Forum Klix.ba

Truba wrote: ↑07/08/2025 11:25

konami666 wrote: ↑06/08/2025 23:02 Sirotinja pravi mnogo djece. I jako bogati. Srednja klasa ne.
Stranci nakon koju generaciju prave onoliko djece koliko i domaći, naučno dokazano.

ne bih baš rekao
kod nas u sarajevu barem što ja znam: ko ima pare ima i djecu
ko nema pare ima jedno ...većinom...dosta nijedno

ovo govorimo o srednjem i višem sloju

jeza u ledja wrote: ↑07/08/2025 15:11

Bodkin wrote: ↑07/08/2025 14:44

jeza u ledja wrote: ↑07/08/2025 14:32

Vise obrazovanje je u Americi bolje. 100%.
Osnovno i srednje obrazovanje....

Sto se tice cijene, naravno to se ne moze porediti. Ljudi se zavale u kredit i hajmo.
Ako nisi isao na psihologiju ili tako nesto, ne bi ti trebao biti problem isplatiti dug.

Inace, postoje opcije za poprilicno jeftino ili besplatno visoko obrazovanje.

zavisi koje visoko.
da, top skole su sigurno bolje. ali top skole su za odabrane. ako izuzmes top 30-40 univerziteta, ostali su uporedivi sa evropskim.
sa tim da je puno lakse upasti na evropske, a tek zavrsiti ih bez da krenes u zivot sa 200k duga

a i perspektiva je bolja na trzistu rada sa takvom diplomom (opet kazem, izuzmi top 30-40 univerziteta)

Jebiga cuj izuzmi 30-40 univerziteta. Pa to je cirka milion studenata. Kako je to za odabrane? Sta znaci za odabrane? Ako mislis da je samo za one sa jako dubokim dzepom varas se.

Bodkin wrote: ↑07/08/2025 15:50 rekao bih cak 20 ali nek stoji ovaj broj.
manje od milion jer nemaju u prosjeku 35k studenata ali koji god da je broj to je na 400 miliona ljudi u zemlji na svim programima. znaci ukljuceno i gluma i gener studies
sto znaci da je prosjek je u evropi puno bolji. tj median dok je mean vjerovatno u americi. sto je za sire drustvo nije bolje

a jeste samo za one sa dubokim dzepom, ili za one koji krenu od neke privatne osnovne skole i imaju milion vannastavnih aktivnosti. ili par % na stipendijama. nema argumenta da je za prosjecnu osobu podjednako vjerovatno da upadne na dobru skolu u americi u poredjenju sa evropom. i to sve bez 200k duga

moimoi wrote: ↑07/08/2025 17:43 A placa li drzava ista? Mislim, nesto sto ne moras vracati.
Koliko ja znam u At mozes dobiti pomoc od drzave (bespovratnu) tipa da ti pokrije smjestaj barem… a ne moras biti nadprosjecni studenta

jeza u ledja wrote: ↑07/08/2025 17:24

Bodkin wrote: ↑07/08/2025 15:50 rekao bih cak 20 ali nek stoji ovaj broj.
manje od milion jer nemaju u prosjeku 35k studenata ali koji god da je broj to je na 400 miliona ljudi u zemlji na svim programima. znaci ukljuceno i gluma i gener studies
sto znaci da je prosjek je u evropi puno bolji. tj median dok je mean vjerovatno u americi. sto je za sire drustvo nije bolje

Ne kontam kako je prosjek bolji?

Dobro eto nek imaju po 10-15k studenata to je opet pola miliona studenata. Stavi na papir univerzitete u Evropi i neki ranking pa sracunaj.
EU koliko znam ima 100 miliona vise stanovnika nego Amerika.

a jeste samo za one sa dubokim dzepom, ili za one koji krenu od neke privatne osnovne skole i imaju milion vannastavnih aktivnosti. ili par % na stipendijama. nema argumenta da je za prosjecnu osobu podjednako vjerovatno da upadne na dobru skolu u americi u poredjenju sa evropom. i to sve bez 200k duga

Ma to jednostavno nije tacno. Jeste primarno tako za Ivy League skole. No to nisu sve top skole i nisu sve nuzno najbolje. Mislim, sta znaci "za one sa dubokim dzepom"? Mislis top 5% ili top 20%?
Na UCLA, koja je jedna od top javnih skola u Americi, 48% studenata je iz top 20% porodica.

