Forum Klix.ba

Nastavljeni radovi na južnoj longitudinali: Gradi se kružni tok i pothodnik




Dolaskom toplijeg vremena izvođači konzorcij firmi Euro-Asfalt i ŽGP nastavili su s radovima na južnoj longitudinali. Radovi se izvode od raskrsnice kod pekare AS prema stadionu Grbavica.

Kako je kazao Enver Ajanović, izvršni direktor firme Euro-Asfalt, na tom potezu, u dijelu gdje je proširena saobraćajnica, trenutno se izmještaju vodovodne i kanalizacione instalacije i postavljaju nove. Očekuje da bi za 15 do 20 dana taj dio nove trake mogao biti asfaltiran.

"Proširenjem saobraćajnice dobit ćemo dvije nove trake, tako da će ukupno biti četiri trake sa pješačkim stazama. Izmještanjem konstrukcije za kontaktnu mrežu saobraćaj ćemo prebaciti na nove trake, a onda ćemo preći da radimo na ovim postojećim trakama i da tu mijenjamo instalacije", rekao je Ajanović.

On ističe da kod pekare AS, gdje treba da se gradi kružni tok, imaju velikih problema sa izmještanjem instalacija BH Telecoma, Sarajevogasa i Elektrodistribucije.

"Važno nam je da ove firme što prije izmjeste instalacije kako bismo mogli krenuti sa radovima na čitavom kružnom toku. Na tom dijelu će se raditi i četiri podzemna tunela - pothodnika. Najvjerovatnije da ćemo sada moći krenuti samo sa jednim", dodao je on.

Svedski Kavat otvara fabriku u Novom Travniku




Švedska kompanija Kavat širi proizvodnju u Bosni i Hercegovini, te će uskoro, osim u Travniku, imati proizvodne pogone u Novom Travniku. Kompanija sa tradicijom u proizvodnji obuće za djecu i omladinu dugom više od 60 godina, planira višemilionsko ulaganje u novotravničku industrijsku zonu Neobarje u i zapošljavanje oko 150 radnika, potvrdili su u Opštini Novi Travnik za portal eKapija.
Kako su rekli iz Službe za urbanizam u toj opštini, proizvodnja svjetski poznatog brenda dječije obuće je izvjesna i u martu 2017. počinje gradnja hale.
Švedska kompanija Kavat, sa sjedištem u Travniku za tržište BiH, kupila je od Općine Novi Travnik građevinsko zemljište u Industrijsko-uslužnoj zoni Neobarje putem licitacije krajem 2016. godine. Prema riječima predstavnika kompanije, gradnja proizvodnog pogona trebalo bi da počne tokom marta ove godine.
Kavat je u Novom Travniku kupio parcelu površine oko 12.500 m2. Proizvodna hala bi trebalo da zauzeme oko 4.000 m2, dok bi se ostatak zemljišta iskoristio za parking i skladišni prostor.
"To će najvjerovatnije biti fazno ulaganje i zapošljavanje, u zavisnosti od instaliranja linija za proizvodnju obuće i kožne galanterije. Prema riječima predstavnika kompanije, biće zaposleno ukupno 150 radnika" - navode u Opštini.
Oko 98% obuće Kavat proizvedene u BiH ide na inostrano tržište, i to zemlje Skandinavskog područja, a jedan dio u Njemačku i Austriju. U Opštini Novi Travnik kažu da bi neznatan procenat bio plasiran na domaće tržište.
Kompanija Kavat je na tržište BiH ušla 2009. godine otvaranjem fabrike u Travniku, koja danas ima više od 140 zaposlenih.
Zašto ulagati u Novi Travnik
Inače, Opština Novi Travnik je na dobrom putu da razvije i oživi industrijsku zonu Neobarje. Nedavno je otvoren pogon firme Alfa & Metabo, u toku je izgradnja objekata dvije novotravničke firme - David i FTM, a osim Kavata, očekuju još novih investitora.
Kako kažu, sada je ukupno osam investitora kupilo zemljište i u fazi su pribavljanja projektne dokumentacije za izgradnju pogona.
"Osim kompanija koje su otvorile ili grade pogon, u toku ove građevinske sezone očekujemo da i ostali investitori otvore gradilišta. Slobodnog mjesta ima još, te pozivamo sve potencijalne i buduće invstitore da ulažu u Novi Travnik, jer je to sigurno prava prilika za investiranje".
U Opštini dodaju da trenutno imaju upite određenih investitora iz oblasti proizvodno-trgovačke branše, a koliko su izvjesna ta ulaganja, još je rano govoriti.
Opštinska vlast u Novom Travniku poručuje da planski radi na razvoju poslovne zone i stvaranju povoljnog ambijenta za ulaganje. Upravo je, kažu, švedska kompanija Kavat prepoznala te pogodnosti.
Glavni aduti za privlačenje budućih investicija su relativno niska cijena građevinskog zemljišta, rente, uređenja zemljišta, dovoljno radne snage, te pogodnost same lokacije industrijske zone Neobarje.
Najzastupljeniji sektori
Prije rata u opštini Novi Travnik je bila zastupljena mašinska i metalurška industrija, u sklopu nekadašnjeg Kombinata Bratstvo. Kasnije je ta industrija zadržana u manjoj mjeri, a danas se izdvajaju preduzeća ADK i NT Forging.
Paralelno sa podizanjem posrnule mašinske industrije, u sklopu kompleksa Bratstvo otvaraju se preduzeća za proizvodnju obuće i kožne galanterije, te izvjestan broj malih zanatskih obrta.
Osim toga, u posljednje vrijeme do izražaja dolazi sektor poljoprivrede i to uzgoj eko hrane, naročito malina, ljekobilja i tovnih junadi. U Opštini Novi Travnik navode da se sve više razvija planinski turizam, posebno lokalitet Ravnog Rostova, gdje je predviđena izgradnja vikend naselja sa pratećim sadržajima.

'Široko čelo' u Rudniku Kakanj pušteno u probni rad



Mehanizovana širokočelna samohodna hidraulična podgrada, investicija JP Elektroprivreda BiH vrijednosti 18,3 miliona KM, puštena je u utorak u probni rad u jami Rudnika Kakanj Begići-Bištrani.

Isporučilac opreme, čija nabavka je finansirana iz sredstava namijenjenih za dokapitalizaciju rudnika u sastavu Koncerna EPBiH, je firma Becker- WarkopSp. z.o.o. (Poljska).

Budućim radom novog mehanizovanog širokočelnog kompleksa obezbjeđuje se: podizanje sigurnosnih aspekata, humaniziranje rada, kontinuitet podzemne eksploatacije, ostvarivanje planirane proizvodnje u skladu sa potrebama Termoelektrane Kakanj, podizanje učinkovitosti i ekonomičnija proizvodnja.

Očekuje se da će zahvaljujući novoj rudarskoj mehanizaciji u jami Begići-Bištrani do kraja godine biti proizvedeno 200.000 tona uglja.

