jeMedošević.
Na budućem kružnom toku kod pekare AS grade se pristupni tuneli pothodnika.
Sanacija klizišta
"Da bi se radovi na ovoj dionici nastavili do raskrsnice Zvornička - Hamdije Cemerlića, izvršene su dodatne istražne bušotine na klizištu Čenga te nakon dobivenih rezultata ispitivanja pristupit će se sanaciji klizišta", istakao je Medošević.
U narednom periodu planirano je da se, nakon učvršćivanja cementnog sloja, na novoj saobraćajnoj traci postavi završni sloj asfalta.
Vrijednost radova na dionici od raskrsnice ulica Grbavička - Hamdije Cemerlića - Zvornička do raskrsnice ulica Azize Sećirbegović - Zvornička, dugoj 900 metara, iznosi oko 14 miliona maraka, a rok za završetak je oktobar ove godine.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2891 Re: Dobre vijesti iz BiH
Otvorenje objekta ''Bosko Buha'' na Grbavici u ovoj godini
Treća faza radova na rekonstrukciji objekta “Boško Buha“ je u toku. Planirano je da se svi radovi završe tokom ove godine, a kako su iz Općine Novo Sarajevo kazali rade se završni radovi.
"Završnom fazom su obuhvaćeni svi finalni građevinski i instalaterski radovi, te kompletni radovi na mašinskim instalacijama sa nabavkom tehnološke opreme kao i vanjsko uređenje. Nakon završetka ovih radova potrebno je nabaviti opremu u skladu sa namjenom objekta i potrebama korisnika, odnosno u skladu sa projektom kako bi se ispunili uvjeti i kako bi objekat bio otvoren" – kazali su za Faktor iz Odsjeka za informacioni sistem, informisanje i odnose s javnošću Općine Novo Sarajevo.
Za rekonstrukciju objekta “Boško Buha“ planirano je oko 2.000.000 KM, ne uključujući opremanje objekta.
U Centru “Boško Buha“ predviđeni su sadržaji obrazovnog, kulturnog i društvenog karaktera koje čine: višenamjenski prostor za organizovanje izložbi, priredbi i sličnih manifestacija, multifunkcionalna sala sa pozornicom za koncerte, predstave i filmske projekcije, internet-kafe klub, sala za održavanje predavanja i promocija, prostor za organizovanje sekcija i kurseva, biblioteka i čitaonica, komunikacijski blokovi sa stepeništem i liftom, sanitarni čvorovi, te info pult sa garderobom.
Na prvoj etaži će biti smješteni administrativni dio sa nizom kancelarija i salom za sastanke, galerija kao dio biblioteke, sale za organizovanje muzičkih, plesnih, baletnih, likovnih i sličnih aktivnosti, svlačionica, servisni prostor za rekvizite i sanitarni čvorovi.
Treća faza radova na rekonstrukciji objekta “Boško Buha“ je u toku. Planirano je da se svi radovi završe tokom ove godine, a kako su iz Općine Novo Sarajevo kazali rade se završni radovi.
"Završnom fazom su obuhvaćeni svi finalni građevinski i instalaterski radovi, te kompletni radovi na mašinskim instalacijama sa nabavkom tehnološke opreme kao i vanjsko uređenje. Nakon završetka ovih radova potrebno je nabaviti opremu u skladu sa namjenom objekta i potrebama korisnika, odnosno u skladu sa projektom kako bi se ispunili uvjeti i kako bi objekat bio otvoren" – kazali su za Faktor iz Odsjeka za informacioni sistem, informisanje i odnose s javnošću Općine Novo Sarajevo.
Za rekonstrukciju objekta “Boško Buha“ planirano je oko 2.000.000 KM, ne uključujući opremanje objekta.
U Centru “Boško Buha“ predviđeni su sadržaji obrazovnog, kulturnog i društvenog karaktera koje čine: višenamjenski prostor za organizovanje izložbi, priredbi i sličnih manifestacija, multifunkcionalna sala sa pozornicom za koncerte, predstave i filmske projekcije, internet-kafe klub, sala za održavanje predavanja i promocija, prostor za organizovanje sekcija i kurseva, biblioteka i čitaonica, komunikacijski blokovi sa stepeništem i liftom, sanitarni čvorovi, te info pult sa garderobom.
Na prvoj etaži će biti smješteni administrativni dio sa nizom kancelarija i salom za sastanke, galerija kao dio biblioteke, sale za organizovanje muzičkih, plesnih, baletnih, likovnih i sličnih aktivnosti, svlačionica, servisni prostor za rekvizite i sanitarni čvorovi.
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2892 Re: Dobre vijesti iz BiH
Svečano otvaranje 1. aprila: Pogledajte fantastičan video stadiona Grbavica
Na novoizgrađenoj istočnoj tribini stadiona Grbavica je završeno postavljanje stolica. Jučer su počeli i drugi završni radovi na stadionu.
- Svečano otvorenje tribine za navijače je 1. aprila od 19 sati na utakmici sa Slobodom. Ovaj istinski spektakl će zasigurno ostati upisan u svim historijskim tekstovima - najavili su jučer iz FK Željezničar.
Svu ljepotu novog izgleda stadiona možete vidjeti u video Helifilma.
Na novoizgrađenoj istočnoj tribini stadiona Grbavica je završeno postavljanje stolica. Jučer su počeli i drugi završni radovi na stadionu.
- Svečano otvorenje tribine za navijače je 1. aprila od 19 sati na utakmici sa Slobodom. Ovaj istinski spektakl će zasigurno ostati upisan u svim historijskim tekstovima - najavili su jučer iz FK Željezničar.
Svu ljepotu novog izgleda stadiona možete vidjeti u video Helifilma.
-
kockakockica
- Posts: 1706
- Joined: 25/01/2017 14:47
#2893 Re: Dobre vijesti iz BiH
NOSTALGIJA: Enver Imamović, korijeni Bosne i Bosanstva
Profesor Enver Imamović otkriva koje države skrivaju naše blago: Ko je ukrao krunu bosanskih kraljeva? Dokaz kako je 500 godina otimana baština Bosne
Piše: Prof. dr. Enver IMAMOVIĆ
Najveći broj umjetnina, starinskog oružja, povelja, vjerskih knjiga, starih nošnji, arheoloških predmeta i drugih dragocjenosti, što su vjekovima stvarali i posjedovali naši preci, završilo je u inozemstvu. Zvanične vlasti ništa ne poduzimaju da nam se to vrati!
Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja čija je kulturna baština skoro do temelja opljačkana i uništena. Šta je u proteklim razdobljima sve odneseno vjerojatno nećemo nikada tačno saznati. U posljednje vrijeme uspjelo se ući u trag znatnom broju takvih predmeta. Mnogi od njih su danas svojina pojedinih evropskih muzeja, galerija, arhiva, državnih riznica i privatnih zbirki. Može se reći da je bosanskohercegovačko kulturno blago razasuto po čitavoj Evropi. Nalazimo ga u Rimu, Bolonji, Veneciji, Moskvi, Beču, Budimpešti, Petrogradu, Istanbulu, Dablinu, Napulju itd.
Jedna od bogumilskih knjiga u inozemnim zbirkama
Piše: Prof. dr. Enver IMAMOVIĆ
Najveći broj umjetnina, starinskog oružja, povelja, vjerskih knjiga, starih nošnji, arheoloških predmeta i drugih dragocjenosti, što su vjekovima stvarali i posjedovali naši preci, završilo je u inozemstvu. Zvanične vlasti ništa ne poduzimaju da nam se to vrati!
Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja čija je kulturna baština skoro do temelja opljačkana i uništena. Šta je u proteklim razdobljima sve odneseno vjerojatno nećemo nikada tačno saznati. U posljednje vrijeme uspjelo se ući u trag znatnom broju takvih predmeta. Mnogi od njih su danas svojina pojedinih evropskih muzeja, galerija, arhiva, državnih riznica i privatnih zbirki. Može se reći da je bosanskohercegovačko kulturno blago razasuto po čitavoj Evropi. Nalazimo ga u Rimu, Bolonji, Veneciji, Moskvi, Beču, Budimpešti, Petrogradu, Istanbulu, Dablinu, Napulju itd.