A 200k duga je malo za onoga ko pocne karijeru sa 100k godisnje sa 22 godine. Mada 200k je debelo pretjerivanje. Prosjecan dug za top koledze je 20-30k kad zavrsis fakultet. Naravno placao si nesto za vrijeme studija, a za to se sparalo i investiralo obicno od tvog rodjenja, i to vjerovatno od poreza koje nisi morao platiti za neke druge stvari.
Dug za za top magistarske programe, tipa business, law ili medical schools, je cca $100k. Prosjecna pocetna plata sa tom diplomom je $200k godisnje.

Btw, ne trebaju ti pare da "upadnes" u skolu, vec da je platis. Ako se zelis zaduzivati i mislis da ti se isplati, a kao student si superstar, ti mozes upasti gdje zelis. Naravno ako si superstar i sve ide po planu itekako ce ti se isplatiti.

Akademici i strucnjaci u Evropi dolaze masovno u Ameriku da rade, ne obratno. U stvari obratno se desava da oni koji ne mogu naci posao ovdje uzimaju poslove u EU. Ako ti sta znaci, vjeruj mi da sam upucen u to vise nego prosjecan forumas. Samo to ti govori gdje ces steci bolje obrazovanje.

Bodkin wrote: ↑08/08/2025 10:49 necemo o tome gdje strucnjaci idu da rade. to je posljedica trzista rada koje je naravno puno bolje u usa. tu se slazemo.

Bodkin wrote: ↑08/08/2025 10:49 a nema sanse da si od 200k duga platio 170 tokom skolovanja osim ako ti roditelji nisu imali neki college fund sa 100k u njemu znam ja sta govorim, prosao sam americko skolovanje i cijena je bila preko 150k i to prije solidno godina (jebiga ostarilo se ). ti top fakulteti su UGLAVNOM za ljude koji mogu podnijeti cifru, imaju dobre ocjene prije toga i masu neki extracurricular aktivnosti ili imaju roditelje koji pomognu. i koji to bachelor student ako nije ivy league ili neka struka koja je bas trazena ima 100k pocetnu platu?

zato kazem, ako izuzmes top skole gdje ljudi svakako idu u top firme, prosjek je puno bolji u evropi. a ne krenes sa 100-200k (pogotovo ako ides na master) duga. i ne moraju ti roditelji skupljati pare od kad se rodis. btw znam masu amerikanaca koji dolaze u evropu jer nemaju lovu za usa

geralt wrote: ↑09/08/2025 14:01 Moze to i puno jeftinije. University of Florida, veoma ozbiljan javni univerzitet (30. po rankingu) kosta $6380 po godini za lokalne studente. I to ako ne dobijes nijednu stipendiju, koje se dijele sakom i kapom.

moimoi wrote: ↑07/08/2025 15:42

Truba wrote: ↑07/08/2025 11:25

konami666 wrote: ↑06/08/2025 23:02 Sirotinja pravi mnogo djece. I jako bogati. Srednja klasa ne.
Stranci nakon koju generaciju prave onoliko djece koliko i domaći, naučno dokazano.

ne bih baš rekao
kod nas u sarajevu barem što ja znam: ko ima pare ima i djecu
ko nema pare ima jedno ...većinom...dosta nijedno

ovo govorimo o srednjem i višem sloju

Znaci, ipak je Bakir jadan siromasan?

