"Ima ko hoće radit" - davno prošlo vrijeme

[mali_balon]

Ne znam sto se u ovim nekim analizama potencira broj nezaposlenih na biroima i posmatranje njih kao potencijalne nove radne snage?!
To su mahom nehljebi koji su na birou godinama samo zbog zdravstvenog osiguranja.
Statistike na jednu stranu, ali trziste rada je sad totalno drugacije, nego prije samo par godina. Kvalitetnog radnika je izuzetno tesko naci danas.
Takodje, rast uplata u PIO nije posljedica nekog velikog porasta ekonomske aktivnosti, vec puka posljedica inflacije i rasta poreza, a samim time i poreske osnovice.

Ma to su teoreticari i analiticari koji nemaju dodira sa realnoscu....ili imaju dodira preko nekog 10og
Ako ke toliko nezaposlenih na birou sto ce nam onda bangladesani i nepalci i ostali egzoticni radnici....
Da, ima raje na birou koliko hoces, ali ih masa radi vani, neki prijavljeni neki ne....znam ih 10 koji tako rade...ili odu po 3 mjeseca rade na crno i vrate se....
A zna se sta se kaze za statistiku svi jedrmo sarmu

[luxferre]

Koja su tvoja razmisljanja na tu temu?

Široka je priča, a i pisao sam više puta o većini ovih aspekata, na različitim temama, pa ću se dijelom ponavljati.

Ideja da će emigracija obezglaviti našu ekonomiju jednostavno je pogrešna, jer polazi od pretpostavke da smo ekonomija inžinjera i doktora. Međutim, zvanično, 75% privrednih subjekata su registrovani u djelatnostima trgovine, proizvodnja tekstila i autopresvlaka, ugostiteljstva, prevoza, i špedicije.

Međutim, broj privrednih subjekata u tim djelatnostima ne znači, nužno, da isti najviše doprinose ekonomskoj aktivnosti. Hajde, stoga, da pogledamo sektore koji dominiraju u našem bruto domaćem proizvodu. Na prvom mjestu je trgovina (14.01%), zatim prerađivačka industrija (13.98%), javna uprava (7.11%), poljoprivreda i hrana (6.81%), poslovanje nekretninama (4.3%), građevinarstvo (4.24%), metali (3.58), prijevoz i skladištenje (3.27%), rudarenje (2.63%), smještaj i usluživanje hrane (1.63%).

Uz opasnost da pojednostavnim stvari, ali ovi podaci pokazuju da skoro 2/3 ekonomije čine: Bingo, Prevent, Mittal, uhljebi u javnoj upravi, rudnici, poljoprivreda, stanogradnja, prodaja i rentanje nekretnina, prevoz, hoteli/hosteli, i kafići/restorani.

Hajde da pogledamo koliki je udio djelatnosti koje tipično i dominantno privlače visokoobrazovanu radnu snagu i koje smatramo kremom društva: IT i telekomunikacije (4.41%), finansije i osiguranje (3.47%), naučne i tehničke djelatnosti (2.91%). Kumulativno 10.79% naše ekonomije, značajno manje od samog sektora trgovine.

Dakle, ekonomijom dominiraju djelatnosti za koje je radnike moguće obučiti relativno brzo, a kako mi imamo stotinu hiljada nezaposlenih koji trunu na biroima rada, čak ni potpuni egzodus radnog naroda neće nas ostaviti bez radne snage koja je potrebna za ono što naša ekonomija JESTE, a to je low-skill proizvodnja i low-level usluge. Dakle, exhibit A: neće nam nestati radne snage potrebne za kičmu naše ekonomije.

Nadalje, s obzirom na broj radno neaktivnog stanovništva, koji je čak i po najkonzervativnijim procjenama, a to su procjene koje se vrše po metodologiji ILO (Međunarodna organizacija rada), gdje se nezaposlenima smatraju samo ljudi koji nisu a) uopće radno aktivni, ni zvanično, ni u sivoj ekonomiji, a koji pri tome b) aktivno traže posao, i ne mogu ga naći, dakle po tim procjenama, a ne po buđavim evidencijama s biroa, mi još uvijek imamo preko 100k nezaposlenih. To sugerira da imamo mnogo neiskorištenog ekonomskog potencijala. A to se vidi i po podacima koje je citirao @Ozimician : ne postoji struka koja nije suficitarna, ne postoji kadar koji u većoj ili manjoj mjeri ne trune na birou.

Dakle, nakon svih ovih odlazaka, nakon sve ove priče o masovnom egzodusu, i dalje imamo BAREM stotinu hiljada ljudi sa kojima ne znamo šta ćemo. Počevši od danas, da više nijedan čovjek ne ode iz države, naša ekonomija još uvijek ne može da apsorbuje sve ljude koji su nezaposleni. U takvim okolnostima, kada barem šestina radno sposobnih ne radi, insistirati da je naš osnovni problem odlazak, na način na koji to mediji rade, jednostavno je šizofreno. Ne, emigracija je oprobani recept za problem nezaposlenosti.

Zato sam prvobitno i odgovorio na tvoje pitanje: treba da idu i šalju pare. Ako ode nezaposlen čovjek, pa, imamo nezaposlenog manje. Ako ode zaposlen, pa vjerovatnoća je da poslodavac može relativno lako da zamijeni istog, jer nam većina radne snage nije visokoobrazovana i usko specijalizirana, i život ide dalje. U oba slučaja, oni koji ostaju u BiH imaju koristi od povećanog pritiska na rast plata, zbog bolje pregovaračka pozicije, i smanjenog poola radna snage, koja bi inače bila spremna raditi za kikiriki. Stoga, exhibit B: nemamo manjak, nego višak radnika, a smanjivanjem tog viška standard onih koji ostaju, zapravo, raste.

Što nas dovodi do inžinjera i doktora. OK, već smo utvrdili da ove fancy djelatnosti čine otprilike 10% ekonomije. Da ih neko izbriše, ne bi bilo lijepo, ali ekonomija ne bi još uvijek bila obogaljena. Međutim, neko će reći, bez obzira što inžinjeri i doktori nisu kičma naše ekonomije, oni su i dalje esencijalno važni. Jebi ga, neko nas mora liječiti, neko nam mora projektovati zgradu, most, ili hidrocentralu, da bi šljakeri uopće mogli stvarati gro ekonomske aktivnosti o kojoj pričamo. Ako odu, stvar bi se mogla rušiti kao kula od karata, principom domino efekta.