Bosanske umjetnine u tuđim vitrinama
Razvlačenje tog blaga započelo je još u XV stoljeću, padom Bosne pod Turke. S obzirom da je većina gradova neprijatelju pala u ruke bez borbe, sve riznice, arhivi, umjetnine i drugo, postalo je svojina osvajača. A bilo je toga mnogo. Turski historičar Dursunbeg, koji je sudjelovao u pohodu na Bosnu, zapisao je da se "u gradovima te zemlje našlo toliko blaga i bogatstva da se izbrojati nije moglo". Po njemu je samo u riznici prijestolnog Bobovca uz ostalo blago pronađen milion dukata.
Kod turskog osvajača tačno se znalo šta iz ratnog plijena ide u carsku riznicu, šta vojskovođi a šta vojsci. Zato se može pretpostaviti da je većina dragocjenosti koje su tada u Bosni zaplijenjene prebačeno u Carigrad. Ono što je ostalo, vremenom je razvučeno i nestalo bez traga. S obzirom da još nikada nije izvršena cjelovita inventura carskog arhiva u Istanbulu i Ankari, niti su dostupni popisi sadržaja nekadašnje carske riznice, može se očekivati da će se tamo štošta naći što potječe i iz Bosne. Da su ta očekivanja realna potvrđuju povremene vijesti koje nam stižu. Svojevremeno je tamo otkriven i čuveni Hrvojev misal iz XV stoljeća, a bogumilska vjerska knjiga, Tihoradićevo (Divoševo) Evanđelje iz XIII stoljeća, pronađeno je na jednom drugom mjestu tek 1960. godine.
Blago kraljice Katarine
Pad Bosne pod Turke izazvao je opći metež koji je imao teške posljedice i za sudbinu umjetničkog blaga. Oni koji su bježali iz zemlje, a to su uglavnom bili pripadnici plemstva, sobom su uzimali sve što su mogli ponijeti. Pri tome su dragocjenosti i umjetnine bile na prvom mjestu.
Zna se da je kraljica Katarina, bježeći iz Bosne, ponijela znatnu količinu skupocjenog oružja, ruha, novca, zatim umjetničke slike i dr. Nije zaboravila ni plašt, a ni mač svoga muža, kralja Tomaša, te mnoštvo drugih vrijednih stvari. Većina toga danas se nalazi u vatikanskoj riznici i u crkvi Sv. Jeronima, također u Rimu.
Povelja Kulina bana: Rodni list naše domovine
Nisu ostale pošteđene ni moći svetaca. Tijelo sv. Luke, koje se čuvalo u Jajcu, u istoimenoj crkvi, bježeći iz Bosne ponijela je kraljica Mara, žena smaknutog kralja Stepana Tomaševića. Dubrovčani su na sve načine pokušavali da ga oni dobiju ali im to nije uspjelo. Ova ga je povjerila na čuvanje franjevcima u Poljicama. Tražili su ga i Mađari. Nudili su joj u zamjenu tri-četiri grada ali je ona to odbila. Tijelo je na koncu završilo u Veneciji, gdje se i danas nalazi.
Mnoga umjetnička djela, kao slike, kaleži, relikvijari, evanđelja, oružje, povelje, i dr., iznošeni su iz Bosne godinama još nakon turskog osvajanja. Na taj način je nestalo i ono što je do tada preostalo. Posebno su bili na meti skupocjeni rukopisi, zbornici i evanđelja. Za nas posebnu vrijednost imaju bogumilske vjerske knjige. Do danas im se ušlo u trag tek dvadesetak, rasute diljem Evrope. U Bosni je ostalo samo jedno, tzv. Čajničko Evanđelje. Nekoliko ih se nalazi u Srbiji i danas su svojina Narodne biblioteke u Beogradu. Tri od njih su uništena prilikom bombardiranja tog grada 1941. godine. Nekoliko primjeraka je dospjelo u makedonske i crnogorske manastire, gdje se i danas nalaze.
Znameniti Hvalov zbornik završio je u Bolonji, a nekoliko takvih obrednih knjiga u Sofiji, Moskvi itd. Jedan primjerak svjetovne literature pisan bosanskim pismom bosančicom (roman o Aleksandru Velikom), završio je u Berlinu. Ogromno blago koje je nekad pripadalo slavnom Husein-begu Gradaščeviću nalazi se u Beču. Unikatni primjerak zlatnika kralja Tvrtka odnesen je iz 1945. godine u Zagreb. Danas se nalazi u Americi. Kosti posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića odnesene su iz Jajca u Hrvatsku u posljednjem ratu i s mukom su vraćene tek prije nekoliko godina.
Stoljetno stvaralaštvo na bubnju
Razvlačenje i preprodavanje bosanskog kulturnog blaga, što je uslijedilo nakon pada Bosne pod Turke, preplavilo je Evropu. To je bilo uzelo takvog maha da je dugo vremena djelovala crna berza u kojoj su učestvovali špekulanti i preprodavači iz svih krajeva Evrope. Došlo je čak dotle da je na kraju morala intervenirati Sveta Stolica. Papa Pavao II je izdao poslanicu kojom je to osudio i naredio da se s time prekine te da se sve što je izneseno iz Bosne skupi na određeno mjesto i zaštiti.
Sudbina krune bosanskih kraljeva
Spomenimo jedan izuzetno vrijedan i drag nacionalni spomenik kojem se već davno izgubio trag, ali postoji nada da se pronađe. Riječ je o kruni bosanskih kraljeva. Iz historijskih se izvora zna da se ona čuvala u starobosanskoj prijestolnici Bobovcu. Ustvari, postojale su tri krune: prastara banska, stara kraljevska i nova kraljevska. Njima su se krunili svi naši banovi i kraljevi kroz razdoblje od preko 600 godina. Zna se i to da je novu krunu poslao papa Pio II Stjepanu Tomaševiću, koji se njome okrunio 1461. godine.
Po zauzeću Bobovca, bila je zaplijenjena kompletna kraljevska riznica a s njome i kruna, i to je sve postalo svojina turske države. Praksa je bila da se ova vrsta plijena obavezno pošalje u Carigrad, pa se, bez sumnje, tako postupilo i u ovom slučaju. Postoje neki neprovjereni podaci da su neki od bosanskih velikaša navodno uspjeli spasiti krunu, ali je ona ipak kasnije pala Turcima u ruke.
Vijesti o kruni se za duže vrijeme gube, a onda se šezdesetak godina kasnije opet javljaju. Izvještaji kažu da se 1529. godine zatekla u riznici koju je uza se imao sultan Sulejman Veličanstveni, kada je te godine opsjedao Beč. Nakon poraza koji je tu doživio,u zaplijenjenom turskom blagu, navodno je nađena i bosanska kruna, pa je tako došla u posjed austrijskih careva. Ako je to sve tako bilo, onda se i danas nalazi u Beču, što ne bi bilo teško provjeriti kad bi za to postojalo zvanično interesiranje.
Gdje je arhiv srednjovjekovne bosanske države
Za nas je posebno zanimljiva sudbina bosanskog državnog arhiva koji se također čuvao na Bobovcu. Može se samo naslućivati šta se u njemu sve skupilo kroz razdoblje od 600 do 700 godina. Od njega nema nikakvog traga, ali nije isključena mogućnost da se barem jedan njegov dio sačuvao u centralnom carskom arhivu u Istanbulu. Ogromna arhivska zaostavština Turske imperije nije još nikada potpuno sređena i niko živ ne zna šta se tamo sve krije. Neki izvještaji govore da je od svega do sada obrađeno svega sedam posto, mada na tome radi čitava četa ljudi.
Prema nekim informacijama, u pojedinim odjelima tog arhiva ima još neotvorenih kožnih vreća krcatih dokumentima koje su zavezane još prije više stotina godina. Možemo se nadati da će se u toj gomili pronaći nešto što potječe i iz arhiva bosanske dinastije Kotromanića, to jest arhiva stare bosanske države. Raznošenje bosanskog blaga nastavilo se i nakon turskog osvajanja. Godine 1619. general franjevačkog reda u Italiji poslao je naredbu franjevačkim samostanima u Bosni da pošalju u Rim sve umjetnine i dokumente koje imaju u svojim zbirkama i riznicama.
Prilikom provale austrijske vojske u Bosnu 1697. godine pod zapovjedništvom generala Eugena Savojskog, uz druge bosanske gradove opljačkano je i spaljeno i Sarajevo. O tome šta je i koliko toga odneseno pisali su već suvremenici. S vojskom su pri povlačenju otišli mnogi domaći katolici koji su uz ostalo ponijeli mnoge crkvene knjige, crkveno ruho, ikone i dr. U jednom od takvih egzodusa iz okolice Prozora je u dr. polovici 17. stoljeća odnesena slika koja prikazuje Gospu. To je znamenita Sinjska gospa koja se danas nalazi u Sinju.
