Forum Klix.ba

Veritas Automotive gradi još jedan pogon u Rajlovcu







Načelnik općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić uručio je Abdulahu Povlakiću, direktoru ASA Špeda građevinsku dozvolu za jedan od proizvodnih objekata koji će se graditi u narednom periodu, a u sklopu kojeg će raditi firma Veritas Automotive.

Radi se o firmi koja je prošle godine imala izvoz od 13 mil EUR samo sa lokacije u Rajlovcu. Za izgradnju i proširenje kapaciteta u prošloj godini uloženo je ukupno 18 mil KM. Na lokaciji u Rajlovcu posluje od 2011. godine, kada su se proizvodnja i logistika odvijale u jednoj hali da bi se do danas razvili u jedan ozbiljan pogon koji ima pet velikih hala površine 14.000 m2. Uz to broj od šest radnika, koliko ih je bilo u 2011. godini, do februara ove godine dostigao je 250 zaposlenih, a u planu je da do 2018. godine imaju 500 zaposlenih radnika.

- Automotive Veritas je firma koja prati skoro sve proizvođače u njemačkoj autoindustriji od Volkswagena, Mercedesa, BMW-a i drugih, tako da oni ovdje imaju jedan veliki zamah kada je u pitanju širenje proizvodnje. Radi se o dosta automatizovanoj proizvodnji, u kojoj radi oko 250 uposlenih, a uz izgradnju objekta koji će se graditi u ovoj godini, planirano je zapošljavanje novih 50 radnika. Za nas su proizvodnja i radna mjesta u proizvodnji vrlo značajna, a ovdje se upotpunosti radi o izvozno orjentisanoj proizvodnji - izjavio je načelnik Efendić.

Prema riječima Malika Ramića, voditelja finansija u firmi Automotive Veritas, ovaj dio firme specijaliziran je za proizvode od plastike.

- Mi primarno snabdijevamo autoindustriju sa nekih 650 vrsta proizvoda i unutar našeg holdinga svi proizvodi od plastike proizvode se u BiH i to od plastičnog granulata do gotovog proizvoda - pojasnio je Ramić.

Amel Tuka se plasirao u polufinale na Evropskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu



Amel Tuka se plasirao u polufinale na Evropskom dvoranskom atletskom prvenstvu u Beogradu.
Naš najbolji atletičar je u Kombank Areni u drugoj grupi kvalifikacija zauzeo drugo mjesto iza Jana Kubiste. Čeh je kroz cilj prošao s vremenom 1:49.21, dok je Tuka ostvario vrijeme 1:49.84.

U subotu su na programu polufinalne utrke i to u 19:25 sati, a finale je u nedjelju u 17:50 sati.

BiH se prvi put povezuje s Belgijom: Od 31. marta letovi na relaciji Sarajevo-Brisel



Međunarodni aerodrom Sarajevo ove godine želi imati milion putnika, a kako bi ostvarili svoj cilj u saradnji sa stranim aviokompanijama, odlučili su proširiti ponudu. Linije sa sarajevskog aerodroma imat će kompanija AtlasGlobal, Swiss, Air Arabia, a TUIFly će prvi put povezati BiH i Belgiju.
Kompanija TUIfly Belgium od 31. marta planira povezati Međunarodni aerodrom Sarajevo s aerodromom Charleroi u Briselu. Inače, to će biti prva avionska veza između Belgije i Bosne i Hercegovine.

"Pregovori s kompanijom TUIfly Belgium su u završnoj fazi. Letovi će biti realizirani dva puta sedmično i to ponedjeljkom i petkom, a u opticaju će biti avioni Boeing 737-7 i Boeing 737-8 sa 149 i 189 sjedišta. Karte za letove se već mogu rezervisati na zvaničnoj web stranici ove aviokompanije. Kako su najavili iz TUIfly kompanije, cijene karata će se kretati od 49 do 219 eura, iako u rezervacijskom sistemu najniža cijena aviokarte sa svim taksama u jednom pravcu iznosi 89 eura, a povratna karta 168 eura. Naravno, cijena karata varira zavisno od slobodnih mjesta i datuma putovanja", kazala je za Klix.ba glasnogovornica sarajevskog aerodroma Sanja Bagarić.

Turski AtlasGlobal je prošle godine postao čarter prevoznik na liniji Sarajevo-Istanbul, a s obzirom na pozitivno iskustvo koje su imali, od ovog ljeta su odlučili uvesti redovnu liniju na ovoj relaciji i tako postati prva avikompanija, pored Turkish Airlinesa, koja će imati letove iz Sarajeva prema glavnom istanbulskom aerodromu Ataturk nakon što je BH Airlines ukinuo tu liniju prije skoro tri godine te prestao raditi.

"Kao što je poznato, na liniji između dva grada leti i Pegasus Airlines, turska niskotarifna kompanija, ali oni u Istanbulu koriste Sabiha Gokcen aerodrom. S obzirom na to da će se sada tri aviokompanije boriti za prevlast na ovoj unosnoj i popularnoj ruti, to će gotovo sigurno biti propraćeno padom cijena karata, a u korist putnika. Pregovori o rasporedu letova su još uvijek u toku. Prema trenutnim informacijama AtlasGlobal planira letjeti četiri puta sedmično za vrijeme ljetne sezone, ali kako kompanija nije u Amadeus programu za prodaju karata, cijene aviokarta se mogu dobiti samo putem njihove web stranice", ističe naša sagovornica.

Osim toga, u ljetnom redu letenja i kompanija Swiss će ponovo uspostaviti letove prema Cirihu, a Air Arabia će nastaviti letove za Sharjah.

"Swiss će prema Cirihu saobraćati srijedom, petkom i nedjeljom, a prema sada raspoloživim podacima najniža cijena u jednom pravcu iznosi blizu 137 eura, dok bi cijene povratnih karata trebale biti od 176 eura. Air Arabia također planira operirati srijedom, petkom i nedjeljom, a od 21. juna planiraju operirati utorkom, četvrtkom i subotom, s dodatnim letom ponedjeljkom. S obzirom na to da i Air Arabia nije u Amadeus programu, cijene aviokarata mogu se provjeriti samo preko njihove stranice", navodi Bagarić.