Ecci wrote: ↑10/08/2025 09:41 Kvalitetno obrazovanje nije besplatno a Harvard je jedna od najboljih institucija na svijetu. Ne bih rekao ni da je pretjerano skupo u odnosu na to sta dobijes

konami666 wrote: ↑10/08/2025 18:25

Ecci wrote: ↑10/08/2025 09:41 Kvalitetno obrazovanje nije besplatno a Harvard je jedna od najboljih institucija na svijetu. Ne bih rekao ni da je pretjerano skupo u odnosu na to sta dobijes

Ono sto je najbitnije sto dobiješ sa Harvarda i Ivy League univerziteta su poznanstva.

jeza u ledja wrote: ↑08/08/2025 22:01

Bodkin wrote: ↑08/08/2025 10:49 necemo o tome gdje strucnjaci idu da rade. to je posljedica trzista rada koje je naravno puno bolje u usa. tu se slazemo.

Poenta je u kvalitetu skolovanja. Bolji profesori obicno znaci bolje skolovanje.

Bodkin wrote: ↑08/08/2025 10:49 a nema sanse da si od 200k duga platio 170 tokom skolovanja osim ako ti roditelji nisu imali neki college fund sa 100k u njemu znam ja sta govorim, prosao sam americko skolovanje i cijena je bila preko 150k i to prije solidno godina (jebiga ostarilo se ). ti top fakulteti su UGLAVNOM za ljude koji mogu podnijeti cifru, imaju dobre ocjene prije toga i masu neki extracurricular aktivnosti ili imaju roditelje koji pomognu. i koji to bachelor student ako nije ivy league ili neka struka koja je bas trazena ima 100k pocetnu platu?

Ti ili si mladji nego sto sam mislio ili si pohadjao Ivy League skolu, jer prije cca 20 godina samo Ivy League skole su kostale 150k+. Znaci za 4 godine, ukljucujuci room and board, i to bez ikakvih popusta ili stipendija.

Da, pa naravno da moras imati college fund da bi otplatio toliko tokom skolovanja. College fund od 100k u 18 godina skupljanja nije neka ogromna cifra za prosjecnog Amerikanca. To je cirka 200-300 dolara mjesecno.

Govorio sam za pocetnu platu iz top skole sa strucnom diplomom, ne sa psihologijom. Govorim o top skolama jer samo one kostaju 200k+ . Iz drugih skola plata je manja shodno cijeni skolarine. Sto se tice ostalih diploma, tipa liberal arts, vrlo malo ljudi ide u top skole za takve diplome, a da ne nastave dalje na postdiplomskom. Oni koji na tome zavrse, e takav luksuz si samo mogu priustiti djeca bogatih, cisto da zavrse nesto.

Ivy League fakulteti su uglavnom za bogate, naravno, ali ne iskljucivo samo za njih. Top fakultet je malo siri pojam i u njemo je malo izjednaceniji socieokonski presjek, mada i oni naginju naravno na visu srednju klasu, kao sto i samo visoko skolovanje naginje u tom smjeru svugdje u svijetu.

zato kazem, ako izuzmes top skole gdje ljudi svakako idu u top firme, prosjek je puno bolji u evropi. a ne krenes sa 100-200k (pogotovo ako ides na master) duga. i ne moraju ti roditelji skupljati pare od kad se rodis. btw znam masu amerikanaca koji dolaze u evropu jer nemaju lovu za usa

Ako govorimo o prosjeku - prosjecan student ide u veliki lokalni javni univerzitet. Svaka drzava ih ima i neki su medju najboljim u Americi (znaci bolji i od nekih Ivy LEague skola, ovisno od programa). Cetiri godine na takvom univerzitetu ne kosta 200k vec cirka 100k. Znaci ovo ukljucuje i room and board, koji je obicno cca 40% od te ukupne cijene. Drugim rijecima cijena same skolarine na javnom univerzitetu u drzavi u kojoj zivis je "samo" oko 60K za 4 godine, i to na najskupljim javnim univerzitetima, tj. moze i jeftinije. Ovo je znaci bez ikakvih popusta i stipendija, a mnogi ih imaju. Room and board je nuzan samo onima koji nisu iz tog grada i koji ne zele zivjeti s roditeljima, sto je u Americi u tim godinama normalno, a u Evropi nije. Samo trecina studenata zivi po dormovima, tj. placa room and board.
Znaci za vecinu studenata govorimo o 15k dolara godisnje za skolarinu. To je cirka izdvajanje $150 mjesecno od rodjenja djeteta. Da li se te pare mogu ustedjeti manjim taksama nego u Evropi?
Velika vecina ljudi u Americi zivi na driving distance od javnog univerziteta. Znaci ako zelis moze se.

