safran wrote:
Banksy wrote:
Ako je na kesicama sjemena naznačeno da ''sjeme nije tretirano'' podrazumijeva li to da nisu GMO ili se to odnosi na neko drugo, hemijsko tretiranje?
Dalje, mora li GMO biti naznačen na proizvodu?
Kako stojimo mi, u BiH, s GMO zakonima i poštujemo li ih?
Možeš kratko, da te ne peglam previše,
Hvala
- "sjeme nije tretirano" znači da nije tretirano hemijskim zaštitnim sredstvima (npr. fungicidima i sredstvima protiv klijavosti),
- GMO mora biti naznačen na proizvodu - pretpostavljam da te zanima sjeme - što se tiče ovoga što ti sadiš - relax,
- Zakon o GMO BiH je usaglašen sa direktivama i pravilnicima EU donesenim do 2008 što ukratko znači:
* GMO može dospjeti na tržište nakon provedenog postupka odobravanja koji podrazumijeva procjenu rizika po zdravlje potrošača i okoliš,
* Kada određeni GMO dobije dozvolu (u EU trenutno preko 40) za određenu namjenu ta dozvola vrijedi 10 godina nakon čega se podnosi zahtjev za obnovu dozvole,
* Kada roba sadrži ili se sastoji ili je proizvedena od dozvoljenog GMO sa udjelom >0,9 % onda mora jasno biti istaknuto na ambalaži kao dio deklaracije (npr. rafinirano ulje ili šećer - procenat se onda odnosi na sirovinu),
* Kada se na tržištu ustanovi nedozvoljeni GMO onda se cijela pošiljka uklanja sa tržišta (postoje izuzeci pokriveni pravilnikom iz 2011 ali da ne cjepidlačim) a dalja sudbina pošiljke nije precizirana - neke države uništavaju, neke preusmjere u proizvodnju biogoriva a moguće je i otputiti na destinaciju gdje taj GMO ima dozvolu za upotrebu,
* Kada je na proizvodu navedeno GMO-free to znači samo da ne sadrži GMO udjela iznad 0,9 %,
- BiH je dobila zakon koji predstavlja pravni okvir ali još uvijek nemamo brojne pravilnike pa tako ni onaj o davanju dozvole za stavljanje GMO na tržište - tehnički na snazi je zabrana.
- Od stupanja Zakona o GMO na snagu 2009 stanje se promijenilo u smislu da uvoznici sada imaju obavezu tražiti informaciju o GMO statusu. Sistemske službene kontrole još uvijek nema.
Samo da napomenem - preko 40 GMO sa odobrenjem u EU predstavlja svega nekoliko vrsta - soja (6), kukuruz (12 osnovnih i N kombinovanih), pamuk (3), uljana repica (3), krompir (1), šećerna repa (1). Dalje, treba razlikovati upotrebu od kultivacije - EU je vrlo restriktivna prema uzgoju i dozvola za kultivaciju se jako teško dobiva.