Međutim, evo u čemu je caka. Nije pravo pitanje da li inžinjeri i doktori odlaze, nego je pravo pitanje šta se dešava sa sektorima ekonomije iz kojih oni odlaze. Jer, teoretski, ako poslodavci i obrazovni sistem uspijevaju obučiti nove ljude za posao, i/ili povećati produktivnost postojećih radnika, i/ili zaposliti radnike iz drugih država, i/ili tehnologija omogućava da se ostvaruje isti output uz manje radne snage, ili ili ili... onda zadaci koje ti ljudi obavljaju za društvo nisu ugroženi, uprkos odlacima, a to i jeste ono što je relevantno: da li nastavljamo liječiti ljude, da li nastavljamo projektovati zgradu, most, i hidrocentralnu? Ako pak sektori ne uspijevaju da se prilagode, onda očekujemo pad ekonomske aktivnosti i outputa u tim sektorima, jer prosto nema ko pružati te usluge. Pa hajde da vidimo dugoročni trend.

IT sektor i telekomunikacije: godine 2015. udio u bruto društvenom proizvodu bio je 4.48%, godine 2018. pada na najnižu tačku od 4.02%, a potom se oporavlja do 2021. na 4.41%.
Finansije: godine 2016. udio je 3.62%, raste do 2017. na 3.78%, a onda postepeno pada na 3.47% u 2021.
Naučne i tehničke djelatnosti: godine 2015. udio je 2.7%, potom 2017. pada na 2.68%, i raste do 2.91% u 2021. godini.

Hajde da pogledamo i druge djelatnosti gdje se tipično javljaju inžinjeri i doktori:

Građevinarstvo: godine 2015. udio je 3.87%, a potom raste na 4.24% u 2021. godini.
Zdravstvo: godine 2015. udio je 4.69%, a potom rast na 4.87% u 2021. godini.
Energetski sektor: 2015. udio je 3.77%, a potom rast na 4.19% u 2021. godini.

I šta nam ovo govori? Pa nivo ekonomske aktivnosti u ovim sektorima je manje-više konstantan zadnjih 8 godina. Istina, ne postajemo ekonomija doktora i inžinjera, kakva bismo voljeli da jesmo, ali ne vidimo ni slom kakav bismo očekivali da ovi sektori masovno ostaju bez radne snage. Exhibit C: Neko očito i dalje obavlja posao inžinjera i doktora, a output koji ostvaruju uglavnom blago raste, što sugerira da predmetni sektori postaju više, a ne manje, zastupljeni u ukupnoj ekonomiji.

I hajde da se još osvrnemo na priču o penzijama. Nije moguće upaliti televizor/računar, a da se ne čuje i ne čita kako ljudi odlaze, zbog čega nam neće ko imati uplaćivati penzije. I niko, ama baš niko, ne spomene recimo da je u tom periodu masovnih odlazaka, dakle od 2015. godine pa naovamo, broj zvanično zaposlenih radnika porastao za preko 100 hiljada. Dakle, da stavimo u kontekst, to je 100 hiljada ljudi koji prije 8 godina nisu uplaćivali penziono, a sada ga uplaćuju, on top of brojke koja je uplaćivala i do tada. Evo zvaničan podatak poreske uprave FBiH: doprinosi za PIO u 2014. godini su iznosili 1.518 milijardi KM. U 2022. godini iznosili su 2.458 milijardi KM. To je rast od 62% za samo 8 godina; milijarda u apsolutnim iznosima. I to je samo Federacija BiH.

Ono što se, pak, dešava u javnom prostoru, jeste da uporedo s ovim rastom mediji tamburaju kako je penzioni sistem pred kolapsom. Hronični doomerizam, potpuno odvojen od onoga što se realno dešava. Doomeri su uporno polazili od pretpostavke, a to rade još i danas, kako će odlaskom ljudi broj zaposlenih postepeno biti smanjen, zbog čega će i penzioni fond ispaštati. Nisu uopće računali na mogućnost da će se stotine hiljada nezaposlenih, koje imamo na lageru, možda početi aktivirati, kako se ekonomija buda širila, i tako ne samo zamijeniti ljude koji odlaze, nego povećati broj zaposlenih.

I naravno da postoji opasnost kako će širi i dugoročni demografski trendovi dovesti do problema, jer je svaka naredna generacija malobrojnija od prethodne. Ali to je problem koji dijelimo sa razvijenim državama, uključujući Njemačku, i kao takav bi postojao i da ljudi ne odlaze. Exhibit D: Penzioni sistem nije pred kolapsom, nego se zapravo stabilizira.

Na koncu, zašto mediji lažu? Zašto se kreira paralelna stvarnost, paralelnih istina? Hajmo biti realni, 100k+ zaposlenih u 8 godina je, za zemlju poput naše, ipak malo ekonomsko čudo. Zašto je problem priznati ga? Zašto se kreira percepcija je da priznati činjenice, reći kako nije sve crno, na neki način biti, valjda, biti za SDA, ili šta? Pa da ne bismo bili za SDA, onda ćemo LAGATI o odlasku ljudi, i lagati o efektima tih odlazaka po ekonomiju.