Mnoge umjetnine odnesene su iz Bosne tek u 19. stoljeću. Austrijske vlasti su 1832. godine zaplijenile ogromno blago koje je pripadalo bosanskom velikašu Husein-begu Gradaščeviću. Kada se nakon neuspjelog pokreta za samostalnost Bosne ispred turskih vlasti sklonio na austrijski teritorij, čim je prešao Savu austrijske vlasti su mu oduzeli sve što je ponio. U sačuvanom zapisniku stoji da mu je tom prilikom oduzeto: 300 zlatnih dukata, 2 vreće srebrenog novca, 2 vreće talira, 2 vreće cvanciga, 2 handžara zlatom okovana, 4 srebrene kubure, 2 sablje draguljima ukrašene, 2 zlatna fišekluka, 7 džeferdara od zlata, 38 pari srebrenih pištolja, 38 pušaka okovanih zlatom i srebrom, 4 ukrašena handžara, 3 koplja, 2 bajraka, 1 zlatna duhankesa, 2 srebrena svijećnjaka, 1 zlatni sahat, 4 zlatom izvezena odijela itd.
Blago franjevačkih samostana u Hrvatskoj
Sredinom tog stoljeća mnoge bogumilske rukopise iz crkava i manastira odnio je u Rusiju Aleksandar Giljferding. Postoji popis šta je sve odneseno. To blago se danas nalazi što u Petersburgu što u Moskvi. Uljane slika iz XIV i XV stoljeća, crkveno ruho, rukopisi i dr, što se stoljećima čuvalo u samostanima u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu, odneseno je 1872. godine u Hrvatsku posredstvom đakovačkog biskupa Štrosmajera. Uvjeravao je naše franjevce da će, tobož, tamo biti sigurnije. Sačuvalo se njegovo jamstveno pismo u kojem stoji da to uzima na „čuvanje“ te da će biti vraćeno „kada jednom Bosna bude svoja“(to jest kada se oslobodi turske vlasti)”. Iako je Bosna davno postala „svoja“ to se sve i danas tamo nalazi, dijelom u zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Muzeju za umjetnost i obrt, u Arheološkom muzeju i drugdje, a da niko ne pokreće pitanje povratka toga. S obzirom da nije ni poklonjeno ni prodano, jasno je da je to još uvijek svojina bosanskog naroda, odnosno države BiH.
Koncem 19. stoljeća iz fojničkog franjevačkog samostana u Budimpeštu je odnesen kraljevski plašt koji je prije 530 godina dobio na dar onovremeni fojnički gvardijan fra Anđel Zvjezdović od mađarskog kralja Matije Korvina. Za našu političku i kulturnu historiju osobitu vrijednost imaju povelje, i to prije svega one koje se odnose na međunarodne ugovore koje je Bosna sklapala s drugim državama. Od njih je najvrjednija povelja Kulina bana izdata Dubrovačkoj Republici 1189.godine. Često se za nju kaže da je to rodni list bosanske državnost. Danas se nalazi u Rusiji a njena dva prijepisa u Hrvatskoj.
Posljednji veliki val raznošenja bosanskohercegovačke kulturne baštine desio se 1878. godine nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine. Ono što je do tada preostalo i što je stvarano kroz četristogodišnje razdoblje turske vladavine, a to su: oružje, fermani, orijentalni rukopisi, skupocjeni primjerci nošnje, nakita i dr, odneseno je, bilo da je otkupljivano, uzimano kao pokloni ili plijenjeno. Danas te umjetnine i dragocjenosti ukrašavaju vitrine mnogih zbirki u Austriji, Mađarskoj i Češkoj. Koliko i čega svega tamo ima može se samo pretpostaviti. Većina njihovih vlasnika je anonimna a predmeti nisu obuhvaćeni nikakvom evidencijom.
U posljednje vrijeme mnogim se stvarima ipak ulazi u trag. Tako, dio arhiva srednjovjekovne bosanske države pronađen je u mađarskom gradu Körmendiu, u sastavu porodičnog arhiva mađarskih grofova Vatyanija. Veliki dio arhiva Bosanske franjevačke vikarije pronađen je u Ljubljani gdje se i danas nalazi. U Sofiji je pronađena vjerska bogumilska knjiga iz vremena kralja Tvrtka I. Jedna takva knjiga je pronađena u Dablinu u Irskoj itd.
Nevjerojatno je da nijedna dosadašnja bosanskohercegovačka vlast nije nikada ništa poduzimala da se povrati to blago. Jedini koji s vremena na vrijeme pokušavaju nešto učiniti jesu naši franjevci. Nastoje da im se barem nešto vrati od onog što im je iz samostana odneseno u Hrvatsku posredstvom biskupa Štrosmajera. Na tom su počeli, zapravo, raditi još za Štrosmajerovog života koncem 19. stoljeća.
U to se usključio tada i tek osnovani Zemaljski muzej. Njegov onovremeni direktor dr. Ćiro Truheka vodio je žućnu korespodenciju sa Štrosmajerom i vrlo odrješito inzistirao da se to vrati u Bosnu. U jednom od pisama piše: “Bila bi sramota po Bosnu da izgubi jedine spomenike iz doba svoje samostalnosti”. Ni Truhelka ni franjevci nisu uspjeli da se to blago vrati u zemlju.
Koliko će se još čekati da zvanične vlasti postave pitanje povratka našeg nacionalnog blaga iz inozemstva! Kad bi se to pokrenulo i međunarodne konvencije bi nam išle na ruku. Pomoglo bi i to što postoji popis velikog broja odnesenih predmeta s podacima kada i kako je to odneseno, gdje se to danas nalazi, njihove fotografije i drugi korisni podaci. (Projekt vođen od autora ovog napisa financiran od strane Ministartsva obrazovanja i nauke Federacije BiH u kojem su svi relevantni podaci).
Koliko je čega odneseno i gdje se danas to nalazi
U inozemstvu je do sada evidentirano: 56 povelja, 31 papinska bula, 36 bogumilskih vjerskih knjiga, 1 srednjovjekovni roman pisan bosančicom, 2 testamenata, 1 rodoslov „gospode bosanske“, 16 umjetničkih slika, 14 predmeta crkvenog ruha, 3 plašta od kojih 1 kraljevski, 22 umjetnička predmeta od metala, na stotine rimskog i drugog starog novca, na stotine arheoloških predmeta itd. Zemlje u kojima se to blago danas nalazi: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija, Bugarska, Grčka, Turska, Rusija, Irska, Ukrajina, Austrija, Italija, Njemačka, Mađarska itd. Kada bi se povratio barem dio onoga što je odneseno iz zemlje kroz posljednjih 500 godina trebao nam još jedan Zemaljski muzej da se sve to izloži u njegove vitrine.
Popis blaga koje se nalazi u inozemstvu
Arhivska građa
Povelje
1. Povelja Kulina bana, 12. stoljeće. Postoje tri primjerka. Dva prijepisa originala nalaze se u Dubrovačkom arhivu, treći primjerak koji se smatra originalom ili barem konceptom, nalazi se u Petersburgu u biblioteci Akademije nauka (Gosudarstvena biblioteka) u Rusiji.
2. Povelja kralja Dabiše kćeri Stani, pisana bosančicom, 14. stoljeće, nalazi se u Bečkom državnom arhivu (Austrija).
3. Povelja kralja Dabiše, izdana Hrvoju Vukčiću, pisana bosančicom, 14. stoljeće, nalati se u Dubrovačkom arhivu (Hrvatska) u Narodnom muizeju u Budimpešti (Mađarska)
4. Povelja braće Sankovića, izdana Dubrovniku, pisana bosančicom, 14. stoljeće, nalazi se u Bečkom državnom arhivu (Austrija).
5. Povelja kralja Stjepana Ostojića, izdana braći Dragišićima, pisana bosančicom, 15. stoljeće, nalazi se u Historijskom institutu Hrvatske akademije znanosti i u mjetnosti u Zagrebu (Hrvatska).
