Forum Klix.ba

Bodkin wrote:

statixx wrote:Dakle Grci, ako se izuzme visina duga, imaju gotovo najbolje indikatore rizika u portofoliu, bar ako se gleda servis kamate/BDP ili prosjecno vrijeme do dospijeca.

Kako si dotle dosao? Jel zbog onog grafika? Po meni to samo pokazuje da imaju vise dugorocnog nego kratkorocnog duga

Pas ATM i jeste takav pokazatelj. Dakle, njihov dug je velikim dijelom vec restruktiiran, jer ATM jedne Italije ili Portugala je znantno nizi, kao sto je i vise servisiranje kamate u odnosu na BDP. Problem je sto oni imaju ogromna dospijeca u ovoj godini, koje niko nece da im restruktuira dok ne ponude plan reformi. Njima samo u narednom mjesecu dospijeva oko 7 mlrd.

ExNihilo wrote:

ioannes wrote:nije to moje subjektivno iskustvo
pozabavi se malo sa agendom 2010, i vidit ces kroz koju problematiku njemacko drustvo zadnjih deset god. prolazi

Pozabavi se ti objektivnim podacima. Jbt, pokazujem ti da plate rastu, ti uporno tvrdiš da padaju. Slijep pored očiju. I onda se jogunite kad kažem da ste teoretičari zavjera.

ova donja linija ti oznacava razvoj realni placa u njemackoj

http://www.pi-news.net/wp/uploads/2012/ ... chland.jpg

ko god tvrdi suprotno, mogu mu mirno rec da nije upucen u situaciju

ioannes wrote:

ExNihilo wrote:

ioannes wrote:nije to moje subjektivno iskustvo
pozabavi se malo sa agendom 2010, i vidit ces kroz koju problematiku njemacko drustvo zadnjih deset god. prolazi

Pozabavi se ti objektivnim podacima. Jbt, pokazujem ti da plate rastu, ti uporno tvrdiš da padaju. Slijep pored očiju. I onda se jogunite kad kažem da ste teoretičari zavjera.

ova donja linija ti oznacava razvoj realni placa u njemackoj

http://www.pi-news.net/wp/uploads/2012/ ... chland.jpg

ko god tvrdi suprotno, mogu mu mirno rec da nije upucen u situaciju

Nemam pojma gdje si iskopao taj grafik, ionako ne sadrži posljednjih pet godina podataka, pa evo podaci direktno sa njemačkog statističkog ureda, baš za realne nadnice.



Link: https://www.destatis.de/EN/FactsFigures ... nings.html

Kao što vidiš, i u realnim terminima je rast. Blagi pad se dogodio 2007-2009, što je i normalno s obzirom na krizu.

statixx wrote:

Bodkin wrote:
Nije prepolovljen jer je ecb kupila bezvrijednw obveznice da banke izvadi od nelikvidnih vrijednosnih papira

Zar mnoge obveznice nisu "otkupljene" od banaka prilikom spasavanja i prebacene na teret Eurozone. Dakle natjerane su da ih prodaju po mnogo manjim iznosima., sto je fakticki gubitak, a u pogledu Grcke oprost.

Upravo to ali nisu kupljene po puno manjim iznosima. Nisu isle ispod knjigovodstvene vrijednosti jer ih je bilo previse. Grci onda duguju ecb-u sto nije bas oprost alo je daleko izglednije da ce im ecb otpisati dug nego investicione ili komercijalne banke

statixx wrote:

Bodkin wrote:

statixx wrote:Dakle Grci, ako se izuzme visina duga, imaju gotovo najbolje indikatore rizika u portofoliu, bar ako se gleda servis kamate/BDP ili prosjecno vrijeme do dospijeca.

Kako si dotle dosao? Jel zbog onog grafika? Po meni to samo pokazuje da imaju vise dugorocnog nego kratkorocnog duga

Pas ATM i jeste takav pokazatelj. Dakle, njihov dug je velikim dijelom vec restruktiiran, jer ATM jedne Italije ili Portugala je znantno nizi, kao sto je i vise servisiranje kamate u odnosu na BDP. Problem je sto oni imaju ogromna dospijeca u ovoj godini, koje niko nece da im restruktuira dok ne ponude plan reformi. Njima samo u narednom mjesecu dospijeva oko 7 mlrd.

jesi mozda mislio na YTM? yield to maturity? iz one tabele ne mozes bas vidjeti koliki je

ExNihilo wrote:
Volio bih vidjeti podatke.