Ne znam fakat ni jednog Amerikanca koji je isao vani studirati. Vjerovatno sam zaboravio nekog. Znam onih koji su isli na postdiplomski, ali ne radi para vec radi nekog programa.
Ali sam tokom nekoliko decenija upoznao stotine, moguce i preko hiljadu ljudi koji su kao i ja dosli odnekud ovdje studirati i poslije raditi, ali to naravno ovisi od iskustva ovdje i vani. Znam doduse profesora koji su otisli raditi u Evropi, Aziji i Australiji jer nisu mogli naci posao ovdje. Isto tako znam da je jako jebeno biti profesor u Evropi i da je konkurencija jos veca, a plate jako male.

PS: Mozemo dalje i na PM.
Mada....ovakva diskusija i jeste donekle relevantna za temu i usporedbu koliko sta kosta.

Bodkin wrote: ↑11/08/2025 11:59 u pravu si, zaboravio sam na in i out of state pravila. ja sam imao out of state tad jer sam dolazio iz bosne. razlika je ogromna na vecini fakulteta. Kalifornija fakulteti su oko 120k razlike za 4 godine. Koja su pravila za in state uopste?

da, ima fakulteta ocigledno koji su jeftiniji ali eto sam kazes, 60k za bachelor diplomu. koliko je na to za master? izadje li na 100k?

u evropi ne moras stediti jer je besplatno. tj skoro pa besplatno, u nekim zemljama je oko 500-1000 godisnje.
mislim ne znam zasto argumentujemo uopste o ovome jer ima cijeli slucaj studentskih dugova u americi. toliko da je biden poceo prastati dugove. pricamo o skoro 2 triliona postojecih studentskih dugova trenutno u americi.

u evropi ne moras stediti jer je besplatno. tj skoro pa besplatno,

jeza u ledja wrote: ↑11/08/2025 17:29 Pa kao i u mnogim drugim stvarima, otprilike se prica svodi na to da su u Americi drzavna davanja i podrska na minimumu, ali da sistem bolje funkcionise za one sa vecim ambicijama i sposobnoscu, tj. daje vise prilika za finansijski uspjeh. Ovim naravno ne zelim reci da oni koji ne idu u Ameriku nisu ambiciozni ili su manje sposobni, vec moguce imaju i druge prioritete osim puke zarade i para. Sto se tice nas ovdje na forumu, a pretpostavljam i dosta imigranata u svijetu, nije to da smo svi bas imali priliku da bukvalno biramo "e hocu bas tu i tu zemlju". Neki su naravno imali vise opcija od drugih. Hocu reci nisam ja ovdje nuzno jer sam uber ambiciozan i sposoban. Da sam imao vise prilike da biram, veze nemam gdje bih zavrsio (mozda na Novom Zelandu? ). Naravno, sad sto sam stariji, imam vise prilike da biram, kao sto smo i pricali, pa mi se prioriteti mijenjaju.

Sve ovo govorim kao disclaimer za moju tvrdnju da je Amerika bolja za ambiciozne imigrante, i u kontekstu ove price o fakultetima pruza itekako bolje opcije za sposobne, gdje su troskovi u odnosu na long term zaradu u stvari manji, tj. studiranje ovdje se vise isplati - za one koji su sposobni. (I ovo ne vazi samo za STEM.)
Slicne stvari vrijede i za recimo zdravstveno osiguranje, penzioni fond, itd - sve je to u Americi na papiru gore, ali u stvarnosti ne vazi za onaj top 30-35% stanovnistva. U stvari ja bih argumentovao da je obrnuto.

