Dobre vijesti iz BiH

[Boskero]

Prošla godina najuspješnija u oblasti naplate od koncesija u TK



Komisija za koncesije Tuzlanskog kantona i Kantonalno Ministarstvo industrije ocjenjuju prošlu godinu kao najuspješniju dosad u oblasti naplate naknade od kocesija, navodeći da su svi koncesionari, koji su kasnili sa uplatama, nakon dogovora počeli redovno rješavati svoje obaveze, osim Rudnika Kreke. Njihov dug je, kako je rečeno u Agenciji za koncesiju TK, akumuliran na oko 12 miliona KM, a prošle godine im je fakturisano skoro 1.700.000 KM. Ovo će biti jedan od većih problema sa kojim će se resorno ministarstvo uhvatiti ukoštac ove godine. “Očekujem da se veće instance uključe, kao što je Federalna vlada i Federalno ministarstvo energetike i rudarstva, zajedno s vlasnicima Elektroprivredom BiH, da nađemo određene modalitete da riješimo problem Rudnika Kreka jer je on ostao kao jedini koncesionar koji ima milionska dugovanja koji trebamo da zaokružimo, a sa ostalim koncesionarima smo zadovoljni”, kazao je ministar industrije, energetike i rudarstva TK Srđan Mićanović. Sve više ugovora, Komisija za koncesije zaključuje za flaširanje vode. U proceduri je trenutno oko 16 predmeta, a očekuje se da bude zaključeno barem 10 do 12 ugovora za koncesije. Prošle godine je zaključeno 10 novih, što je dovelo do ukupno 52 zaključena ugovora, javlja Fena. “Tu bih izdvojio ugovor o koncesiji za izgradnju mini hidrocentrala na rijeci Spreči u općini Gračanica. Zatim ugovor sa JP Vodovod i kanalizacije Tuzla koje je i ranije imalo ugovor o koncesiji za zahvatanje vode na izvorištima u općinama Kladanj i Živinice i isporučivanju stanovništvu na području grada Tuzle i općine Živinice. Istakao bih da je završen i zaključen ugovor o koncesijama u toku 2016. godine s privrednim društvom Tuzla Kvarc za ležišta Bukinje, a posljednjih dana je zaključen ugovor za ležišta Moluška Rijeka i Kužići”, rekao je predsjednik Komisije za koncesije TK Nihad Sinanović. U Komisiji za koncesije očekuju da će se ove godine zaključiti dugogodišnji ugovor sa Rudnikom Đurđevik, jer je Vlada TK izašla u susret Elektroprivredi BiH zaključivanjem protokola o reprogramu dospjelih obaveza i to bi se trebalo završiti u prvoj polovini ove godine. Inače, ovaj rudnik je početkom prošle godine izmirio dugovanja, te se obavezao da će obaveze nastale u periodu nakon toga izmiriti do septembra ove godine. A svakako treba napomenuti i RMU Banovići koji redovno izmiruje svoje obaveze.

[Boskero]

Mljekara Pađeni: Planiraju investicije od 1,5 miliona KM

Mljekara Pađeni ove godine širi proizvodne kapacitete, a očekuje i početak izvoza u neke zemlje EU


Mjesečna proizvodnja u 2016. bila oko milion litara

Iza Mljekare Pađeni je izuzetno uspješna godina u kojoj su zabilježili rast proizvodnje za oko 20 posto, ali isto toliko je porasla i prodaja. Kako nam je kazao Nenad Vukoje, direktor Mljekare, ovu godinu će obilježiti nove investicije.

Proizvodnja

- Prošle godine smo u prodaju pustili neke nove proizvode, a ove ćemo raditi na tome da oni nađu svoje mjesto kako na tržištu, tako i kod kupaca, ali ćemo ovu godinu najviše posvetiti investicijama. Planiramo da proširimo proizvodni pogon za oko 800 kvadratnih metara, koji ćemo i opremiti, a planiramo i nabavku nekih vozila za dostavu i još neke investicije. Ukupna vrijednost planiranih investicija je oko milion i po KM, a cilj nam je da ih realizujemo do kraja aprila, kazao je Vukoje.

Protekle sedmice Mljekaru je posjetio i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, a tom prilikom istakao je kako je ova mljekara opremljena prema najmodernijim tehnološkim standardima i spremna da svoje kvalitetne proizvode plasira na najzahtjevnija evropska tržišta.

Prosječna proizvodnja na mjesečnom nivou u 2016. godini, kako je kazao Vukoje, bila je oko milion litara mlijeka, a ove godine planiraju da imaju 1,2 miliona litara mlijeka, dok će prerada na godišnjem nivou biti 13 do 14 miliona litara.

Tržišta

- Mljekara Pađeni svoje proizvode trenutno plasira na tržište BiH i djelimično u Crnoj Gori, oko pet posto naših proizvode ode u Crnu Goru i to smo u prošloj godini dosta ustabilili. Plan nam je da sredinom godine počnemo izvoziti i u Evropsku uniju, u toku su neki pregovori sa Slovenijom, kazao je Vukoje.

Mljekara Pađeni ima, kako je kazao, četrdesetak proizvoda - tradicionalne proizvode, fermentisani program, kao i polutvrde i meke sireve, a trenutno imaju kooperante u 16 opština RS-a, pokrivaju cijelu istočnu Hercegovinu, a određenu količinu mlijeka kupuju i u Federaciji BiH. Međutim, Mljekara raste, pa tako i njihove potrebe, što bi moglo i proširiti broj kooperanata.

[Boskero]

Izvozimo u Burkinu Faso, Kazahstan...



Postoje neke zemlje za koje nam možda nikada ne bi na pamet palo da naša zemlja s njima vrši bilo kakvu razmjenu, a kamoli onu robnu. Međutim, ta razmjena se zaista dešava. Zbog toga smo odlučili da u registru Vanjskotrgovinske komore BiH, nasumično birajući zemlje, provjerimo sa kojima to i šta razmjenjujemo (to jeste, odakle šta uvozimo i gdje šta izvozimo).

Prva zemlja, pošto su poredane po abecedi je Angvila, u koju za jedanaest mjeseci prošle godine nismo ništa izvezli, ali smo zato uvezli robu vrijednu 536.549 KM, tačnije voće za jelo, kore agruma ili dinja i lubenica vrijedne 512.653 KM i mineralna goriva, mineralna ulja i proizvode vrijedne 23.896 KM. Nije baš neka razmjena, jer nije u oba smjera, ali saradnja svakako postoji.

Bolje išta, nego ništa

Zatim dolazi Bangladeš, u koji također apsolutno ništa nismo izvezli u toku prošle godine, ali smo zato uvezli 2.212.936 KM, a na prvom mjestu su odjeća i pribor za odjeću u iznosu od 1.391.372 KM, zatim obuća 357.457, te farmaceutski proizvodi 63.214 KM. Proizvode od gvožđa i čelika vrijedne 38.754 KM izvezli smo na Britanske djevičanske otoke i to je jedino što smo izvezli tamo u 2016, ali smo zato uvezli voće za jelo, kore agruma ili dinja i lubenica vrijedne 127.552 KM, a proizvode od povrća, voća ostalih dijelova bilja za 62.186 KM.