I još nešto. S obzirom da je njemački bilans bio manje-više balansiran do uvođenja eura, ta priča o suficitu je bitna jedino u kontekstu argumenta da euro pogoni njemački izvoz na štetku ostatka eurozone. Što je pogrešan argument koji se često poteže.

Međutim, grafik koji sam postavio pokazuje da nije tako. Inače bi trgovinski bilans na nivou eurozone bio u suficitu. Ako sa pojedinim zemljama postoji deficit, razlog treba tražiti drugdje. Grčka je u trgovinskom deficitu otkad zna za sebe, i sad je kao euro kriv.

nije bitna naravno jer njemacki proizvodi nisu jeftiniji ili skuplji u eurozoni jer euro fluktuira prema vani. znaci jeftiniji su njemacki proizvodi u kini ali su jeftiniji i francuski ili spanski. a za trgovinski suficit u eurozoni si u pravu. odavno nisam gledao podatke i veceras sam bacio pogled. poprilicno je balansiran i ovih 200+ milijardi suficita dolazi uglavnom izvan eurozone

Bem ti kurac, pa ovdje se najozbiljnije diskutuje o laznoj konkurentnosti Njemacke. Ma jok, nismo mi teoreticari zavjera.

Bez da ulazimo u detalje i analiziramo uzroke te konkurentnosti, jer smatram da to fakat nije potrebno, mozda bi bilo bolje da se pozabavimo posljedicama. Imam svapski auto i bezbroj stvari sa "Made in Germany" - a zadnja dva Grcka proizvoda koja su mi usla u kucu su bila feta sir i tzatziki. Feta je iz Hrvatske, a tzatziki naravno Made in Germany. Isto pise na par stotina tenkova koji leze u grckim kasarnama, na podmornicama, vozovima, dizalicama, autima.

Njemacki proizvodi nisu jeftiniji, vec bolji. Ko bi ovdje kupio auto Made in Greece ako za slicne ili iste pare moze dobiti svapski? Ko bi odlucio da uzima turske plombe za zube i brazilske lijekove, ako za skoro iste pare moze dobiti svapske?

Ukratko, za odrzavanje konkurentnosti, za dizanje produktivnosti uz istovremeno rezanje troskova, potreban je novac. Potrebna su ogromna ulaganja i kvalitetan kadar. U Njemackoj privreda ima pristup povoljnijim sredstvima, kao i radnoj snazi koja je kvalifikovanija od ostatka kontinenta (pa i svijeta). Ako im zafali love ili ljudi, lako ce ih dobiti sa strane - ako treba i iz Grcke.

Njemacka je bila takva i prije EU, a bice i ako se EU raspadne. E sad, da li je onda EU savrsen recept za ostatak kontinenta? Za neke je super, za neke ocito nije. Clanstvo u istoj nije obavezno i Grke niko nije tjerao da se pridruze, niti da prihvate euro - u Evropi i dalje ima nekoliko prospretitetnih drzave koje nisu clanice ni EU ni NATO-a, a unutar same EU ima clanica koje nisu prihvatile euro. Niti jedna nije u situaciji pribliznoj Grckoj.

Kraj price - koji su se kurac gurali da udju ako im tamo nije mjesto? Nije ni meni mjesto u prvoj postavi Manchestera, pa mi i ne pada na pamet da se blamiram. Nego, neka se oni fino uhvate svojih koza i maslina, i neka se vrate gdje im je mjesto.

Bodkin wrote:jesi mozda mislio na YTM? yield to maturity? iz one tabele ne mozes bas vidjeti koliki je

Ma mislio sam na "average time to maturity". Nije istina kako mnogi ovdje pricaju da su oni zavaljeni visokim kamatama i kratkim rokovima, jer nova vlada je jedini vid zaduzivanja imala kroz emisije trezorksih zapisa, cime je znatno pogorsala situaciju.

The agreement implied austerity measures and included the extension of the repayment period to 15 years, the lowering of the interest rate to 3.5 percent and a 53.5 percent haircut accepted by the private bondholders. The write-down was applied to €198 billion of Greek bonds, making it the biggest debt default in history.