Planirano je da probni rad mehanizovane širokočelne samohodne hidraulične podgrada traje 30 dana, a Rudniku Kakanj će zvanično na upotrebu biti predana do kraja ovog mjeseca, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

Riječ je o rudarskim prostorijama koje su napuštene i zatvorene 2010. godine. Razlog napuštanja bio je oprez iz sigurnosnih razloga zbog pojave štetnih plinova i oksidacionih procesa.

Donošenju odluke za otvaranje već šest godina zatvorenog jamskog prostora, prethodile su interne i eksterne konsultacije, a sve je počelo stručnim skupom u decembru prošle godine.

Vremenom sve su dileme otklonjene, definisan je način radova sa prioritetom na sigurnost ljudi i ušlo se u radove za pripremu otkopnog polja. Nakon otvranja prostorija u kojima je zatečeno, pripremljenih ali zatvorenih 400 metara otkopnog polja, ušlo se u nastavak radova tako da je u uslovima visoke kontrole svih prcesa otvoreno još 1100 metra za širokočelno otkopavanje.

Kuvajcani u centru Sarajeva zele graditi Tehnoloski park



Ambasador države Kuvajt u Bosni i Hercegovini Nasser Riden Thamer Almotairi posjetio je u petak Općinu Centar gdje ga je ugostio načelnik Općine Nedžad Ajnadžić koji je sa svojim gostom razgovarao o potencijalnim investicijama i budućoj saradnji koja se može ostvariti sa ovom bogatom zaljevskom zemljom.

Ovom prilikom Almotairi je kazao da je Općina Centar prva jedinica lokalne samouprave koju je on posjetio tokom svog mandata u ovoj zemlji i do sada je razgovarao sa predstavnicima viših nivoa vlasti.

"Zainteresovani smo za projekat izgradnje Tehnološkog parka koji treba da bude na području ove općine. Također imamo interes da na području Centra izgradimo jedan dječiji tematski park Kuvajta kao što smo to uradili u nekim drugim svjetskim metropolama. Postoji veliki interes građana Kuvajta kako za turistički obilazak BiH tako i za investiranje, zbog čega je potrebno pojednostaviti postojeće zakonske propise, kako bi potencijalnim investitorima olakšali proceduru ulaganja u projekte u Bosni i Hercegovini", objasnio je Almotairi.

Osim razgovora o projektu Tehnološkog parka, za čiju izgradnju je zainteresovan konzorcij IT kompanija, za koju je odabrana lokacija i priprema se potrebna dokumentacija, Ajnadžić je ovom prilikom uručio ambasadoru dokumente sa prezentacijama 20 aktuelnih projekata koji mogu biti realizovani na području središnje sarajevske općine.

"Mislim da ti projekti mogu biti od velikog interesa za međunarodne investitore i kao što ćete vidjeti, na njima je prezentacija projekata poput izgradnje poslovno-stambenih objekata u ekstra gradskoj zoni, izgradnja sportsko-rekreativnog i hotelskog kompleksa na Vranjačama, izgradnja podzemnih garaža, Doma za penzionere, hotela na Skenderiji. U parku Hastahana na Marijin dvoru na raspolaganju je 11 dunuma zemljišta gdje je pored ostalih sadržaja također planirana izgradnja podzemne garaže. O svim ovim pitanjima spremni smo razgovarati sa investitorima iz Kuvajta. Također sugerišemo da se investitori uključe u ovoj fazi projekata kada je moguća intervencija u prostorno-planskoj dokumentaciji", objasnio je Ajnadžić.

Na kraju susreta ambasadora Almotaria i načelnika Ajnadžića razgovarano je o mogućnosti izgradnje objekata u općini Centar za potrebe smještaja ambasade i rezidencije države Kuvajt u BiH.

Svjetski gigant ''AccorHotels'' stize u BiH i otvara hotel



Jedan od najvećih svjetskih lanaca hotela „Accor Hotels“ stiže u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je iz kompanije Orbis Group. Hotel će biti izgrađen pod brandom „MGallery by Sofitel“, a radovi su već započeti u Tarčinu. Otvaranje veleljepnog hotela je planirano već u septembru ove godine. Investitor je, kako saznaje Novi.ba, „Tarcin International Development Company“.

„AccorHotels“ je multinacionalna kompanija sa sjedištem u Francuskoj koja ima 3.700 hotela u čak 94 zemlje svijeta, i promet koji se mjeri milijardama dolara.

Hotel i spa centar će biti izgrađeni na parceli od oko 35 hektara u Tarčinu u okolici Sarajeva, udaljen 15 minuta od Međunarodnog aerodrom. Imat će baze, spa, fitness centar i konferencijske dvorane. Predstavnik investitora Enes Kazazić ističe da je svjetski poznati brand odličan izbor za ovakav objekt.

"Uvjereni smo da će „MGallery by Sofitel Tarcin Forest Resort & Spa“ biti vrhunska destinacija za goste koji vole život, prirodu i odmor" – kaže Kazazić. Iza ovog uspješnog investitora je već nekoliko uspješnih projekata poput hotela Marriot u Sarajevu ili elitnog naselja Garden i vrhunskog objekta Dvor u samom centru Sarajeva.

Novi hotel u Tarčinu će imati 55 soba i devet vila sa privatnim vrtovima, restoran i bar.

Prvi čovjek velike svjetske grupacije Gilles Clavie ovim povodom navodi da ulaze na tržište na kojem do sada nisu bili prisutni, ali u njemu vidi potencija.

"BiH, kao i ostatak Balkana imaju sve veći poslovni potencija i ovaj hotel potvrđuje da se želimo širiti u ovom regionu i uvjeren sam da ćemo ubrzo potpisati nove ugovore za ovaj dio Evrope" – naveo je Clavie. Vrijednost investicije nije navedena, ali s obzirom na veličinu projekta radi se o milionskom ulaganju.

Izgradnja Sarajevo Towera pocinje ovog ljeta



Izgradnja stambeno-poslovnog objekta Sarajevo Tower, u sarajevskom naselju Pofalići, počet će ovog ljeta, kazao je za Klix.ba ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Čedomir Lukić. Iako je ranije bilo govora da je gradnja na čekanju zbog spora investitora s firmom Rama Glas, direktor ove kompanije demantirao je da je ulagao bilo kakve tužbe.

Projekt izgradnje stambeno-poslovnog objekta predstavljen je još 7. aprila 2015. godine, a prema našim ranijim pisanjima, radovi nisu počeli zbog spora investitora sa susjedima, odnosno firmom Rama Glas.

"Ne znam da je bio ikakav spor, niti da sam ga imao sa bilo kim. Rama Glas se nije žalio ni na šta. Već se ruši postojeći objekat i izvode se radovi", kazao je za Klix.ba direktor Rama Glasa Nahid Hasanbegović.

S druge strane, ministar Lukić nam je kazao da će uskoro doći do realizacije te da je izdata urbanistička saglasnost za gradnju.