Qatar Airways je prošle godine najavio letove iz Dohe u Sarajevo, ali Bagarić navodi da pregovori s ovom kompanijom još nisu završeni jer kompanija vrši komercijalnu analizu tržišta i opravdanost uvođenja linije.

"Međunarodni aerodrom Sarajevo daje poticaje za uvođenje novih destinacija, poticaje na bazi broja prevezenih putnika na godišnjem nivou, kao i poticaje za povećanje broja letova te o svemu tome razgovaramo s Qatar Airwaysom, ali je još rano govoriti kada će ta aviokompanija početi operacije na ovoj liniji", kazala je glasnogovornica Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Podsjećamo, Wizz Air je ranije najavio da će od aprila ove godine uspostaviti liniju na relaciji Budimpešta-Sarajevo.

POZITIVNO POSLOVANJE: Operativna dobit Željeznica FBiH veća od 6 miliona KM

Operativna dobit prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju JP Željeznice Federacije BiH u 2016. godini iznosila je 6.279.938 KM.



Operativni prihod kompanije u 2016. godini iznosio je 106.774.182 KM, dok su operativni rashodi iznosili 100.494.244 KM.

„Smanjenje troškova bio je odlučujući faktor za povećanje operativne dobiti kompanije. Troškovi su smanjeni za 4.252.947KM, a najveći udio u smanjenju troškova bilo je dalje smanjenje broja zaposlenih, tj. 122 uposlenika manje u 2016. godini. U posljednje dvije godine broj zaposlenih smanjen je za 316, dok je istovremeno u istom periodu povećan obim poslova u prevozu tereta, što ukazuje na povećanje produktivnosti rada“, izjavio je Enis Džafić, generalni direktor Željeznica FBiH.

Džafić dalje navodi kako je kompanija u 2016. godini, prevezla 8.863.000 tona robe, što je 26.000 tona više u odnosu na 2015. godinu, čime je nastavljen trend povećanja sa stabilnih 20 posto iznad prosjeka EU.

„Očekivali smo i bolji finansijski rezultat u tom smislu, međutim tržište čelika bilo je prošle godine pogođeno recesijom, zbog čega je Arcelor Mittal smanjio obim transporta za 700.000 tona. S druge strane, putničko saobraćanje je manje, a jedan od razloga je privremeno obustavljanje linije Čapljina – Sarajevo zbog rekonstrukcije pruge“, pojašnjava Džafić.


Takođe, očekuje se uvođenje regulative za transport nafte u skladu sa evropskim sigurnosnim i ekološkim standardima, što bi Željeznicama FBiH godišnje donijelo dodatnih oko 25 miliona KM prihoda. S druge strane, planirano je dalje smanjenje troškova kroz nastavak smanjenja broja zaposlenih po principu prirodnog odliva (odlasci u penziju) za 400 ljudi do 2020. godine.

POSLOVNI UZLET "BOSNALIJEKA": Rekordan rast prihoda i profita

Najveća farmaceutska kompanija u Bosni i Hercegovini proslavila je protekle godine svoj 65. rođendan a ta je godina ujedno bila i jedna od najuspješnijih u povijesti kompanije.



Bosnalijek je ostvario prošle godine snažan rast prihoda i dobiti, a i svi drugi parametri pokazuju da je 2016. godina bila izuzetno uspješna za ovo poduzeće.

Bosnalijek je u prošloj godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od 135,8 miliona konvertibilnih maraka, što je za 13,7 miliona KM, odnosno 11% više od prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

Na domaćem tržištu Bosnalijek nastavlja jačati lidersku poziciju, uz rast koji je veći od rasta samog tržišta te kontinuirano povećanje prihoda od prodaje. Zahvaljujući tome svako sedmo pakovanje lijeka koje dođe do krajnjeg potrošača u BiH proizvedeno je u Bosnalijeku.

Nastavljena je ekspanzija izvoza, što je jedan od strateških ciljeva kompanije. Bosnalijek je u 2016. godini bio prisutan na 16 inozemnih tržišta, a 68% ukupnog prihoda ostvareno je van granica BiH. Najznačajnije izvozno tržište i u 2016. godini je bilo tržište Ruske Federacije, gdje je u odnosu na prethodnu godinu ostvaren rast prihoda od prodaje za čak 17%.

Ukupna dobit prije oporezivanja iznosila je 11,8 miliona KM, što je 6% više u odnosu na prethodnu godinu. Aktiva je rasla za 8% i dosegla 229 miliona KM.

Bosnalijek je u 2016. godini izdvojio 11,9 miliona maraka za plaćanje usmjerena na budžetske račune u BiH. Doprinos domaćoj ekonomiji i rastu zapošljavanja u BiH kompanija je dala i kroz otvaranje 51 novog radnog mjesta.

Kao društveno odgovorna kompanija Bosnalijek je donirao više od 300 hiljada KM ugroženim pojedincima i grupama, a kroz redovne stipendije podržano je obrazovanje 76 učenika i studenata, saopćeno je iz Bosnalijeka.

Važno je napomenuti da je Registar vrijednosnih papira FBiH krajem proteklog mjeseca upisao novih 1.000.000 vrijednosnih papira Bosnalijeka nominalne vrijednosti po dionici od 10 KM.

Bila je to peta emisija dionica Bosnalijek po sistemu zatvorene ponude s ciljem dokapitalizacije u vrijednosti 10 miliona KM, u kojoj su postojeći dioničari imali pravo preče kupnje.

Swity u Dubaiu, Vegy i Fruby u hotelima na Jadranskoj obali



Bosanskohercegvački prerađivač voća i povrća Swity d.o.o. iz Gradačca, vlasnik poznatih Vegafruitovih brandova, nakon pokretanja proizvodnje nastavlja sa otvaranjem novih stranih tržišta, ali i sa kontinuitetom širenja već osvojenih za svoje Swity sokove, Fruby džemove i Vegy pasterizirano povrće. Prve količine Swity sokova isporučene su u zemlje Arapskog zaljeva i već se nalaze u poznatom Geant Hipermarketu u Dubaiu.

