nekoliko interesantnih izjava resornog ministra iz navedenog teksta:Oživljavanje privredne grane koja zahvaljujući svojim prihodima može graditi državu
NERMIN DŽINDIĆ: Namjenska industrija je dio plana Reformske agende
Objavljeno: 15. 11. 2015 - 09:06 Novosti » Teme A A A Times Arial
NERMIN DŽINDIĆ: Namjenska industrija je dio plana Reformske agende
Džindić: Povećati učešće Vlade u kapitalu
Goraždani koji su u preduzeću za proizvodnju eksploziva i municije pod nekadašnjim nazivom “Pobjeda” zarađivali hljeb sjećaju se zlatnih vremena namjenske industrije kada se njihovim sredstvima gradilo i Sarajevo.
Muhamed Hadžić u ovoj je firmi proveo četiri decenije i zaradio penziju. Kaže kako su svojevremeno čak i čuveni sarajevski neboderi Momo i Uzeir izgrađeni zahvaljujući prihodima iz namjenske proizvodnje, te da ponovo dolazi vrijeme kada bi državu mogle graditi ovakve fabrike.
Poseban značaj
Danas je goraždanska industrija eksploziva “Ginex”, jedina od četiri kompanije nastale podjelom bivše “Pobjede”, ostala u većinskom vlasništvu Federacije BiH, te svojim poslovanjem pokazala da država može računati na neograničene mogućnosti koje diktira potražnja na svjetskom tržištu.
“Ginex” je 1998. startao sa 180 uposlenih, a danas u njemu radi više od 500 radnika, izvozi u oko 40 zemalja svijeta, investira u izgradnju novih pogona i proizvoda, a od dijela fabrike koja je tokom rata srušena, pa čak i padala u ruke agresoru, napravljeno je čudo.
“Ginex” Goražde: Ima više od 500 radnika, izvozi u oko 40 zemalja
- To je očigledan primjer da i novi ministar i Vlada trebaju ići ka cilju da takve firme treba ukrupnjavati i jačati, da privatne fondove, tzv. PIF-ove, treba potiskivati i da država treba doći do što većeg procenta vlasništva u njima. U tim firmama poštuju se Zakon o radu, kolektivni ugovor i sve naknade koje pripadaju radniku su ispoštovane. Naravno, s plaćom nismo zadovoljni, jer to je proizvodnja s posebnim uvjetima, ali, ako Bog da, i plaća će biti bolja. S druge strane, u većini privatiziranih kompanija koje se bave sličnom proizvodnjom plaće i topli obrok su mnogo manji, sve je duplo gore, jer ti poslodavci gledaju samo da što više para izvuku preko leđa radnika - kaže Muhamed Hadžić, danas predsjednik Sindikata metalaca Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) i član Glavnog odbora Sindikata metalaca FBiH.
Premijer BPK Emir Oković (SDA) ističe kako je namjenska industrija jedna od najperspektivnijih u svijetu, a činjenica da je dio industrijske zone “Pobjeda” ostao u državnom vlasništvu, od posebnog je značaja za BPK i FBiH.
Hadžić: PIF-ove treba potiskivati
- Jedan od najvažnijih efekata je sigurno zapošljavanje i zadržavanje stanovništva na ovim prostorima. Donošenjem zakona o industrijskim zonama Vlada BPK je stvorila zakonodavni okvir za uređenje i razvoj, te stvorila uvjete i za ulaganje u industrijske zone. Podržali smo izgradnju parking prostora s ciljem rasterećenja pristupa zoni, a u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša FBiH u posljednjoj smo fazi projekta prečišćavanja otpadnih voda. Od Vlade FBiH očekujemo da osigura sve preduvjete za nastup proizvoda ove industrije na svjetskom tržištu, kao i da podstiče daljnji razvoj ove industrije - kaže Oković za naš list te dodaje da je izuzetno bitno da ne dođe do ulaska neprovjerenog kapitala u kompanije poput “Ginexa”.
Novi federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić (SBB) istakao je u razgovoru za naš list kao jedan od prvih ciljeva razvoj namjenske proizvodnje.
Prednjače goraždanski „Ginex“ te konjički “Igman”, koji ima oko 1.000 zaposlenih i već potpisane ugovore vrijedne 110 miliona KM za naredne tri godine.