6. Povelja iz arhiva Bosanske franjevačke vikarije. Nalazi se u arhivu Franjevačkog samostana u Gyöngyösu u Mađarskoj (neistraženo)
itd ....(dalje slijedi popis svih otuđenih predmeta)
Izgled bosanske galije iz vremena kralja Tvrtka I
Juriš za dokumentima
Profesor Enver Imamović otkriva koje države skrivaju naše blago: Ko je ukrao krunu bosanskih kraljeva? Dokaz kako je 500 godina otimana baština Bosne
Piše: Prof. dr. Enver IMAMOVIĆ
Najveći broj umjetnina, starinskog oružja, povelja, vjerskih knjiga, starih nošnji, arheoloških predmeta i drugih dragocjenosti, što su vjekovima stvarali i posjedovali naši preci, završilo je u inozemstvu. Zvanične vlasti ništa ne poduzimaju da nam se to vrati!
Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja čija je kulturna baština skoro do temelja opljačkana i uništena. Šta je u proteklim razdobljima sve odneseno vjerojatno nećemo nikada tačno saznati. U posljednje vrijeme uspjelo se ući u trag znatnom broju takvih predmeta. Mnogi od njih su danas svojina pojedinih evropskih muzeja, galerija, arhiva, državnih riznica i privatnih zbirki. Može se reći da je bosanskohercegovačko kulturno blago razasuto po čitavoj Evropi. Nalazimo ga u Rimu, Bolonji, Veneciji, Moskvi, Beču, Budimpešti, Petrogradu, Istanbulu, Dablinu, Napulju itd.
Jedna od bogumilskih knjiga u inozemnim zbirkama
Piše: Prof. dr. Enver IMAMOVIĆ
Najveći broj umjetnina, starinskog oružja, povelja, vjerskih knjiga, starih nošnji, arheoloških predmeta i drugih dragocjenosti, što su vjekovima stvarali i posjedovali naši preci, završilo je u inozemstvu. Zvanične vlasti ništa ne poduzimaju da nam se to vrati!
Bosna i Hercegovina pripada grupi zemalja čija je kulturna baština skoro do temelja opljačkana i uništena. Šta je u proteklim razdobljima sve odneseno vjerojatno nećemo nikada tačno saznati. U posljednje vrijeme uspjelo se ući u trag znatnom broju takvih predmeta. Mnogi od njih su danas svojina pojedinih evropskih muzeja, galerija, arhiva, državnih riznica i privatnih zbirki. Može se reći da je bosanskohercegovačko kulturno blago razasuto po čitavoj Evropi. Nalazimo ga u Rimu, Bolonji, Veneciji, Moskvi, Beču, Budimpešti, Petrogradu, Istanbulu, Dablinu, Napulju itd.
Bosanske umjetnine u tuđim vitrinama
Razvlačenje tog blaga započelo je još u XV stoljeću, padom Bosne pod Turke. S obzirom da je većina gradova neprijatelju pala u ruke bez borbe, sve riznice, arhivi, umjetnine i drugo, postalo je svojina osvajača. A bilo je toga mnogo. Turski historičar Dursunbeg, koji je sudjelovao u pohodu na Bosnu, zapisao je da se "u gradovima te zemlje našlo toliko blaga i bogatstva da se izbrojati nije moglo". Po njemu je samo u riznici prijestolnog Bobovca uz ostalo blago pronađen milion dukata.
Kod turskog osvajača tačno se znalo šta iz ratnog plijena ide u carsku riznicu, šta vojskovođi a šta vojsci. Zato se može pretpostaviti da je većina dragocjenosti koje su tada u Bosni zaplijenjene prebačeno u Carigrad. Ono što je ostalo, vremenom je razvučeno i nestalo bez traga. S obzirom da još nikada nije izvršena cjelovita inventura carskog arhiva u Istanbulu i Ankari, niti su dostupni popisi sadržaja nekadašnje carske riznice, može se očekivati da će se tamo štošta naći što potječe i iz Bosne. Da su ta očekivanja realna potvrđuju povremene vijesti koje nam stižu. Svojevremeno je tamo otkriven i čuveni Hrvojev misal iz XV stoljeća, a bogumilska vjerska knjiga, Tihoradićevo (Divoševo) Evanđelje iz XIII stoljeća, pronađeno je na jednom drugom mjestu tek 1960. godine.
Blago kraljice Katarine
Pad Bosne pod Turke izazvao je opći metež koji je imao teške posljedice i za sudbinu umjetničkog blaga. Oni koji su bježali iz zemlje, a to su uglavnom bili pripadnici plemstva, sobom su uzimali sve što su mogli ponijeti. Pri tome su dragocjenosti i umjetnine bile na prvom mjestu.
Zna se da je kraljica Katarina, bježeći iz Bosne, ponijela znatnu količinu skupocjenog oružja, ruha, novca, zatim umjetničke slike i dr. Nije zaboravila ni plašt, a ni mač svoga muža, kralja Tomaša, te mnoštvo drugih vrijednih stvari. Većina toga danas se nalazi u vatikanskoj riznici i u crkvi Sv. Jeronima, također u Rimu.
Povelja Kulina bana: Rodni list naše domovine
Nisu ostale pošteđene ni moći svetaca. Tijelo sv. Luke, koje se čuvalo u Jajcu, u istoimenoj crkvi, bježeći iz Bosne ponijela je kraljica Mara, žena smaknutog kralja Stepana Tomaševića. Dubrovčani su na sve načine pokušavali da ga oni dobiju ali im to nije uspjelo. Ova ga je povjerila na čuvanje franjevcima u Poljicama. Tražili su ga i Mađari. Nudili su joj u zamjenu tri-četiri grada ali je ona to odbila. Tijelo je na koncu završilo u Veneciji, gdje se i danas nalazi.
Mnoga umjetnička djela, kao slike, kaleži, relikvijari, evanđelja, oružje, povelje, i dr., iznošeni su iz Bosne godinama još nakon turskog osvajanja. Na taj način je nestalo i ono što je do tada preostalo. Posebno su bili na meti skupocjeni rukopisi, zbornici i evanđelja. Za nas posebnu vrijednost imaju bogumilske vjerske knjige. Do danas im se ušlo u trag tek dvadesetak, rasute diljem Evrope. U Bosni je ostalo samo jedno, tzv. Čajničko Evanđelje. Nekoliko ih se nalazi u Srbiji i danas su svojina Narodne biblioteke u Beogradu. Tri od njih su uništena prilikom bombardiranja tog grada 1941. godine. Nekoliko primjeraka je dospjelo u makedonske i crnogorske manastire, gdje se i danas nalaze.
Znameniti Hvalov zbornik završio je u Bolonji, a nekoliko takvih obrednih knjiga u Sofiji, Moskvi itd. Jedan primjerak svjetovne literature pisan bosanskim pismom bosančicom (roman o Aleksandru Velikom), završio je u Berlinu. Ogromno blago koje je nekad pripadalo slavnom Husein-begu Gradaščeviću nalazi se u Beču. Unikatni primjerak zlatnika kralja Tvrtka odnesen je iz 1945. godine u Zagreb. Danas se nalazi u Americi. Kosti posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića odnesene su iz Jajca u Hrvatsku u posljednjem ratu i s mukom su vraćene tek prije nekoliko godina.
Stoljetno stvaralaštvo na bubnju
Razvlačenje i preprodavanje bosanskog kulturnog blaga, što je uslijedilo nakon pada Bosne pod Turke, preplavilo je Evropu. To je bilo uzelo takvog maha da je dugo vremena djelovala crna berza u kojoj su učestvovali špekulanti i preprodavači iz svih krajeva Evrope. Došlo je čak dotle da je na kraju morala intervenirati Sveta Stolica. Papa Pavao II je izdao poslanicu kojom je to osudio i naredio da se s time prekine te da se sve što je izneseno iz Bosne skupi na određeno mjesto i zaštiti.
Sudbina krune bosanskih kraljeva
Spomenimo jedan izuzetno vrijedan i drag nacionalni spomenik kojem se već davno izgubio trag, ali postoji nada da se pronađe. Riječ je o kruni bosanskih kraljeva. Iz historijskih se izvora zna da se ona čuvala u starobosanskoj prijestolnici Bobovcu. Ustvari, postojale su tri krune: prastara banska, stara kraljevska i nova kraljevska. Njima su se krunili svi naši banovi i kraljevi kroz razdoblje od preko 600 godina. Zna se i to da je novu krunu poslao papa Pio II Stjepanu Tomaševiću, koji se njome okrunio 1461. godine.
