Forum Klix.ba

Čović: Hrvatski kantoni otvorit će zajedničko predstavništvo u Bruxellesu

pici wrote:

Čović: Hrvatski kantoni otvorit će zajedničko predstavništvo u Bruxellesu

plan Ž

pici wrote:

Čović: Hrvatski kantoni otvorit će zajedničko predstavništvo u Bruxellesu

plan Ž

kockakockica wrote:Odgovor na evropsko delegitimiranje "konstitutivnosti naroda"


Najava otvaranja paralelnih diplomatskih predstavništava BiH u Briselu od strane člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, predstavništava koje bi po Čovićevim riječima trebale reprezenirati interese kantona sa hrvatskom većinom dolazi u specifičnom i zanimljivom trenutku.
Naime, prije samo par dana na bosanskohercegovačku adresu stiglo je dodatno pitanje Evropske komisije u kojemu se od Bosne i Hercegovine konkretno i decidno traži da odgovori na pitanje koje glasi; Šta je pravna osnova za princip "konstitutivnih naroda" i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU?

Ne zna se šta će Bosna i Hercegovina odgovoriti, ali van svake sumnje jasno je da princip "konstitutivnosti naroda" nije u bilo kakvoj vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno od njihovoj etničkoj pripadnosti. Čak nasuprot!

Relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci a naročito u slučaju ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE, jasno kažu da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", ne može postati članica Evropske unije, da taj princip po bilo kojoj osnovni nije spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ZORNIĆ, ne samo da kaže da se na princip konstitutivnosti naroda (na koji se, kako stoji u presudi, moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja) više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Dodatno pitanje koje je stiglo iz Evropske komisije a odnosi se na princip tzv. "konstitutivnih naroda", uopće nije pitanje nego jasna sugestija da Bosna i Hercegovina svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim.

Međutim, borba za očuvanje antievropskog principa "konstitutivnosti naroda" nije počela jučer, iako je najava otvaranja paralelnih diplomatskih predstavništava posljednji izraz te grčevite borbe.

Još prošlog ljeta Josip Brkić, kao najistureniji kadar Dragana Čovića u vanjskim poslovima, praktički je prijetio EU, tokom posjete Briselu, o čemu je intervju za Avaz govorio politički analitičar Bodo Weber. Brkić je na sastanku s predstavnicima država, poručivao članicama EU da se „ne usude poslati nova pitanja“ nakon dobivanja odgovora na Upitnik, znajući da će konstitutivnost naroda biti problematizirana od strane EU. Međutim, to "strašno" dodatno pitanje sad je tu.

"Čović je dva dana ranije preklinjao komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn) da BiH dobije kandidatski status prije kraja februara 2018. jer mu je tada istjecao mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, iako bh. strana nije ispunila svoj dio zadataka, te je objektivno nemoguće za tri mjeseca ne samo dobiti mišljenje Evropske komisije nego i status kandidata. Han je na pres-konferenciji nakon tog sastanka u Sarajevu poručio da „članstvo nije besplatan ručak“ - naveo je Weber, citirajući dio izvještaja DPC-a o BiH.

Kako je Brkić tada mogao biti siguran da će konstitutivnost naroda biti problematizirana od strane EU? Predstavnici Republike Hrvatske su na sastanku Evropskog vijeća u oktobru prošle godine ušli u sukob sa ostatkom Evropske unije kada su na sjednici Evropskog vijeća pokušali da kao osnov za jednakopravnost građana u BiH inuaguriraju "konstitutivnost naroda", što je u suprotnosti sa EU pravnom stečevinom, da bi na kraju pod pritiskom ostalih predstavnika u Evropskom vijeću, hrvatski predstavnici glasali za potpuno suprotne principe od onih za koje su se zalagali. Voljom većine i uz hrvatski glas usvojen zaključak koji se bazira na građanskom principu. To je jasno vidljivo iz Zaključaka Vijeća Europske unije (Consilium) iz Brisela o Bosni i Hercegovine od 16. oktobra 2017. godine, odnosno iz člana 4. koji glasi:

Priznajući da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstituentne narode (zajedno sa ostalim), Vijeće ponavlja da se principi ravnopravnosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u cjelosti garantirani. Vijeće naglašava da ne treba preduzimati nikakve zakonodavne ili političke korake koji bi otežali provođenje presude u predmetu Sejdić-Finci i srodnih presuda.