Zanimljiva je situacija sa Burkinom Faso, iz koje u prethodnoj godini nismo uvezli apsolutno ništa, dok su u nju izvezeni proizvodi iz BiH vrijedni 5.537 KM. Rekli bismo nije neka cifra, ali je mnogo više od ništa - koliko smo uvezli. U ovu daleku zemlju najviše smo izvozili gotove proizvode od tekstila, obuću, keramičke proizvode, sapun, proizvode na bazi žitarica, brašna..., te namještaj, posteljinu i povrće. Plastične mase i proizvode od plastičnih masa vrijedne cijelih 196 KM uvezli smo iz Gvatemale, ali u tu zemlju nismo izvezli ništa.



Iako nam je daleko, Južna Afrika nije nam bila loš vanjskotrgovinski partner, te smo u tu zemlju prošle godine izvezli 610.011 KM vrijednosti robe, najviše nuklearne reaktore, kotlove, mašine vrijedne 192.698 KM, te drvo i proizvode od drveta, a uvezli smo ukupno 4.129.213 KM vrijednosti robe, a najviše od toga su keramički proizvodi na koje otpada 2.460.524, te proizvodi od kože vrijedni 1.400.339 KM.

Iz Kazahstana smo uvezli samo živo drveće i druge biljke vrijedne 70.762 KM, a izvezli smo robu od 436.266 KM, najviše igračke - 289.072 KM. Iz Kube nismo uvezli ništa, ali smo tamo izvezli električne mašine i opremu za 41.791 KM. Možda neki nisu ni čuli za Maršalove otoke, ali iz ove zemlje smo uvezli 749.598 KM vrijednosti robe i to najviše električne mašine i opremu (501.416 KM), te proizvode od gvožđa i čelika (41.864 KM). Sa Norfološkog otoka smo uvezli kaučuk i proizvode od kaučuka u vrijednosti 344 KM, a izvezli nismo ništa.

Mašine, namještaj

Nuklearne reaktore, kotlove i mašine izvozili smo u Ruandu i to vrijednosti od 30.525 KM, a ukupan izvoz u ovu zemlju za 11 mjeseci 2016. iznosi 45.283, dok je uvoz mnogo manji i iznosi 14.759 KM. U Surinam, jednu od zemalja Južne Amerike, izvezli smo robu vrijednu 56.019 KM, najviše namještaj, posteljinu, madrace, nosače madraca (28.795 KM), dok smo uvezli robu duplo veće vrijednosti (110.723 KM), najviše nuklearne reaktore, kotlove, mašine (36.859 KM), te aluminij i proizvode od aluminija (28.663 KM).

Sa nekim zemljama, ipak, nismo imali nikakvu razmjenu, a samo neke od njih su Eritreja, Američka Samoa, Džibuti, Gibraltar, Nauru. MINELA PAMUK

[Boskero]

Ohrabrujuća priča iz Usore: Talijani otvaraju 200 radnih mjesta, učenici će dobiti posao nakon školovanja

Sredinom januara u Usori je boravio talijanski privrednik Riccardo Ferretto, vlasnik firme Ferreto Group Central Europe koja je u ovom bh. gradu započela izgradnju fabrike koja bi trebala zaposliti blizu 200 radnika.



Općina je kompaniji dodijelila zemljište za izgradnju proizvodnih kapaciteta u poduzetničkoj zoni "Lugovi".

Ferretto Group Central Europe d.o.o. Usora je već izabrao izvođača radova za prvu fazu izgradnje proizvodnih kapaciteta, površine blizu 12.000 metara kvadratnih pod proizvodnim halama metaloprerađivačke djelatnosti, a također je i lider u proizvodnji logističkih sistema (paletnih skladišta).

Pokrenute su i aktivnosti na pripremi proizvodnje i montaži nadzemnih dijelova proizvodnih hala. Vlasnik i direktor upoznali su predstavnike Općine Usora o svojoj spremnosti da iznalaze mogućnosti za angažiranje preduzeća s područja općine Usora te su u vezi s tim dogovoreni konkretni koraci i način koordinacije po tim pitanjima. Također, najavljene su i aktivnosti na pripremi i obuci budućih radnika kroz saradnju s Mješovitom srednjom školom i Službom za zapošljavanje.

Iz Općine Usora za Klix.ba pojašnjavaju kako je Usora izabrana za realizaciju investicije.



Općinu Usora je ovaj investitor izabrao jer je nakon višemjesečnih razgovora i internih procedura na Općinskom vijeću Usora ponudila najprihvatljivije uvjete: dobro saobraćajno povezanu lokaciju površine 96.000 metara kvadratnih za povoljnu cijenu (1,50 KM/metru kvadratnom), s tim da je Općina zauzvrat tražila povoljnosti za sebe, odnosno poslovni sektor iz Usore koji pod jednakim tržišnim uvjetima treba imati prednost kod ovog investitora, od izgradnje, do kasnijih kooperantskih poslovnih odnosa, kao i prednost zapošljavanja radne snage iz općine Usora, koja ispunjava njihove kvalifikacijske uvjete.

Ugovorom između Općine Usora i investitora je precizirano da se proizvodne hale grade u fazama. Prva faza za koju je zaključen ugovor o izgradnji jedne faze objekata je površine 12.000 metara kvadratnih pod proizvodnim objektima i zapošljavanje 50 radnika. Ukupno je ugovorom preciziran stepen izgrađenosti od 40 posto i zapošljavanje minimalno 120 radnika. Investitor je već najavio da će pristupiti dopuni projektne dokumentacije i povećanju površine pod proizvodnim objektima na 40.000 metara kvadratnih.

Budući da Općina Usora, kao novoutemeljena jedinica lokalne samouprave od dijelova općina Tešanj i Doboj na svom području nije imala značajnih proizvodnih kapaciteta, svako novo radno mjesto je značajno za zadržavanje mladih i izgradnju ove lokalne zajednice i BiH u cjelini.



"Ovo će pojedinačno biti jedna od većih investicija i veći proizvodni kapacitet koji će također pojedinačno zaposliti i najveći broj proizvodnih radnika. Prijeratne zanatske radnje su u međuvremenu prerasle u ozbiljna preduzeća, ali svi poslovni subjekti na području Općine ne mogu zaposliti više od 900 nezaposlenih, što je veliki broj za ovu relativno malu lokalnu zajednicu", kaže za Klix.ba općinski načelnik Zvonimir Anđelić.

Anđelić dodaje da investitor već razmišlja i vrši pripreme za odabir i obuku radne snage za proizvodnju.