Po zauzeću Bobovca, bila je zaplijenjena kompletna kraljevska riznica a s njome i kruna, i to je sve postalo svojina turske države. Praksa je bila da se ova vrsta plijena obavezno pošalje u Carigrad, pa se, bez sumnje, tako postupilo i u ovom slučaju. Postoje neki neprovjereni podaci da su neki od bosanskih velikaša navodno uspjeli spasiti krunu, ali je ona ipak kasnije pala Turcima u ruke.
Vijesti o kruni se za duže vrijeme gube, a onda se šezdesetak godina kasnije opet javljaju. Izvještaji kažu da se 1529. godine zatekla u riznici koju je uza se imao sultan Sulejman Veličanstveni, kada je te godine opsjedao Beč. Nakon poraza koji je tu doživio,u zaplijenjenom turskom blagu, navodno je nađena i bosanska kruna, pa je tako došla u posjed austrijskih careva. Ako je to sve tako bilo, onda se i danas nalazi u Beču, što ne bi bilo teško provjeriti kad bi za to postojalo zvanično interesiranje.
Gdje je arhiv srednjovjekovne bosanske države
Za nas je posebno zanimljiva sudbina bosanskog državnog arhiva koji se također čuvao na Bobovcu. Može se samo naslućivati šta se u njemu sve skupilo kroz razdoblje od 600 do 700 godina. Od njega nema nikakvog traga, ali nije isključena mogućnost da se barem jedan njegov dio sačuvao u centralnom carskom arhivu u Istanbulu. Ogromna arhivska zaostavština Turske imperije nije još nikada potpuno sređena i niko živ ne zna šta se tamo sve krije. Neki izvještaji govore da je od svega do sada obrađeno svega sedam posto, mada na tome radi čitava četa ljudi.
Prema nekim informacijama, u pojedinim odjelima tog arhiva ima još neotvorenih kožnih vreća krcatih dokumentima koje su zavezane još prije više stotina godina. Možemo se nadati da će se u toj gomili pronaći nešto što potječe i iz arhiva bosanske dinastije Kotromanića, to jest arhiva stare bosanske države. Raznošenje bosanskog blaga nastavilo se i nakon turskog osvajanja. Godine 1619. general franjevačkog reda u Italiji poslao je naredbu franjevačkim samostanima u Bosni da pošalju u Rim sve umjetnine i dokumente koje imaju u svojim zbirkama i riznicama.
Prilikom provale austrijske vojske u Bosnu 1697. godine pod zapovjedništvom generala Eugena Savojskog, uz druge bosanske gradove opljačkano je i spaljeno i Sarajevo. O tome šta je i koliko toga odneseno pisali su već suvremenici. S vojskom su pri povlačenju otišli mnogi domaći katolici koji su uz ostalo ponijeli mnoge crkvene knjige, crkveno ruho, ikone i dr. U jednom od takvih egzodusa iz okolice Prozora je u dr. polovici 17. stoljeća odnesena slika koja prikazuje Gospu. To je znamenita Sinjska gospa koja se danas nalazi u Sinju.
Mnoge umjetnine odnesene su iz Bosne tek u 19. stoljeću. Austrijske vlasti su 1832. godine zaplijenile ogromno blago koje je pripadalo bosanskom velikašu Husein-begu Gradaščeviću. Kada se nakon neuspjelog pokreta za samostalnost Bosne ispred turskih vlasti sklonio na austrijski teritorij, čim je prešao Savu austrijske vlasti su mu oduzeli sve što je ponio. U sačuvanom zapisniku stoji da mu je tom prilikom oduzeto: 300 zlatnih dukata, 2 vreće srebrenog novca, 2 vreće talira, 2 vreće cvanciga, 2 handžara zlatom okovana, 4 srebrene kubure, 2 sablje draguljima ukrašene, 2 zlatna fišekluka, 7 džeferdara od zlata, 38 pari srebrenih pištolja, 38 pušaka okovanih zlatom i srebrom, 4 ukrašena handžara, 3 koplja, 2 bajraka, 1 zlatna duhankesa, 2 srebrena svijećnjaka, 1 zlatni sahat, 4 zlatom izvezena odijela itd.
Blago franjevačkih samostana u Hrvatskoj
Sredinom tog stoljeća mnoge bogumilske rukopise iz crkava i manastira odnio je u Rusiju Aleksandar Giljferding. Postoji popis šta je sve odneseno. To blago se danas nalazi što u Petersburgu što u Moskvi. Uljane slika iz XIV i XV stoljeća, crkveno ruho, rukopisi i dr, što se stoljećima čuvalo u samostanima u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu, odneseno je 1872. godine u Hrvatsku posredstvom đakovačkog biskupa Štrosmajera. Uvjeravao je naše franjevce da će, tobož, tamo biti sigurnije. Sačuvalo se njegovo jamstveno pismo u kojem stoji da to uzima na „čuvanje“ te da će biti vraćeno „kada jednom Bosna bude svoja“(to jest kada se oslobodi turske vlasti)”. Iako je Bosna davno postala „svoja“ to se sve i danas tamo nalazi, dijelom u zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Muzeju za umjetnost i obrt, u Arheološkom muzeju i drugdje, a da niko ne pokreće pitanje povratka toga. S obzirom da nije ni poklonjeno ni prodano, jasno je da je to još uvijek svojina bosanskog naroda, odnosno države BiH.
Koncem 19. stoljeća iz fojničkog franjevačkog samostana u Budimpeštu je odnesen kraljevski plašt koji je prije 530 godina dobio na dar onovremeni fojnički gvardijan fra Anđel Zvjezdović od mađarskog kralja Matije Korvina. Za našu političku i kulturnu historiju osobitu vrijednost imaju povelje, i to prije svega one koje se odnose na međunarodne ugovore koje je Bosna sklapala s drugim državama. Od njih je najvrjednija povelja Kulina bana izdata Dubrovačkoj Republici 1189.godine. Često se za nju kaže da je to rodni list bosanske državnost. Danas se nalazi u Rusiji a njena dva prijepisa u Hrvatskoj.
Posljednji veliki val raznošenja bosanskohercegovačke kulturne baštine desio se 1878. godine nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine. Ono što je do tada preostalo i što je stvarano kroz četristogodišnje razdoblje turske vladavine, a to su: oružje, fermani, orijentalni rukopisi, skupocjeni primjerci nošnje, nakita i dr, odneseno je, bilo da je otkupljivano, uzimano kao pokloni ili plijenjeno. Danas te umjetnine i dragocjenosti ukrašavaju vitrine mnogih zbirki u Austriji, Mađarskoj i Češkoj. Koliko i čega svega tamo ima može se samo pretpostaviti. Većina njihovih vlasnika je anonimna a predmeti nisu obuhvaćeni nikakvom evidencijom.
U posljednje vrijeme mnogim se stvarima ipak ulazi u trag. Tako, dio arhiva srednjovjekovne bosanske države pronađen je u mađarskom gradu Körmendiu, u sastavu porodičnog arhiva mađarskih grofova Vatyanija. Veliki dio arhiva Bosanske franjevačke vikarije pronađen je u Ljubljani gdje se i danas nalazi. U Sofiji je pronađena vjerska bogumilska knjiga iz vremena kralja Tvrtka I. Jedna takva knjiga je pronađena u Dablinu u Irskoj itd.
Nevjerojatno je da nijedna dosadašnja bosanskohercegovačka vlast nije nikada ništa poduzimala da se povrati to blago. Jedini koji s vremena na vrijeme pokušavaju nešto učiniti jesu naši franjevci. Nastoje da im se barem nešto vrati od onog što im je iz samostana odneseno u Hrvatsku posredstvom biskupa Štrosmajera. Na tom su počeli, zapravo, raditi još za Štrosmajerovog života koncem 19. stoljeća.
U to se usključio tada i tek osnovani Zemaljski muzej. Njegov onovremeni direktor dr. Ćiro Truheka vodio je žućnu korespodenciju sa Štrosmajerom i vrlo odrješito inzistirao da se to vrati u Bosnu. U jednom od pisama piše: “Bila bi sramota po Bosnu da izgubi jedine spomenike iz doba svoje samostalnosti”. Ni Truhelka ni franjevci nisu uspjeli da se to blago vrati u zemlju.
Koliko će se još čekati da zvanične vlasti postave pitanje povratka našeg nacionalnog blaga iz inozemstva! Kad bi se to pokrenulo i međunarodne konvencije bi nam išle na ruku. Pomoglo bi i to što postoji popis velikog broja odnesenih predmeta s podacima kada i kako je to odneseno, gdje se to danas nalazi, njihove fotografije i drugi korisni podaci. (Projekt vođen od autora ovog napisa financiran od strane Ministartsva obrazovanja i nauke Federacije BiH u kojem su svi relevantni podaci).