Time je u Evropskom vijeću antievropski princip "konstitutivnosti naroda" u potpunosti odbačen. Bilo bi legitimno i da je taj princip preglasan voljom većine. Pa ipak, činjenica je da je usvojen zahvaljujući glasom hrvatskog predstavnika (Andreja Plenkovića) dodatno daje na težini.

Koncept "konstitutivnosti naroda" pred tijelima Evropske unije brutalno je poražen, i pred Evropskim sudom za ljudska prava, i pred Evropskim vijećem i pred Evropskom komisijom.

Otuda se inicijativa o otvaranju paralelenih diplomatskih predstavništava, koje bi imale ekskluzivno etnički karakter može jedino tumačiti kao pokušaj Dragana Čovića da stvaranjem takvih predstavništava, na terenu pokaže da će se za etnički i antievropski princip "konstitutivnosti naroda" boriti do posljednjeg daha, formirajući paradržavne i paradiplomatske "institucije".

kockakockica wrote:

kockakockica wrote:Odgovor na evropsko delegitimiranje "konstitutivnosti naroda"


Najava otvaranja paralelnih diplomatskih predstavništava BiH u Briselu od strane člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, predstavništava koje bi po Čovićevim riječima trebale reprezenirati interese kantona sa hrvatskom većinom dolazi u specifičnom i zanimljivom trenutku.
Naime, prije samo par dana na bosanskohercegovačku adresu stiglo je dodatno pitanje Evropske komisije u kojemu se od Bosne i Hercegovine konkretno i decidno traži da odgovori na pitanje koje glasi; Šta je pravna osnova za princip "konstitutivnih naroda" i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU?

Ne zna se šta će Bosna i Hercegovina odgovoriti, ali van svake sumnje jasno je da princip "konstitutivnosti naroda" nije u bilo kakvoj vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno od njihovoj etničkoj pripadnosti. Čak nasuprot!

Relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci a naročito u slučaju ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE, jasno kažu da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", ne može postati članica Evropske unije, da taj princip po bilo kojoj osnovni nije spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ZORNIĆ, ne samo da kaže da se na princip konstitutivnosti naroda (na koji se, kako stoji u presudi, moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja) više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Dodatno pitanje koje je stiglo iz Evropske komisije a odnosi se na princip tzv. "konstitutivnih naroda", uopće nije pitanje nego jasna sugestija da Bosna i Hercegovina svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim.

Međutim, borba za očuvanje antievropskog principa "konstitutivnosti naroda" nije počela jučer, iako je najava otvaranja paralelnih diplomatskih predstavništava posljednji izraz te grčevite borbe.

Još prošlog ljeta Josip Brkić, kao najistureniji kadar Dragana Čovića u vanjskim poslovima, praktički je prijetio EU, tokom posjete Briselu, o čemu je intervju za Avaz govorio politički analitičar Bodo Weber. Brkić je na sastanku s predstavnicima država, poručivao članicama EU da se „ne usude poslati nova pitanja“ nakon dobivanja odgovora na Upitnik, znajući da će konstitutivnost naroda biti problematizirana od strane EU. Međutim, to "strašno" dodatno pitanje sad je tu.

"Čović je dva dana ranije preklinjao komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn) da BiH dobije kandidatski status prije kraja februara 2018. jer mu je tada istjecao mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, iako bh. strana nije ispunila svoj dio zadataka, te je objektivno nemoguće za tri mjeseca ne samo dobiti mišljenje Evropske komisije nego i status kandidata. Han je na pres-konferenciji nakon tog sastanka u Sarajevu poručio da „članstvo nije besplatan ručak“ - naveo je Weber, citirajući dio izvještaja DPC-a o BiH.

Kako je Brkić tada mogao biti siguran da će konstitutivnost naroda biti problematizirana od strane EU? Predstavnici Republike Hrvatske su na sastanku Evropskog vijeća u oktobru prošle godine ušli u sukob sa ostatkom Evropske unije kada su na sjednici Evropskog vijeća pokušali da kao osnov za jednakopravnost građana u BiH inuaguriraju "konstitutivnost naroda", što je u suprotnosti sa EU pravnom stečevinom, da bi na kraju pod pritiskom ostalih predstavnika u Evropskom vijeću, hrvatski predstavnici glasali za potpuno suprotne principe od onih za koje su se zalagali. Voljom većine i uz hrvatski glas usvojen zaključak koji se bazira na građanskom principu. To je jasno vidljivo iz Zaključaka Vijeća Europske unije (Consilium) iz Brisela o Bosni i Hercegovine od 16. oktobra 2017. godine, odnosno iz člana 4. koji glasi:

Priznajući da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstituentne narode (zajedno sa ostalim), Vijeće ponavlja da se principi ravnopravnosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u cjelosti garantirani. Vijeće naglašava da ne treba preduzimati nikakve zakonodavne ili političke korake koji bi otežali provođenje presude u predmetu Sejdić-Finci i srodnih presuda.

Time je u Evropskom vijeću antievropski princip "konstitutivnosti naroda" u potpunosti odbačen. Bilo bi legitimno i da je taj princip preglasan voljom većine. Pa ipak, činjenica je da je usvojen zahvaljujući glasom hrvatskog predstavnika (Andreja Plenkovića) dodatno daje na težini.

Koncept "konstitutivnosti naroda" pred tijelima Evropske unije brutalno je poražen, i pred Evropskim sudom za ljudska prava, i pred Evropskim vijećem i pred Evropskom komisijom.

Otuda se inicijativa o otvaranju paralelenih diplomatskih predstavništava, koje bi imale ekskluzivno etnički karakter može jedino tumačiti kao pokušaj Dragana Čovića da stvaranjem takvih predstavništava, na terenu pokaže da će se za etnički i antievropski princip "konstitutivnosti naroda" boriti do posljednjeg daha, formirajući paradržavne i paradiplomatske "institucije".

https://vijesti.ba/clanak/411077/odgovo ... sti-naroda

Šah-mat


Allahimanet drugovi

megaman4 wrote:

kockakockica wrote:


https://vijesti.ba/clanak/411077/odgovo ... sti-naroda

Šah-mat


Allahimanet drugovi

Dragana Covica vise niko ne benda ni 1%. Nije mi jasno sta on zeli postici ovim?

Maraschino wrote:

megaman4 wrote:

kockakockica wrote:


https://vijesti.ba/clanak/411077/odgovo ... sti-naroda

Šah-mat


Allahimanet drugovi

Dragana Covica vise niko ne benda ni 1%. Nije mi jasno sta on zeli postici ovim?

Stvarati haos, izmisljati probleme da se institucije zabave oko toga i kupovina vremena bar za jos jedan mandat.

Relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci a naročito u slučaju ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE, jasno kažu da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", ne može postati članica Evropske unije, da taj princip po bilo kojoj osnovni nije spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.

mO k3 wrote:

Relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci a naročito u slučaju ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE, jasno kažu da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", ne može postati članica Evropske unije, da taj princip po bilo kojoj osnovni nije spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.

hvala svJema

Splitski fizičar Ivica Puljak, koji se proslavio 2012. godine kada je vodio jedan od timova koji su otkrili Higgsov bozon, što je jedno od najvećih otkrića u fizici posljednjih decenija, žestoko je osudio dodjelu počanog doktorata lideru HDZ-a, Draganu Čoviću.

"To je najsramotniji čin u povijesti hrvatske države zadnjih 28 godina otkad je imamo. Iskreno govoreći, mene je sram zbog toga. Dodjela tog doktorata jednom političaru i to političaru koji je i na krivoj strani i budućnosti i prošlosti je izuzetno loša stvar za sveučilište", rekao je bez ustezanja slavni hrvatski naučnik Ivica Puljak.

pici wrote:

mO k3 wrote:

Relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci a naročito u slučaju ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE, jasno kažu da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", ne može postati članica Evropske unije, da taj princip po bilo kojoj osnovni nije spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.

hvala svJema

daaaavnooo je europski parlament rekao da etno sistem iz BiH se nemere primjenjivat u EU... samo se Ćirilo i Metodije maljko prave blesavi tj beograd i zagreb

Kome su se zvaničnici EU obraćali u Parlamentu FBiH: Prazne klupe iz osvete

5
Kome su se zvaničnici EU obraćali u Parlamentu FBiH: Prazne klupe iz osvete
Zastupnički dom Parlamenta FBiH danas održava tematsku sjednicu o izazovima i perspektivama FBiH na evropskom putu. Ipak, uprkos posjeti evropske parlamentarke Tanje Fajon, sala Parlamenta FBiH bila je poluprazna.
Razlog za prazne klupe u Parlamentu je bojkot zastupnika HDZ-a, koji su donijeli odluku da ne prisustvuju današnjoj tematskoj sjednici. Oni su kazali da na taj način žele da pokažu negodovanje zbog usvajanja zakona o izbornim jedinicama u Zastupničkom domu.

Taj zakon podržali su SDA, SBB, SDP , DF i Naša stranka, dok je HDZ bojkotovao sjednicu. Ostaje još da se taj zakon usvoji i u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Prisutnim zastupnicima obratila se i europarlamentarka Tanja Fajon, koja je iskazala žaljenje zbog takvog poteza HDZ-a, naročito jer se danas razgovara o izazovima na evropskom putu.


Prisutnima se obratio i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark. Sjednici su prisustvovali delegati iz drugih stranaka, ali je evidentno da je poslata ružna slika evropskim zvaničnicima.

Takav potez HDZ-a osudili su i zastupnici Demokratske fronte koji smatraju da je HDZ ponizio i državu i delegaciju EU.

"Politika HDZ-a je danas i zvanično poslala poruku da je njihovo tzv. proklamiranje evropskih vrijednosti u BiH sve vrijeme bilo neiskreno i u suštini obmanjivanje, kako domaće javnosti tako i zvaničnika EU. HDZ je poručio da će se boriti izvan institucija, što je otvorena poruka Evropi da idu na plan B kojim ponižavaju i Bosnu i Hercegovinu i EU", navode u svojoj reakciji.

"Sramotno je da su 'nositelji evropskih vrijednosti' iz HDZ-a u potpunosti i organizirano izbojkotovali delegaciju EU na čelu sa Tanjom Fajon i predstavnikom EU Wigemark. Tanju Fajon koja se grčevito borila za ukidanje bezviznog režima. Previše pa makar to bilo i od Dragana Čovića. Nažalost, građani plaćaju ceh. Putuj Evropo", oglasio se i Mahir Mešalić iz DF-a.
Parlament FBiH Tanja Fajon HDZ BiH

kockakockica wrote:

kockakockica wrote:Odgovor na evropsko delegitimiranje "konstitutivnosti naroda"


Najava otvaranja paralelnih diplomatskih predstavništava BiH u Briselu od strane člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, predstavništava koje bi po Čovićevim riječima trebale reprezenirati interese kantona sa hrvatskom većinom dolazi u specifičnom i zanimljivom trenutku.
Naime, prije samo par dana na bosanskohercegovačku adresu stiglo je dodatno pitanje Evropske komisije u kojemu se od Bosne i Hercegovine konkretno i decidno traži da odgovori na pitanje koje glasi; Šta je pravna osnova za princip "konstitutivnih naroda" i u kakvoj je on vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti, kao što je određeno pravnom stečevinom EU?

Ne zna se šta će Bosna i Hercegovina odgovoriti, ali van svake sumnje jasno je da princip "konstitutivnosti naroda" nije u bilo kakvoj vezi sa principom jednakosti svih građana neovisno od njihovoj etničkoj pripadnosti. Čak nasuprot!

Relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci a naročito u slučaju ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE, jasno kažu da BiH sa principom takozvane "konstitutivnosti naroda", ne može postati članica Evropske unije, da taj princip po bilo kojoj osnovni nije spojiv sa građanskim društvom i principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, odnosno sa evropskim principom jedan čovjek jedan glas.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ZORNIĆ, ne samo da kaže da se na princip konstitutivnosti naroda (na koji se, kako stoji u presudi, moralo pristati uslijed činjenja genocida i etničkog čišćenja) više ne može pristajati nego da tu formu treba dokinuti. Dodatno pitanje koje je stiglo iz Evropske komisije a odnosi se na princip tzv. "konstitutivnih naroda", uopće nije pitanje nego jasna sugestija da Bosna i Hercegovina svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim.

Međutim, borba za očuvanje antievropskog principa "konstitutivnosti naroda" nije počela jučer, iako je najava otvaranja paralelnih diplomatskih predstavništava posljednji izraz te grčevite borbe.

Još prošlog ljeta Josip Brkić, kao najistureniji kadar Dragana Čovića u vanjskim poslovima, praktički je prijetio EU, tokom posjete Briselu, o čemu je intervju za Avaz govorio politički analitičar Bodo Weber. Brkić je na sastanku s predstavnicima država, poručivao članicama EU da se „ne usude poslati nova pitanja“ nakon dobivanja odgovora na Upitnik, znajući da će konstitutivnost naroda biti problematizirana od strane EU. Međutim, to "strašno" dodatno pitanje sad je tu.

"Čović je dva dana ranije preklinjao komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn) da BiH dobije kandidatski status prije kraja februara 2018. jer mu je tada istjecao mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, iako bh. strana nije ispunila svoj dio zadataka, te je objektivno nemoguće za tri mjeseca ne samo dobiti mišljenje Evropske komisije nego i status kandidata. Han je na pres-konferenciji nakon tog sastanka u Sarajevu poručio da „članstvo nije besplatan ručak“ - naveo je Weber, citirajući dio izvještaja DPC-a o BiH.

Kako je Brkić tada mogao biti siguran da će konstitutivnost naroda biti problematizirana od strane EU? Predstavnici Republike Hrvatske su na sastanku Evropskog vijeća u oktobru prošle godine ušli u sukob sa ostatkom Evropske unije kada su na sjednici Evropskog vijeća pokušali da kao osnov za jednakopravnost građana u BiH inuaguriraju "konstitutivnost naroda", što je u suprotnosti sa EU pravnom stečevinom, da bi na kraju pod pritiskom ostalih predstavnika u Evropskom vijeću, hrvatski predstavnici glasali za potpuno suprotne principe od onih za koje su se zalagali. Voljom većine i uz hrvatski glas usvojen zaključak koji se bazira na građanskom principu. To je jasno vidljivo iz Zaključaka Vijeća Europske unije (Consilium) iz Brisela o Bosni i Hercegovine od 16. oktobra 2017. godine, odnosno iz člana 4. koji glasi:

Priznajući da Ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstituentne narode (zajedno sa ostalim), Vijeće ponavlja da se principi ravnopravnosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u cjelosti garantirani. Vijeće naglašava da ne treba preduzimati nikakve zakonodavne ili političke korake koji bi otežali provođenje presude u predmetu Sejdić-Finci i srodnih presuda.

Time je u Evropskom vijeću antievropski princip "konstitutivnosti naroda" u potpunosti odbačen. Bilo bi legitimno i da je taj princip preglasan voljom većine. Pa ipak, činjenica je da je usvojen zahvaljujući glasom hrvatskog predstavnika (Andreja Plenkovića) dodatno daje na težini.

Koncept "konstitutivnosti naroda" pred tijelima Evropske unije brutalno je poražen, i pred Evropskim sudom za ljudska prava, i pred Evropskim vijećem i pred Evropskom komisijom.

Otuda se inicijativa o otvaranju paralelenih diplomatskih predstavništava, koje bi imale ekskluzivno etnički karakter može jedino tumačiti kao pokušaj Dragana Čovića da stvaranjem takvih predstavništava, na terenu pokaže da će se za etnički i antievropski princip "konstitutivnosti naroda" boriti do posljednjeg daha, formirajući paradržavne i paradiplomatske "institucije".

https://vijesti.ba/clanak/411077/odgovo ... sti-naroda

Šah-mat


Allahimanet drugovi

ČOVIĆ ODGOVORIO KRITIČARIMA: "Samozvani zaštitnici i patriote ne razumiju proces pristupanja i praksu EU"!

mO k3 wrote:

ČOVIĆ ODGOVORIO KRITIČARIMA: "Samozvani zaštitnici i patriote ne razumiju proces pristupanja i praksu EU"!

Zato ti razumijes