Složio bih se oko dijela i uzroka nedostatka radnik i to uglavnom zbog toga što se slažem da smo mi zemlja nisko kumulativnih djelatnosti, potpuno pogrešnog obrazovanja i potpuno ne poznavanja kapitalističe utakmice. Uz to, naše diplomatske aktivnosti su sve veće okrenute istoku a ne centru kapitilizma. Umjesto centrima, mi težimo periferiji i tzv jeftinom kapitalu iz perifernih kapitalističnih zemalja (npr: turska, UAE, Arapi i kompanija) koji uopšte nije baziran na znanju nego na iskorištavanju i masovnom izrabljivanju
Ekonomsko čudo, to je toliko smješno da nemam šta reći (malo osjetim podanički mentalitet u tome, ali nikad nismo ni bili svoji, Meša je to davno rekao)
Osnovni ek.pokazatelji su katastrofa i zaista ne znam odakle vam tolika hravrost da izjavite to za ekonomsko čudo, volio bih da mi detaljnjije obrazložite...., kod svih domaćih kompanija, kod stranih je veći ali samo zbog toga što im je tržište veće jer su im matice vani koje ugovaraju poslove pa onda masovno izrabljuju radnu snagu da imaju bržio RIO na investicije ali to za ekonomsko čudo, zaista mi nije jasno
BDP po glavi 2014 je bio oko 7k, 2021 oko 12k, i ne vidim tu nikakvo ekonomsku čudo jer nam ukupna vrijednost rasta nikad ne spada u veću stopu razvoja! naprotiv, vidim stagnaciju jer ne pravi se ekonomija tako što skoluješ kadar nego što stvaraš uslove da kapital funkcioniše a drugo, stopa rasta je obično dosta veća kada se kreće od manjeg razvoja ka većem zbog efekta multipkikacije na sve društvene aktivnosti tako da se ne može porediti Evropskih 2& i naših 7 npr jer su oni vec 166% ispred nas pa im je osnov 2% od 166 a ne 2 od 40% jedinica kao kod nas a u ovom ustavnom ustrojstvu i sa ovakvih političkim aždajama ( i naša ništa nije drugačija od ostale dvije) ne postoji nikakav razvoj. Moze doci do rasta, kratkoročno, ali razvoj i dugoročna održivost je ono što kapital privlači, možda najviše.
To nažalost nemamo, a čisto sumnjam da cemo imati, tako da, ja sam da se ide, ako ništa, da se pokupe znanja,etike,studiji i jezici sa zapada.

[n+1]

Ne znam sto se u ovim nekim analizama potencira broj nezaposlenih na biroima i posmatranje njih kao potencijalne nove radne snage?!
To su mahom nehljebi koji su na birou godinama samo zbog zdravstvenog osiguranja.
Statistike na jednu stranu, ali trziste rada je sad totalno drugacije, nego prije samo par godina. Kvalitetnog radnika je izuzetno tesko naci danas.
Takodje, rast uplata u PIO nije posljedica nekog velikog porasta ekonomske aktivnosti, vec puka posljedica inflacije i rasta poreza, a samim time i poreske osnovice.

Što se biroa tiče, pročitaj ponovo pasus o ILO metodologiji.

Što se inflacije tiče, pobrkao si prihode od PDV sa PIO doprinosima.

[n+1]

Ekonomsko čudo, to je toliko smješno da nemam šta reći (malo osjetim podanički mentalitet u tome, ali nikad nismo ni bili svoji, Meša je to davno rekao)
Osnovni ek.pokazatelji su katastrofa i zaista ne znam odakle vam tolika hravrost da izjavite to za ekonomsko čudo, volio bih da mi detaljnjije obrazložite.

Koji osnovni ekonomski pokazatelji su katastrofa?

[Snake Eyes]

.
.
.

Zato sam prvobitno i odgovorio na tvoje pitanje: treba da idu i šalju pare. Ako ode nezaposlen čovjek, pa, imamo nezaposlenog manje. Ako ode zaposlen, pa vjerovatnoća je da poslodavac može relativno lako da zamijeni istog, jer nam većina radne snage nije visokoobrazovana i usko specijalizirana, i život ide dalje. U oba slučaja, oni koji ostaju u BiH imaju koristi od povećanog pritiska na rast plata, zbog bolje pregovaračka pozicije, i smanjenog poola radna snage, koja bi inače bila spremna raditi za kikiriki. Stoga, exhibit B: nemamo manjak, nego višak radnika, a smanjivanjem tog viška standard onih koji ostaju, zapravo, raste.

.
.
.

Na koncu, zašto mediji lažu? Zašto se kreira paralelna stvarnost, paralelnih istina? Hajmo biti realni, 100k+ zaposlenih u 8 godina je, za zemlju poput naše, ipak malo ekonomsko čudo. Zašto je problem priznati ga? Zašto se kreira percepcija je da priznati činjenice, reći kako nije sve crno, na neki način biti, valjda, biti za SDA, ili šta? Pa da ne bismo bili za SDA, onda ćemo LAGATI o odlasku ljudi, i lagati o efektima tih odlazaka po ekonomiju.

Samo neznalica, i mogu reći zavidnik, može reći da je odlazak loš. 2000-tih si mogao biti Nikola Tesla i opet kopati u kanalu.
Mojim tinejdž mutantima, bez dana radnog iskustva, evo nude platu preko ferija 900-1000 KM za proste poslove.
Ko god ode otvara priliku nekome ovdje i plus šalje pare onome ko je ostao.

A za boldirano, jedan bratski poljubac!

Najteže je biti objektivan ...im majku neobjektivnu.

[teskeredzic_22]

.

Na koncu, zašto mediji lažu? Zašto se kreira paralelna stvarnost, paralelnih istina? Hajmo biti realni, 100k+ zaposlenih u 8 godina je, za zemlju poput naše, ipak malo ekonomsko čudo. Zašto je problem priznati ga? Zašto se kreira percepcija je da priznati činjenice, reći kako nije sve crno, na neki način biti, valjda, biti za SDA, ili šta? Pa da ne bismo bili za SDA, onda ćemo LAGATI o odlasku ljudi, i lagati o efektima tih odlazaka po ekonomiju.

Volim čitati tvoje postove ali ponekad nisi u pravu.

Redom.

SDA je konačno pala s vlasti. Dabogda se nikada ne vratila na vlast i želio bih da se usvoji poseban zakon kojim će se suditi svim njenim nosiocima vlasti zbog nepovratne štete političkim i privrednim procesima u ovoj zemlji.
Nastranu sva ideološka neslaganja (nije tema ni obrazac) , legistrativno i ekonomski SDA je devastirala sistem povremeno suspendujući ili mijenjajući ekonomsku legistrativu iz Jugoslavije , što je naravno razumljivo s obzirom na kretanja privrede trideset godina , uz masovno prilagođavanje ekonomskih koristi brojnim odabranim pojedinicima na račun sistema i države , devastacije svrhe javnih nabavki i procesa , te kretanja i prenosa kapitala.

Prvenstveno , i dan danas su najskuplji porezi NA RAD (plaće , radni proces , relikt socijalizma gdje dobit nije u prvom planu) umjesto na dobit kapitalista.