Koliko je čega odneseno i gdje se danas to nalazi
U inozemstvu je do sada evidentirano: 56 povelja, 31 papinska bula, 36 bogumilskih vjerskih knjiga, 1 srednjovjekovni roman pisan bosančicom, 2 testamenata, 1 rodoslov „gospode bosanske“, 16 umjetničkih slika, 14 predmeta crkvenog ruha, 3 plašta od kojih 1 kraljevski, 22 umjetnička predmeta od metala, na stotine rimskog i drugog starog novca, na stotine arheoloških predmeta itd. Zemlje u kojima se to blago danas nalazi: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija, Bugarska, Grčka, Turska, Rusija, Irska, Ukrajina, Austrija, Italija, Njemačka, Mađarska itd. Kada bi se povratio barem dio onoga što je odneseno iz zemlje kroz posljednjih 500 godina trebao nam još jedan Zemaljski muzej da se sve to izloži u njegove vitrine.
Popis blaga koje se nalazi u inozemstvu
Arhivska građa
Povelje
1. Povelja Kulina bana, 12. stoljeće. Postoje tri primjerka. Dva prijepisa originala nalaze se u Dubrovačkom arhivu, treći primjerak koji se smatra originalom ili barem konceptom, nalazi se u Petersburgu u biblioteci Akademije nauka (Gosudarstvena biblioteka) u Rusiji.
2. Povelja kralja Dabiše kćeri Stani, pisana bosančicom, 14. stoljeće, nalazi se u Bečkom državnom arhivu (Austrija).
3. Povelja kralja Dabiše, izdana Hrvoju Vukčiću, pisana bosančicom, 14. stoljeće, nalati se u Dubrovačkom arhivu (Hrvatska) u Narodnom muizeju u Budimpešti (Mađarska)
4. Povelja braće Sankovića, izdana Dubrovniku, pisana bosančicom, 14. stoljeće, nalazi se u Bečkom državnom arhivu (Austrija).
5. Povelja kralja Stjepana Ostojića, izdana braći Dragišićima, pisana bosančicom, 15. stoljeće, nalazi se u Historijskom institutu Hrvatske akademije znanosti i u mjetnosti u Zagrebu (Hrvatska).
6. Povelja iz arhiva Bosanske franjevačke vikarije. Nalazi se u arhivu Franjevačkog samostana u Gyöngyösu u Mađarskoj (neistraženo)
itd ....(dalje slijedi popis svih otuđenih predmeta)
Izgled bosanske galije iz vremena kralja Tvrtka I
Juriš za dokumentima
-
kockakockica
- Posts: 1706
- Joined: 25/01/2017 14:47
#2894 Re: Dobre vijesti iz BiH
Uskoro početak gradnje "Dijamanta": Na Otoci niče još jedan stambeno-poslovni kompleks
U Sarajevskom naselju Otoka uskoro bi trebala početi izgradnja još jednog stambeno-poslovnog kompleksa.
Uskoro počinje izgradnja stambeno poslovnog kompleksa „Dijamant“ na lokalitetu naselja Otoka, opština Novi Grad,Sarajevo. Kolski i pješački pristup objektu je sa novoprojektovane saobraćajnice kojom se pristupa iz ulice Džemala Bijedića.
Objekat čine 3 lamele: Lamela A je spratnosti 2S+P+9 do 2S+P+11, lamela B je spratnosti 2S+P+11 do 2S+P+14, lamela C je spratnosti 2S+P+16.
Namjena objekta je stambeno-poslovna. Ukupan broj stanova iznosi 249, sa ukupno 4 poslovna prostora u prizemlju objekta i obezbijeđenim parkiranjem unutar objekta.
Objekat sadrži dvije suterenske etaže koje su u funkciji garažnog prostora.
Na nivou prizemlja smješten je poslovni dio objekta sa odvojenim ulazima na sjevernoj i zapadnoj fasadi objekta. U prizemlju su također smještena 3 ulaza u stambeni dio objekta koji su odvojeni od poslovnog dijela. Na nivou partera smještena su još dodatna parking mjesta.
Stambeni dio objekta proteže se od 1. do 16. sprata kompleksa. Projektovano je od 4-21 stan po etaži, tako da je ukupan broj stanova 249. Svi stanovi su jednoetažni i raspolažu sa lođom ili terasom, ovisno o datoj orijentaciji.
Objekat ima 3 lamele između kojih se nalazi uređena zelena površina.
U prizemlju objekta projektovano je 4 odvojena poslovna prostora sa ulazima na sjevernoj i zapadnoj strani objekta. U prizemlju su također smještena 3 stambena ulaza u 3 lamele koji su odvojeni od poslovnog dijela objekta.
Objekat je projektovan kao svijetli, lagani i prozračni arhitektonski element, koji svojom toplinom, formom, i ambijentom daje poseban akcenat ovom dijelu grada.
Vanjsko uređenje objekta je tretirano u kombinaciji popločanih i zelenih površina, sa hortikulturnim uređenjem kojim se stvara prijatan ambijent za stanovanje.
Osnovni koncept datog idejnog projekta jeste izgradnja stambeno poslovnog objekta koji će odgovoriti potrebama savremenog potrošača i koji će ponuditi nešto novo na tržištu. Osnovni koncept jeste i uklapanje poslovnog i stambenog dijela u objektu koji korespondiraju kao jedna kompaktna cjelina.
Projekat je uradila projektantska kuća Kvadrat d.o.o., dok je investitor objekta E-SPV d.o.o. Sarajevo. Ukupna površina objekta je nešto više od 37.000 kvadratnih metara.
Planirani početak izgradnje je u ovoj godini.
U Sarajevskom naselju Otoka uskoro bi trebala početi izgradnja još jednog stambeno-poslovnog kompleksa.
Uskoro počinje izgradnja stambeno poslovnog kompleksa „Dijamant“ na lokalitetu naselja Otoka, opština Novi Grad,Sarajevo. Kolski i pješački pristup objektu je sa novoprojektovane saobraćajnice kojom se pristupa iz ulice Džemala Bijedića.
Objekat čine 3 lamele: Lamela A je spratnosti 2S+P+9 do 2S+P+11, lamela B je spratnosti 2S+P+11 do 2S+P+14, lamela C je spratnosti 2S+P+16.
Namjena objekta je stambeno-poslovna. Ukupan broj stanova iznosi 249, sa ukupno 4 poslovna prostora u prizemlju objekta i obezbijeđenim parkiranjem unutar objekta.
Objekat sadrži dvije suterenske etaže koje su u funkciji garažnog prostora.
Na nivou prizemlja smješten je poslovni dio objekta sa odvojenim ulazima na sjevernoj i zapadnoj fasadi objekta. U prizemlju su također smještena 3 ulaza u stambeni dio objekta koji su odvojeni od poslovnog dijela. Na nivou partera smještena su još dodatna parking mjesta.
Stambeni dio objekta proteže se od 1. do 16. sprata kompleksa. Projektovano je od 4-21 stan po etaži, tako da je ukupan broj stanova 249. Svi stanovi su jednoetažni i raspolažu sa lođom ili terasom, ovisno o datoj orijentaciji.
Objekat ima 3 lamele između kojih se nalazi uređena zelena površina.
U prizemlju objekta projektovano je 4 odvojena poslovna prostora sa ulazima na sjevernoj i zapadnoj strani objekta. U prizemlju su također smještena 3 stambena ulaza u 3 lamele koji su odvojeni od poslovnog dijela objekta.
Objekat je projektovan kao svijetli, lagani i prozračni arhitektonski element, koji svojom toplinom, formom, i ambijentom daje poseban akcenat ovom dijelu grada.
Vanjsko uređenje objekta je tretirano u kombinaciji popločanih i zelenih površina, sa hortikulturnim uređenjem kojim se stvara prijatan ambijent za stanovanje.
Osnovni koncept datog idejnog projekta jeste izgradnja stambeno poslovnog objekta koji će odgovoriti potrebama savremenog potrošača i koji će ponuditi nešto novo na tržištu. Osnovni koncept jeste i uklapanje poslovnog i stambenog dijela u objektu koji korespondiraju kao jedna kompaktna cjelina.
Projekat je uradila projektantska kuća Kvadrat d.o.o., dok je investitor objekta E-SPV d.o.o. Sarajevo. Ukupna površina objekta je nešto više od 37.000 kvadratnih metara.