However, contrary to popular opinion, the debt-servicing burden is not excessive, compared to other countries and historical cases. This is because creditors lowered interest rates and extended loan maturities (the average maturity of Greece’s debt is now 16.5 years, double that of Germany and Italy). Interest payments fell from 7.3 percent of GDP in 2011 to 4.3 percent of GDP in 2014 (and subtracting interest payments refunded and deferred, Greece already has to pay only 2.6 percent), similar to 4.4 percent in the case of Ireland in 2013, 4.8 percent in the case of Italy and 5 percent in case of Portugal. Therefore, Greece pays less than the countries with much lower debt-to GDP ratios; however the payments falling due this year are the real issue.


Evo imas i ovdje.

http://www.telegraph.co.uk/finance/econ ... ntain.html

ioannes wrote:Nečiji eksport je uvijek nečiji Import, to je zatvoren sistem.
Jasno se vidi da u isto vrijeme kad je njemačka generirala svoj eksportni višak, importni deficit pogotovo u južnim zemljama je počeo rast.

Ništa u ekonomiji nije zatvoreno. Ako netko više izvozi, naravno da to znači da će netko više i uvoziti.
Ali
Možeš ti dugo držati deficit u trgovini ako imaš rast ekonomije i rast stopa produktivnosti, kao što to imaju Amerika, Britanija..u teoriji čak i Ad Infinitum. Primjerice, tehnološki progres po elementarnoj definiciji znači ekspanziju GDPa, a tu se uvijek ide naprijed.
Ekonomija koja manje-više stagnira po produktivnosti, tj. čiji je uvoz ulaskom u monetarnu uniju eksplodirao a stope produktivnosti nisu pratile taj rast će najviše uvoziti - NOVAC. To je glavni uvozni artikal Grčke, novac. Grci su pokušavali držati sve vrste deficita - osobni, nacionalni, proračunski. Pa je to eksplodiralo kad je postalo malo previše za sakrivati.

Bodkin wrote:Kako si dotle dosao? Jel zbog onog grafika? Po meni to samo pokazuje da imaju vise dugorocnog nego kratkorocnog duga

Većina Grčkih dugova prema eurozoni - nema kamatu
Ili ima, ali je u rangu 0,25% ili 0,5%
Kratkoročne i srednjeročne obveznice sa veoma visokim kamatama su restrukturirane u dugoročne sa praktično nikakvim kamatama.

ioannes wrote:izraslo kritike na racun financnog sistema,to je za svaku pohvalu....

I ogromna većina njih su idiotarije
Jedino pohvalno (makar nerealno) je Njemački predsjednik koji sugerira da bi možda i trebalo Grčkoj vratiti za 2.svj.

statixx wrote:a u pogledu Grcke oprost.

U pogledu Grčke opasnost i rizik. Grčka se u jednom trenu mislim na trogodišnje obveznice zaduživala i do preko 150%
To je bio popriličan čin solidarnosti, Grcima nije ni blizu dovoljno.

Tsipras joined the Communist Youth of Greece in the late 1980s. In the early 1990s, as a student at Ampelokipoi Multi-disciplinary High School, he was politically active in the student uprising against the controversial law of Education Minister Vasilis Kontogiannopoulos.
After the departure of the Communist Party of Greece from Synaspismos in 1991, Tsipras remained in the coalition. In May 1999 he became the first political secretary of Synaspismos' youth-wing, the Synaspismos Youth. During this period he was described as a centrist, other than the very clear radical, left-wing profile he would later maintain as leader of Synaspismos. In November 2003 he was succeeded by Tasos Koronakis and moved on to the mother party. He managed quite efficiently to maintain a strong adherence to the policy of the party, effectively outvoicing political deviants to the left and the right. As secretary of Synaspismos Youth, he took an active part in the process of creating the Greek Social Forum and attended many of the international protests and marches against neoliberal globalization. In December 2004, at the 4th Congress of Synaspismos, he was elected a member of the party's Central Political Committee and consequently to the Political Secretariat, where he was responsible for educational and youth issues


A njegov partner u obmani Varoufakis nedavno priznao da iako ima doktorat iz ekonomije, u životu ustvari nije slušao ni jedno predavanje na tu temu i njegova specijalnost je teorija igara

Ne bi se reklo da mu je teorija igara specijalnost, sudeći po onom katastrofalnom pokušaju blefa.

Alfons Kauders wrote:Bem ti kurac, pa ovdje se najozbiljnije diskutuje o laznoj konkurentnosti Njemacke. Ma jok, nismo mi teoreticari zavjera.