“Osim tržišta zemalja Arapskog zaljeva, otvorili smo tržište HORECA-e u Hrvatskoj ušavši sa našim brandovima Vegy i Fruby u luksuzne hotele na Jadranskoj obali. Bilježimo trakođer ponovljenu kupnju na tržištima kao što su Njemačka, Slovenija, Crna Gora, sa perspektivom daljeg širenja asortimana na tržištima SAD-a, Danske, Švicarske, i drugih zemalja”, izjavio je Haris Salihbašić direktor Swity d.o.o.

Trenutno od proizvodnje u ovoj fabrici živi 70 radnika i njihovih porodica, ali i nekoliko hiljada kooperanata. U prošloj godini otkupljeno je oko 4.000 tona voća i povrća.

Nakon zaustavljanja rada pogona, krajem prošle godine AS GROUP je preuzela distribuciju svih Vegafruitovih brandova, investirala u ponovno pokretanje proizvodnje, i na taj način spasila radna mjesta.

Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi. Koristi se isključivo svježe voce i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na našem tržištu, nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u EU.

Swity – Jer sadržaj je bitan!

Jedina u regiji: BiH ostvarila suficit sa Austrijom preko 100 mil. eura



Republika Austrija najveći je investitor u Bosni i Hercegovini. Uz austrijske kompanije iz finansijskog sektora, u Bosnu i Hercegovinu ulažu i kompanije iz drugih industrijskih grana. Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini investiralo je 200, a djeluje preko 400 austrijskih kompanija u različitim industrijskim granama koje proizvode, trguju, te nude svoj know-how i usluge.

O tome kakva je trenutačna ulagačka klima iz ugla austrijskih investitora, te da li bi isti nastavili ulagati u Bosnu i Hercegovinu, danas je na press konfereniji govorio Peter Hasslacher, direktor Ureda Trgovinskog savjetnika Ambasade Republike Austrije – Advantage Austria.

“Prva dobra vijest je da je Austrija najveći investitor u BiH što je trend koji drži već nekoliko godina. Kompanije ne gube nadu po pitanju BiH, te su optimistične i spremne za dalje investiranje i zapošljavanje”, kazao je on u uvodnom izlaganju.

“Pored toga, izuzetna vijest je da je robra razmjena između BiH i Austrije ne samo dobra, nego je BiH jedina zemlja iz regije koja ima suficit u robnoj razmjeni za Austrijom u iznosu od 100 miliona eura, dok je vrijednost robne razmjene iznosila 800 miliona eura”, istakao je Hasslacher.

Skok u izvozu bh. kompanija u Austriju desio se 2011. godine, a već 2015. godine trgovinski suficit je iznosio 130 miliona eura.

Po njegovim riječima, najbolje od svega je da i pored ovako dobrih podataka, potencijal za dalji razvoj je ogroman. Kao primjer navodi Republiku Sloveniju sa kojom je Austrija ostvarila robnu razmjenu u vrijednosti od pet milijardi eura, ali ipak nema ostvaren suficit.

“To pokazuje da možemo puno više, posebno u segmentu investicija. Trenutno imamo 200 kompanija iz Austrije koje su investirale u BiH i to najviše u proizvodnji”, naglašava Hasslacher.

Inače, Ured Trgovinskog savjetnika izvršio je anketiranje poslovnih subjekata iz Austrije u Bosni i Hercegovini, te se informisao o prednostima i preprekama za ulaganje.

Prezentirajući detaljnije anketirane podatke, Elvir Delić, prestavnik Advantage Austria kazao je da anketa o investicijskoj klimi u BiH rađena 2016. godine i da je od 200 firmi koliko ih posluje u našoj zemlji, na anketu odgovorilo 66 firmi.

“Kada je u pitanju broj uposlenih, 26 anketiranih firmi je kazalo da planira da zaposli novi broj radnika, dok će 31 firma zadržati postojeći broj zaposlenih. Investicioni volumen će povećati 27 firmi, a njih 30 će ostati na istom nivou”, istakao je Delić.

Na pitanje šta je to kritično i šta bi trebalo promijeniti u poslovnom ambijentu Bosne I Hercegovine, među odgovorima austrijskij kompanija dominira politička stabilnost, birokracija, pravna sigurnost i borba protiv korupcije i kriminala. Pored toga, očekuju pobošljanje infrastrukture, te razvijanje svijesti o kvaliteti.

Svoje impresije o značaju izvoza za razvoj bh. ekonomije podijelio je i Jasmin Hošo, direktor Tondach – Wienerberger BiH, kompanije koja uspješno posluje u BiH više od 20 godina.

Kazao je da su podaci impresivni i da bi bilo super kada bi BiH imala slične rezultate sa ostalim trgovinskim partnerima.

“Suficit od 100 miliona eura zaista imponira i pokazuje da u BiH ima potencijala i skrivenih šampiona koji egzistiraju kako na tržištu BiH, tako i na evropskom tržištu, ali o kojima se malo ili nikako ne govori. To je skriveni potencijal koji ostavlja jako puno prostora za razvoj”, istakao je Hošo.

Ipak i pored toga, dodaje on, BiH sigurno treba mnogo veći udio izvoza u ukupnom GDP-u koji sada iznosi 32 posto što je nedovoljno za ekonomski rast i razvoj zemlje poput BiH.

Navodi da smo vrlo često smo izloženi tome da li razumijemo potrebe i želje onih koji žele investirati u ekonomiju jedne zemlje i opći zaključak je da investitori uglavnom ne nalaze ono što žele.

Kada nekoga pitate zašto investirate u BiH, među najčešćim razlozima navode pravni okvir, stabilnu valutu, jeftinu radnu snagu, povoljnu poreznu politiku, postojanje resursa, itd. Ipak, najvažnija od svega je lokacija.