Dvije firme imaju popunjene kapacitete za naredne dvije godine, što nam daje signal i pali lampicu da moramo razmišljati o dodatnim kapacitetima. Profit namjenske industrije je značajan i sigurno će se koristiti, prema Reformskoj agendi, za multipliciranje takvih firmi - kaže Džindić.
Oković: Zapošljavanje i zadržavanje stanovništva
Borba na tenderima
Dodaje da je razvoj namjenske industrije dio plana Reformske agende. Za sada otkriva da će reforme podrazumijevati i uvezivanje kompanija radi njihovog jedinstvenog nastupa na tržištu, ali i da neke firme neće moći preživjeti, jer se bave proizvodnjom koju tržište ne traži.
- Neka firma proizvodi dijelove ili komponente koje više nisu atraktivne na svjetskom tržištu. Ta firma ne može opstati, jer u međuvremenu nije ulagala u razvoj i pratila trendove u ovoj industriji u svijetu. Uskoro ću objaviti koje firme će ići u daljnju utrku, koje će se pridružiti kojima i od kojih firmi ćemo dio biznisa prenijeti u neke druge firme da ih pokušamo oživjeti. Jedna od mojih prvih ideja je da ću tražiti saglasnost Vlade da mi odobre da dio programa iz jedne firme preselim u drugu firmu koja nema puno posla, a ima sredstva na kojima može to proizvesti. Dakle, da prvoj firmi pomognemo da prije vremena isporuči robu kupcu, a drugoj da osjete da su još važni i da se trebaju aktivno uključiti u borbu na tenderima - ističe Džindić.
Primjer sarajevskog “Zraka”
Preduzeća u koje je Vlada FBiH u proteklom period ulagala, dok su PIF-ovi kao suvlasnici bili pasivni i čekali da pokupe kajmak, bit će ojačana dokapitalizacijom.
- Vlada FBiH je u prethodnom periodu uložila mnogo više nego iko drugi, tako da ćemo povećati njeno učešće u kapitalu pojedinih firmi. Kroz razne subvencije pomoći ćemo na različite načine. Vlada je pomogla tim firmama da prežive dok fondovi nikad nisu imali ozbiljnu namjeru da se i oni uključe. Imamo primjer “Zraka” u Sarajevu, koji ima 120 zaposlenih, ugovore za 3,5 miliona KM da rade, ali ne mogu jer nemaju sredstva, blokiran im je račun. Mislite da je iko iz tih privatnih fondova došao i predložio da zajedno uložimo po milion kako bi ta firma prevazišla situaciju i za dvije godine bila “Ginex” - pojašnjava Džindić.
•2.693 radnika trenutno rade u namjenskoj industriji u FBiH
•7 % veći broj zaposlenih nego prethodne godine
•100 miliona KM prihodi za devet mjeseci 2015.
•55 zemalja širom svijeta u koje izvoze naše kompanije namjenske industrije
Autor: A. BAJRAMOVIĆ
zajednicki nastup je moguc npr. ako imas proizvodjaca oruzja i municije. u bosni je to jedino slucaj sa BNT i PRETIS.Za sada otkriva da će reforme podrazumijevati i uvezivanje kompanija radi njihovog jedinstvenog nastupa na tržištu,
neko je najebo. ali ko?- Neka firma proizvodi dijelove ili komponente koje više nisu atraktivne na svjetskom tržištu. Ta firma ne može opstati, jer u međuvremenu nije ulagala u razvoj i pratila trendove u ovoj industriji u svijetu.
a ovo je tek misteriozno:
postoje samo dvije firme sa viskom posla IGMAN i GINEX. koja druga tvornica namijenske moze preuzeti neki od ova dva proizvodna programa. u slucaju IGMAN-a to bi jedino mozda mogla PTG. ali tu se Nermin pita koliko i ja jer je to americka tvornica municije u gorazdu.Jedna od mojih prvih ideja je da ću tražiti saglasnost Vlade da mi odobre da dio programa iz jedne firme preselim u drugu firmu koja nema puno posla, a ima sredstva na kojima može to proizvesti