"Bilo je raznih tužbi, žalbi i upravnih sporova. Sve je riješeno i konačno je izdata pravosnažna urbanistička saglasnost. Odobreno je građenje objekta, a sve potrebne aktivnosti i prateće saglanosti su također realizirane. U pripremi je početak radova, a dodatno je potrebno da investitori dostave organizacionu šemu radova i akte", kazao je Lukić.

Prema njegovim riječima, početak radova nije vremenski određen, ali postoji rok vezan za termin pravosnažnosti odobrenja za građenje i to bi se trebalo realizirati za godinu dana, inače odobrenje gubi na pravosnažnosti.

"Gradnja počinje za nekoliko mjeseci, mislimo da će to biti ovog ljeta, a sada je sve do investitora", naglasio je ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS.

Sarajevo Tower je investicija od 100 miliona konvertibilnih maraka koju će bosanskohercegovački ANS Drive podijeliti s kuvajtskom kompanijom "Smart Invest". Direktor kompanije ANS Drive Asmir Dževlan do trenutka objavljivanja ovog teksta nije nam dostavio odgovore na pitanja o investiciji Sarajevo Tower.

Sarajevo Tower, koji će biti smješten u blizini Hitne pomoći, tačnije u ulici Kolodvorska, imat će površinu od 76.000 kvadratnih metara, 334 stambene jedinice i fleksibilni sistem koji odobrava prepakiranje jedinica u zavisnosti od potreba tržišta. Zgrada će imati 507 parking mjesta, 7.223 kvadratna metra poslovnog prostora, a kvalitet materijala koji će se ugrađivati u objekt je, kako tvrde investitori, u skladu s najstrožijim standardima iz oblasti građevinarstva.

Stambeni prostor u zgradi će zauzimati blizu 60.000 kvadratnih metara. Zgrada će imati dva prilaza za građane i jedan poseban cestovni pristup iz Kolodvorske ulice. Tri etaže će biti podzemne, od kojih će dvije biti garaže, a jedna će sadržavati hipermarket. Prizemlje i dva sprata bit će poslovni, a ostali spratovi bit će stambeni.

Zgrada će imati osam brzih liftova koji će se penjati i spuštati brzinom od 2,5 metara u sekundi te dva teretna lifta. Interesantna činjenica jeste da će na 25. i 26. spratu biti smješteni etažni stanovi s vrtovima s pogledom na grad.

U nastavku izgradnje saobracajnice Ilidza-Hrasnica gradit ce se kruzni tok



Izgradnja saobraćajnice sa tramvajskom prugom Ilidža-Hrasnica još uvijek je za Općinu Ilidža jedan od najvažnijih projekata, a uskoro bi trebala dobiti i novi kružni tok.

Nastavak izgradnje spomenute saobraćajnice započet će u ovoj godini.

Mirsad Čaušević, pomoćnik načelnika za investicije i komunalne poslove Općine Ilidža za akta.ba kazao je kako se trenutno rješavaju imovinska-pravna pitanja na samoj raskrsnici Sokolović-Kolonija do koje se došlo sa izgradnjom, kako bi se nesmetano moglo nastaviti sa izgradnjom desnog dijela saobraćajnice.

"Ostao nam je još jedan objekat za uklanjanje na desnoj strani saobraćajnice koji predstavlja prepreku nastavku izgradnje a koji će uskoro biti rješen. Već ranije je na spomenutom dijelu bila projektovana raskrsnica u nivou sa semaforima, a sada smo došli na ideju da pokušamo, s obzirom da imamo dovoljno prostora, da na tom mjestu napravimo kružni tok saobraćaja, tako da bi trenutno veliki pravac na neki način presjekli a time i olakšali prohodnost same raskrsnice", kazao je Čaušević.

U proteklom periodu je asfaltrian desni dio saobraćajnice u dužini od 450 metara u dva sloja, urađena je pješačka staza i montirana javna rasvjeta.
Kako je Čaušević kazao u ovoj godini će biti raspisan javni natječaj za izradu projektne dokumentacije za izgradnju rondoa, a ukoliko svi uslovi budu zadovoljeni krenut će se i sa njegovom izgradnjom.

"Procijenjena vrijednost izgradnje rondoa je oko 500 hiljada KM, ali će se tačna projektantska vrijednost znati tek kada se uradi projekt", kazao je Čaušević.

Nedavno je Općina Ilidža raspisala javni poziv za izvođenje radova na sanaciji, rekonstrukciji i asfaltiranju saobraćajnica na području ove općine. Poziv je podijeljen u 3LOT-a a procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma je više od 1,5 miliona KM bez PDV-a.

Radovi na juznoj longitudinali: Gradi se kruzni tok i pothodnik



Dolaskom toplijeg vremena izvođači konzorcij firmi Euro-Asfalt i ŽGP nastavili su s radovima na južnoj longitudinali. Radovi se izvode od raskrsnice kod pekare AS prema stadionu Grbavica.

Kako je kazao Enver Ajanović, izvršni direktor firme Euro-Asfalt, na tom potezu, u dijelu gdje je proširena saobraćajnica, trenutno se izmještaju vodovodne i kanalizacione instalacije i postavljaju nove. Očekuje da bi za 15 do 20 dana taj dio nove trake mogao biti asfaltiran.

"Proširenjem saobraćajnice dobit ćemo dvije nove trake, tako da će ukupno biti četiri trake sa pješačkim stazama. Izmještanjem konstrukcije za kontaktnu mrežusaobraćaj ćemo prebaciti na nove trake, a onda ćemo preći da radimo na ovim postojećim trakama i da tu mijenjamo instalacije", rekao je Ajanović.

On ističe da kod pekare AS, gdje treba da se gradi kružni tok, imaju velikih problema sa izmještanjem instalacija BH Telecoma, Sarajevogasa i Elektrodistribucije.

"Važno nam je da ove firme što prije izmjeste instalacije kako bismo mogli krenuti sa radovima na čitavom kružnom toku. Na tom dijelu će se raditi i četiri podzemna tunela - pothodnika. Najvjerovatnije da ćemo sada moći krenuti samo sa jednim", dodao je on.

Fiso: 2017. godine pocinjemo izgradnju tunela Kobilja glava



Izgradnja Prve transverzale, saobraćajnice koja bi trebala povezati Grbavicu, odnosno centar grada s Vogošćom i autoputem 5C i tako riješiti problem saobraćajnih gužvi u KS, bila je glavna tema jučerašnjeg sastanka načelnika općina Centar i Vogošća s predstavnicima Vlade KS.

Zahtjev Direkcije

Načelnici Centra Nedžad Ajnadžić, Vogošće Edin Smajić, ministar saobraćaja KS Mujo Fišo, direktor Direkcije za puteve KS Nermin Drnda i drugi učesnici dali su sebi rok od 30 dana da utvrde koliko novca trenutno ima na raspolaganju za izgradnju ove moderne saobraćajnice.