Bez da ulazimo u detalje i analiziramo uzroke te konkurentnosti, jer smatram da to fakat nije potrebno, mozda bi bilo bolje da se pozabavimo posljedicama. Imam svapski auto i bezbroj stvari sa "Made in Germany" - a zadnja dva Grcka proizvoda koja su mi usla u kucu su bila feta sir i tzatziki. Feta je iz Hrvatske, a tzatziki naravno Made in Germany. Isto pise na par stotina tenkova koji leze u grckim kasarnama, na podmornicama, vozovima, dizalicama, autima.

Njemacki proizvodi nisu jeftiniji, vec bolji. Ko bi ovdje kupio auto Made in Greece ako za slicne ili iste pare moze dobiti svapski? Ko bi odlucio da uzima turske plombe za zube i brazilske lijekove, ako za skoro iste pare moze dobiti svapske?

Ukratko, za odrzavanje konkurentnosti, za dizanje produktivnosti uz istovremeno rezanje troskova, potreban je novac. Potrebna su ogromna ulaganja i kvalitetan kadar. U Njemackoj privreda ima pristup povoljnijim sredstvima, kao i radnoj snazi koja je kvalifikovanija od ostatka kontinenta (pa i svijeta). Ako im zafali love ili ljudi, lako ce ih dobiti sa strane - ako treba i iz Grcke.

Njemacka je bila takva i prije EU, a bice i ako se EU raspadne. E sad, da li je onda EU savrsen recept za ostatak kontinenta? Za neke je super, za neke ocito nije. Clanstvo u istoj nije obavezno i Grke niko nije tjerao da se pridruze, niti da prihvate euro - u Evropi i dalje ima nekoliko prospretitetnih drzave koje nisu clanice ni EU ni NATO-a, a unutar same EU ima clanica koje nisu prihvatile euro. Niti jedna nije u situaciji pribliznoj Grckoj.

Kraj price - koji su se kurac gurali da udju ako im tamo nije mjesto? Nije ni meni mjesto u prvoj postavi Manchestera, pa mi i ne pada na pamet da se blamiram. Nego, neka se oni fino uhvate svojih koza i maslina, i neka se vrate gdje im je mjesto.

sve pojašnjeno

ista je stvar sa nama koji se guramo u EU sa lažnom nadom da će to rješiti sve naše probleme, prvenstveno one političke, pa onda i ekonomske (a pod ovim se misli da se može ići raditi vani bez posebne dozvole i ništa drugo).....i ako ikada dođemo na tu tačku ulaza u EU, svo razočarenje koje će slijediti proizilaziće upravo iz ovog neostvarivog samoobmanjujućeg očekivanja

ExNihilo wrote:Ne bi se reklo da mu je teorija igara specijalnost, sudeći po onom katastrofalnom pokušaju blefa.

Vidjen je kako s hanumom ide na odmor. Jahtom. Na otok.

Pravi socijalista, nema sta.

Jbt od Alije Sirotanovica, od tih nekih ideala zrtvovanja za zajednicu, teskog rada i marljivosti, dosli smo do toga da idoli mladih socijalista drzavu dovedu na rub propasti, pa se fino s gospojom pokupe na jahtu.

Socijalizam narode moj nije dzabaljebarenje, pobrkali ste pojmove. Socijalizam je kad Hans sarafa u BMW-u 50 sati sedmicno, a dio plate mu ide da izvadi Grke iz govana. Socijalizam nije urlanje "Gib Geld" sa jebene jahte na putu za egejske otoke.

Alfons Kauders wrote:

ExNihilo wrote:Ne bi se reklo da mu je teorija igara specijalnost, sudeći po onom katastrofalnom pokušaju blefa.

Vidjen je kako s hanumom ide na odmor. Jahtom. Na otok.

Pravi socijalista, nema sta.

Jbt od Alije Sirotanovica, od tih nekih ideala zrtvovanja za zajednicu, teskog rada i marljivosti, dosli smo do toga da idoli mladih socijalista drzavu dovedu na rub propasti, pa se fino s gospojom pokupe na jahtu.

Socijalizam narode moj nije dzabaljebarenje, pobrkali ste pojmove. Socijalizam je kad Hans sarafa u BMW-u 50 sati sedmicno, a dio plate mu ide da izvadi Grke iz govana. Socijalizam nije urlanje "Gib Geld" sa jebene jahte na putu za egejske otoke.