“Za jednog investitora je najvažnija lokacija i upravo su investitori koji dolaze iz Republike Austrije pokazali na najbolji mogući način da prepoznaju BiH kao potencijalnu lokaciju investiranja. Jer, investicije od preko 2,4 milijarde KM vrlo jasno pokazuje taj trend i privrženost lokaciji investiranja”, kazao je Hošo.

Poručio je da se treba raditi na bh. ambijentu da bi bio još konkurentniji za investicije, a mišljenja je da strana ulaganja ne štete BiH nego da su uz domaća put ka stabilnijoj budućnosti.

NI MESSI, NI RONALDO, NI LEWANDOWSKI: Armin Hodžić je najbolji napadač Europe, pogađa svakih 38 minuta

Računajući i pripremne susrete, Armin Hodžić ove je godine postigao već 12 golova



Armin Hodžić bez dvojbe je najveće iznenađenje Dinama u prve tri utakmice proljetnog dijela sezone. Zahvalni napadač u tih je 270 minuta poentirao čak sedam puta, odveo Dinamo do sve tri pobjede. Armin Hodžić tako je postigao sedam (od devet!) Dinamovih golova ovoga proljeća, preostala dva dodao je Ante Ćorić. Sasvim je jasno kako BiH napadač djeluje drugačije nego u jesenskom dijelu sezone, a čini se kako je Ivajlo Petev uspio pronaći napadača u kojeg se konačno može pouzdati.

Još od prvog dana priprema sve je Hodžiću išlo na ruku. Angelo Henriquez prvo je s reprezentacijom Čilea sudjelovao na Kina kupu (na kojem nije ni zaigrao!), pa očekivano zakasnio na prvi dio priprema. Hodžić je odmah iskoristio priliku, kroz rad i zalaganje na treninzima uhvatio mjesto u početnoj postavi. Bar za pripreme u Turskoj, a pokazat će se i dulje. Angelo Henriquez iz Kine se vratio prilično razočaran, bez dobivene prilike, ali svjestan kako je izgubio i dobar dio priprema

Pripreme u Turskoj također su otišle u "jednom smjeru"; Hodžić je igrao dobro i redovito zabijao. U osam prijateljskih susreta postigao čak pet pogodaka (Triglav Kranj, Slovan Bratislava, Zorja Lugansk, Sileks, Dinamo Brest) i bio najboljih strijelac modrih priprema. Kroz pripremni period imao je i najveću minutažu (472 odigrane minute), potpuno opravdao svoju prigodu.

Angelo Henriquez na pripremama se i ozlijedio, pa u dva nastupa upisao tek 90 minuta. Zabio jedan gol (protiv Žiline), na istoj utakmici i zapucao kazneni udarac. Čileanskom napadaču vjerojatno nije najbolje "sjeo" niti odlazak Juniora Fernandesa u Alanyaspor, još do zime najboljeg prijatelja u modroj svlačionici...
Armin Hodžić proteklih je dana potpisao novi petogodišnji ugovor s Dinamom, a svakodnevno ga u Maksimiru možete vidjeti s velikim osmijehom na licu. Uvijek spremnog za šalu, uvijek spremnog za svoj bosanski humor. Jednostavno, Hodžić danas uživa u modrom klubu, svjestan kako je postao prava modra "devetka". Bez obzira na broj na dresu i prva napadačka opcija Ivajla Peteva.

Bugarski stručnjak često je kroz jesen kritizirao svoje napadače, tvrdio kako moraju početi zabijati. A sada mu se želja ispunila. Armin Hodžić zabija na sve moguće načine; s bijele točke, glavom, pa ako treba i "ni iz čega". Kao u Vinkovcima kada je kod svog prvog gola okrenuo Zgrablića pa pravom bombom "probušio" Matkovića. Dinamo je čini se dobio pravog nadapača, samo se još treba dokazivati u kontinuitetu.

A kako se u životu jednog napadača sve brzo mijenja najbolje pokazuje i njegova ovosezonska statistika. Hodžić je u prvom dijelu sezone u 15 nastupa postigao samo tri pogotka, a to nikako nije izgledalo dobro. No, te se brojke brzo mijenjaju, pa Hodžić sada u 18 nastupa ove sezone ima i 10 postignutih pogodaka.

Robert Lewandowski u velikoj je formi otvorio godinu, pa u 2017. ima prosjek od 72 minute za gol, Leo Messi 106 minuta.

SAMO DA PONOVIM VIJEST...


Jedina u regiji: BiH ostvarila suficit sa Austrijom preko 100 mil. eura



Republika Austrija najveći je investitor u Bosni i Hercegovini. Uz austrijske kompanije iz finansijskog sektora, u Bosnu i Hercegovinu ulažu i kompanije iz drugih industrijskih grana. Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini investiralo je 200, a djeluje preko 400 austrijskih kompanija u različitim industrijskim granama koje proizvode, trguju, te nude svoj know-how i usluge.

O tome kakva je trenutačna ulagačka klima iz ugla austrijskih investitora, te da li bi isti nastavili ulagati u Bosnu i Hercegovinu, danas je na press konfereniji govorio Peter Hasslacher, direktor Ureda Trgovinskog savjetnika Ambasade Republike Austrije – Advantage Austria.

“Prva dobra vijest je da je Austrija najveći investitor u BiH što je trend koji drži već nekoliko godina. Kompanije ne gube nadu po pitanju BiH, te su optimistične i spremne za dalje investiranje i zapošljavanje”, kazao je on u uvodnom izlaganju.

“Pored toga, izuzetna vijest je da je robra razmjena između BiH i Austrije ne samo dobra, nego je BiH jedina zemlja iz regije koja ima suficit u robnoj razmjeni za Austrijom u iznosu od 100 miliona eura, dok je vrijednost robne razmjene iznosila 800 miliona eura”, istakao je Hasslacher.

Skok u izvozu bh. kompanija u Austriju desio se 2011. godine, a već 2015. godine trgovinski suficit je iznosio 130 miliona eura.