Fišo je kazao da Vlada trenutno ima oko 25 miliona maraka za Prvu transverzalu. Osim toga, tu je i nepovučenih skoro 15 miliona eura iz aranžmana s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), a što će biti preusmjereno za ovaj projekt.

Ajnadžić je naglasio važnost izgradnje Prve transverzale za Kanton, ali i cijelu Federaciju, od koje još čekaju odgovor o tome hoće li učestvovati u finansiranju.

"Razumijemo da košta mnogo, ali siguran sam da imamo dovoljno da postepeno krenemo s izgradnjom. Općina Centar će uraditi sve da ispuni preduvjete da bi se s realizacijom krenulo što prije" - istakao je Ajnadžić.

Podrška općina Centar i Vogošća sada je ključna jer je jedan od zaključaka i da Direkcija za ceste pripremi zahtjeve za obnovu, odnosno izdavanje novih urbanističkih saglasnosti, koje općine trebaju podržati.

"S obzirom na to da su ranije izdate urbanističke saglasnosti istekle, potrebno je posvetiti se izdavanju novih. Izgledno je da izgradnja srednje dionice, odnosno tunela Kobilja glava, može početi u 2017. godini. Za tu dionicu je potrebno više od 100 miliona maraka" - kazao je Fišo.

Hitna procedura

Na sastanku je zatražena podrška Vlade i Skupštine KS, kojima će se uputiti zahtjev za pokretanje hitne procedure da bi se definirala odluka o dodatnom zaduženju za Prvu transverzalu.

Sastanak sa Novalićem

Zaključak sastanka, između ostalog, jeste i to da se za tri sedmice isti učesnici jučerašnjeg sastanka okupe u Vogošći da bi se dalje radilo na ovom projektu. Ajnadžić je kazao i da će organizirati sastanak u narednih mjesec dana kod premijera Federacije Fadila Novalića, gdje će razgovarati o finansijskom angažmanu Vlade u izgradnji Prve transverzale.

Konacno obnovljen plato, Skenderija ozivjela



Plato Skenderija u Sarajevu nakon nekoliko mjeseci obnove, konačno je dobio novi izgled.

Dotrajale i polomljene crvene ploče, zamijenjene su novim sivim, na kojima je iscrtan i olimpijski znak koji podsjeća na 80. godine prošlog stoljeća, kada je Sarajevo bilo centar sportskih dešavanja.

Do nedavno zapušteni Centar Skenderija, tako je udahnuo novo ruho i barem malo oživio.

Kako je za Faktor kazao direktor Centra Skenderija Amer Kapo sve ploče su postavljene, a ostali su samo još sitni, finalni radovi.
"Ostalo je samo još “ravnanje“ ploča i još neke sitnice koje su potrebne da uredimo plato. Nakon obnove platoa uskoro planiramo i radove na fasadi dvorane i osvjetljenju. Nadamo se da bismo s tim mogli početi na proljeće" – kazao je Kapo.

Dodao je da je sretan jer se ljudi polako vraćaju Skenderiji, ali da još nije zadovoljan finansijskim efektima.

"Protok na platou je mnogo veći. Ima mnogo i kafića i dešavanja u dvorani i Domu mladih, ali još nisam zadovoljan cirkulacijom ljudi u Privrednom gradu. Trenutno je 80 posto poslovnih prostora u Privrednom gradu zauzeto, ali moramo dole da otvorimo još neke nove zanimljive radnje koje će privući građane. Treba tu još posla" – kazao je Kapo.

U narednom periodu, će kako kaže, raditi na tome da se Skenderiji vrati nekadašnji sjaj, ali naglašava da sve zavisi od sredstava sa kojim budu raspolagali.

Podsjećamo, sredstva za sanaciju platoa osigurala je Vlada Kantona Sarajevo putem Razvojne banke od 904.000 KM.

FEDERACIJA U CESTOGRADNJU UPUMPAVA DVIJE MILIJARDE KM: Evo šta će se graditi u 2017. godini

Zbog višemjesečnih opstrukcija iz RS-a, još nisu povećane akcize na gorive od kojih bi se gradile nove dionice autoceste 5C, no Vlada Federacije BiH i JP Autoceste, osmislili su novi model finansiranja cestogradnje koji će kombinirati s postojećim modelom kako bi se cestogradnja ubrzala već u 2017. godini.



Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je za "Slobodnu Bosnu" da će se u 2017. godini kombinirati novi model finansiranja cestogradnje s tradicionalnim modelom, i da će ta sinergija dva modela donijeti novu dinamiku u cestogradnji.

Detaljnije planove iznio je Adnan Terzić, prvi čovjek Javnog preduzeća "Autoceste FBiH". Terzić je za "Slobodnu Bosnu" pojasnio novi model finansiranja i izgradnje autoceste 5C koji će se kombinirati s već ustaljenim modelom kreditnog zaduživanja kod Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Terzić kaže da uprava Autocesta nastoji ubrzati cestogradnju i zbog toga se odlučila „uvesti u igru“ još jedan model finansiranja i izgradnje pojedinih dionica na Koridoru 5c.

Taj novi model, na principu finansiraj-projektuj-izgradi, prvi put će se testirati kod izgradnje tunela Prenj, dugog 10 kilometara i vrijednog oko 220 miliona eura, i mostarske obilaznice u dužini od 15 kilometara, čija se vrijednost procjenjuje na oko 250 miliona eura.

„Raspisat ćemo dva međunarodna tendera za ove dvije dionice, koje ukupno vrijede oko 550 miliona eura. Mi taj novac možemo osigurati iz EIB-a i EBRD-a, no to bi trajalo predugo, a mi želimo ubrzati cestogradnju i zbog toga smo se opredijelili za alternativno rješenje finansiranja i izgradnje. Dakle, izabrat ćemo investitora koji ponudi najpovoljniju cijenu i najkraći rok izgradnje, a vraćanje kredita u iznosu od oko 550 miliona KM za obje dionice, garantirat će Vlada Federacije BiH, mada će de facto taj kredit vraćati JP Autoceste Federacije BiH“, kazao je Terzić za Slobodnu Bosnu.

Na pitanje hoće li biti zainteresiranih investitora za ovakvu vrstu poslovnog partnerstva, Terzić je dao potvrdan odgovor.

„U to uopće ne treba sumnjati, već u ovom trenutku postoje najmanje četiri velike kompanije koje su zainteresirane i koje će sasvim sigurno sudjelovati na tenderu. Jedna je iz Kine, druga iz Turske, treća iz Italije, četvrta iz Azerbejdžana, a uvjeren sam da će broj zainteresiranih kompanija do isteka roka biti dvostruko veći“, kazao je Terzić.

Terzić je također rekao da je Vlada Federacije BIH, na čelu s premijerom Fadilom Novalićem, prihvatila ovaj alternativni model cestogradnje, i da je načelno prihvatila obavezu izdavanja kreditne garancije, uz uvjet da najmanje 40 posto vrijednosti projekta realiziraju domaće građevinske i projektne firme.