E sad za domace stanovnistvo i/ili drugu i trecu generaciju imigranata (ili mozda omatorili imigranti ), tj. ljude koji po definiciji imaju manje ambicija od prosjecnog imigranta, mislim da Evropa u prosjeku pruza bolji zivot.


Da se vratim na studiranje....ja ne bih nikog savjetovao da ide grlom u jagode i trosi hiljade i hiljade dolara za shlj diplomu ili ako nece uciti. Takodje bih savjetovao sve roditelje da sparaju na vrijeme, a ne da se u zadnjem momentu sjete da im dijete moze na faks. Finansijske odluke koje donesu roditelji i mladi ljudi u tim godinama su kljucne za citav zivot, i nevezano za studiranje vec uopste (a opet, ovdje u kontekstu teme i odlaska mladih ljudi, ne matorih i formiranih ljudi). Nekad su samo odabrani isli na fakultet. Danas vecina omladine upisuje nesto. Doslo je vrijeme da je danas diploma sa faksa haman u rangu diplome iz srednje skole od prije 50 godina. Moguce da je previse diplomaca, pogotovo sa shlj diplomama, i da se ta prica prodaje potencijalnim "musterijama" kao neka neophodna odskocna daska za uspjeh, pa se tako zavaljuju u dugove. Zbog toga treba dobro razmisliti sta i kako se moze.

Inace te generacije (22-30) u Americi su danas u poprilicno losoj poziciji, ne samo zbog studentskih dugova, vec do troskova stanovanja, inflacije, trzista rada, AI... To je tako vec jedno 15-ak godina, ali je sad jos mnogo gore.

jeza u ledja wrote: ↑11/08/2025 17:41

Bodkin wrote: ↑11/08/2025 11:59 u pravu si, zaboravio sam na in i out of state pravila. ja sam imao out of state tad jer sam dolazio iz bosne. razlika je ogromna na vecini fakulteta. Kalifornija fakulteti su oko 120k razlike za 4 godine. Koja su pravila za in state uopste?

da, ima fakulteta ocigledno koji su jeftiniji ali eto sam kazes, 60k za bachelor diplomu. koliko je na to za master? izadje li na 100k?

u evropi ne moras stediti jer je besplatno. tj skoro pa besplatno, u nekim zemljama je oko 500-1000 godisnje.
mislim ne znam zasto argumentujemo uopste o ovome jer ima cijeli slucaj studentskih dugova u americi. toliko da je biden poceo prastati dugove. pricamo o skoro 2 triliona postojecih studentskih dugova trenutno u americi.

In-state tuition je za sve stanovnike te drzave - ako si stanovnik Floride, imas in-state tuition na svim javnim koledzima na Floridi.
(Dolaskom iz druge drzave da tu studiras ne mozes dobiti in-state.)


Sto se tice mastera, to drasticno ovisi od kakve vrste programa se radi. Neki idu na master za usavrsavanje ili komplementirajucu diplomu za njihovu struku, dok neki idu kao stepenicu za PhD. Neki su jednostavno osnovna komponenta cjelokupnog obrazovanja. U ovisnosti od toga se krecu i troskovi. Profesionalne diplome kostaju jako puno, dok ove druge ne bi trebao ici niko ko nema stipendiju ili nije debelo subvencioniran.

u evropi ne moras stediti jer je besplatno. tj skoro pa besplatno,

Ali neki bi rekli nije besplatno jer drzava uzima na drugi nacin.

Bodkin wrote: ↑11/08/2025 17:44 ali ovdje pricamo o prosjeku. zato danas ja znam jedno 10 ljudi koji su sa 28-30 cak odlucili da odrade jos jednu diplomu koja nema apsolutno nikakve veze od one koju su prvu odradili. i onda se nastavili baviti tim novim pozivom i jako su uspjesni u tome i zaradjuju fine pare.
i ta oduka ih nije kostala 60-80k. o tome pricam