Po njegovim riječima, najbolje od svega je da i pored ovako dobrih podataka, potencijal za dalji razvoj je ogroman. Kao primjer navodi Republiku Sloveniju sa kojom je Austrija ostvarila robnu razmjenu u vrijednosti od pet milijardi eura, ali ipak nema ostvaren suficit.

“To pokazuje da možemo puno više, posebno u segmentu investicija. Trenutno imamo 200 kompanija iz Austrije koje su investirale u BiH i to najviše u proizvodnji”, naglašava Hasslacher.

Inače, Ured Trgovinskog savjetnika izvršio je anketiranje poslovnih subjekata iz Austrije u Bosni i Hercegovini, te se informisao o prednostima i preprekama za ulaganje.

Prezentirajući detaljnije anketirane podatke, Elvir Delić, prestavnik Advantage Austria kazao je da anketa o investicijskoj klimi u BiH rađena 2016. godine i da je od 200 firmi koliko ih posluje u našoj zemlji, na anketu odgovorilo 66 firmi.

“Kada je u pitanju broj uposlenih, 26 anketiranih firmi je kazalo da planira da zaposli novi broj radnika, dok će 31 firma zadržati postojeći broj zaposlenih. Investicioni volumen će povećati 27 firmi, a njih 30 će ostati na istom nivou”, istakao je Delić.

Na pitanje šta je to kritično i šta bi trebalo promijeniti u poslovnom ambijentu Bosne I Hercegovine, među odgovorima austrijskij kompanija dominira politička stabilnost, birokracija, pravna sigurnost i borba protiv korupcije i kriminala. Pored toga, očekuju pobošljanje infrastrukture, te razvijanje svijesti o kvaliteti.

Svoje impresije o značaju izvoza za razvoj bh. ekonomije podijelio je i Jasmin Hošo, direktor Tondach – Wienerberger BiH, kompanije koja uspješno posluje u BiH više od 20 godina.

Kazao je da su podaci impresivni i da bi bilo super kada bi BiH imala slične rezultate sa ostalim trgovinskim partnerima.

“Suficit od 100 miliona eura zaista imponira i pokazuje da u BiH ima potencijala i skrivenih šampiona koji egzistiraju kako na tržištu BiH, tako i na evropskom tržištu, ali o kojima se malo ili nikako ne govori. To je skriveni potencijal koji ostavlja jako puno prostora za razvoj”, istakao je Hošo.

Ipak i pored toga, dodaje on, BiH sigurno treba mnogo veći udio izvoza u ukupnom GDP-u koji sada iznosi 32 posto što je nedovoljno za ekonomski rast i razvoj zemlje poput BiH.

Navodi da smo vrlo često smo izloženi tome da li razumijemo potrebe i želje onih koji žele investirati u ekonomiju jedne zemlje i opći zaključak je da investitori uglavnom ne nalaze ono što žele.

Kada nekoga pitate zašto investirate u BiH, među najčešćim razlozima navode pravni okvir, stabilnu valutu, jeftinu radnu snagu, povoljnu poreznu politiku, postojanje resursa, itd. Ipak, najvažnija od svega je lokacija.

“Za jednog investitora je najvažnija lokacija i upravo su investitori koji dolaze iz Republike Austrije pokazali na najbolji mogući način da prepoznaju BiH kao potencijalnu lokaciju investiranja. Jer, investicije od preko 2,4 milijarde KM vrlo jasno pokazuje taj trend i privrženost lokaciji investiranja”, kazao je Hošo.

Poručio je da se treba raditi na bh. ambijentu da bi bio još konkurentniji za investicije, a mišljenja je da strana ulaganja ne štete BiH nego da su uz domaća put ka stabilnijoj budućnosti.

Počela izgradnja stambeno-poslovnog objekta Sarajevo Tower





U sarajevskom naselju Pofalići, u ulici Kolodvorska, počela je izgradnja stambeno-poslovnog objekta Sarajevo Tower nakon više od dvije godine zakašnjenja.
Nakon što su riješeni svi imovinsko-pravni sporovi počela je izgradnja najveće stambene zgrade u Bosni i Hercegovini.

Iako je ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Čedomir Lukić ranije za Klix.ba kazao da će gradnja početi ovog ljeta, s realizacijom se krenulo nešto ranije.

Projekt izgradnje stambeno-poslovnog objekta predstavljen je još 7. aprila 2015. godine, a nakon brojnih tužbi, žalbi i upravnih sporova, sve je riješeno i konačno je izdata pravosnažna urbanistička saglasnost.

Sarajevo Tower, koji će biti smješten u blizini Hitne pomoći, tačnije u ulici Kolodvorska, imat će površinu od 76.000 kvadratnih metara, 334 stambene jedinice i fleksibilni sistem koji odobrava prepakiranje jedinica u zavisnosti od potreba tržišta. Zgrada će imati 507 parking mjesta, 7.223 kvadratna metra poslovnog prostora, a kvalitet materijala koji će se ugrađivati u objekt je, kako tvrde investitori, u skladu s najstrožijim standardima iz oblasti građevinarstva.

Sarajevo Tower je investicija od 100 miliona konvertibilnih maraka koju će bosanskohercegovački ANS Drive podijeliti s kuvajtskom kompanijom "Smart Invest".

Stambeni prostor u zgradi će zauzimati blizu 60.000 kvadratnih metara. Zgrada će imati dva prilaza za građane i jedan poseban cestovni pristup iz Kolodvorske ulice. Tri etaže će biti podzemne, od kojih će dvije biti garaže, a jedna će sadržavati hipermarket. Prizemlje i dva sprata bit će poslovni, a ostali spratovi bit će stambeni.

Zgrada će imati osam brzih liftova koji će se penjati i spuštati brzinom od 2,5 metara u sekundi te dva teretna lifta. Interesantna činjenica jeste da će na 25. i 26. spratu biti smješteni etažni stanovi s vrtovima s pogledom na grad.