„Ako sve bude teklo po planu, tokom 2017. godine imat ćemo šest velikih gradilišta na Koridoru 5C a ukupna investicija premašit će dvije milijarde KM, i to bi trebao biti najambiciozniji investicioni poduhvat na Koridoru 5c do sada“, rekao je Terzić u razgovoru za Slobodnu Bosnu.

Terzić također kaže da uveliko traju pripreme za izgradnju brze ceste od Lašvanske petlje do Travnika, uz napomenu da će se i taj projekat finansirati iz alternativnih izvora.

„Prva faza gradnje brze ceste Lašva-Nević Polje-Travnik, trebala bi početi naljeto. Radi se o dionici dugoj nepuna 24 kilometra a investicija se procjenjuje na oko 183 miliona eura. Planiramo izgradnju i Lašvanske petlje s dva odvojena kolovoza, svaki sa po dvije trake. Već imamo urađen glavni projekt do Nević Polja.

Izrađen je i elaborat eksproprijacije, vještaci su obradili sve parcele i sve objekte koji trebaju biti uklonjeni sa trase, a radi se o 124 objekta, među kojima su i benzinske pumpe. Eksproprijacija će koštati 40 miliona KM", rekao je Terzić.

TREĆI REZULTAT U EVROPI: Amel Tuka postavio novi državni rekord!

U Birminghamu se danas održava posljednji atletski miting serije dvoranskih mitinga.



Nastupili su atletičari koji su prethodnih godina u svojim disciplinama na velikim takmičenjima osvajali medalje. Između ostalih, u Engleskoj je bio i bosanskohercegovački predstavnik, najbolji sportista i atletičar Amel Tuka.

Nakon oborenih rekorda u dvorani na 400 metara i 800 metara, Tuka je danas dodatno popravio rekord na 800 metara. Trku je završio na drugoj poziciji sa vremenom 1:46,59.

Pobjednik je Amerikanac Casimir Loxsom sa vremenom 1:46,12, a trećeplasirani je bio Britanac Kyle Langford sa vremenom 1:46,79.

Rezultat Amela Tuke je trenutno četvrti u svijetu, a treći u Evropi. Prije nastupa na Evropskom prvenstvu u dvorani, Tuka će nastupiti na prvenstvu Balkana koje će se održati narednog vikenda u Beogradu.

Eneroginvest nastavlja saradnju sa njemačkom kompanijom STEAG GmbH



Predstavnici Energoinvesta i njemačke kompanije STEAG GmbH potpisali su 15.februara zajedničko pismo namjere o nastavku saradnje na dolazećim projektima u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Energoinvesta.

Delegacije dvije kompanije razgovarale se i o proširenju saradnje u regionu i zemljama u kojima kompanije djeluju.

STEAG je renomirana i prestižna kompanija u elektroenergetskom sektoru i tokom sastanka je iskazano obostrano zadovoljstvo na dosadašnjoj uspješnoj saradnji na relizacije projekata odsumporavanja koji su završeni za TE Tuzla i TE Kakanj.

U delegaciji njemačke kompanije STEAG GmbH bili su prof. dr. Wolfgang A. Benech, Matthias Schneider i Zlatko Jerkić. U ime Energoinvesta predstavnike njemačke kompanije ugostila je direktorica Bisera Hadžialjević sa saradnicima.

BiH ispunila uvjete za izvoz mesa peradi i jaja u EU




Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je danas u Sarajevu da je Bosna i Hercegovina ispunila sve uvjete za izvoz mesa peradi, prerađevina od tog mesa i jaja u EU.

Nakon sastanka s predstavnicima Udruženja živinara BiH, Šarović je rekao da su na ispunjavanju uvjeta radili u skladu s Akcijskim planom koji je dogovoren s nadležnim institucijama Europske unije, izvijestila je Fena.

Dodao je da će prvo biti odabrane bh. tvrtke za koje su sigurni da ispunjavaju uvjete, da ne bi ponavljali greške od ranije.

- Mi smatramo da je Bosna i Hercegovina spremna i da ispunjava uvjete, a da nije tako ni inspekcija Direktorata za hranu, zdravlje, analize i rizike EU ne bi dolazila u najavljenu inspekciju za koji mjesec, tako da sam optimist - istaknuo je Šarović.

Pojasnio je da će inspekcija doći tijekom godine nakon čega bismo trebali dobiti dozvolu za izvoz, kao i da trenutnio rade na usaglašavanju točnog datuma.

Naveo je da je u BiH zabilježen samo jedan slučaj bolesti ptičije gripe u okolini Prijedora, i to na imanju a ne u proizvodnim pogonima te da je to pitanje pod kontrolom.

Predstavnik Udruženja živinara BiH Predrag Miličić kazao je da su ti proizvođači spremni da se okušaju i na zahtjevnom tržištu EU, te da su na današnjem sastanku dobili uvjeravanja da će i ubuduće imati dobru saradnju u vezi s projektima ovog ministarstva.

Uređenje Stare čaršije u Goraždu bit će okončano u martu



Projekat uređenja Stare čaršije u Goraždu, koji se realizira u saradnji sa organizacijom Oxfam i lokalnim obrtnicima, je u završnoj fazi i trebao bi biti okončan do marta ove godine.

Dio tih aktivnosti je i pokrivanje dijela Pothranjenskog potoka što će u konačnici biti kamenom popločana ulica u duhu minulih vremena. Ukupna vrijednost projekta je 524.461 eura, od čega EU finansira 440.547 eura, dok Općina Goražde i Vlada BPK učestvuju sa po 20.000 eura. Ostatak stredstava finasira organizacija Oxfam.

"Ovo je velika investicija i sretni smo da je pri kraju. Mi smo do sada ispoštovali sve obaveze, uselili udruženja u ovu zgradu, Biznis centar je u funkciji. Ostao je još ovaj dio uređenja Stare čaršije. Ove sedmice završavamo plato ispred Biznis centra, a potom slijedi popločavanje ulice. Vraćamo onu nekadašnju Staru čaršiju koju smo i imali, s tim da će obaveze imati i naši privatnici, vlasnici radnji, koji imaju na desnoj i lijevoj strani šetališta objekte gdje će morati da prilagode radnje projektu koji smo radili", kazao je Muhamed Ramović, načelnik Općine Goražde.

Uređenje ovog dijela grada košta oko 100.000 KM, a šetalište u Staroj čaršiji je, prema riječima Ramovića, logičan nastavak već izgrađenog Gun gor parka uz rijeku Drinu. Također u Općini najavljuju i aktivnosti na uređenju obližnjeg trga Branilaca. Finalizacija projekta izgradnje biznis centra i Stare čaršije za općinu Goražde je važna i zbog toga što je trasirao put novim aplikacijama prema IPA fondovima i Evropskoj komisiji, smatra načelnik Ramović.