Realno.

statixx wrote:

Bodkin wrote:jesi mozda mislio na YTM? yield to maturity? iz one tabele ne mozes bas vidjeti koliki je

Ma mislio sam na "average time to maturity". Nije istina kako mnogi ovdje pricaju da su oni zavaljeni visokim kamatama i kratkim rokovima, jer nova vlada je jedini vid zaduzivanja imala kroz emisije trezorksih zapisa, cime je znatno pogorsala situaciju.

The agreement implied austerity measures and included the extension of the repayment period to 15 years, the lowering of the interest rate to 3.5 percent and a 53.5 percent haircut accepted by the private bondholders. The write-down was applied to €198 billion of Greek bonds, making it the biggest debt default in history.

However, contrary to popular opinion, the debt-servicing burden is not excessive, compared to other countries and historical cases. This is because creditors lowered interest rates and extended loan maturities (the average maturity of Greece’s debt is now 16.5 years, double that of Germany and Italy). Interest payments fell from 7.3 percent of GDP in 2011 to 4.3 percent of GDP in 2014 (and subtracting interest payments refunded and deferred, Greece already has to pay only 2.6 percent), similar to 4.4 percent in the case of Ireland in 2013, 4.8 percent in the case of Italy and 5 percent in case of Portugal. Therefore, Greece pays less than the countries with much lower debt-to GDP ratios; however the payments falling due this year are the real issue.


Evo imas i ovdje.

http://www.telegraph.co.uk/finance/econ ... ntain.html

Jasno jasno. To i ja pisem. Neki su ovdje lupali kako im ke kamata povecana na 40% i to retroaktivno, a djg porasfao za 800% skontaj koliki bi modao biti 2008 da bi se povecao za 800% i danas bio 320

Bodkin wrote:

statixx wrote:

Bodkin wrote:jesi mozda mislio na YTM? yield to maturity? iz one tabele ne mozes bas vidjeti koliki je

Ma mislio sam na "average time to maturity". Nije istina kako mnogi ovdje pricaju da su oni zavaljeni visokim kamatama i kratkim rokovima, jer nova vlada je jedini vid zaduzivanja imala kroz emisije trezorksih zapisa, cime je znatno pogorsala situaciju.

The agreement implied austerity measures and included the extension of the repayment period to 15 years, the lowering of the interest rate to 3.5 percent and a 53.5 percent haircut accepted by the private bondholders. The write-down was applied to €198 billion of Greek bonds, making it the biggest debt default in history.

However, contrary to popular opinion, the debt-servicing burden is not excessive, compared to other countries and historical cases. This is because creditors lowered interest rates and extended loan maturities (the average maturity of Greece’s debt is now 16.5 years, double that of Germany and Italy). Interest payments fell from 7.3 percent of GDP in 2011 to 4.3 percent of GDP in 2014 (and subtracting interest payments refunded and deferred, Greece already has to pay only 2.6 percent), similar to 4.4 percent in the case of Ireland in 2013, 4.8 percent in the case of Italy and 5 percent in case of Portugal. Therefore, Greece pays less than the countries with much lower debt-to GDP ratios; however the payments falling due this year are the real issue.


Evo imas i ovdje.

http://www.telegraph.co.uk/finance/econ ... ntain.html

Jasno jasno. To i ja pisem. Neki su ovdje lupali kako im ke kamata povecana na 40% i to retroaktivno, a djg porasfao za 800% skontaj koliki bi modao biti 2008 da bi se povecao za 800% i danas bio 320

nisu neki nego neki ekonomista ... par stranice ranije

ma da je doktor nauka, to je provala

Austrijanac kaže da su šanse 60:40 da se postigne novi sporazum sa novim prijedlozima Grčke, ali samo ako da nekakve garancije da to može i sprovesti

Evo jedno hipoteticko pitanje. Sta bi se desilo sa finansijskim sistemom da npr. svi svima oproste dugove?

ExNihilo wrote:

Alfons Kauders wrote:

ExNihilo wrote:Ne bi se reklo da mu je teorija igara specijalnost, sudeći po onom katastrofalnom pokušaju blefa.

Vidjen je kako s hanumom ide na odmor. Jahtom. Na otok.

Pravi socijalista, nema sta.

Jbt od Alije Sirotanovica, od tih nekih ideala zrtvovanja za zajednicu, teskog rada i marljivosti, dosli smo do toga da idoli mladih socijalista drzavu dovedu na rub propasti, pa se fino s gospojom pokupe na jahtu.