Novih pet aviolinija s Tuzlanskog aerodroma, stiže još jedan avion



Međunarodni aerodrom Tuzla nastavlja svoj razvoj. U toku marta na tuzlanskoj pisti bit će postavljen novi avion, a lepeza usluga širi se s pet novih destinacija.
Najveći niskotarifni avioprevoznik u centralnoj i istočnoj Evropi Wizz Air na pisti tuzlanskog aerodroma 27. marta postavit će i drugi avion Airbus A320 sa 180 putničkih mjesta.

Vrijednost investicije je 98 miliona dolara, a kompanija se na taj korak odlučila prije svega zbog uspostave novih pet linija.

Riječ je o letovima za Bratislavu, Keln, Friedrichshafen, Nuremberg i Vaxjo.

Karte su već u prodaji, a prvi putnici će za Vaxjo poletjeti 23. marta, Bratislavu, Keln i Friedrichshafen nakon četiri dana, dok je prvi let za Nuremberg najavljen za dan kasnije.

Kako je za Klix.ba rekao direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović, uspostavljanjem novih linija ostvarit će dodatnu finansijsku korist.

"Na ovaj način mi produbljujemo saradnju s Wizz Airom. S pet novih destinacija naš aerodrom će biti otvoren, odnosno uspostavit će zračnu liniju s ukupno 16 destinacija. Ovo također znači i veći broj putnika na Međunarodnom aerodromu Tuzla", izjavio je Karasalihović.

S druge strane, iz kompanije Wizz Air ranije su kazali da uspostavom novih linija očekuju povećanje broja putnika za 87 posto.

Karasalihović ističe i da je Wizz Air objavio novi red letenja za ljetnu sezonu u kojem se nalaze i nove destinacije.

"Za sve destinacije izuzev Londona letovi će se odvijati minimalno tri puta sedmično", pojasnio je direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Prema projekcijama menadžmenta Međunarodnog aerodroma Tuzla, usluge ovog aerodroma u toku 2017. godine trebalo bi koristiti 480.000 putnika, što je u odnosu na godinu ranije više za blizu 170.000 osoba.

"U tom pravcu se i odvija naša pretpostavka te smo u mjesecu januaru imali 25.000 putnika", dodaje Karasalihović.

U ovoj godini planirano je i zapošljavanje novih zaposlenika, shodno potrebama nesmetanog rada aerodroma.

Telegraph preporučio našu zemlju turistima: 10 zanimljivih činjenica o BiH



https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... /170303060

Zvanično: Bingo prestigao Konzum i postao novi lider na tržištu







Domaći trgovinski lanac Bingo prestigao je Konzum po prodaji u 2016. godini i tako postao tržišni lider, izvještava poslovni portal BiznisInfo na osnovu podataka međunarodne organizacije za istraživanje tržišta Euromonitor.

Euromonitor je, naime, objavio izvještaj o maloprodajnom tržištu u BiH za 2016. u kojem se navodi da je kompanija Bingo „novi tržišni lider“ i da je prestigla Konzum po ukupnoj prodaji.

U izvještaju se navodi da je stanje u maloprodajnom sektoru u BiH stabilnije nego ukupno stanje u ekonomiji.

Maloprodajni sektor je nastavio rast prošle godine, zahvaljujući solidnim ekonomskim kretanjima, rastu posjeta BiH i tehnološkom napretku.

Solidna ekonomska kretanja u zemlji povećala su prodaju prehrambenih namirnica dok je usljed rasta posjeta došlo i do porasta prodaje neprehrambenih proizvoda. Kada se govori o tehnološkom napretku, tu se misli na korist od društvenih mreža u reklamiranju i prodaji putem interneta, koja je također u porastu.

U izvještaju se navodi da je primijetan trend da prodavnice koje nude neprehrambenu robu sele svoje radnje s ulica u tržne centre. Naime, ljudi na ulicama obično idu za svojim poslom, šetaju, idu na ručak ili se druže, dok u šoping centrima najčešće kupuju, zbog čega je ovaj trend razumljiv.

Najjači trend je ostao nepromijenjen, a to je konsolidacija od strane najvećih lanaca, koji preuzimaju male trgovine.

„Dva lanca su se odvojila od ostatka konkurencije, regionalni lanac Konzum i domaći Bingo. Ova dva igrača imaju znatnu finansijsku pomoć od velikih institucionalnih investitora i bankarskih konzorcija koji su prepoznali potencijal maloprodajnog tržišta u BiH“, navodi se u izvještaju i dodaje da je prošle godine Bingo preuzeo lidersku poziciju od Konzuma.

Dok je Bingo kao glavne prednosti koristio niske cijene i podršku domaćim proizvodima, Konzum je korist sticao od atraktivnih lokacija u urbanim oblastima. No, Konzum gubi bitku s Bingom u prehrambenom sektoru pa će se vjerovatno više orjentisati na veleprodaju, neprehrambeni sektor i internet prodaju.

Za razliku od Binga koji ima još dosta prostora za ekspanziju i koji će nastaviti ubrzano rasti, Konzum se vjerovatno neće više širiti.



Detalj iz izvještaja Euromonitora
U dokumentu se dodaje da međunarodni igrači napuštaju tržište prehrambenih proizvoda, obeshrabreni sve većom „osjetljivošću“ potrošača na cijene ali i zbog sve veće okrenutosti stanovništva domaćim proizvodima.

No, njihov interes raste u neprehrambenom sektoru gdje će vjerovatno doći do snažnog rasta. Neprehrambeni sektor maloprodaje, naime, ima manje velikih igrača u konkurenciji i mnogo je „nezreliji“ i manje konsolidovan od prehrambenog sektora.

U izvještaju se navode predviđanja da će maloprodajni sektor nastaviti rasti u narednom periodu s popravljanjem ekonomske situacije u državi i jačanjem kupovne moći stanovništva.

Dodaje se da će maloprodajni trgovački lanci nastaviti ekspanziju u neprehrambeni sektor čime će utjecati na rezultat kompanija koje se bave isključivo neprehrambenim proizvodima, odnosno oduzet će im dio kolača.