"Kako su nas upoznali, planiraju provesti odabir nezaposlenih s evidencije Biroa rada Usora i u saradnji s Mješovitom srednjom školom "Stjepan Radić" u Usori uspostaviti saradnju kroz koju bi nakon provedene ankete među učenicima završnih razreda metalske i elektro struke te tehničkih zanimanja, organizirali plansku obuku za potrebe njihovog proizvodnog procesa, što u praksi znači da će jedan dio učenika i prije završetka škole imati poznatog poslodavca. U dogovoru sa školom postoji i opcija da se dio praktične nastave tokom školovanja obavlja u ovoj firmi", pojašnjava Anđelić.

[Boskero]

Uspjeh mladog Živiničanina: Umjesto odlaska iz BiH osnovao firmu

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u septembru prošle godine u našoj zemlji broj nezaposlenih premašio je pola miliona ljudi. Još jedan negativan podatak govori da sve veći broj ljudi, najviše mladih i obrazovanih, napušta ovu zemlju. Zemlju ne napuštaju samo nezaposleni nego i oni koji imaju sigurnu egzistenciju, ali zbog nesigurnosti i korupcije napuštaju zemlju. Podaci govore da je u zadnje dvije godine zemlju napustilo više od 80 hiljada ljudi.



Ipak, nailazimo i na pozitivne primjere gdje se mladi ljudi odlučuju na ostanak u BiH i umjesto boljeg života u inostranstvu biraju uspjeti u svojoj zemlji. Ili barem pokušati.

Umjesto odlaska, osnovao firmu

Jedan od takvih jeste i dvadesetosmogodišnji Semir Dudić iz Živinica. Iako je završio Elektrotehnički fakultet i kao takvom su mu bila otvorena vrata za odlazak iz BiH odlučio je ostati. Semir je u Živinicama otvorio firmu za informacijske tehnologije „Klik“ koja posluje širom BiH.

"Klik čini mladi tim profesionalaca okupljen oko jedne ideje, čiji je cilj pružiti domaćem tržištu kvalitetnu uslugu, ljubazan pristup i odlične cijene. Nudimo usluge izrade kvalitetnih i profesionalno dizajniranih web stranica, prilagođavanja mobilnim uređajima postojeće web stranice, optimizovanju web stranica, online marketinga, grafičkog dizajna i dr. Osiguravamo da klijenti u dogovorenom roku dobiju najkvalitetniju uslugu, kojom će prezentovati svoj biznis, te tako privući željene klijente. Izučavamo tržište i pratimo najnovije trendove u svim industrijama, lokalno i globalno. Svakodnevno investiramo u znanje, što nas čini još boljim i produktivnijim", kaže za Bportal.ba Semir Dudić.

Njegova firma ne posluje samo sa domaćim nego i sa firmama širom svijeta. Iz svog iskustva poslovanja sa stranim firmama Dudić nastoji izvući ono najbolje.

"Obzirom da smo posljednih 4-5 godina individualno radili sa velikim i uspješnim američkim i evropskim kompanijama, jako brzo smo napredovali i puno smo od njih naučili. Proširivali smo svoja znanja, ali smo također mnogo učili o biznisu uopće. Nažalost, moramo priznati da je razlika u poslovanju sa stranim i domaćim kompanijama jako velika. Prije svega, domaće kompanije nemaju velike ciljeve, nemaju posebne želje za napredovanjem i zadovoljavaju se malim uspjesima. Zaista je mali broj naših kompanija, koje imaju velike apetite i ogromnu želju za uspjehom. Fali nam poslovne etike, profesionalnosti, odgovornosti. Moramo se naučiti da ispoštujemo rokove. Moramo dići kvalitet naših usluga, jer samo tako možemo ih i adekvatno naplatiti. Ne vjerujemo u marketing, nismo svjesni njegovog značaja i koliko on znači uspjehu poslovanja. To je naš mentalitet, moramo to mijenjati", kaže Dudić.

Odlazak mladih

Tačno je, i tužno, govori Dudić, da naša zemlja ostaje bez mladih i obrazovanih ljudi. Razlog tome je činjenica da država nema alternative onome što im pruža inozemstvo. Država nema plan i viziju kako zadržati omladinu i kako ih spriječiti od odlaska.

"Iskreno se nadamo da će se to uskoro promijeniti. Još je tužnije, kada prilikom registracije svog biznisa, državni službenici vas pitaju „zašto otvarate firmu“, „zašto ne idete vani kao i svi drugi“, kako ovdje „nema spasa“ i sl. Ono što raduje u svemu ovome jeste da se i naša omladina budi i postaje svjesna da je ovo njihova zemlja, njihova domovina i da mora biti mjesta za njih. Ako nam ih država ne obezbijedi, moramo ih napraviti sami sebi. Sve je veći broj mladih i obrazovanih ljudi, koji se odlučuju za pokretanje vlastitog biznisa. Oni su naša nada. Oni mijenjaju naš mentalitet i s velikim ambicijama i željama ulaze u svijet biznisa. Tako da, uz iskrene namjere, rad i Božiju pomoć, smatramo da dolazi bolje vrijeme kada je u pitanju odlazak mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali i porast i napredak biznisa u našoj domovini", optimističan je ovaj mladi biznismen.

[Boskero]

ASA OSIGURANJE podržalo izgradnju istočne tribine FK Željezničara

FK Željezničar i dugogodišnji partner ASA OSIGURANJE produžili su saradnju, te je osiguravajuće društvo podržalo izgradnju istočne tribine kupovinom desetogodišnje ulaznice.



Sponzorska saradnja između dva velika brenda, FK Željezničar i ASA OSIGURANJA, traje već nekoliko godina, a danas je potpisanim ugovor produžena za još jednu godinu. Pored sponzorskog ugovora, ASA OSIGURANJE je realizovalo i kupovinu desetogodišnje ulaznice.

"Veoma mi je drago da smo našem dugogodišnjem partneru opravdali povjerenje, te da ćemo nastaviti uspješnu saradnju. Zahvaljujem se rukovodstvu ASA OSIGURANJA na podršci posljednjih godina i na podršci kroz kupovinu desetogodišnje ulaznice. FK Željezničar je svojim kvalitetnim radom postao poželjan poslovni partner", kazao je Mirsad Šiljak, direktor FK Željezničar.

"Podrška mladima čini sastavni dio vrijednosti ASA OSIGURANJA koje već duži niz godina, ulaganjem u projekte od važnosti za širu društvenu zajednicu nastoji doprinijeti razvoju kompletnog društva. Sport je svakako jako bitan segment našeg identiteta i dugoročnog opredjeljenja te smo u tom duhu i ove godine nastavili uspješnu saradnja sa FK Željezničar", istakao je Damir Pahor, direktor Filijale Sarajevo.

ASA OSIGURANJE d.d. je domaće osiguravajuće društvo koje je počelo sa radom u oktobru 2007. godine. U relativno kratkom periodu svog postojanja, ASA OSIGURANJE d.d. izraslo je u respektabilnu osiguravajuću kuću sa značajnim poslovnim rezultatima i rasprostranjenom mrežom od 12 filijala u glavnim ekonomskim centrima kao što su Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Travnik, Bihać, Goražde, Banja Luka, Prijedor, Bijeljina, Doboj i Istočno Sarajevo, te više od 40 prodajnih mjesta širom BiH. Jedna od osnovnih komparativnih prednosti ASA OSIGURANJA je brzina obrade i isplate odštetnih zahtjeva gdje prema zvanično dostupnim podacima, u protekle četiri godine, zadržava lidersku poziciju. ASA OSIGURANJE u svojoj ponudi ima kompletnu paket proizvoda neživotnog osiguranja - osiguranje osoba, vozila i imovine sa više od 70 hiljada klijenata.