Bodkin wrote: ↑11/08/2025 17:44

jeza u ledja wrote: ↑11/08/2025 17:29 Pa kao i u mnogim drugim stvarima, otprilike se prica svodi na to da su u Americi drzavna davanja i podrska na minimumu, ali da sistem bolje funkcionise za one sa vecim ambicijama i sposobnoscu, tj. daje vise prilika za finansijski uspjeh. Ovim naravno ne zelim reci da oni koji ne idu u Ameriku nisu ambiciozni ili su manje sposobni, vec moguce imaju i druge prioritete osim puke zarade i para. Sto se tice nas ovdje na forumu, a pretpostavljam i dosta imigranata u svijetu, nije to da smo svi bas imali priliku da bukvalno biramo "e hocu bas tu i tu zemlju". Neki su naravno imali vise opcija od drugih. Hocu reci nisam ja ovdje nuzno jer sam uber ambiciozan i sposoban. Da sam imao vise prilike da biram, veze nemam gdje bih zavrsio (mozda na Novom Zelandu? ). Naravno, sad sto sam stariji, imam vise prilike da biram, kao sto smo i pricali, pa mi se prioriteti mijenjaju.

Sve ovo govorim kao disclaimer za moju tvrdnju da je Amerika bolja za ambiciozne imigrante, i u kontekstu ove price o fakultetima pruza itekako bolje opcije za sposobne, gdje su troskovi u odnosu na long term zaradu u stvari manji, tj. studiranje ovdje se vise isplati - za one koji su sposobni. (I ovo ne vazi samo za STEM.)
Slicne stvari vrijede i za recimo zdravstveno osiguranje, penzioni fond, itd - sve je to u Americi na papiru gore, ali u stvarnosti ne vazi za onaj top 30-35% stanovnistva. U stvari ja bih argumentovao da je obrnuto.

E sad za domace stanovnistvo i/ili drugu i trecu generaciju imigranata (ili mozda omatorili imigranti ), tj. ljude koji po definiciji imaju manje ambicija od prosjecnog imigranta, mislim da Evropa u prosjeku pruza bolji zivot.


Da se vratim na studiranje....ja ne bih nikog savjetovao da ide grlom u jagode i trosi hiljade i hiljade dolara za shlj diplomu ili ako nece uciti. Takodje bih savjetovao sve roditelje da sparaju na vrijeme, a ne da se u zadnjem momentu sjete da im dijete moze na faks. Finansijske odluke koje donesu roditelji i mladi ljudi u tim godinama su kljucne za citav zivot, i nevezano za studiranje vec uopste (a opet, ovdje u kontekstu teme i odlaska mladih ljudi, ne matorih i formiranih ljudi). Nekad su samo odabrani isli na fakultet. Danas vecina omladine upisuje nesto. Doslo je vrijeme da je danas diploma sa faksa haman u rangu diplome iz srednje skole od prije 50 godina. Moguce da je previse diplomaca, pogotovo sa shlj diplomama, i da se ta prica prodaje potencijalnim "musterijama" kao neka neophodna odskocna daska za uspjeh, pa se tako zavaljuju u dugove. Zbog toga treba dobro razmisliti sta i kako se moze.

Inace te generacije (22-30) u Americi su danas u poprilicno losoj poziciji, ne samo zbog studentskih dugova, vec do troskova stanovanja, inflacije, trzista rada, AI... To je tako vec jedno 15-ak godina, ali je sad jos mnogo gore.

apsolutno se slazem da je amerika za top 10-15% stanovnista bolja od bilo gdje drugo na svijetu

ali ovdje pricamo o prosjeku. zato danas ja znam jedno 10 ljudi koji su sa 28-30 cak odlucili da odrade jos jednu diplomu koja nema apsolutno nikakve veze od one koju su prvu odradili. i onda se nastavili baviti tim novim pozivom i jako su uspjesni u tome i zaradjuju fine pare.
i ta oduka ih nije kostala 60-80k. o tome pricam

a i zato nema par triliona duga cak i ako ima masa ljudi sa shlj diplomama. tako da sve se svodi na to da je stvarno u evropi prosjek jaci ali za top 15% populacije amerika je obecana zemlja