Kantonalna bolnica u Bihaću bogatija za aparat za ultrazvučnu operaciju mrene




Kantonalna bolnica ”Dr. Irfan Ljubijankić” nabavila je aparat za ultrazvučnu operaciju mrene. Trenutno je u toku edukacija ljekara, nakon koje će ova operacija biti omogućena svim pacijentima, koji su do sada morali ići u druge veće kliničke centre ili privatne zdravstvene ustanove.

Radi se o trenutno najsavremenijem aparatu za fakoemulzifikaciju, odnosno ultrazvučnu operaciju mrene, čija je vrijednost oko 100.000 maraka. U Kantonalnoj bolnici u Bihaću danas se već počelo sa operacijama katarakte na prednjem segmentu oka, sa implantacijom interokularne leće. Operacije izvodi docent doktor Emir Čabrić iz Poliklinike sa dnevnom bolnicom Doboj Jug, u saradnji sa ovdašnjim ljekarima, koje ujedno i educira. Dr. Čabrić kaže da je to ‘zlatni’ standard u hirurgiji katarakte i oftamologije u svijetu, te da je oprema na kojoj se radi vrhunska, a poželjeli bi je i puno veći centri.

„Pacijenti idu u Tuzlu ili Sarajevo, ili u privatne ustanove, a operacija ZZO Bihać košta oko 1.300 KM. Osim toga, pacijenti plaćaju i implantacioni materijal od 300 do 600 KM“, kaže dr. Čabrić.

Dodaje da uz to pacijenti trebaju dva puta otići, pređu 1.200 kilometara potroše vrijeme i novac, te da čekaju termin.
„Na ovoliki broj stanovnika u Kantonu mi očekujemo 1500 do 2000 operacija godišnje. To je ogroman posao. I te se operacije rade negdje drugdje. Neko uzme novac za to, da li u javnim ustanovama, da li u klinikama, da li u privatnim. Smatram da ovo što posjeduje naše odjeljenje je apsolutno dovoljno da se u potpunosti preuzme ta usluga i da se ljudi više ne šalju van Kantona“, kaže dr. Čabrić.
Pročitajte:

KAKO JE IZABRANA NOVA VLADA – šta se dešavalo na vanrednoj sjednici Skupštine USK-a
„Kada ga usavršimo, ovaj operativni zahvat bit će vrlo jednostavan, rutinski, pacijenti će biti zadovoljni“, kaže prim.dr. Suada Velagić, načelnica Očnog odjela KB.

Dodaje da će se educirati prvenstveno mladi kadrovi, ako je potrebno da odu i u inozemstvo da što prije usavrše ovu tehniku i počnu s radom.

BiH do kraja godine dobija najmoderniji naučnoistraživački centar u regionu, posao za 50 naučnika

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebalo da dobije najmoderniji naučnoistraživački centar za zoonoze u regiji. Veterinarski institut koji će se nalaziti u sarajevskom naselju Stup bit će jedina laboratorija u BiH koja će raditi sa živim uzročnicima bolesti, pronalaziti ih, izolovati i istraživati.



"BiH je zemlja u kojoj su prisutne mnoge bolesti, jedna od njih je i bruceloza od koje obolijevaju i ljudi i životinje. Imamo slučajeve tuberkuloze, a s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu bit će prenesena i laboratorija za kravlje ludilo. Bez pravovremene dijagnostike nema kontrole bolesti, a to znači da je važno koliko brzo i efikasno ćemo pronaći bolest i spriječiti širenje među životinjama i ono što je najvažnije, spriječiti prelazak na ljude", kazao je za Klix.ba Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Vlada FBiH je prije tri godine odobrila milion i 280.000 KM za ovaj projekt, ali nakon završetka prve faze radova nije dala upotrebnu dozvolu zbog čega je zgrada godinama propadala.

"Dvije godine se čekalo da se finalizira rekonstruiranje finansijskog plana na institutu i da se napravi jedna studija kako će se on uklopiti u dijagnostičku mrežu BiH. To su osnovni razlozi, a ulaskom u dešavanja ništa ne dobijamo. Kad se sjetim koliko sam dopisa pisao i sastanaka imao, sam sebi postavim pitanje 'je li to normalno'. Birokratija je takva u našoj zemlji, to je nešto od čega ne možemo pobjeći. Najvažnije je da je Vlada FBiH odobrila da se radovi završe i mi ćemo iduće sedmice objaviti tender za završetak dijela radova koji je neophodan", ističe Fejzić.



Ukoliko sve bude išlo po planu, rekonstrukcija dijela objekta i sistem mašinske instalacije trebalo bi da budu završeni za dva mjeseca.

"U sljedećoj fazi podnosimo zahtjev za tehnički prijem objekta da dobijemo upotrebnu dozvolu. Iz laboratorija Veterinarskog fakulteta prenosimo opremu koju smo već nabavili i kupujemo novu opremu, jer je novac koji smo dobili stajao zbog ovih prepreka. Radit ćemo sistematizaciju i do kraja godine to bi trebalo da bude najmodernija laboratorija na ovim prostorima. Želimo da se ovakvom laboratorijom omogući naučnoj zajednici da aplicira za fondove za naučna istraživanja. Kucat ćemo na sva vrata gdje možemo da dobijemo podršku za istraživanja", kazao je naš sagovornik.

Osim Vlade FBiH, sredstva za institut su dali i Svjetska banka (3,5 miliona KM) te Vlada Kantona Sarajevo (500.000 KM). Nakon završetka radova i stjecanja dozvole, planirano je zapošljavanje 50 visokokvalificiranih stručnjaka iz oblasti veterinartsva, medicine, mikrobiologije, genetike i srodnih nauka. Fejzić ističe da pojava pandemije više nije upitna, upitno je samo kada će se to desiti. Upravo zbog toga smatra da više ne smije postojati dilema u vezi s potrebom ovakvog naučnoistraživačkog centra, jer je to suštinsko pitanje ne samo Vlade FBiH, nego cijele zemlje.

Na KCUS-u urađen jedan od najtežih operativnih zahvata Whipple-ova operacija

Na Klinici za abdominalnu hirurgiju Klničkog centra Univerziteta u Sarajevu je urađena laparoskopska cefalična pankreatoduodenektomija, popularno Whipple-ova operacija.



Riječ je o jednom od najtežih operativnih zahvata u abdominalnoj hirurgiji, a laparoskopski pristup je operativna metoda koja se radi samo u nekoliko "high volume" centara u svijetu.

Kako je saopćeno iz KCUS-a, pacijentica je dobro podnijela operativni zahvat i uspješno se oporavlja od operacije.

Pored navedene operacije u Klinici za abdominalnu hirurgiju KCUS su izvedene i laparoskopske operacije trupa i repa pankreasa - distalne splenopakreatektomije, koje također nisu uobičajene operacije na ovim prostorima.