[Boskero]

Dogovorene isporuke vrijedne 200.000 eura: Najtraženije tapecirane stolice, namještaj za spavaće sobe i trpezarije

Na sajmu u Kölnu ostvareno je više od 220 poslovnih kontakata sa partnerima iz 48 zemalja Evrope i svijeta



Međunarodni sajam namještaja i enterijera IMM u Kölnu završen je u nedjelju, a kompanije iz BiH ostvarile su izuzetno dobre rezultate i njihov nastup bio je veoma zapažen, te je ostvareno više od 220 poslovnih kontakata sa partnerima iz 48 zemalja Evrope i svijeta.

Učvršćivanje odnosa

Prema preliminarnim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, kompanije su tokom održanih sastanaka dogovorile isporuke vrijedne više od 200.000 eura i zaprimile zahtjeve za ponude čija vrijednost se procjenjuje na 300.000 eura.

Najtraženiji su tapecirane stolice, namještaj za spavaće sobe i trpezarije, a interes vlada i za ostalim namještajem.

- Ovo nam je bio drugi put da učestvujemo na ovom sajmu, a cilj nam je bio da učvrstimo odnos s kupcima koje smo upoznali ranije, ali i s nekim postojećim kupcima s kojima smo razvili poslovne odnose u 2016. godini. Sajam u Kölnu se smatra najznačajnijim i najvećim sajmom namještaja u svijetu i veoma smo zadovoljni što smo imali mogućnost da pokažemo svoje proizvode tamo i da vidimo šta možemo uraditi i kako se uklopiti u veliko evropsko, ali i svjetsko tržište namještaja, kazao nam je po povratku iz Kölna Amir Osmičić, šef prodaje u firmi Solid Wood iz Gradačca.

Veći izvoz namještaja

Osim Solid Wooda, svoje proizvode predstavile su i firme Boksit iz Milića, Bosnian Beech Board iz Visokog, FEF Export-import iz Sarajeva, H. M. M. Iz Gradačca, Lignacon iz Teslića, te Wood Team iz Ilijaša. Ovo je sedmi nastup Bosne i Hercegovine na sajmu IMM COLOGNE u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, a finansijski ga je, pored Komore, podržalo i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Tokom sedam godina izlaganja u Kölnu, Vanjskotrgovinska komora BiH je u okviru grupnog štanda podržala 53 nastupa firmi iz cijele BiH, a uzevši u obzir sudjelovanje pojedinih firmi na više sajmova, podržala je ukupno 33 različite kompanije.

Koliki je značaj izlaganja na sajmu u Njemačkoj, govori podatak da je u 2016. godini Bosna i Hercegovina dostigla nivo izvoza namještaja od oko 250 miliona eura, od čega je trećina bio izvoz upravo u Njemačku.

[Boskero]

Kakanj: Pola miliona maraka za poticaj poduzetništvu

Općina Kakanj u 2017. planira 500.000 KM podsticajnih sredstava za poljoprivredu • Kroz Pokreni svoj posao u Kaknju djelatnost registrirale 62 osobe



Općina Kakanj kroz realizaciju podsticaja iz oblasti razvoja poduzetništva i obrta još od 2013. uspješno realizira projekat Pokreni svoj posao u Kaknju.

- Kroz ovu vrstu podsticaja Općina nastoji povećati broj i održivost obrtničkih radnji i preduzeća, razviti poduzetničku svijest među mladim i nezaposlenim ljudima, te povećati broj zaposlenih ljudi na području općine Kakanj. Uz pomoć općinskih podsticajnih sredstava u periodu od 2013. do 2016. godine djelatnost su registrirale 62 osobe, kazao je za Oslobođenje Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj.

Obuka

Inače, odobrena podsticajna sredstva korisnici su mogli iskoristiti za nabavku opreme, repromaterijala i drugo, te za plaćanje obaveznih poreza i doprinosa za uposlenog radnika za registriranu djelatnost. Novoosnovani biznisi su uglavnom registrirani za obavljanje djelatnosti iz oblasti proizvodnje i obrta.

- U 2016. Općina Kakanj je novčanim iznosom od 78.567 KM sufinansirala troškove obuke, stručnog osposobljavanja i usavršavanja radnika u skladu sa potrebama poduzetnika i obrtnika sa područja općine Kakanj. Ovu vrstu podsticaja ostvarilo je 14 pravnih lica/obrtnika koji su, zahvaljujući pomoći Općine Kakanj, zaposlili 30 nezaposlenih osoba koje su se nalazile na evidenciji Biroa za zapošljavanje, naglasio je Mandra.

On je dodao da je prošle godine Općina Kakanj pružila materijalnu, tehničku i finansijsku podršku Udruženju poslodavaca općine Kakanj Centar za podršku biznisu (UPOK).

Prema njegovim riječima, u 2016. Općina Kakanj je izdvojila više od 500.000 KM za podršku poduzetništvu, a prema usvojenom budžetu za 2017. podsticajna sredstva u oblasti poduzetništva iznose 550.000 KM.

- Ovom iznosu treba dodati i 500.000 KM koliko će u 2017. iznositi općinska podsticajna sredstva u oblasti poljoprivrede, tako da će ukupan iznos ulaganja u oblast poduzetništva i poljoprivrede u Kaknju biti veći od milion KM, kazao je načelnik Kaknja, dodajući da je prošle godine Općina kao poticaj poduzetništvu umanjila i općinske takse na istaknutu firmu za 10-20 posto.

Općina je u proteklom periodu uspjela u potpunosti izgraditi Poduzetničku zonu Vrtlište Kakanj sa cjelokupnom infrastrukturom, a zahvaljujući općinskim podsticajnim mjerama, u ovoj zoni investitori su već izgradili četiri proizvodna objekta, dok su tri objekta u fazi izgradnje.

- I u ovoj godini Općina Kakanj će realizirati brojne mjere čiji je cilj razvoj poduzetništva, privlačenje investicija i unapređenje ambijenta za poslovanje, kazao je Mandra.

Pogodnosti

Uz domaće Općina Kakanj privlači i strane investitore za koje ima niz podsticaja, odnosno pogodnosti, recimo investitoru koji gradi u poslovnim zonama omogućava se podsticaj u iznosu 90 do 100 posto uplaćene naknade za kupovinu zemljišta ako u roku tri godine sagradi objekte, pribavi upotrebnu dozvolu i pusti ih u rad. Ova vrsta podsticaja se isplaćuje na način da se po dobijanju građevinske dozvole isplaćuje 50 posto podsticaja, a ostatak po dobijanju upotrebne dozvole. Investitoru se također omogućava podsticaj u iznosu 100 posto uplaćene rente i UGZ ako u roku tri godine pribavi upotrebnu dozvolu i objekat pusti u rad. Osim toga, u potpunosti se refundiraju i troškovi osnivanja firme. Općina je formirala i tim za otklanjanje administrativnih barijera koji pomaže investitorima da lakše i brže registriraju preduzeće.