Socijalizam narode moj nije dzabaljebarenje, pobrkali ste pojmove. Socijalizam je kad Hans sarafa u BMW-u 50 sati sedmicno, a dio plate mu ide da izvadi Grke iz govana. Socijalizam nije urlanje "Gib Geld" sa jebene jahte na putu za egejske otoke.

Realno.

Sada ce taj isti prihvatiti da bude neki predavac negdje u SAD gdje ce mu posao ponuditi neki od univerziteta koji vole kontraverzu, pa ce napisati knjigu koja ce postati bestseller itd.

SpecialOffer wrote:Evo jedno hipoteticko pitanje. Sta bi se desilo sa finansijskim sistemom da npr. svi svima oproste dugove?

Prestao bi da postoji.

Mogucnost zaduzivanja cini privredni razvoj mogucim, ali odsustvo te mogucnosti takodjer ima potencijal da u vrlo kratkom periodu (sedmice, ne godine) u potpunosti zakoci, te eventualno unisti moderni privredni sistem.

Gradjani se moraju zaduzivati da rijese odredjene stvari (stambeno pitanje, kupovina auta), preduzeca se najcesce sire zahvaljujuci zaduzenjima, lokalne zajednice i drzave koriste zaduzenje da finansiraju velike projekte, sve od skola i bolnica do pruga i elektrana.

Dug sam po sebi nije losa stvar. Npr, da se sutra zaduze Crna Gora, BiH i Hrvatska kako bi ulozili u vinograde i vocnjake, navodnjavanje, poboljsanje cestovne mreze - sve stvari koje bi eventualno doprinosile stvaranju nove vrijednosti i poboljsanju konkurentnosti. To mogu uraditi recimo emisijom vrijednosnih papira (obveznica) ili preko banaka i drugih finansijskih institucija. Sad, ako se radi o ozbiljnom projektu i ozbiljnim drzavama, obveznice ce lako naci kupce - penzione fondove u Americi, privatne investitore u Rusiji, investitorske druzbe u Austriji, pa i domace stanovnistvo i fondove.

Drzave odrade sve sto su naumile, poboljsa se efikasnost, umanje troskovi prevoza, potrosnja goriva, poveca se obim izvoza i turizma, i kada obveznice dodju na naplatu svi sretni - i investitori koji dobiju par procenata godisnje na siguricu, i drzave koje su ulozile novac te ga bez problema zaradile desetak godina kasnije...

E sad, ako se zaduzujes da kupujes tenkove, zaposljavas desetine hiljada nepotrebnih kadrova u javnom sektoru... Onda bas i nemas taj zadnji dio slagalice, pa zavrsis kao Grcka.

SpecialOffer wrote:Evo jedno hipoteticko pitanje. Sta bi se desilo sa finansijskim sistemom da npr. svi svima oproste dugove?

Ako misliš da je ovo što sada postoji kao nešto novo, tj. da je ovakvo financijsko uređenje neka posljedica moderne globalizacije.
Prvo, što je to novac
Novac ima tri osnovne funkcije:
- kao sredstvo razmjene
- kao jedinica za računanje
- kao skladište vrijednosti.
Jedina alternativa novcu je robna razmjena, tj. nije baš alternativa ali to je ono što je bilo prije pojave novca.
Dokle god postoje rezerve kapitala (a pošto je novac temelj svake razmjene, to je jedna od posljedica, da se stvara akumulacija) postojat će oni koji ga imaju više i oni koji ga imaju manje. Jer, različite sposobnosti i mogućnosti sa jedne, a različite potrebe i želje u nekom trenutku sa druge strane.
A neka posljedica toga je da će i postojat neka trgovina s tim. Jer, novac je roba kao i svaka druga.
Dakle, jednostavno, dugoročno se ništa neće desiti.
Grci bi za nekoliko desetljeća vjerojatno ponovno vrtili deficite (i pokušavali umanjiti značaj istih), Njemačka/Nizozemska generirali viškove. Jer, kakav narod takva i država. Ovo nije kao nešto što je palo sa neba, novac je najprirodniji, najeftiniji, najbrži a i najpošteniji način reguliranja odnosa između ljudi.
Što bi kratkoročno bilo, tipa tko drži koliko duga i šta bi bilo sa nekim bankama, osiguravajućim društvima..no idea.