"Na ovoj klinici se rade i laparoskopske resekcije kolona, želuca, korekcija hijatus hernija kod želuca i endo metode plastike prednjeg trbušnog zida koje su prilično standardizovane metode u svijetu, a nisu obznanjene ni do danas", saopćeno je iz KCUS-a.

LED rasvjetom iz BiH osvijetljena SPENS dvorana u Novom Sadu



Vodeći bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetne LED rasvjete, brend LUMINOS PREMIUM, dobio je još jedno veliko priznanje i potvrdu vrhunskog kvaliteta svojih proizvoda.

Naime, nedavno završena prva faza obnove i modernizacije postojeće rasvjete u poznatom sportsko-rekreacionom centru SPENS u Novom Sadu je u cjelosti odrađena baš sa ovim brendom LED rasvjete proizvedenom u BiH.

Na tenderu koji je bio raspisan, a u konkurenciji poznatih i eminentnih svjetskih proizvođača i ponuđača LED rasvjete, Luminos Premium LED reflektor, domaći bh-proizvod, se po mišljenju nadležnih eksperata i predstavnika investitora pokazao kao najbolja opcija omjera kvaliteta i cijene.

Prva faza rekonstrukcije rasvjete u sportsko-rekreacionom centru SPENS obuhvatila je tzv. malu dvoranu, u kojoj se već uveliko osim svakodnevnih termina za rekreaciju i treninga sportskih ekipa pod LED reflektorima proizvedenim u BiH igraju i zvanične takmičarske utakmice u mnogim ekipnim sportovima sa direktnim televizijskim prijenosom, kao i zamjenu i modernizaciju rasvjete u bazenu koji je također sastavni dio ovog sportskog kompleksa.

Osim trenutnih potreba za rekreacijom i treninga plivača svih starosnih dobi važno je napomenuti da će se domaće i međunarodne vaterpolo utakmice i plivačka takmičenja ubuduće održavati u bazenu SPENS u Novom Sadu i to pod LED reflektorima našeg najkvalitetnijeg brenda u oblasti LED rasvjete Luminos Premium.

"Osim nesumnjivog i nebrojeno puta dokazanog vrhunskog kvaliteta koji posjeduju proizvodi pod našim brendom, smatramo jako bitnim naglasiti da taj kvalitet prate i svi relevantni svjetski potrebni certifikati u LED rasvjeti. Oni su obavezni i neophodno potrebni da bi recimo jedan LED reflektor mogao uopće biti postavljen na ovako zahtjevan objekat i ispunjavati tehničke uslove i kriterije za održavanje, nesmetano odvijanje i praćenje sportskih događaja čak i najvišeg nivoa", kaže Aida Iković, zamjenica direktora Luminosa.

Prve količine Swity sokova isporučene u zemlje Arapskog zaljeva



Bosanskohercegvački prerađivač voća i povrća Swity d.o.o. iz Gradačca, vlasnik poznatih Vegafruitovih brandova, nakon pokretanja proizvodnje nastavlja sa otvaranjem novih stranih tržišta, ali i sa kontinuitetom širenja već osvojenih za svoje Swity sokove, Fruby džemove i Vegy pasterizirano povrće.

Prve količine Swity sokova isporučene su u zemlje Arapskog zaljeva i već se nalaze u poznatom Geant Hipermarketu u Dubaiu.

"Osim tržišta zemalja Arapskog zaljeva, otvorili smo tržište HORECA-e u Hrvatskoj ušavši sa našim brandovima Vegy i Fruby u luksuzne hotele na Jadranskoj obali. Bilježimo trakođer ponovljenu kupnju na tržištima kao što su Njemačka, Slovenija, Crna Gora, sa perspektivom daljeg širenja asortimana na tržištima SAD-a, Danske, Švicarske, i drugih zemalja", izjavio je Haris Salihbašić direktor Swity d.o.o.

Trenutno od proizvodnje u ovoj fabrici živi 70 radnika i njihovih porodica, ali i nekoliko hiljada kooperanata. U prošloj godini otkupljeno je oko 4.000 tona voća i povrća.

Nakon zaustavljanja rada pogona, krajem prošle godine AS GROUP je preuzela distribuciju svih Vegafruitovih brandova, investirala u ponovno pokretanje proizvodnje, i na taj način spasila radna mjesta.

Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi. Koristi se isključivo svježe voce i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na našem tržištu, nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u EU.

Jonsko-jadranski plinovod ići će kroz BiH




Jonsko-jadranski novod (IAP) proći preko teritorije Bosne i Hercegovine, odlučeno je na sjednici Konsultantskog vijeća za gradnju "Južnog plinskog koridora", koja je održana u glavnom gradu Azerbejdžana.

Promijenjena je planirana ruta IAP-a koja je trebala zaobići našu državu, duž jadranske obale Hrvatske. Također, promijenjena ruta plinovoda preko BiH dobila je i podršku Investicijskog fonda za zapadni Balkan (WBIF), čiji su predstavnici nakon sastanka izrazili spremnost da odobre grant sredstva u iznosu od 2,5 milijarde eura kako bi bio realiziran ovaj projekt. Jonsko-jadranski plinovod bit će konektovan na Transjadranski plinovod (TAP) u albanskom gradu Fieri, nakon dršku Investicijskog fonda čega će nastaviti preko Crne Gore, zatim BiH, kako bi na sjeveru naše države ušao u EU i time omogućio snabdijevanje država EU azerbejdžanskim plinom.

Ukupna dužina IAP-a iznosi 516 kilometara, a kapacitet mu je veći od pet milijardi kubnih metara plina godišnje. Kako saznajemo, na sastanku Konsultantskog vijeća potpisani su i zvanični ugovori između predstavnika "Južnog pliskog koridora", TAP-a, hrvatske kompanije "Plina-cro", "BH-Gasa", "Geoplin Plinovoda" iz Slovenije, kao i s predstavnicima Crne Gore i Albanije.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 40 milijardi američkih dolara.

"Problema s finansiranjem neće biti. Ispočetka procijenjena vrijednost projekta bila je 45 milijardi dolara, ali zbog promjena na tržištu sirovina, cijena neće biti viša od 40 milijardi dolara", kazao je ministar energetike Azerbejdžana Natig Alijev, nakon prekjučer održanog sastanka Konsultantskogvijeća.

Prema njegovim riječima, sve međunarodne finansijske institucije podržale su ovaj projekt.

"Do kraja2019. godine završit ćemo plinski konektor u Grčkoj. Bugarska i Rumunija ujedinile su svoje plinovode, dok Crna Gora, Albanija i BiH već aktivno pripremaju sve što je potrebno za gradnju Jonsko-jadranskog dijela plinovoda", naglasio je Alijev.

Ovo je definitivno najjaca vijest u ovoj godini !

Pobjeda karijere u Dubaiju: Džumhur eliminisao Wawrinku, trećeg tenisera svijeta



U 1. kolu ATP turnira u Dubaiju na centralnom terenu su snage odmjerili najbolji bh. teniser Damir Džumhur (77. ATP) i treći teniser svijeta Švicarac Stan Wawrinka. Naš teniser je eliminisao favoriziranog protivnika pobjedom 2:0 u setovima (7:6/7:4/, 6:3) te se plasirao u 2. kolo, gdje ga čeka Španac Marcel Granollers.