[Boskero]

Prodaja eteričnih ulja na američkom tržištu

Umrežavanje je zajednički nastup na tržištu, gdje se proizvođačima pruža mogućnost lakšeg pronalaska kupaca, istakla je Samardžić-Memčić



Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPIP) radi već 17 godina na području centralne Bosne. Kako kažu, po potrebi projekata rade i u čitavoj BiH, ali i u susjednim državama na podršci zajedničkim prekograničnim projektima.
Aktivnosti ove udruge usmjerene su na razvoj infrastrukturne podrške za razvoj poduzetništva.

Podrška

- Radimo administrativno-tehničku podršku svim sektorima kroz izradu projekata, biznis-planova i svega što je potrebno jednom poduzetniku za razvoj poslovne aktivnosti do izlaska na tržište, ali i poslije smo tu da im damo svu potrebnu podršku. Radimo i ono što je veoma bitno za “male” farmere, a to je umrežavanje i povezivanje, s obzirom na to da se proizvodnja u BiH najčešće odvija na malim parcelama i da pojedini proizvođači raspolažu malom količinom proizvoda. Tako je umrežavanje način za zajednički nastup na tržištu gdje se lakše pruža mogućnost pronalaska kupaca, te da budu ozbiljni konkurenti velikim kupcima, kazala nam je Tea Samardžić-Memčić iz ove udruge.


Dio gotovih proizvoda prodaju i na domaćem tržištu / Foto: AMER KAJMOVIĆ


U svom sastavu ova udruga ima poslovni inkubator za inkubiranje biznisa iz različitih oblasti industrija, te Agroinkubator, jedini takve vrste u BiH. Također, promovišu svoje članove i njihove proizvode na domaćim i inozemnim sajmovima, te pružaju različite vrste edukacija.

- Radimo na lobiranju i pokretanju inicijativa za podnošenje novih javnih politika za izmjenu zakonske regulative u različitim oblastima s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja u BiH. Podijeljeni smo u nekoliko segmenta djelovanja, te djelujemo kroz Poslovni inkubator, Agroinkubator, Ogledno dobro, Mašinski prsten i Kućnu radinost, dodala je Samardžić-Memčić.

Takvih članova imaju skoro 50 koji su većinom iz općine Žepče. Svima zajedno je cilj jačanje gospodarstva i poboljšanje poslovnog okruženja.
- Drugi bitni dio Udruge je Agroinkubator, koji ima više članova. Jedan dio su članovi iz udruženja i zadruga koje se bave različitim poljoprivrednim proizvodnjama, a drugi dio su poljoprivredni proizvođači. Mada, zadnjih nekoliko godina preferiramo da svi poljoprivredni proizvođači budu dio nekog udruženja, a da onda to udruženje bude član našeg Agroinkubatora, kazao je Erol Maglić, menadžer podrške MSP sektoru.
U okviru Agroinkubatora preko 30 udruženja i zadruga ima članstvo, te zajednički djeluju u razvoju agrobiznisa u cijeloj BiH.

Mreže i projekti

- Udruga također ima svoje aktivnosti u sektoru ljekovitog bilja i to na zahtjev poljoprivrednih proizvođača koji su imali posađenu određenu količinu ljekovitog bilja koje nisu znali kako preraditi i kome prodati. Menadžment Udruge poduzetnika i poslodavaca je pronašao rješenje kako ta sirovina ne bi propala, te smo napravili tečno eterično ulje od matičnjaka, koje je prvo ulje takve vrste u BiH. Tako davne 2008. godine počinje priča oko proizvodnje ljekovitog bilja na području centralne Bosne i ostatka države, istakao je Maglić.


ponudi je eterično ulje od matičnjaka i smilja / Foto: AMER KAJMOVIĆ

Kroz rad sa korisnicima na terenu utvrdili su njihove potrebe i želje za razvoj sektora eteričnih ulja, pri čemu su osnovali AgroMAP mrežu koja okuplja proizvođače i prerađivače aromatičnog bilja sa područja čitave BiH.
- Kroz tu mrežu članovi rade na razvoju zajedničkih proizvoda, te se zajednički promoviraju na sajmovima i tržištu. Sada smo u fazi nabavljanja opreme za ispitivanje kvalitete proizvoda. Naša namjera je da izradimo EU projekat te da na taj način dobijemo sredstva za unapređivanje ovog sektora i finalnih proizvoda, rekla je Samardžić-Memčić.

Ova udruga se finansira iz članarina, vlastitih aktivnosti i dijelom iz projekata EU, te domaćih donatora, ministarstava, američke ambasade. Također, imaju preko 30 implementiranih projekata.
- Jedan od značajnijih projekata je upravo uspostavljanje tog Poslovnog inkubatora, te Agroinkubatora. Za Agroinkubator smo 2011. dobili i nagradu UN-a za najbolji razvojni projekat koji je implementiran od NVO-a, te smo jedini u Evropi dobili tu nagradu, naglasila je Samardžić-Memčić.

Također, uspostavili su inovativno-eduakacijski centar u sektoru agrobiznisa u općinama Teslić i Drenovci u Hrvatskoj. Imali su i projekat u okviru kojeg su promovirali svoje proizvode, na sajmovima u Nürnbergu, u Bologni, te u Hannoveru.
- Mi organiziramo i pronalazimo kupce za članove naše mreže, aktivni smo u traženju inostranih kupaca i poslovnog povezivanja, kako bi se proizvodi od ljekovitog bilja plasirali na inozemno tržište. Do sada smo imali uspješnu saradnju sa kupcima u Americi kojima prodajemo i plasiramo eterična ulja, a najveće količine smo imali od matičnjaka i smilja. Plasman ovih proizvoda na tržište se vrši preko poljoprivredne zadruge Agrofarm iz Žepča, kazao je Maglić, dodavši da dio gotovih proizvoda, kao što su kreme, tinkture, melemi i sapuni, prodaju na domaćem tržištu u specijaliziranim trgovinama, putem sajmova, u apotekama, ličnom prodajom, te web shopom.

- Veoma je bitno da se svi udružujemo, povezujemo, umrežavamo, jer samo tako možemo napredovati i želimo primjere dobre prakse prenijeti na druge kako bi se svi osnažili i radili na unapređenju agrobiznisa u BiH, poručila je Samardžić-Memčić.

Aktivnosti ove udruge će i dalje biti usmjerene na cjelokupan razvoj Agrobiznisa, sa ciljem da poljoprivredni proizvođači budu toliko osnaženi kako bi mogli registrirati svoju proizvodnju, te tako biti legalni proizvođači.