Planirani početak izgradnje je u ovoj godini.
-
kockakockica
- Posts: 1706
- Joined: 25/01/2017 14:47
#2895 Re: Dobre vijesti iz BiH
Sve više porodica sa troje i više djece u Novom Gradu
U Općini Novi Grad Sarajevo danas je upriličen prijem i uručenje rješenja za dodjelu klix novčane pomoći za 41 porodicu koje su u ovoj i prošloj godini dobile blizance, treće, četvrto i svako naredno dijete.
One će od Općine Novi Grad dobiti simboličnu nagradu u iznosu od po 500 KM.
U ugodnoj atmosferi i uz nesvakidašnje druženje sa najmlađim sugrađanima naše općine i njihovim roditeljima, rješenja je uručio Hamdija Dizdar pomoćnik načelnika Općine Novi Grad Sarajevo za obrazovanje, kulturu i sport.
“Uručili smo rješenja za 41 porodicu koje će dobiti novčanu pomoć, odnosno jednu vrstu nagrade za rođenje trećeg i svakog narednog djeteta i blizanaca. Ovaj projekat realiziramo već treću godinu. Za tu namjenu iz budžeta za 2015. godinu utrošeno je 60.000 KM, a s obzirom na povećanje broja novorođene djece na području naše Općine, u protekloj i ovoj godini izdvojeno je po 70.000 KM. U tom periodu novčanu pomoć u iznosu od po 500 KM dobila je 301 novogradska porodica. Sretni smo da možemo obradovati naše sugrađane i drago mi je da se sve više porodica odlučuje za više djece“, rekao je Dizdar.
Selma Suljević, majka tri djevojčice, kazala je da joj pomoć puno znači, prvenstveno sa finansijske strane, ali i zbog same činjenice da neko misli na porodice sa više djece.
„Priča se o vrlo malom natalitetu u BiH, a niko ne poduzima ništa po tom pitanju, Općina Novi Grad je jedina u Federaciji koja ovoliku pažnju poklanja porodiljama i natalitetu. U današnje vrijeme kada su životni troškovi ogromni, teško je odgajati troje djece. Pored blizanaca imam četverogodišnju kćerku, snalazimo se i nije teško. Međutim, lijepo je znati da neko misli na porodice s više djece i prepoznaje njihove potrebe“, rekla je Selma.
Rješenje je danas dobila i Amra Pašić, koja je kazala da je 500 KM značajna pomoć u današnje vrijeme kada je sve skupo.
U Općini Novi Grad Sarajevo danas je upriličen prijem i uručenje rješenja za dodjelu klix novčane pomoći za 41 porodicu koje su u ovoj i prošloj godini dobile blizance, treće, četvrto i svako naredno dijete.
One će od Općine Novi Grad dobiti simboličnu nagradu u iznosu od po 500 KM.
U ugodnoj atmosferi i uz nesvakidašnje druženje sa najmlađim sugrađanima naše općine i njihovim roditeljima, rješenja je uručio Hamdija Dizdar pomoćnik načelnika Općine Novi Grad Sarajevo za obrazovanje, kulturu i sport.
“Uručili smo rješenja za 41 porodicu koje će dobiti novčanu pomoć, odnosno jednu vrstu nagrade za rođenje trećeg i svakog narednog djeteta i blizanaca. Ovaj projekat realiziramo već treću godinu. Za tu namjenu iz budžeta za 2015. godinu utrošeno je 60.000 KM, a s obzirom na povećanje broja novorođene djece na području naše Općine, u protekloj i ovoj godini izdvojeno je po 70.000 KM. U tom periodu novčanu pomoć u iznosu od po 500 KM dobila je 301 novogradska porodica. Sretni smo da možemo obradovati naše sugrađane i drago mi je da se sve više porodica odlučuje za više djece“, rekao je Dizdar.
Selma Suljević, majka tri djevojčice, kazala je da joj pomoć puno znači, prvenstveno sa finansijske strane, ali i zbog same činjenice da neko misli na porodice sa više djece.
„Priča se o vrlo malom natalitetu u BiH, a niko ne poduzima ništa po tom pitanju, Općina Novi Grad je jedina u Federaciji koja ovoliku pažnju poklanja porodiljama i natalitetu. U današnje vrijeme kada su životni troškovi ogromni, teško je odgajati troje djece. Pored blizanaca imam četverogodišnju kćerku, snalazimo se i nije teško. Međutim, lijepo je znati da neko misli na porodice s više djece i prepoznaje njihove potrebe“, rekla je Selma.
Rješenje je danas dobila i Amra Pašić, koja je kazala da je 500 KM značajna pomoć u današnje vrijeme kada je sve skupo.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#2896 Re: Dobre vijesti iz BiH
KVALIFIKACIJE ZA SP: BiH protiv Gibraltara s pola snage 5:0
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je u Zenici selekciju Gibraltara 5:0 u utakmici petog kola grupe ”H” kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo Rusija 2018.
Ekipa Mehmeda Baždarevića odlučno je ušla u susret, zaprijetila je već u drugoj minuti a pogodila u 4. .
Pjanić je poslao dugu loptu u šesnaesterac, a Ibišević je odlično primirio i matirao nemoćnog Ibrahima.
Novu priliku pred golom Gibraltara vidjeli smo u šestoj minuti utakmice. Pjanić je poslao još jednu dugu loptu u šesnasterac gostiju, a Višćin udarac glavom odlazi preko prečke gola gostiju. U desetoj minuti prijeti Armin Hodžić nakon odličnog dodavanja Cimirota. Već u narednom napadu opet je Hodžić u prilici, ali se ni ovaj put rezultat ne mijenja.
Redale su se prilike ali do gola se čekalo do pred sami kraj prvog poluvremena. Ponovo je strijelac bio Ibišević ovaj put na asistenciju Edina Višće.
Slično kao i u prvom poluvremenu, naši igrači su postigli gol na otvaranju drugog dijela utakmice. Na asistenciju debitanta u bh. dresu Daniela Pavlovića pogodio je Avdija Vršajević.
Samo četiri minute kasnije golman Gibraltara Ibrahim ponovo je kapitulirao. Sjajni Vršajević probio je po desnoj strani i uputio dobar centaršut. U šesnaestercu se najbolje snašao Višća koji efektno postiže gol.
Ermin Bičakčić je u sudijskoj nadoknadi postigao peti gol za BiH.
Reprezentacija BiH s novom pobjedom izjednačila se s Grčkom na tabeli grupe H. Obje selekcije sada imaju po deset bodova, ali Grci imaju utakmicu manje, koju će večeras odigrati protiv lidera Belgije. Gibraltar je ostao zakovan za dno bez ijednog osvojenog boda.
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je u Zenici selekciju Gibraltara 5:0 u utakmici petog kola grupe ”H” kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo Rusija 2018.
Ekipa Mehmeda Baždarevića odlučno je ušla u susret, zaprijetila je već u drugoj minuti a pogodila u 4. .
Pjanić je poslao dugu loptu u šesnaesterac, a Ibišević je odlično primirio i matirao nemoćnog Ibrahima.
Novu priliku pred golom Gibraltara vidjeli smo u šestoj minuti utakmice. Pjanić je poslao još jednu dugu loptu u šesnasterac gostiju, a Višćin udarac glavom odlazi preko prečke gola gostiju. U desetoj minuti prijeti Armin Hodžić nakon odličnog dodavanja Cimirota. Već u narednom napadu opet je Hodžić u prilici, ali se ni ovaj put rezultat ne mijenja.
Redale su se prilike ali do gola se čekalo do pred sami kraj prvog poluvremena. Ponovo je strijelac bio Ibišević ovaj put na asistenciju Edina Višće.
Slično kao i u prvom poluvremenu, naši igrači su postigli gol na otvaranju drugog dijela utakmice. Na asistenciju debitanta u bh. dresu Daniela Pavlovića pogodio je Avdija Vršajević.
Samo četiri minute kasnije golman Gibraltara Ibrahim ponovo je kapitulirao. Sjajni Vršajević probio je po desnoj strani i uputio dobar centaršut. U šesnaestercu se najbolje snašao Višća koji efektno postiže gol.
Ermin Bičakčić je u sudijskoj nadoknadi postigao peti gol za BiH.
Reprezentacija BiH s novom pobjedom izjednačila se s Grčkom na tabeli grupe H. Obje selekcije sada imaju po deset bodova, ali Grci imaju utakmicu manje, koju će večeras odigrati protiv lidera Belgije. Gibraltar je ostao zakovan za dno bez ijednog osvojenog boda.