Rat je uništio preduzeća , neka su međutim preživjela , privatizacija je provedena INDIVIDUALNO umjesto s osnovnim uzusima uz odstupanja , tako da su ogromne oscilacije na štetu društva ili radnika ili uz rijetke primjere u korist .

(Primjer , FDS je za života Šefika Loje bila primjerna kompanija , lider na tržištu , razvijeni brendovi , distribucija i proizvodnja , puno poreza za državu , radnici bili prezadovoljni , njegovom smrću ta fabrika ne postoji ali eto , možda 10 godina nakon rata je živjela , Pivara je odmah prodata Selimovićima ali radnici nisu ostvarili ni 10 posto benefita kao u FDS ali za razliku od prve Pivara živi ali to je opet individualni obrazac).

100.000 novozaposlenih....ljudi odlaze u inostranstvo , MI PLATILI ŠKOLOVANJA , SPECIJALIZACIJE , EDUKACIJE , USAVRŠAVANJA , MI KAO DRUŠTVO PLATILI i došao Švabo po gotov proizvod bez centa obeštećenja....pa Željo od Džeke i dan danas ima obeštećenja po prelasku u drugi klub ako nije slobodan igrač a u Želji igrao dvije minute.
Radna mjesta ljudi koje smo IZGUBILI ZA SVA VREMENA U RADNOM NAPONU ako ima alternative popunjava neko drugi.

E sad realno stvaranje NOVIH RADNIH mjesta je uglavnom u turizmu - ugostiteljstvu...ruku na srce jel tako ?

Vidi sad , ovog ljeta po prvi put planiram otići na Ohrid u Makedoniju , predivan grad na predivnom jezeru i ODLIČNIM CIJENAMA.
Ljetovao sam isključivo u Hrvatskoj (u Cg i Albaniju ne idem na more , ne želim , u aprilu vikend - uvijek ali ljetovati tamo ne želim) ali mi se više ne plaćaju hrvatske cijene , utroba mi se prevrće kad vidim koliko je skupo.

Makedonija je zahvaljujući inflaciji dobila nove goste.
E tako je kod nas , ako uzmeš da je Sarajevo turistički primamljivo i da su naše cijene kao i makedonske kod nas će doći i Rumuni i Makedonci i Bugari i Crnogorci i svi ostali koji ne žele da idu u Hrvatsku na more (karikiram).

Tako da tu nema nikakvog čuda , povećanje posla u turizmu i ugostiteljstvu nije posljedica jake privrede , radnika , doktora ili it stručnjaka koji tuku višak vrijednosti pa noću troše stotine eura po sarajevskim kafanama...ne , rast ugostiteljstva je posljedica nižih cijena u odnosu na globalnu konkurenciju pa osim uobičajenih gostiju iz dijaspore (koji su prvenstveno emotivno ovdje i da smo najgori na svijetu) imaš sve goste kojima je još uvijek jeftino Sarajevo - primamljivo.

Moja mama , penzionerka će mrtva hladna otići u Tuzlu na Panoniku nekoliko dana umjesto u šta ja znam...Sutomore jebeno...nema tu nikakvog čuda.

Nemoj me shvatiti pogrešno , od nove vlasti ne očekujem ništa osim STIŠAVANJA AGRESIVNE RETORIKE koja će ako potraje , tek dugoročno , za 20 - 30 godina donijeti efekte neke stabilizacije.

Zemlja smo bez ekonomske strategije , makroekonomista na čelu strateških timova , zemlja bez usaglašavanja ekonomskih politika unutar entiteta a CB ima jedan-jedini instrument monetarne politike sa vrlo malim uticajem na tržište.

Koliko smo , uigrani , organizovani , pedantni i ozbiljni , najbolje je pogazala "organizacija" odbrane od Covida odnosno mjere koje su nam devastirale privredu za 48 sati jer nam se privreda bazira na usluzi koja je preko noći nestala.

Pozdravljam te

[Snake Eyes]

Kakva plejada napisanih gluposti pocevsi od tenderaja pa do covida.

[n+1]

@teskeredzic_22

Mislim da se previše često vraćaš na socijalističku privredu, raspad iste, i privatizaciju. Bilo je šta je bilo, napravljene su nebrojene greške, ali idemo dalje. Nema više svrhe pričati o tome. Rapad socijalizma i privatizacija širom Istočnog bloka koincidirala je sa usponom neoklasičnih ekonomskih ideja (koje se u političkoj teoriji uglavnom nazivaju neoliberalizmom), pa se na privatizaciju gledalo kao nešto što je apsolutna nužnost. Danas bi stvari vjerovatno bile nešto drugačije, ali gotovo je.

Porez na dohodak je 10%, baš kao i porez na dobit. Rad je oporezovan koliko i kapital. I jedno i drugo su višestruko niži od onoga što susrećemo u razvijenim zemljama Evrope, kakva želimo biti.

Što se doprinosa tiče, ne možemo imati visoke penzije i male doprinose, je li tako. Ne možemo imati jak zdravstveni sistem, i male doprinose za isti. Jedan dan se žalimo da penziono i zdravstveno ne valja, a drugi dan tražimo da smanjimo koliko plaćamo to isto zdravstveno i penziono. Ne ide. OK, ako ćemo smanjiti doprinose, onda ćemo povećati porez na dohodak i porez na dobit, da namirimo razliku. Ali tada će biti priča: kažnjavate radnike i gušite privredu. Kada slušaš naše ljude, najviše bi voljeli da ne plaćaju nikako poreze, a imaju vrhunsko zdravstvo. Može i to: privatiziramo sve, pa nek plaća ko hoće, i kome hoće. Ali onda tu nastupa tvoja priča o privatizaciji kao majki sveg zla. Ne ide.

Najbrže rastuća djelatnost je prerađivačka industrija, a ne turizam. Turizam raste, također. Nema ništa loše u tome da koristimo niži trošak radne snage kao našu kompetitivnu prednost. Na toj strategiji, Kina je postigla to što jeste, da postane jedna od najvećih ekonomija svijeta. Dakle, bujrum, kod nas je jeftinije, dođite posjetiti nas, i dođite zaposliti nas. Šta je problem?