[krater]

Tuzlanski kanton: Osnovana grupacija proizvodača flaširane vode



U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla (KPKT) osnovana je Grupacija proizvođača flaširane vode Tuzlanskog kantona koja će zastupati interese priozvođača s ciljem veće zastupljenosti na domaćem tržištu.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju KPKT Suad Selimović kazao je da je osnivanjem grupacije Kantonalna privredna komora TK okupila osam proizvođača flaširane vode.

- Uspostavljanjem Grupacije proizvođača flaširane vode TK želimo pokazati našim građanima da imamo dobre firme, koje proizvode flaširanu vodu i imaju svu potrebnu dokumentaciju, čije se vode nalaze na listi izvorskih voda Agencije za sigirnost hrane i koje su ocijenjene po kvalitetu - rekao je Selimović.

Istakao je da će grupacija nastojati da zajednički nastupi na tržištu i na taj način što više promovira domaći proizvod.
Flaširana voda je, kako je pojasnio, u kategorijama mineralna voda, prirodna voda i stona voda, a vrijednost uvoza ovih voda posljednjih godina dosegla je više od 23 miliona KM.

- Cilj je okrupniti domaće proizvodnju i napraviti dobru reklamu domaćih proizvođača - podvukao je Selimović, i naglasio da oni upošljavaju i do 20 ljudi, te plaćaju poreske obaveze državi.

Upitan da li proizvođači izvoze vodu na inostrano tržište, kazao je da zasad vodu prodaju na domaćem tržištu te da je bilo pokušaja izvoza, međutim nisu uspjeli. Naveo je primjer da je voda na carinskom terminalu zadržavana i po sedam dana i na kraju vraćena u BiH.

Vlasnik firme Kobens, koja proizvodi vodu Kristal, Sabit Begić smatra da bi Grupacija ubuduće morala skrenuti pažnju javnosti na značaj i važnost domaće vode na domaćem tržištu.

- Uveliko smo potisnuti od uvoznih voda i ozbiljno ugroženi i niko od nas nije iskoristio više od 20 posto svojih kapaciteta - upozorio je Begić.


Naveo je problem koncesija za vodu, naglasivši da koncesija za vodu košta četiri puta više nego ona za kamen, pijesak i ugalj.
Tvrdi da njegova firma proizvede dnevno od pet do sedam tona vode, ali da bi mogao proizvoditi i deset puta više.

[krater]

Raspisan tender za izradu projekta izgradnje HE Kruševo



Elektroprivreda BiH raspisala je tender za pružanje usluge izrade investiciono-tehničke dokumentacije tačnije glavnog idejnog rješenje sa procjenom opravdanosti za izgradnju Hidroelektrane Kruševo na rijeci Bioštica u Olovu.

Rok za izvršenje je 12 mjeseci a procijenjena ukupna vrijednost ugovora je 400.000,00 KM bez PDV-a.

Kao i do sada najniža ponuda će biti i najprihvatljivija.

Rok za dostavljanje ponuda je 3.mart.2017. godine do 10 sati.

Podsjećamo, još 2011. godine ovaj projekat je najvljivan kao jedan od značajnijih energetskih projekata. Vlada Federacije BiH je 2010. godine donijela Odluku o izgradnji HE Kruševo 9,75 MW na rijeci Bioštici u općini Olovo.

[krater]

Uspješna godina: Tešanjski Koteks povećao prihode i proizvodne kapacitete




Tešanjski Koteks, kao vodeće preduzeće u industriji kože, poslovanjem u prošloj godini povećao je svoje prihode u odnosu na prethodnu, 2015. godinu.

“Tokom 2016. godine izvršena je dodatna doregistracija Koteksa za potrebe namjenske proizvodnje, a isto tako smo završili sve pripreme oko certificiranja preduzeća za dobijanje halal-certifikata, koji smo uspješno odbranili 20.1.2017. godine. Završena je i investicija u Tešnju u proizvodne pogone i pomoćna skladišta i time su u dobroj mjeri povećani proizvodni kapaciteti Koteksa. Vrijednost ove investicije je iznosila oko 2,5 miliona KM”, kazao je Haris Sejdić, izvršni direktor Koteksa, u razgovoru za Oslobođenje.

Koteks je u 2016. godini imao preko 15 miliona maraka izvoza, a trenutno zapošljava oko 280 radnika. Zbog proširenja proizvodnje u poslovnoj jedinici Visoko raspisali su i konkurs za radno mjesto šivača za proizvodnju vojne i druge opreme, kože i tekstila, gdje im je potrebno dvadeset izvršilaca.

“Naš plan je da se poveća proizvodnja ne samo u Visokom nego i u pogonima u Tešnju. Razlog je taj da pored toga što imamo stalne kooperante koji rade za nas sapreko 120 radnika (u kooperantskim preduzećima), imamo potrebe i za upošljavanjem u Koteksu kako bismo pratili ono što od nas očekuju naši inostrani, ali i domaći kupci i partneri. Očekivanja naših partnera jesu da pružamo isporuke tačno na vrijeme, te davršimo postepeno, ali stalno povećanje kapaciteta”, kazao je Sejdić.

Za 2017. plan im je prvenstveno pokrenuti novu investiciju u Tešnju, čime bi zaokružili cijeli proizvodni ciklus, ali i završiti pomoćna skladišta, potrebne parking-prostore za velika vozila (šlepere), laboratoriju za ispitivanje proizvoda, te mnoge druge.

Podsjećamo, iz proizvodnih pogona Koteksa izlaze proizvodi iz programa sirove kože, kožne i tekstilne konfekcije, modne i radne odjeće i obuće, te HTZ opreme i kožne galanterije.

[krater]

U kompaniji P.D. Igman d.d. danas zaposleno 67 novih radnika djece šehida i poginulih boraca




Potpisivanje ugovora o zapošljavanju 67 djece porodica poginulih boraca upriličeno je danas u prostorijama kompanije Igman d.d. Konjic.

Do realizacija ovog ugovora došlo je kroz projekt "Zapošljavanje djece šehida i poginulih boraca" Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, u saradnji sa Organizacijom porodica šehida i poginulih boraca FBiH i Udrugom obitelji poginulih i nestalih branitelja HVO-a.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević, koji je zahvalio direktoru preduzeća Igman na prepoznavanju problema i odluci da šansu za zaposlenje da djeci šehida i poginulih boraca.



"Koristim priliku da uputim poruku svima onima koji obavljaju javne poslove u općinama, kantonima, Federaciji i državi BiH, te onima koji obavljaju javne pozicije i poslove u javnim preduzećima i ustanovama, da je naša zakonska, ali i moralna obaveza, da posao ponudimo djeci šehida i poginulih boraca, jer upravo su njihovi roditelji dali ono što je najvrjednije za odbranu Bosne i Hercegovine. Dali su svoje živote i zbog toga mi imamo trajnu obavezu da se brinemo o njima", kazao je Bukvarević u izjavi za Fenu.

Ministar Bukvarević podsjetio je da je Zavod za zapošljavanje Federacije BiH izdvojio 700 000 maraka i ta će sredstva, zajedno sa sredstvima kantonalnih vlada, biti usmjerene na zapošljavanje značajnog broja djece šehida.