Internet prodaja je, navodi se u dokumentu, sektor s najviše potencijala, ali nijedan domaći i strani lanac nije do sada našao formulu kako da je uspješno adaptira i privuče domaće kupce.

Na kraju, podsjetimo da je BiznisInfo bio prvi medij koji je još u septembru prošle godine objavio da će Bingo tokom 2016. godine prestići Konzum, a naš tekst tada su prenijeli svi domaći i regionalni mediji. S obzirom da finansijski izvještaji za 2016. godinu nisu dostupni javnosti, izvještaj Euromonitora je prva zvanična potvrda te informacije.

https://www.klix.ba/biznis/kotlovi-na-p ... /170307010

Raste izvoz iz BiH u Njemačku, u 2016. dostigao vrijednost od 622 miliona eura



Njemačka vanjska trgovina sa zemljama jugoistočne Evrope je i u 2016. godini zabilježila rast. Sa plusom od 6,1 posto, rast je čak i natprosječno velik u odnosu na ukupnu vanjsku trgovinu Njemačke koja se povećala za 0,9 posto.
Dok je Savezni ured za statistiku objavio da je ukupan njemački izvoz porastao za oko jedan posto, isporuke u 13 zemalja jugoistočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Kosovo, Albanija, Rumunija, Bugarska, Grčka, Mađarska, Turska) u 2016. su porasle za 4,25 posto na ca. 79 milijardi eura. To je porast za više od tri milijarde eura u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, uvoz iz ovih zemalja je porastao za 8,36 posto na 69,3 milijardi eura.

"Ovakav razvoj je dijelom rezultat povećane konkurentnosti preduzeća iz zemalja jugoistočne Evrope, a dijelom i promjena koje se tiču tržišta dobavljača, gdje je znatno primjetno povlačenje njemačkih kupaca iz Azije i preorjentisanje na dobavljačka tržišta u jugoistočnoj Evropi. Osim toga, zemlje poput Rumunije i Hrvatske, nakon početnih napora i prilagođavanja standardima Evropske unije, sada sve više profitiraju od integrisanja u unutrašnje tržište EU", rekao je Martin Gaber, zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini.

Uporedimo li apsolutnu vrijednost, najveći rast izvoza u 2016. godini ostvaren je u trgovini sa Mađarskom (47,7 milijardi eura), Turskom (37,3 milijardi eura) te Rumunijom (26 milijardi eura).

Vanjskotrgovinska razmjena sa Bosnom i Hercegovinom je u odnosu na prethodnu godinu zabilježila rast od 3,1 posto te je iznosila 1,45 milijardi eura. U Bosnu i Hercegovinu je iz Njemačke izvezena roba u vrijednosti od 827 miliona eura, dok je uvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio 622 miliona eura, što je za 33 miliona više nego u 2015. godini.

"Iz ugla Bosne i Hercegovine, veoma je pozitivna vijest da je prije svega njemački uvoz iz ove zemlje porastao za 5,5 posto. To još jedan dokaz da su bosanskohercegovačke kompanije na pravom putu, jer je izvoz ključ rasta i uspjeha", dodao je Gaber.

https://www.zenicablog.com/videofoto-tr ... iliona-km/

https://m.youtube.com/watch?v=qbKn8rx9guw

Prije cca. mjesec prolazim u sumrak iza Velepekare, i u krugu vidim nesta sumnjivo... Visoko postavljen 1 far, usamljen... Kad lokomotiva dovukla 7 vagona zita u silose tamo... A meni drago... Najzad zdrav razum makar i na samo moment... Pomislih fala bogu neko u AS grupi razmislja... Dugorocnije... Onda se sjetih da su proslo ljeto angazovali neku gradj.firmu da poprave taj industrijski kolosjek, da voz moze doci... 7 vagona zita mijenja barem 15-18 kamiona slepera istog tereta...

Prevent grupacija zatvara pogon u Madjarskoj i seli ga u Bosnu i Hercegovinu....iako su Madjari nudili i novcane subvencije...

http://diepresse.com/home/wirtsch ... ngarn

PROMET “BINGA” 732,8, A “KONZUMA” 696,4 MILIONA KM


Kao što to i tržišni udio pokazuje, “Bingo” je najveći promet imao u supermarketima i hipermarketima – 357,8, odnosno 331,8 miliona maraka, dok je “Konzum” u supermarketima i hipermarketima prometovao s 278,8 i 162,8 miliona maraka. “Konzum” je veći promet ostvario u tradicionalnim prodavnicama, 254 miliona maraka, a “Bingo” 43,2 miliona maraka. “Bingo” i “Konzum” imaju dva različita koncepta, dva različita pristupa trgovini i u tome je ključ “Bingovog” uspjeha.




Trgovački lanac “Bingo” preuzeo je na bh. tržištu lidersku poziciju od “Konzuma”, regionalnog trgovačkog lanca u vlasništvu hrvatskog biznismena Ivice Todorića.

Objavio je to “Euromonitor”, vodeća svjetska agencija za marketing i tržišna istraživanja. Međutim, ono što je našoj javnosti ostalo nepoznato jesu konkretni podaci o udjelu u prodaji i ukupnom prometu. “Euromonitor” je ove podatke ekskluzivno ustupio magazinu Stav.

“Bingo” je prošle godine imao udio u maloprodaji od 10 posto, nasuprot 9,5 posto “Konzuma”. Supermarketi i hipermarketi najveća su snaga “Binga” jer u ovim segmentima “Bingo” drži 33,5 posto, odnosno 53,5 posto tržišta, dok “Konzum” u ova dva segmenta ima udio 26,10 posto, odnosno 26,20 posto. “Konzum” je bolji samo u segmentu tradicionalnih prodavnica (male prodavnice) s udjelom od 58 posto, za razliku od “Binga”, koji tu ima udio od 9,9 posto. “Bingo” je u 2016. godini ostvario promet od 732,8 miliona maraka, a “Konzum” u BiH 696,4 miliona maraka.