Problem nastaje onda udariš nekih 15k - 20k dolara per capita, i kada je standard već tako porastao da ne možeš više igrati na tu kartu. Recimo, Poljska je trenutno tu. Još poznato i kao middle income trap. Tu su ti već potrebni pametni ljudi koji će napraviti Huawei i Xiaomi, ako ćeš nastaviti rasti.

Ono što naši mediji sada efektivno i nesvjesno rade jeste histerisanje oko pitanja: šta ćemo kad dođemo na 20k, gdje su nam pametni ljudi, da nastavimo rast? Hajd ljudino da dođemo na 20k, pa makar tu zaglaviti, bit će nam tri puta bolje nego sad. Dakle, da, iskoristi apsolutno svu jeftinu snagu koju imaš, jer to za nas u ovom trenutku znači RAST, zaposlenost, i bolji život.

Dok mi dođemo do tačke kada će gornje pitanje biti relevantno, sve će ovo biti jučer i historija, a svijet će možda izgledati posve drugačije.

[teskeredzic_22]

Spoiler

Show

@teskeredzic_22

Mislim da se previše često vraćaš na socijalističku privredu, raspad iste, i privatizaciju. Bilo je što je bilo, napravljene su nebrojene greške, ali idemo dalje. Nema više svrhe pričati o tome. Rapad socijalizma i privatizacija širom Istočnog bloka koincidirala je sa usponom neoklasičnih ekonomskih ideja (koje se u političkoj teoriji uglavnom nazivaju neoliberalizmom), pa se na privatizaciju gledalo kao nešto što je apsolutna nužnost. Danas bi stvari vjerovatno bile nešto drugačije, ali gotovo je.

Porez na dohodak je 10%, baš kao i porez na dobit. Rad je oporezovan koliko i kapital. I jedno i drugo su višestruko niži od onoga što susrećemo u razvijenim zemljama Evrope, kakva želimo biti.

Što se doprinosa tiče, ne možemo imati visoke penzije i male doprinose, je li tako. Ne možemo imati jak zdravstveni sistem, i male doprinose za isti. Jedan dan se žalimo da penziono i zdravstveno ne valja, a drugi dan tražimo da smanjimo koliko plaćamo to isto zdravstveno i penziono. Ne ide. OK, ako ćemo smanjiti doprinose, onda ćemo povećat porez na dohodak i porez na dobit, da namirimo razliku. Ali tada će biti priča: kažnjavate radnike i gušite privredu. Kada slušaš naše ljude, najviše bi voljeli da ne plaćaju nikako poreze, a imaju vrhunsko zdravstvo. Može i to: privatiziramo sve, pa nek plaća ko hoće, i kome hoće. Ali onda tu nastupa tvoja priča o privatizaciji kao majki sveg zla. Ne ide.

Najbrže rastuća djelatnost je prerađivačka industrija, a ne turizam. Turizam raste, također. Nema ništa loše u tome da koristimo niži trošak radne snage kao našu kompetitivnu prednost. Na toj strategiji, Kina je postigla to što jeste, da postane jedna od najvećih ekonomija svijeta. Dakle, bujrum, kod nas je jeftinije, dođite posjetiti nas, i dođite zaposliti nas. Šta je problem?

Problem nastaje onda udariš nekih 15k - 20k dolara per capita, i kada je standard već tako porastao da ne možeš više igrati na tu kartu. Recimo, Poljska je trenutno tu. Još poznato i kao middle income trap. Tu su ti već potrebni pametni ljudi koji će napraviti Huawei i Xiaomi, ako ćeš nastaviti rasti.

Ono što naši mediji sada efektivno i nesvjesno rade jeste histerisanje oko pitanja: šta ćemo kad dođemo na 20k, gdje su nam pametni ljudi, da nastavimo rast? Hajd ljudino da dođemo na 20k, pa makar tu zaglaviti, bit će nam tri puta bolje nego sad. Dakle, da, iskoristi apsolutno svu jeftinu snagu koju imaš, jer to za nas u ovom trenutku znači RAST, zaposlenost, i bolji život.

Dok mi dođemo do tačke kada će gornje pitanje biti relevantno, sve će ovo biti jučer i historija, a svijet će možda izgledati posve drugačije.

Uredu.

Shvatio sam poentu , gubljenje vremena je kuditi hrđavu privatizaciju jer je šteta bespovratna.
Shvatio sam da je nemoguće zadržati obrazovane ljude pogotovo ljude specijalnih zanimanja jer nismo konkurentni.

Tražiti što veću transparentnost u ekonomskim nadmetanjima kako bi kapital bio sigurniji a tržište privlačno novim investitorima , ovo se prventveno odnosi na legistrativu , što pravedniju primjenu trenutnih zakona.

Ostaje pitanje kako reanimirati stanovništvo da proizvodi i da stvara više čime bi se mnoge štetne okolnosti u ekonomskom smislu ispravile ?

Dobra stvar , koju niko ne ističe , je da nismo mnogo dužni.

Pozdrav.

[Romeo 80]

Ne znam sto se u ovim nekim analizama potencira broj nezaposlenih na biroima i posmatranje njih kao potencijalne nove radne snage?!
To su mahom nehljebi koji su na birou godinama samo zbog zdravstvenog osiguranja.
Statistike na jednu stranu, ali trziste rada je sad totalno drugacije, nego prije samo par godina. Kvalitetnog radnika je izuzetno tesko naci danas.
Takodje, rast uplata u PIO nije posljedica nekog velikog porasta ekonomske aktivnosti, vec puka posljedica inflacije i rasta poreza, a samim time i poreske osnovice.

Što se biroa tiče, pročitaj ponovo pasus o ILO metodologiji.

Što se inflacije tiče, pobrkao si prihode od PDV sa PIO doprinosima.

Iskreno, ne zanima me nikakva metodologija. Zanima me stanje na terenu u praksi, a ono kaze da radnika nikad teze nije bilo naci. Ne znam kakvom metodologijom u nasim uslovima mozes doci do tacnih informacija ko je na birou iz muke i stvarne nemogucnosti da nadje posao, a ko samo radi osiguranja.
Sto se stope doprinosa tice, nista nisam pobrkao. Kao posljedica inflacije, a i nedostatka radnika, doslo je do povecanja prosjecne plate. Ako je plata veca, samim tim vise i uplacujes na ime PIO.