"Ovakvi programi i projekti daju nam ohrabrenje, jer znamo da na biroima za zapošljavanje imamo oko 6000 djece šehida i poginulih boraca", istaknuo je Bukvarević.

Generalni direktor Igmana Đahid Muratbegović izjavio je kako se danas osjeća najsretnijim čovjekom na svijetu.

"Mi smo u godišnjem planu za 2017. godinu planirali primiti određeni broj radnika, a ovo je samo početak. Sretan sam što smo se dogovorili sa opštinom i Jedinstvenom organizacijom boraca da napravimo ovo sa vama, najzaslužnijim a možda najugroženijim, djecom šehida", dodao je Muratbegović.

[krater]

Četiri nove linije sa Međunarodnog aerodroma Tuzla




Međunarodni aerodrom Tuzla (MAT) krajem marta 2017.godine proširuje lepezu usluga s četiri nove linije sa kompanijom Wizz Air, potvrdio je Feni direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.

Putnici će s tuzlanskog aerodroma tako pored postojećih destinacija moći putovati i u Köln, Nürnberg, Friedrichshafen i Bratislavu, a po riječima Karasalihovića za ove destinacije je već puštena prodaja karata.

Karasalihović podsjeća, da je u protekloj godini ovaj aerodroma opslužio 311.128 putnika, naglasivši da je u ovoj godini planirano povećanje, odnosno predviđeni broj na godišnjem nivou je 480.000 putnika.

Tvrdi i da je sve spremno za puštanje u rad prilaznih svjetala na ovom aerodromu, ali da se čeka da se riješe postojeći imovinsko-pravni problemi.

-Vršimo probna ispitivanja u saradnji s avio kompanijama, te kada se riješe problemi imovinske prirode, moći ćemo dobiti i građevinsku dozvolu, a ubrzo nakon toka krenuti u realizaciju puštanja u rad pristupnih svjetala, nadam se u što skorije vrijeme, kaže Karasalihović.

Flight check koji je odrađen 29. decembra 2016. godine pokazao je, da su svi tehnički uvjeti za puštanje pristupnih svjetala i pripreme zadovoljavajući i po svim međunarodnim propisima.

Karasalihović napominje da je planom rada MAT-a za 2017. godinu predviđena rekonstrukcija i proširenje putničkog terminala, što bi, kako tvrdi, ubuduće omogućilo da ovaj aerodrom opsluži i do 700.000 putnika na nivou godine.

U ovoj godini planirano je i upošljavanje novih zaposlenika, shodno potrebama nesmetanog rada tuzlanskog aerodroma.

[krater]

FK Velez: Na stadionu radno, kako na terenu tako i oko njega

Danas je na stadionu u Vrapčićima bio zanimljiv dan.

Već jutros se krenulo sa radovima oko tribine gdje se trenutno smještene prostorije Kluba. Mala crvena kuća, koja je dugo vremena služila kao vešeraj, srušena je kako bi se napravio prostor za buduću tribinu. U isto vrijeme, izliveni su temelji iza same tribine, gdje će se u narednom periodu napraviti zid, kako bi se ogradila zemlja koja pripada Klubu.

[krater]

Uskoro pocinje izgradnja djecijeg igralista na Grdonju




Načelnik Opštine Centar Sarajevo dr. Nedžad Ajnadžić je zajedno sa dopredsjedavajućim Opštinskog vijeća Mustafom Mulićem posjetio ured premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

Povod posjete bio je razgovor o davanju dozvole za korištenje dijela zemljišta na području Mjesne zajednice „Hrastovi-Mrkovići“ gdje se nalazi zapušteni objekt i lokalitet stare seizmološke stanice u Ulici Grdonj, a u svrhu izgradnje sportske plohe i dječijeg igrališta.

Naime, građani MZ „Hrastovi-Mrkovići“ su u više navrata isticali problem nedostatka sportskih sadržaja, te su uputili inicijativu da se zapušteni objekt i lokalitet seizmološke stanice u Ulici Grdonj uredi, očisti i izgradi dječije igralište. Kako bi svojim građanima, a posebno mladima stvorila što ugodniji ambijent za život, Opština Centar godinama unazad izdvaja značajna finansijska sredstva za izgradnju, obnovu i opremanje sportskih ploha i dječijih igrališta. S tim u vezi prihvaćena je i inicijativa stanovnika MZ „Hrastovi-Mrkovići“, pa su u proteklom periodu provedene gotovo sve potrebne aktivnosti kako bi se stekli uslovi za početak realizacije projekta izgradnje dječijeg igrališta i sportske plohe na Grdonju.

Vlada Federacije BiH vlasnik je objekta seizmološke stanice i okolnog zemljišta ukupne površine oko šest dunuma, dok je Hidrometeorološki zavod nosilac prava raspolaganja. U vezi sa navedenim dr. Nedžad Ajnadžić je na 46. redovnoj sjednici Opštinskog vijeća Centar održanoj 31. marta 2016. godine, tada u svojstvu predsjedavajućeg Opštinskog vijeća, podnio inicijativu da se uputi zahtjev premijeru Federacije BiH u svrhu pribavljanja dozvole za korištenje pomenutog dijela zemljišta.

Na sastanku u uredu premijera Novalića načelnik Ajnadžić istakao je da su se stekli svi uslovi za davanje dijela zemljišta na korištenje u svrhu izgradnje sportske plohe i dječijeg igrališta.

"Od Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH dobili smo izjašnjenje da izgradnja sportske plohe i dječijeg igrališta neće ugroziti rad službe te smo vam dostavili svu traženu dokumentaciju kako bi vi donijeli konačnu odluku. Naše namjere su da Općina Centar uloži finansijska sredstva u pomenuti projekt i park ostavi na korištenje građanima ne ulazeći u imovinsko-pravnu strukturu vlasništva Federalnog hidrometeorološkog zavoda", kazao je Ajnadžić te naglasio da je Opština Centar za realizaciju predmetne sportske plohe Nacrtom budžeta za ovu kalendarsku godinu predvidjela neophodna sredstva.

[krater]

Pocela izgradnja istocne tribine stadiona 'Tusanj'



Ukupno pet miliona maraka, od kojih u prvoj fazi oko 1,5, bit će uloženo u izgradnju istočne tribine Gradskog stadiona "Tušanj“ u Tuzli, čija izgradnja je jučer službeno počela, potvrđeno je Feni.

Investitor je Gradska uprava Tuzla posredstvom JU "Gradski stadion Tušanj", a nakon što tribina bude završena raspolagat će sa oko 7.000 natkrivenih sjedišta. Osim toga, raspolagat će moderno opremljenim tržnim centrom s parking prostorom, svlačionicama po UEFA standardima, VIP i press ložama, kao i prostorijama za antidoping kontrolu.