Wawrinka je u meč krenuo silovito te je osvojio prvi servis bez izgubljenog poena, a potom je napravio break za vodstvo 2:0. Džumhur je potom napravio manje probleme Švicarcu pri njegovom servisu, no, Stan je uspio dobiti i treći gem.

Prvi uspješan servis Džumhur je imao u četvrtom gemu kada je smanjio zaostatak na 3:1, potom je napao Wawrinkin servis, no, nije uspio doći do breaka.

Ipak, bh. teniser je u tim trenucima zaigrao još bolje, osvojio je servis bez izgubljenog poena, a potom je stigao i do željenog breaka za rezultat 4:3 u gemovima. Preostalo je da servira za izjednačenje rezultata u prvom setu, što je i učinio.

Wawrinka vraća vodstvo dobrim servisom pa je Damir pod pritiskom servirao za ostanak u prvom setu. Učinio je to odlično ne pruživši ni šansu Švicarcu te je izjednačio rezultat na 5:5. Pružio je dobar otpor u narednom gemu, ali nije uspio spriječiti Stana da opet povede. Uslijedio je novi Džumijev servis za ostanak u prvom setu, koji je ponovo bio odličan pa se nakon izjednačenja 6:6 igrao tie-break.

Naš teniser je zahvaljujući jednom mini-breaku riješio prvi set u svoju korist 7:6 (7:4) te poveo 1:0 protiv trećeg tenisera svijeta nakon 41 minutu igre.

Džumhur je dobro otvorio drugi set i poveo 1:0, ali je istom mjerom uzvratio Wawrinka. Novi odličan servis bez izgubljenog poena našem teniseru je donio prednost 2:1.

Priliku za break je Damir imao u četvrtom gemu, natjerao je Stana da pogriješi te je potpuno zasluženo poveo 3:1, a onda odlično servirao za 4:1. Novi break je napravio u šestom gemu za 5:1 pa je servirao za meč. Treći teniser svijeta se spasio breakom nakon velike borbe te je smanjio na 5:2, a potom dobrim servisom na 5:3.

Imao je Džumi novu priliku da svojim servisom završi ovaj meč, što je i učinio zahvaljujući velikom trudu te je upisao pobjedu karijere.

Džumhur će u 2. kolu igrati protiv Marcela Granollersa, 36. igrača svijeta.

ATP Dubai, 1. kolo:

Damir Džumhur - Stan Wawrinka 2:0 (7:6/7:4/, 6:3)



Bravo Džumi...

5th–Best Sparkling – 2017
1st – Tesanjski Kiseljak, Tesanj, Bosnia
1st — Touch Sparkling Mineral Water, Marchand, MB, Canada
2nd. – Otakiri Reserve, Otakiri, Bay of Plenty, NZ
3rd – Aqua Nobel Carbonated Water, Morap, Sweden
4th – Oro Luxury Water, Vizianius, Macedonia
5th – Antipodes Sparkling Water, Whakatane, NZ

http://berkeleyspringswatertasting.com/winners/

Faktor saznaje: Prodata kompletna imovina Livnice čelika Tuzla!








Imovina Livnice čelika Tuzla prodata je danas na šestom usmenom nadmetanju u Općinskom sudu Tuzla

- Na javnom nadmetanju pristigle su tri ponude, a najveća je iznosila 13.910.00. Druge dvije ponude bile su 'teške' 13.900.000 i 10.811.161, što je bila i početna cijena - potvrdio je za Faktor stečajni upravnik Livnice čelika Tuzla Hajrudin Kunalić.

Rok za uplatu cijene je 30 dana, a kada novac bude uplaćen, znat će se i ko je kupio svu imovinu nekadašnjeg privrednog giganta.

Prodato je zemljište ukupne površine 33.751 metar kvadratni, ne veoma atraktivnoj lokaciji u Tuzli u ulici Bosne Srebrene. Na toj lokaciji nalaze se i proizvodno poslovni objekti, mašine, oprema, postrojenja i inventar, kao i zemljište van kruga tvornice, tačnije industrojski kolosijek površine oko 543 metra kvadratna.

Sve se nalazi prekoputa tuzlanskog naselja Irac, na lokaciji između Međugradske autobuske stanice i tržnog centra "Omega" u Tuzli.

Inače, ukupna potraživanja povjerilaca i radnika prema Livnici u stečaju su 15 miliona, što znači da bi velika većina dugova trebala biti izmirena. Tu spadaju neuplaćeni doprinosi i plaće za više od 200 radnika koji su do 2004. godine prijavili svoja potraživanja.

- Ističem da novac sa računa nikome ne može biti isplaćen dok se ne riješi problem nastao nakon presude Ustavnog suda FBiH, kojom su neustavnim proglašeni članovi 33. i 40. Zakona o stečaju u FBiH - navodi Kunalić.

Općinski sud Tuzla dao je proporuku stečajnim upravnicima da se pridržavaju odluke Ustavnog suda FBiH kojim su dva člana Zakona o stečaju FBiH proglašena neustavnim. Dva neustavna člana propisuju na koji način se dijeli novac koji se osigura, između ostalog, i prodajom imovinom firme. S obzirom na dva neustavna člana, stečajni upravnici ne mogu dijeliti novac koji imaju na računima, jer ne znaju kome koliki iznos pripada.

Podsjećamo, radnici Livnice čelika godinama vode borbu za svoja prava, a između ostalog, štrajkovali su glađu te pješačili od Tuzle do hrvatske granice sa namjerom da napuste BiH.

Načelnik Kalesije Sead Džafić kupio tuzlansku Livnicu čelika







Aktuelni načelnik Kalesije Sead Džafić jučer je u Općinskom sudu Tuzla na usmenom nadmetanju uspio da kupi Livnicu čelika u Tuzli za 13.910.000 KM.

Džafić je vlasnik fabrike Unis Tok Kalesija Džafić je vlasnik fabrike Unis Tok Kalesija
Džafić koji je ujedno i vlasnik firme UNIS TOK Kalesija čija je djelatnost proizvodnja autodijelova za najveće svjetske autoindustrije, kupio je zemljište ukupne površine 33.751 metar kvadratni, ne veoma atraktivnoj lokaciji u Tuzli, u ulici Bosne Srebrene, piše bportal.ba.

Na toj lokaciji nalaze se i proizvodno-poslovni objekti, mašine, oprema, postrojenja i inventar, kao i zemljište van kruga tvornice, tačnije industrijski kolosijek površine oko 543 metra kvadratna.

Sve se nalazi prekoputa tuzlanskog naselja Irac, na lokaciji između Međugradske autobuske stanice i tržnog centra "Omega" u Tuzli.

http://www.unistok.ba/index.php