[Ozimician]

Što se biroa tiče, pročitaj ponovo pasus o ILO metodologiji.

Što se inflacije tiče, pobrkao si prihode od PDV sa PIO doprinosima.

Iskreno, ne zanima me nikakva metodologija. Zanima me stanje na terenu u praksi, a ono kaze da radnika nikad teze nije bilo naci. Ne znam kakvom metodologijom u nasim uslovima mozes doci do tacnih informacija ko je na birou iz muke i stvarne nemogucnosti da nadje posao, a ko samo radi osiguranja.
Sto se stope doprinosa tice, nista nisam pobrkao. Kao posljedica inflacije, a i nedostatka radnika, doslo je do povecanja prosjecne plate. Ako je plata veca, samim tim vise i uplacujes na ime PIO.

Čekaj malo, ti ipak više vjeruješ BH poslodavcima nego službenim podacima?

Nema radnika koji će raditi 26 dana u mjesecu za 600 KM, eh takvih radnika nema. + da rade posao kako treba.

Ja sam postavio link službenog biltena Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo iz Marta 2023 gdje sam pobrojao da samo visokoobrazovanih ljudi (sa 6 god fakultetima) u zdravstvu ima oko 500 na birou (doktori medicine, stomatologije, veterine, mag. farmacije).

Inženjera ima još više, da ne pričam o pravu, ekonomiji, političkim naukama...

Jel to znači da se tim ljudima nudi posao u struci, a oni neće da rade ili šta već želiš da poentiraš ?

@n+1 je napravio vrhunsku analizu i ono što je jedina istina: posao uvijek možeš naći kao pomoćni radnik u fabrici (u mjestu u kojem postoji fabrika), konobar, vozač kamiona, eventualno trgovac. To je to. Za visokoobrazovane u BIH skoro da i nema oglasa za poslove, posebno za specifična zanimanja.

[n+1]

Što se biroa tiče, pročitaj ponovo pasus o ILO metodologiji.

Što se inflacije tiče, pobrkao si prihode od PDV sa PIO doprinosima.

Iskreno, ne zanima me nikakva metodologija. Zanima me stanje na terenu u praksi, a ono kaze da radnika nikad teze nije bilo naci. Ne znam kakvom metodologijom u nasim uslovima mozes doci do tacnih informacija ko je na birou iz muke i stvarne nemogucnosti da nadje posao, a ko samo radi osiguranja.
Sto se stope doprinosa tice, nista nisam pobrkao. Kao posljedica inflacije, a i nedostatka radnika, doslo je do povecanja prosjecne plate. Ako je plata veca, samim tim vise i uplacujes na ime PIO.

Pa to što kažeš je tačno. Radnika nikada nije bilo teže naći, jer se u međuvremenu zaposlilo stotinu hiljada ljudi. Samo što to još uvijek nije puna zaposlenost, niti je razlog za kukanje, nego slavlje.

A što se doprinosa tiče, evo po godinama rast.



Dakle, kao što vidiš, godine 2021., kada još nismo imali inflaciju, doprinosi za PIO su već godišnje donosili 700 miliona KM više nego je to bio slučaj samo 7 godina ranije. Taj porast rezultat je povećanja zaposlenosti, isključivo.

Ovih dodatnih 270K sa 2021. na 2022. možemo reći da je dijelom i zbog pritiska na rast plata uslijed inflacije. No, to je minorno u širem trendu koji, očito, traje skoro 10 godina, i nema veze sa inflacijom.

[Romeo 80]

@Ozimician

Naravno da vise vjerujem poslodavcima! Kakvi god bili, bolje poznaju stanje na terenu od bilo kakvog knjiskog crva iz biroa za nezaposlene, u kojem je ulaz nezaposlenim licima zabranjen.

S druge strane, ja se uopste nisam ni referisao na poslodavce vec na sliku trzista rada iz prakse. Vidim sta se desava i koja je razlika sada naci posao i prije samo nekoliko godina.
PS: danas ces tesko naci iole kvalitetnog radnika i za platu od 1000 KM i sa slobodnim vikendima. Zivim u Sarajevu gdje je koncentracija radne snage najveca, a firme se muce da nadju ljude. Uobicajena situacija je da se traze stari radnici, koji rade u drugim firmama i da se vrate nazad. I meni se licno to desava. Prije samo 5 godina to je bilo nezamislivo!

E to je ono sto ja zovem praksom. Metodologije ostavljam statisticarima, da njima vjezbaju excel, jer na trzistu one ne vrijede ni pisljiva boba.

[konoplja]

Je li moguce da je ovaj skok doprinosa donekle uslovovan rigoroznijom primjenom zakona i kontrolama porezne uprave? Mozda je recimo od 100k novozaposlenih ljudi, bubam, 50k vec radilo na crno.
28.04.2016. godine je ovo objavljeno. 2017. i 2018. vidimo najveci skok doprinosa.
https://fbihvlada.gov.ba/bs/porezna-upr ... 9etka-rada

[Ozimician]

@Ozimician

Naravno da vise vjerujem poslodavcima! Kakvi god bili, bolje poznaju stanje na terenu od bilo kakvog knjiskog crva iz biroa za nezaposlene, u kojem je ulaz nezaposlenim licima zabranjen.

S druge strane, ja se uopste nisam ni referisao na poslodavce vec na sliku trzista rada iz prakse. Vidim sta se desava i koja je razlika sada naci posao i prije samo nekoliko godina.
PS: danas ces tesko naci iole kvalitetnog radnika i za platu od 1000 KM i sa slobodnim vikendima. Zivim u Sarajevu gdje je koncentracija radne snage najveca, a firme se muce da nadju ljude. Uobicajena situacija je da se traze stari radnici, koji rade u drugim firmama i da se vrate nazad. I meni se licno to desava. Prije samo 5 godina to je bilo nezamislivo!

E to je ono sto ja zovem praksom. Metodologije ostavljam statisticarima, da njima vjezbaju excel, jer na trzistu one ne vrijede ni pisljiva boba.

Ja u klin, ti u ploču.

Naravno da ćeš teško naći radnika koji će ti raditi za 1000KM, bilo kakvog, pogotovo kvalitetnog.

Naravno da je teže sad naći takvog radnika nego prije 10 god. iz više razloga:
- povećanje zaposlenosti
- iseljavanje radne snage
- veći procenat visokoobrazovane radne snage

Naravno da ćeš teško naći radnike ali u ovim oblastima i ovim poslovima koje sam naveo, dakle fizički i zanatski poslovi manje-više.

U međuvremenu imaš na biroima masu hiljade visokoobrazovanih samo u Sarajevu.

[Romeo 80]

Iskreno, ne zanima me nikakva metodologija. Zanima me stanje na terenu u praksi, a ono kaze da radnika nikad teze nije bilo naci. Ne znam kakvom metodologijom u nasim uslovima mozes doci do tacnih informacija ko je na birou iz muke i stvarne nemogucnosti da nadje posao, a ko samo radi osiguranja.
Sto se stope doprinosa tice, nista nisam pobrkao. Kao posljedica inflacije, a i nedostatka radnika, doslo je do povecanja prosjecne plate. Ako je plata veca, samim tim vise i uplacujes na ime PIO.

Pa to što kažeš je tačno. Radnika nikada nije bilo teže naći, jer se u međuvremenu zaposlilo stotinu hiljada ljudi. Samo što to još uvijek nije puna zaposlenost, niti je razlog za kukanje, nego slavlje.

A što se doprinosa tiče, evo po godinama rast.



Dakle, kao što vidiš, godine 2021., kada još nismo imali inflaciju, doprinosi za PIO su već godišnje donosili 700 miliona KM više nego je to bio slučaj samo 7 godina ranije. Taj porast rezultat je povećanja zaposlenosti, isključivo.

Ovih dodatnih 270K sa 2021. na 2022. možemo reći da je dijelom i zbog pritiska na rast plata uslijed inflacije. No, to je minorno u širem trendu koji, očito, traje skoro 10 godina, i nema veze sa inflacijom.

Ajme majko koja provala! De bolan, u kojem svijetu ti zivis?!
U posljednjih 18 godina sam promijenio 9 firmi i sve totalno razlicite pozicije. Prije 10 godina na svaki otvoren konkurs je znalo biti prijavljeno po 1500 ljudi. Sad te vuku za rukav samo da udjes u firmu da radis!

Mislim, cijenim ja tvoj trud da grafikonima nesto prikazes, ali to nema veze sa realnoscu. Tvrdis da imamo ogroman visak radne snage i to ljudi koji aktivno traze posao, a onda tvrdis da je nikad teze naci radnika, jer je zaposleno 100000, pa kao fali sad radnika, sta li?!

Hajmo se sloziti da se ne slazemo?

[n+1]

Pa to što kažeš je tačno. Radnika nikada nije bilo teže naći, jer se u međuvremenu zaposlilo stotinu hiljada ljudi. Samo što to još uvijek nije puna zaposlenost, niti je razlog za kukanje, nego slavlje.

A što se doprinosa tiče, evo po godinama rast.



Dakle, kao što vidiš, godine 2021., kada još nismo imali inflaciju, doprinosi za PIO su već godišnje donosili 700 miliona KM više nego je to bio slučaj samo 7 godina ranije. Taj porast rezultat je povećanja zaposlenosti, isključivo.

Ovih dodatnih 270K sa 2021. na 2022. možemo reći da je dijelom i zbog pritiska na rast plata uslijed inflacije. No, to je minorno u širem trendu koji, očito, traje skoro 10 godina, i nema veze sa inflacijom.

Ajme majko koja provala! De bolan, u kojem svijetu ti zivis?!
U posljednjih 18 godina sam promijenio 9 firmi i sve totalno razlicite pozicije. Prije 10 godina na svaki otvoren konkurs je znalo biti prijavljeno po 1500 ljudi. Sad te vuku za rukav samo da udjes u firmu da radis!

Mislim, cijenim ja tvoj trud da grafikonima nesto prikazes, ali to nema veze sa realnoscu. Tvrdis da imamo ogroman visak radne snage i to ljudi koji aktivno traze posao, a onda tvrdis da je nikad teze naci radnika, jer je zaposleno 100000, pa kao fali sad radnika, sta li?!

Hajmo se sloziti da se ne slazemo?

Kada si me kvotao, trebao si odmah naglasiti da ne vjeruješ službenim podacima, nego isključivo subjektivnom osjećaju kada izađeš na ulicu, pa se ne bih trudio da odgovorim.

[luxferre]

Iskreno, ne zanima me nikakva metodologija. Zanima me stanje na terenu u praksi, a ono kaze da radnika nikad teze nije bilo naci. Ne znam kakvom metodologijom u nasim uslovima mozes doci do tacnih informacija ko je na birou iz muke i stvarne nemogucnosti da nadje posao, a ko samo radi osiguranja.
Sto se stope doprinosa tice, nista nisam pobrkao. Kao posljedica inflacije, a i nedostatka radnika, doslo je do povecanja prosjecne plate. Ako je plata veca, samim tim vise i uplacujes na ime PIO.

Pa to što kažeš je tačno. Radnika nikada nije bilo teže naći, jer se u međuvremenu zaposlilo stotinu hiljada ljudi. Samo što to još uvijek nije puna zaposlenost, niti je razlog za kukanje, nego slavlje.

A što se doprinosa tiče, evo po godinama rast.



Dakle, kao što vidiš, godine 2021., kada još nismo imali inflaciju, doprinosi za PIO su već godišnje donosili 700 miliona KM više nego je to bio slučaj samo 7 godina ranije. Taj porast rezultat je povećanja zaposlenosti, isključivo.

Ovih dodatnih 270K sa 2021. na 2022. možemo reći da je dijelom i zbog pritiska na rast plata uslijed inflacije. No, to je minorno u širem trendu koji, očito, traje skoro 10 godina, i nema veze sa inflacijom.

Evekat inflacije covid i desavalja u ukrajni su multiplicirali poreze drzavi, to nema nikakve veze sa stvarnoscu i realnim ekonomskim rastom.
Mi i dalje takpamo daleko iza ali smo dobri u šivenju i drvima, stepen razvoja se mjeri nivou komplikovanosti proizvoda koje jedno društvo može da uradi pa i nivou uzivanja ljudskih prava.
Vaša teza mi liči na čisto SDA-ovski stav, imam par prijatelja i razmišljaju veoma slično

[Ozimician]

Pa to što kažeš je tačno. Radnika nikada nije bilo teže naći, jer se u međuvremenu zaposlilo stotinu hiljada ljudi. Samo što to još uvijek nije puna zaposlenost, niti je razlog za kukanje, nego slavlje.