-
Gojeni H
- Posts: 10228
- Joined: 28/04/2012 09:54
#2897 Re: Dobre vijesti iz BiH
Grad u BiH u kome raste broj zaposlenih i gdje se dobro živi
Grad u kome su smješteni neki od najuspješnijih privrednih subjekata u BiH, u kome stalno raste broj zaposlenih i kome 90 posto ljudi radi u realnom sektoru. U teškim ekonomskim uslovima u BiH, to ipak nije nemoguće. Riječ je o Tešnju, mjestu iz kojeg se proizvodi izvoze u više od 60 zemalja svijeta i čiji stanovnici kažu da dobro žive.
''U Tešnju je u pitanju savršeni tehno-menadžerski pristup, sa jednom kreacijom. Hoćemo da pobijedimo, hoćemo da budemo najbolji", poručio je Izudin Ahmetlić, direktor Hifa Oila.
U Tešnju se proizvodi mnogo toga, od namještaja, dječijih igračaka, prehrambene i metalske industrije, pa sve do dijelova za velike jahte čija vrijednost na tržištu dostiže i nekoliko stotina miliona eura.
"Najveće tržište je Švicarska, Njemačka, Holandija. Izvozimo i u Australiju, Ameriku i Japan, a radimo ponekad i za Kinu, Koreju i Bliski i Daleki Istok", kazao je Dženan Ajanović, direktor kompanije ''Inox Ajanović.'
http://ba.n1info.com/a144844/Biznis/Gra ... -zivi.html
Grad u kome su smješteni neki od najuspješnijih privrednih subjekata u BiH, u kome stalno raste broj zaposlenih i kome 90 posto ljudi radi u realnom sektoru. U teškim ekonomskim uslovima u BiH, to ipak nije nemoguće. Riječ je o Tešnju, mjestu iz kojeg se proizvodi izvoze u više od 60 zemalja svijeta i čiji stanovnici kažu da dobro žive.
''U Tešnju je u pitanju savršeni tehno-menadžerski pristup, sa jednom kreacijom. Hoćemo da pobijedimo, hoćemo da budemo najbolji", poručio je Izudin Ahmetlić, direktor Hifa Oila.
U Tešnju se proizvodi mnogo toga, od namještaja, dječijih igračaka, prehrambene i metalske industrije, pa sve do dijelova za velike jahte čija vrijednost na tržištu dostiže i nekoliko stotina miliona eura.
"Najveće tržište je Švicarska, Njemačka, Holandija. Izvozimo i u Australiju, Ameriku i Japan, a radimo ponekad i za Kinu, Koreju i Bliski i Daleki Istok", kazao je Dženan Ajanović, direktor kompanije ''Inox Ajanović.'
http://ba.n1info.com/a144844/Biznis/Gra ... -zivi.html
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2898 Re: Dobre vijesti iz BiH
Gračanica - mjesto gdje niču nova radna mjesta
Gračanica je još jedna bosanska sredina koja može poslužiti kao primjer kada je riječ o poduzetništvu i razvoju biznisa.
U Gračanici se radi punom parom. Aktuelna je izgradnja više od 20 proizvodnih hala; opskrba elktričnom energijom donekle remeti planove privrednika Gračanice.
Otvaranje radnih mjesta i novi proizvodni pogoni često su teme i ovome govore političari u Bosni i Hercegovini. Kada gospodarstvenici izađu s takvim planovima, pojave se birokratski problemi. Kao u Gračanici, gdje za investicijske potrebe nema dovoljno električne energije. Priču donosi Boris Gagić (Aljazeera).
Gračanica je još jedna bosanska sredina koja može poslužiti kao primjer kada je riječ o poduzetništvu i razvoju biznisa.
U Gračanici se radi punom parom. Aktuelna je izgradnja više od 20 proizvodnih hala; opskrba elktričnom energijom donekle remeti planove privrednika Gračanice.
Otvaranje radnih mjesta i novi proizvodni pogoni često su teme i ovome govore političari u Bosni i Hercegovini. Kada gospodarstvenici izađu s takvim planovima, pojave se birokratski problemi. Kao u Gračanici, gdje za investicijske potrebe nema dovoljno električne energije. Priču donosi Boris Gagić (Aljazeera).
-
krater
- Posts: 6991
- Joined: 27/09/2012 07:00
#2900 Re: Dobre vijesti iz BiH
Niknuo novi ‘arapski grad’ za 1.400 ljudi, useljenje dogodine
Naselje Countryside Resort koje se gradi nadomak Sarajeva trebalo bi biti završeno i useljeno već naredne godine, a radovi se odvijaju punom parom, saznaje poslovni portal BiznisInfo.
Investitor je kompanija Rawasi, a naselje je smješteno u mjestu Crepljani, u općini Hadžići, pod samim Igmanom.
Apartmansko naselje će sadržavati 108 individualnih vila i 11 zgrada sa ukupno 282 stana. U naselju će se ukupno nalaziti smještajne jedinice za 390 porodica, odnosno oko 1.400 ljudi.
Naselje će sadržavati i javne objekte: vještačko jezero, džamiju, dinavhanu, zgradu uprave sa supermarketom, hotel, café sa restoranom, minimarket, ambulantu itd.
Površina zemljišta koje je u vlasništvu firme “Rawasi Real Estate” je 294.000 kvadratnih metara, od čega na naselje otpada 189.000 kvadrata a na adrenalinski park koji će se nalaziti odmah pored naselja 105.000 kvadrata.
Inače, naselje će biti zatvorenog tipa i bit će ograđeno, sa privatnim osiguranjem.
Nezvanično saznajemo da je većina kuća već prodata a da su svi vlasnici Arapi. Prodaja vila i stanova nije se oglašavala u bh. medijima niti su kuće nuđene na bh. tržištu.
S druge strane, u Zaljevskim zemljama vlada velika zainteresiranost za ovo elitno naselje koje će omogućiti uživanje u prirodi i prelijepom ambijentu.
Podsjetimo da se nedavno pojavila informacija da je izgradnja naselja Poljine Hills stala, a da od izgradnje turističkog grada Buroj Ozone u Trnovu neće biti ništa.
Činjenica da gradnja Countryside Resorta napreduje stoga je ohrabrujuća jer pokazuje da arapske investicije u BiH nisu u potpunosti obustavljene.
Pogledajte video kako će izgledati ovo naselje kada bude otvoreno:
Naselje Countryside Resort koje se gradi nadomak Sarajeva trebalo bi biti završeno i useljeno već naredne godine, a radovi se odvijaju punom parom, saznaje poslovni portal BiznisInfo.
Investitor je kompanija Rawasi, a naselje je smješteno u mjestu Crepljani, u općini Hadžići, pod samim Igmanom.
Apartmansko naselje će sadržavati 108 individualnih vila i 11 zgrada sa ukupno 282 stana. U naselju će se ukupno nalaziti smještajne jedinice za 390 porodica, odnosno oko 1.400 ljudi.
Naselje će sadržavati i javne objekte: vještačko jezero, džamiju, dinavhanu, zgradu uprave sa supermarketom, hotel, café sa restoranom, minimarket, ambulantu itd.
Površina zemljišta koje je u vlasništvu firme “Rawasi Real Estate” je 294.000 kvadratnih metara, od čega na naselje otpada 189.000 kvadrata a na adrenalinski park koji će se nalaziti odmah pored naselja 105.000 kvadrata.
Inače, naselje će biti zatvorenog tipa i bit će ograđeno, sa privatnim osiguranjem.
Nezvanično saznajemo da je većina kuća već prodata a da su svi vlasnici Arapi. Prodaja vila i stanova nije se oglašavala u bh. medijima niti su kuće nuđene na bh. tržištu.
S druge strane, u Zaljevskim zemljama vlada velika zainteresiranost za ovo elitno naselje koje će omogućiti uživanje u prirodi i prelijepom ambijentu.
Podsjetimo da se nedavno pojavila informacija da je izgradnja naselja Poljine Hills stala, a da od izgradnje turističkog grada Buroj Ozone u Trnovu neće biti ništa.
Činjenica da gradnja Countryside Resorta napreduje stoga je ohrabrujuća jer pokazuje da arapske investicije u BiH nisu u potpunosti obustavljene.
Pogledajte video kako će izgledati ovo naselje kada bude otvoreno: