Forum Klix.ba

King Theoden wrote: ↑22/02/2020 09:43

Alfons Kauders wrote: ↑22/02/2020 08:51 Oko Olova bi bio problem u niveleti, jer se ne može izbjeći uspon na Nišiće. Da, ko što kažeš, bilo bi idealno kad bi "zavrnuli" put od sjevernog ulaza u Olovske Luke da ide istočno od postojećeg, ali onda bi morali raditi tunel od kilometar i vijadukt od par stotina metara iznad one rijeke, Stupčanica čini mi se? Onda bi vjerovatno trebao još jedan tunel do Bakića i ko zna šta još - skupo i teško za realiazaciju.

Kad neko potegne priču da je teško izvodivo, uvijek kontriram jadranskom magistralom.
Stotine kilometara izgrađenih u rekordnom roku i to maltene bez mehanizacije.
Sve je izvodivo i moguće. Čak ni finansije nisu problem jer para ima dovoljno, samo su loše raspoređene.

Javno preduzeće Ceste Federacije BiH d.o.o. objavile su otvoreni postupak za nabavku usluga izrade glavnog projekta izgradnje dionice Šićki Brod - Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo.

Procijenjena vrijednost nabavke je 5,5 miliona KM bez PDV-a, a krajni rok za prijem ponuda je 2.4.2020. godine.

Dionica Šićki Brod – Đurđevik predstavlja jednu od saobraćajno najopterećenijig dionica magistralnih cesta u Federaciji BiH. Postojeća cestovna komunikacija karakterizirana je lošim geometrijskim elementima, nedovoljnom propusnom moći i niskim nivoom usluge. Istovremeno, ova cesta koja povezuje dva najmnogoljudnija kantona u FBiH, nema alternativu, nego predstavlja glavnu žilu kucavicu područja između Tuzle i Sarajeva, uz lokalne veze preko regionalnih i lokalnih cesta.

Imajući u vidu navedeno, Delegacija EU u BiH je u periodu 2008-2010 finansirala izradu studijske i projektne dokumentacije za poboljšanje saobraćajnog povezivanja Sarajeva i Tuzle.

Ova dokumentacija podijeljena je na 10 dionica, na kojim su definisana optimalna projektna rješenja, od toga da ne treba ništa raditi, do izgradnje komplentnih novih dionica.

Za dionicu između Šićkog Broda i Đurđevika (dionicu 1) dokazano je da je optimalna varijatna sa izgradnjom nove trase dužine 16.6km.

Osnovna ideja iza ovog rješenja leži u činjenici da je za PGDS , koji je u 2016. godini iznosio 15366 vozila, neophodno povećati broj traka, te činjenicu da je značajan procenat saobraćaja ustvari lokalni i priogradski saobraćaj, odlučeno je da se postojeća dionica M18 između Šićkog Broda i Živinica i dalje koristi za lokalni i prigradski saobraćaj, a da se za potrebe tranzitnog saobraćaja izgradi nova dvotračna cesta.

Inače, ukupna sredstva potrebna za izgradnju dionice magistralne ceste M-18 na Šićki Brod – Đurđevik iznose oko 146 miliona KM.

Izgradnjom dionice magistralne ceste M-18 Šićki Brod – Kladanj obezbijedit će se znatno poboljšanje stanja postojeće mreže cesta kojim se Tuzlanski kanton povezuje sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine

NecuVise wrote: ↑24/02/2020 16:42 Eto nek i TZ dobije šta da ih više ne slušamo kako su zapostavljeni

NecuVise wrote: ↑24/02/2020 16:42 Eto nek i TZ dobije šta da ih više ne slušamo kako su zapostavljeni

King Theoden wrote: ↑24/02/2020 19:44 Ljudi, to je bespotrebno. Tačnije, ima prioriteta.
Jedna traka za preticanje uz Karaulu je vrednija nego tri trake od šićkog do đurđevika.
Kad vozim iz tz, idem preko krojčice. Kroz Živinice mi nikad nije trebalo više od 15 min.
Kad je špica koju izbjegavamo, prođeš za 20 min.
Ali, ko je imao čast da uz Karaulu vozi iza dva šlepera sa prikolicama punim drva, taj zna šta je patnja.

studeni76 wrote: ↑24/02/2020 20:23 Ne zive svi ljudi sa TK u Tuzli pa da idu preko Krojcice! Postoji svijeta i iza table Grad Tuzla!
Al koji god dio da su uzeli da rade govorilo bi se a zasto nisu nesto drugo. Jbg

Početak radova na magistralnom putu Foča - Šćepan Polje treba da, u zavisnosti od rješavanja imovinsko-pravnih poslova i obezbjeđenja finansijskih sredstava, počnu krajem 2020. ili početkom 2021. godine, potvrdilo je Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske.

"Projektna dokumentacija za rekonstrukciju magistralnog putnog pravca Foča - Šćepan Polje je izgrađena 2016. godine i sačinile su je konzorcij Aecom i Institut za građevinarstvo d.o.o Banja Luka", stoji u odgovoru Ministarstva saobraćaja i veza RS na zastupničko pitanje zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saše Magazinovića.

Pored toga, navodi se u odgovoru, izgrađene su i Studija utjecaja na životnu sredinu i Studija opravdanosti, kao i Urbanističko-tehnički uslovi.

"Izradu navedene dokumentacije finansirala je Evropska komisija. Trenutno su u toku aktivnosti u vezi sa izdavanja lokacijskih uslova izrade geodetskog elaborata o terenskom cijepanju i obilaženju linije eksproprijacije na terenu", navodi se u odgovoru Ministarstva saobraćaja i veza RS.



Nakon toga će se, navodi se u odgovoru, pristupiti rješavanju imovinsko-pravnih poslova, reviziji projektne dokumentacije, izdavanju građevinske dozvole, ugovaranju sa izvođačem radova i nadzora, te realizaciji u trajanju od dvije do tri godine.

"Također, Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske i Javno preduzeće Putevi Republike Srpske aplicirali su prema WBIF za dodjelu grant sredstava u iznosu 20 posto za realizaciju ovog projekta. Evropska banka za obnovu i razvoj je spremna finansirati realizaciju ovog projekta", stoji u dokumentu Ministarstva saobraćaja i veza RS.



Vlada RS-a je, prema navodima iz dokumenta, 24. jula 2018. godine zadužila Ministarstvo saobraćaja i veza i JP Putevi Republike Srpske da ga realizuje projekt.

Kada je riječ o regionalnom putnom pravcu Rudo - Uvac, Ministarstvo saobraćaja i veza RS navodi kako je u planu da se za naredni period pristupi izradi plansko projektne dokumentacije za izgradnju nove trase regionalnog putu Rudo - Uvac.

"Izgradnja ovog putnog pravca nije planirana srednjoročnim planom Javnog preduzeća Putevi Republike Srpske d.o.o. Banja Luka", navodi se u odgovoru Ministarstva saobraćaja i veza RS na zastupničko pitanje zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Izgradnja graničnog prelaza kod mosta Bratoljub koji već povezuje BiH i Srbiju počinje u martu, potvrđeno je Glasu Srpske u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u koju je iz Pravobranilaštva BiH stigao pozitivan odgovor na ugovor sa izabranim izvođačem radova.

Uprava je, naime, početkom prošle godine dobila šest ponuda za izgradnju graničnog prelaza između Bratunca i Ljubovije, ali je nedostatak novca na određeno vrijeme prekinuo konkursnu proceduru, te nije bilo uslova da sa najpovoljnijim ponuđačem bude potpisan ugovor.

Situacija je promijenjena kada je krajem prošle godine novi saziv Savjeta ministara BiH odobrio potrebna dodatna sredstva za gradnju graničnog prelaza, a predsjedavajući Savjeta Zoran Tegeltija tada je izrazio nadu da će prije kraja ove godine prelaz biti otvoren.

Posao je dobila firma Enikon gradnja iz Zvornika, a ukupna vrijednost projekta je 14,5 mil KM. U UIO su istakli da je plan da finalni ugovor sa izvođačem bude potpisan u toku ove sedmice.

- Nakon toga idu pripreme, a uvođenje izvođača u posjed planirano je za početak marta - potvrdili su u Upravi.

U tenderskoj dokumentaciji za izgradnju graničnog prelaza je navedeno da je rok za završetak radova 350 kalendarskih dana, računajući od dana uvođenja u posao, a izvedeni radovi, kako je navedeno, moraju biti urađeni u skladu sa najvišim profesionalnim standardima. Jedan od uslova za učešće na tenderu bio je da firma dokaže da je u 2017. pozitivno poslovala, kao i to da je u posljednje tri godine imala promet od najmanje 14 miliona maraka za svaku godinu.

U zvorničkoj kompaniji su rekli za Glas Srpske da su spremni za posao.

- Čekamo potpisivanje ugovora i čim to uradimo, spremni smo za početak radova i da to završimo u predviđenom roku - poručili su iz te kompanije.

Izgradnja mosta Bratoljub, u dužini od 227 metara, trajala je od oktobra 2015. do maja 2017. i koštala je oko 13 mil EUR, ali zbog nepostojanja prelaza još nije u funkciji. Srbija je, prema dogovoru, završila izgradnju mosta i pristupne puteve sa svoje strane, a Republika Srpska izgradnju pristupnih puteva iz pravca Bratunca, dok plato za carinski terminal i granični prelaz sa nadstrešnicom površine 2.000 kvadratnih metara treba da izgradi BiH.

Alfons Kauders wrote: ↑25/02/2020 08:10

studeni76 wrote: ↑24/02/2020 20:23 Ne zive svi ljudi sa TK u Tuzli pa da idu preko Krojcice! Postoji svijeta i iza table Grad Tuzla!
Al koji god dio da su uzeli da rade govorilo bi se a zasto nisu nesto drugo. Jbg

Upravo tako. Krojčica je opcija za Tuzlu i skoro nikog više. Iako je redovno koristim, ono nije magistralni put, a nije vala ni neka prečica jer ne štedi puno vremena. I tamo se možeš uvaliti u kolonu u Par Selu pa voziti za kamionom do prvog semafora kod Robne u Kreki.

Ovaj novi put će Banoviće, Živinice i okolna sela približiti ne samo Tuzli, već Savi i ostatku kantona (Srebrenik i Gračanica). Kamo sreće da urade i nekoliko kilometara od Šićkog do Lukavca i urade zaobilaznicu, jer bi to dosta značilo i za Gračanicu. Ovo može povezati Živinice, Tuzlu i Lukavac modernom magistralom, što indirektno pomaže Banovićima i Gračanici, donekle i Srebreniku. Na stranu što bi ubrzao vožnju prema Sarajevu za nekoliko minuta, glavna korist novog puta bi bila bolja interna povezanost kantona.

Od cijelog TK, od ovog puta koristi neće imati Kalesija i još par gradića koji mu ne gravitiraju, a svima ostalim će dobro doći. Uostalom to dokazuje i brojka od preko 15,000 vozila dnevno - toliko nema na nekim dionicama autoputa koje su sagrađene, naročito onim u RS.

Dr Arsla wrote: ↑25/02/2020 13:53
Vala neće nešto značit ni Gračanici. Jedino gazdama koji za pilane trupce dovoze iz Olova. Velika većina stanovnika Gračanice za Sa ide preko Doboja i Zenice bez obzira što je dalje nekih 15-20 km ali se neuporedivo brže dođe i bezbjednije. Možda Miričani hoće ići preko Karaule ali oni su ionako drugi mentalitet naroda

Alfons Kauders wrote: ↑22/01/2020 07:54 Fino ovdje rekosmo da će svakih 50 metara ovog tunela biti "vijest"... Sad će uslijediti "Probijeno 400m tunela Hranjen!" pa "Probijeno 500m tunela Hranjen!" itd. narednih deset godina.

Članovi Vlade Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde i predstavnici Gradske uprave Goražde danas su posjetili gradilište tunela Hranjen na trasi buduće brze ceste Goražde.

"U dogovoru sa gradonačelnikom Grada Goražde i cjelokupnom Vladom BPK Goražde, mi smo odlučili da danas obiđemo radove na izgradnji tunela Hranjen. Prvo smo danas obišli radove sa južne strane, dakle, na ulazu iz pravca Goražda i mogu reći da, u odnosu na prošli put, kada sam dolazila kao predsjednica Odbora za praćenje realizacije projekta, ja sam iznimno zadovoljna iz razloga što radovi jako brzo napreduju", istakla je premijerka BPK Goražde Aida Obuća.

Naglasila je da nema nekih nepredviđenih okolnosti.

"Zato jedna poruka građanima BPK Goražde - vjerujte u ovaj projekat jer ovo je projekat svih građana i građanki BPK Goražde i on je jako bitan kako za nas tako i za cijelu BiH",kazala je Obuća.

Istaknuto je da je do sada iskopano oko 400 metara u tunelu te da radovi napreduju s obje strane.

"Veoma smo sretni što smo vidjeli da je izvršena izgradnja tunela u dužini od 400 metara. Ide se na izgradnju pola kilometra i očekujemo da će se i to vrlo brzo desiti, što predstavlja jednu ozbiljnost a firma koja izvodi radove to radi po svim propisima i standardima. Gradska uprava je u najkraćem roku izvršila eksproprijaciju zemljišta od 45 dunuma zemlje i hvala svim porodicama Turulja koje su zaista bez ijedne žalbe i prigovora dali dozvolu i potpisali trajno vlasništvo državi svoje zemljište. Njihove porodice su obeštećene i imamo jednu parcelu koja je bila od vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva i ta je parcela završena", kazao je gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović.

Dodao je da gradska uprava nastavlja sa procesom eksproprijacije.

Probijanje tunela Hranjen radi se istovremeno sa sjeverne i južne strane, iz pravca Goražda i Prače. Investitor je JP Autoceste FBiH, a radovi povjereni kompaniji Euro-Asfalt, vrijedni su oko 82 miliona KM.

Iz kompanije Euro-Asfalt ranije su naglasili da je riječ o geološki zahtjevnom terenu, ali da za sada nema posebnih problema. Radove svakodnevno nadziru predstavnici Instituta IPSA iz Sarajeva kojima je povjeren ovaj posao.

Izgradnja tunela Hranjen najzahtjevniji je dio projekta izgradnje brze ceste Goražde - Sarajevo.

So What! wrote: ↑03/03/2020 15:16

Alfons Kauders wrote: ↑22/01/2020 07:54 Fino ovdje rekosmo da će svakih 50 metara ovog tunela biti "vijest"... Sad će uslijediti "Probijeno 400m tunela Hranjen!" pa "Probijeno 500m tunela Hranjen!" itd. narednih deset godina.

OK, bio si upravu.

Iskopano 400 metara tunela Hranjen na trasi buduće brze ceste Goražde

Dr Arsla wrote: ↑25/02/2020 13:53Možda Miričani hoće ići preko Karaule ali oni su ionako drugi mentalitet naroda

NecuVise wrote: ↑04/03/2020 06:10 Buše li oni ovo sa dvije strane? Ako buše tu bi moglo biti nekog napretka, ako je samo sa jedne strane treba prestati prenositi vijesti o ovome, samo se onda džaba razočarati.

NecuVise wrote: ↑04/03/2020 18:06 Pročitao sam, ali ti očekuješ da vjerujem nekim izjavama na klix.ba? Pitam zna li ko pouzdano da se aktivno radi sa obje strane. Ako je ovo dužina sa obje strane uključeno to je baš malo, a ako je samo s jedne onda nije.

izvrsni direktor wrote: ↑05/03/2020 09:42

NecuVise wrote: ↑04/03/2020 18:06 Pročitao sam, ali ti očekuješ da vjerujem nekim izjavama na klix.ba? Pitam zna li ko pouzdano da se aktivno radi sa obje strane. Ako je ovo dužina sa obje strane uključeno to je baš malo, a ako je samo s jedne onda nije.

Mislis da se ne bi hvalili da su 800m vec iskopali? Mislis da bi pisali kako se priblizavaju pola kilometra, da ne bi iskoristili da kazu da se priblizavaju kilometru?
Misli da ne bi pravili odvojene vijesta za dva razlicita ulaza?

Jedan od bitnih projekata, kada je u pitanju modernizacija i gradnja cestovne infrastrukture na području Unsko-sanskog kantona, jeste obilaznica Cazin, koja je planirana i u okviru projekta “Modernizacija magistralnih cesta u FBiH”.

Riječ je o dionici Mihaljevac – Ćoralići, a kako mojcazin.ba ekskluzivno saznaje, prvi korak za njenu izgradnju je napravljen.

Naime, investitor “Ceste Federacije BiH” d.o.o. Sarajevo dobio je urbanističku saglasnost od strane Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Vladi Unsko-sanskog kantona za izgradnju spomenute obilaznice ukupne dužine cca 7.538,00 m, te čvorišta “Mihaljevac” i čvorišta “Ćoralići”.