A što se doprinosa tiče, evo po godinama rast.



Dakle, kao što vidiš, godine 2021., kada još nismo imali inflaciju, doprinosi za PIO su već godišnje donosili 700 miliona KM više nego je to bio slučaj samo 7 godina ranije. Taj porast rezultat je povećanja zaposlenosti, isključivo.

Ovih dodatnih 270K sa 2021. na 2022. možemo reći da je dijelom i zbog pritiska na rast plata uslijed inflacije. No, to je minorno u širem trendu koji, očito, traje skoro 10 godina, i nema veze sa inflacijom.

Evekat inflacije covid i desavalja u ukrajni su multiplicirali poreze drzavi, to nema nikakve veze sa stvarnoscu i realnim ekonomskim rastom.
Mi i dalje takpamo daleko iza ali smo dobri u šivenju i drvima, stepen razvoja se mjeri nivou komplikovanosti proizvoda koje jedno društvo može da uradi pa i nivou uzivanja ljudskih prava.
Vaša teza mi liči na čisto SDA-ovski stav, imam par prijatelja i razmišljaju veoma slično

Pa da, ako kažeš istinu i izneseš vrlo provjerljive činjenice, ispadaš SDA bot

Također, neko ko ne razlikuje prihode od PDV-a i doprinose od penzionog osiguranja (koje nema veze sa inflacijom, nego sa brojem zaposlenih i visini prijavljene plate) - nije kompetentan za raspravu.

[n+1]

Života mi, ljudima na ovom forumu SDA izlazi i na san.

[konoplja]

Pa da, ako kažeš istinu i izneseš vrlo provjerljive činjenice, ispadaš SDA bot

Također, neko ko ne razlikuje prihode od PDV-a i doprinose od penzionog osiguranja (koje nema veze sa inflacijom, nego sa brojem zaposlenih i visini prijavljene plate) - nije kompetentan za raspravu.

Je li moguce da je ovaj skok doprinosa donekle uslovovan rigoroznijom primjenom zakona i kontrolama porezne uprave? Mozda je recimo od 100k novozaposlenih ljudi, bubam, 50k vec radilo na crno.
28.04.2016. godine je ovo objavljeno. 2017. i 2018. vidimo najveci skok doprinosa.
https://fbihvlada.gov.ba/bs/porezna-upr ... 9etka-rada

Evo pingam te.
Ima li ovo smisla i kako bi se moglo procijeniti?

[Ozimician]

Pa da, ako kažeš istinu i izneseš vrlo provjerljive činjenice, ispadaš SDA bot

Također, neko ko ne razlikuje prihode od PDV-a i doprinose od penzionog osiguranja (koje nema veze sa inflacijom, nego sa brojem zaposlenih i visini prijavljene plate) - nije kompetentan za raspravu.

Je li moguce da je ovaj skok doprinosa donekle uslovovan rigoroznijom primjenom zakona i kontrolama porezne uprave? Mozda je recimo od 100k novozaposlenih ljudi, bubam, 50k vec radilo na crno.
28.04.2016. godine je ovo objavljeno. 2017. i 2018. vidimo najveci skok doprinosa.
https://fbihvlada.gov.ba/bs/porezna-upr ... 9etka-rada

Evo pingam te.
Ima li ovo smisla i kako bi se moglo procijeniti?

Ima smisla kao dio cjelokupne kompleksne situacije.

Mada mislim da same kontrole nisu značajno uticale na ovo, da su više uticale 2 stvari:

- ljudi više nisu pristajali da rade na crno, jer se usljed iseljavanja konkurencija povećala, ja kad sam odlazio iz BIH, u firmi su, da bi me kao zadržali ponudili mi - pazi sad : "ugovor na neodređeno" i to je kao od njih bilo kao top ponuda. Tako da jednostavno poslodavci više nisu imali izbora nego da prijave radnike, također 2018. god. je rekordna po iseljavanju iz BIH (gledano od 2001-te god pa dalje), druga je 2017. god. tako da i tu ima korelacije

- poslovanje većine poslovnih subjekata se prebacilo preko banaka, porastao je broj prerađivačkih firmi, koje sve naplaćuju žiralno iz inostranstva, manje se posluje s kešom i poslodavci imaju manje prostora da isplaćuju radnicima na crno platu na ruke. Jednostavno nemaju načina da to urade, nemaju keša, iako bi to rado uradili. Za isplatu razlike plate u koverti, lakše je nabaviti keš, nego dati 1000 + KM keša onako.

[n+1]

Objavljuje PU periodično koliko je radnika uhvaćeno neprijavljeno u kontrolama, pa bi se moglo uporediti sa ovom dinamikom. Međutim, nikada tu nije riječ o hiljadama radnika. Ako je dio od ovih 100k prešao iz sive ekonomije, to je opet došlo kao posljedica jačanja poslodavaca i samoinicijativnog prijavljivanja radnika.

A u konačnici, nije ni važno, jer sa poreznog aspekta to su i dalje novozaposleni.

[mali_balon]

ok ako je ovo sve za slavlje i sve je bajno, zasto onda na vratima "mog" konzuma mjesec dana stoji papir da traze radnika...sto je prije 1g bilo nezamislivo da konzum tako okaci oglas....traze obicnog slagaca rafa koji ce usput nauciti i rad na kasi

[Ozimician]

ok ako je ovo sve za slavlje i sve je bajno, zasto onda na vratima "mog" konzuma mjesec dana stoji papir da traze radnika...sto je prije 1g bilo nezamislivo da konzum tako okaci oglas....traze obicnog slagaca rafa koji ce usput nauciti i rad na kasi

Ja sam objasnio vise puta kakve radnike je danas tesko naci, niskokvalificirane koji ce raditi za platu od 1000KM - eh takvih vise nema.

Nisi sigurno vidio na Elektroprivredi da traže inženjera, na pošti da traže inž. saobraćaja, na domu zdravlja ili bolnici da traže doktore, a ni na školi da traže nastavnike/profesore, na zgradi suda da traže pravnike, itd.