Kao što to i tržišni udio pokazuje, “Bingo” je najveći promet imao u supermarketima i hipermarketima – 357,8, odnosno 331,8 miliona maraka, dok je “Konzum” u supermarketima i hipermarketima prometovao s 278,8 i 162,8 miliona maraka. “Konzum” je veći promet ostvario u tradicionalnim prodavnicama, 254 miliona maraka, a “Bingo” 43,2 miliona maraka. “Bingo” i “Konzum” imaju dva različita koncepta, dva različita pristupa trgovini i u tome je ključ “Bingovog” uspjeha.

Naime, “Konzum” se fokusira na tradicionalne prodavnice, male svugdje dostupne objekte, u svakoj ulici i mahali. S druge strane, “Bingo” je fokusiran na velike trgovačke centre izvan gradova. Za male, usputne kupovine pogodniji je “Konzum”, ali za veliku kupovinu ipak je isplativije otići u “Bingo” jer njihovi trgovački centri imaju sve što je potrebno za praktičnu kupovinu. Upravo iz tog razloga, kupci se sve više okreću takvom načinu kupovine, jer nemaju vremena stalno ulaziti u male prodavnice na ulici i kupovati pomalo. “Konzum” posluje u okviru društva “Agrokor”, koje pod svojim okriljem drži veliki broj kompanija iz prehrambenog sektora, što mu omogućava da ima vlastite proizvode na svojim policama koje može prodavati po nižoj cijeni od konkurencije. No, i “Bingo” je krenuo s istim konceptom.

Tuzlanska firma kupila je nekoliko kompanija u stečaju, koje su bile poznate u prehrambenom sektoru Jugoslavije. Danas su te kompanije, nakon višegodišnjih problema, ponovo uspješne. Primjer su “Majevica” iz Srebrenika i “Semberka” iz Janje. Njihove proizvode sada možete naći na policama “Binga”, ali i drugih prodavnica. Osim toga, “Bingo” je uložio dosta novca u osnivanje farmi koka nosilja i tovnih pilića te sada na njihovim policama možete naći jaja i piletinu iz njihove vlastite proizvodnje.

Osim toga, “Bingo” je finansirao i pokretanje proizvodnje u tuzlanskoj “Diti”, te pomogao da firma opstane. Međutim, sve bi to bilo beznačajno da “Bingo” nema pošten pristup prema dobavljačima, posebno prema malim kompanijama. Naime, male bh. firme najčešće ističu da od “Konzuma” moraju čekati isplatu po nekoliko mjeseci, dok “Bingo” plaća odmah, odnosno na kraju mjeseca.



http://www.cornflips.ba/

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/tu ... tiku/75601

Počinje izgradnja stambeno-poslovnog objekta Veneto Otoka




Na sarajevskoj Otoci u blizini Grasa počeli su radovi na izgradnji stambeno-poslovnog objekta „Veneto Otoka“, izvještava Indikator.ba.

Mašine su ušle na prostor na uglu ulica Bulevar Meše Selimovića i Srđana Aleksića gdje su prethodno uklonjeni ostaci bivšeg pogona Aluveneto, kako bi pripremile gradilište za početak radova.
Veneto Otoka će u suterenu imati dva nivoa garažnog prostora. U prizemlju objekta i na galeriji predviđeni su poslovni prostori, a na etažama I – X stanovi površine od 50 -117 m2. Na etažama XI i XII projektovani su penthouse-LOFT stanovi sa velikim zelenim terasama i atraktivnim panoramskim pogledom na grad.

Objekat je projektovala projektantska kuća Kvadrat d.o.o. za potrebe investitora Aluveneto d.o.o. Sarajevo (pod kontrolom i u 100% vlasništvu Unioninvest d.d. Sarajevo).
Izgradnjom Veneto Otoke upotpuniće se novo stambeno naselje koje je nastalo Tibra-Pacifik-ovom izgradnjom kompleksa Nova otoka.

http://www.veneto-otoka.ba/bh/

Najbolja voda na svijetu, najjeftinija u BiH





Tešanjski kiseljak nedavno je na prestižnom takmičenju u Sjedinjenim Američkim Državama dobio zlatnu medalju, odnosno proglašen je najboljom vodom na svijetu, o čemu su izvijestili svi mediji u BiH.

No, ono što zapada za oko je da je ova voda ubjedljivo najjeftinija na policama marketa u BiH.

Flaša od dva litra mineralne vode košta samo 0,50 KM, što je ubjedljivo najniža cijena, u nekim slučajevima dvostruko niža od konkurencije.

Sa svjetski dokazanim kvalitetom i tako niskom cijenom, očekivalo bi se da je ova voda tržišni lideri, ali to ipak nije slučaj.

Možda je jedan od razloga što se Tešanjski kiseljak i dalje ne može naći u mnogim prodavnicama, odnosno nema zastupljenost na policama kakvu zaslužuje.

Navodno postoji strah “velikih igrača” da im Tešanjski kiseljak ne pomrsi račune.

Inače, firma Zema iz Tešnja, proizvođač ove mineralne vode ali i sokova, planira ove godine investirati 1,5 miliona KM u povećanje kapaciteta proizvodnje.

Sa novim ulaganjima zaposlit će i više od 50 ljudi u naredne dvije godine. Sada, u ovoj firmi radi 30 radnika.

U firmu Zema u posljednje tri godine uloženo je više od 5 miliona KM za kupovinu opreme od najpoznatijih svjetskih proizvođača.

Sve to pokazuje da će ova voda u narednom periodu biti ozbiljan konkurent za lidersku poziciju u ovom segmentu tržišta.

Dokazani kvalitet, niska cijena, spremnost za rad i ulaganje, kao i činjenica da se radi o domaćoj kompaniji (na šta kupci u BiH polažu sve više računa), garant su razvoja i uspjeha ove kompanije.

https://www.klix.ba/biznis/hifa-oil-kup ... /170320076