Izgradnja ove tribine najavljena je još prije dvije godine, ali se odustalo zbog nedostatka sredstava.
Potpun završetak radova i stavljanje tribine u funkciju očekuje se krajem 2018. godine, ali će se nastojati osigurati uslovi kako bi se već ovog ljeta na „Tušnju“ mogle igrati međunarodne utakmice, ukoliko se Sloboda plasira u Evropsku ligu.
Član UO Slobode Mensur Alić najavio je da će se paralelno raditi i na saniranju nedostataka na sjevernoj tribini stadiona koja je u funkciji, ali koja još nema certifikat UEFA-e.

Po završetku izgradnje tribina i modernizacije stadiona "Tušanj“, kapacitet gledališta povećao bi se na oko 16.000 sjedišta, rečeno je.

[krater]

Potpisan ugovor: Ozvaničen početak procedure izgradnje zgrade Biblioteke UNSA



Potpisivanjem ugovora s izabranim konsultantom za uslugu izrade izvedbenog projekta Biblioteke Univerziteta u Sarajevu (UNSA), upriličenim danas u Rektoratu te visokoškolske institucije, ozvaničen je početak procedure izgradnje bibliotečke zgrade u Kampusu.


Svečanost u Rektoratu UNSA FOTO: FENAPotpisivanjem ugovora ozvaničen početak procedure izgradnje Biblioteke FOTO: FENA

Odabrani konsultant je saudijsko-bosanskohercegovački konzorcij koji čine firme Saudconsult i Aksa d.o.o. Zenica. Izvedbeni projekt biblioteke bit će korišten pri dobijanju građevinske dozvole, te pripremi i provedbi procedure za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvedbu građevinskih radova.

Ugovor su potpisali rektor UNSA Rifat Škrijelj i izvršni potpredsjednik firme Saudconsult Mohammed Saif Aldin Ibrahim Al Turkmani.

Škrijelj je današnje potpisivanje ugovora nazvao svečanim činom za Univerzitet, naglasivši da je izgradnja te biblioteke od velike važnosti za BiH te jedan od najznačajnijih projekata u poratnoj historiji na UNSA. Najavio je da će to biti unikatan objekt kojim će BiH dobiti modernu biblioteku po uzoru na svjetske standarde.

Naglasio je da će najveći dio izgradnje biblioteke biti finansiran iz Saudijskog fonda za razvoj od oko 17 miliona dolara, dok se međunarodnim sporazumom od oko pet miliona KM obavezala BiH za prateće aktivnosti projekta.

Mohammed Saif Aldin Ibrahim Al Turkmani ističe da je firmi Saudconsult čast i zadovoljstvo biti dio ovog važnog projekta, te ustvrdio da je riječ o prvom projektu te vrste koji realiziraju u regionu, a ujedno i prvom u Evropi.

Stoga su, kako je naveo, iznimno zainteresirani da ulože maksimalni napor da posao bude realiziran najvišim kvalitetom i u roku. Također se nada da će ovim otvoriti vrata i za nove projekte u BiH i regionu.

Projekt-menadžer Jedinice za implementaciju Projekta izradnje i opremanja Univerzitetske biblioteke u Sarajevu Adnan Pašić precizirao je da će ova biblioteka imati oko 15.000 metara kvadratnih, od čega će na 6.000 metara kvadratnih biti smješteni depoi, a na 5.000 metara kvadratnih čitaonice.

- U biblioteku će se moći deponovati do milion knjiga. Zgrada je urađena po savremenim arhitektonskim principima, a bit će na usluzi studentima, istraživačima i najširoj čitalačkoj publici. Ovo je poseban dan kada se nakon šest godina intenzivnih priprema ozvaničava početak realizacije projekta - ocijenio je on.

U Kampusu su već završene pripreme terena, a početak radova se očekuje za nešto više od godinu, nakon okončanja svih potrebnih procedura.

Završetak izgradnje objekta biblioteke planiran je za 2019. godinu.

[krater]

Sarajevo: SCC u januaru posjetilo više od 600.000 ljudi




Novogodišnji praznici te velika sniženja u radnjama, doprinijela su rekordnoj posjećenosti Sarajevo City Centra (SCC) tokom mjeseca januara.

Više od 600.000 ljudi hladne, januarske dane provodilo je u SCC-u. Ovaj centar od samog otvorenja omiljeno je mjesto kako Sarajlija, tako i mnogobrojnih turista.

Za njegovu rekordnu posjećenost zaslužni su mnogobrojni domaći i svjetski modni brendovi, ali i veliki broj gastro jedinica u kojima možete probati najukusnija bosanska, italijanska, te azijska jela.

Pored aktivnosti za odrasle, SCC je mislio i na mališane, te je za njih osigurao kreativan prostor za igru i zabavu, uz nadzor stručnog osoblja, saopćeno je iz SCC-a.

[krater]

U ponedjeljak svečano otvaranje nove sale OŠ”Mula Mustafa Bašeskija”




U ponedjeljak, 30. januara, 2017. godine, u 12,00 sati, načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić i direktorica OŠ”Mula Mustafa Bašeskija” Jasmina Karasalihović svečano će otvoriti novosagrađenu sportsku salu škole “Mula Mustafa Bašeskija”, ulica Logavina br 52.

Sala će biti otvorena i data učenicima na korištenje prvog školskog dana u drugom polugodištu školske 2016/2017. godine.



Sportska sala OŠ”Mula Mustafa Bašeskija” jedna je od najvećih investicija Općine Stari Grad realizovanih u prošloj godini, a radovi na izgradnji završeni su prošlog mjeseca. Sala je opremljena potrebnim mobilijarom, a u okviru projekta urađena je i nova kotlovnica za sistem zagrijavanja. Izgradnja sale je koštala 711.000 KM, a kompletnu investiciju finansirala je Općina Stari Grad Sarajevo.



Povodom svečanog otvaranja nove sale, učenici su pripremili kulturno-zabavni program koji počinje u 12,00 sati. Nakon presijecanja vrpce i svečanog otvaranja sale, u 13,00 sati će prvu utakmicu u sali odigrati odbojkaške ekipe OŠ“Mula Mustafa Bašeskija“ i OŠ „Saburina“ koje se takmiče u odbojkaškoj ligi Starog Grada. Nakon njih igrat će ekipe OŠ“Vrhbosna“ i OŠ„Šejh Muhamed ef. Hadžijamaković“, te OŠ“Edhem Mulabdić“ i OŠ„Hamdija Kreševljaković“.

[krater]

BH Telecom donirao milion KM zdravstvenim ustanovama i javnim kuhinjama



Kompanija BH Telecom je uspješno okončala proces dodjele donacija za 2016. godinu, te su danas potpisani ugovori sa 32 institucije koje su ispunile uslove iz Javnog poziva. Ovogodišnje donacije BH Telecoma, u ukupnom iznosu milion KM, usmjerene su zdravstvenim ustanovama i javnim kuhinjama na području Bosne i Hercegovine za finansiranje programa i aktivnosti nabavke medicinskih uređaja i opreme, odnosno nabavke namirnica i kuhinjske opreme za javne kuhinje.

"Ovo je prvi tematski javni konkurs za donacije BH Telecoma. Pravo učešća na konkursu imala su pravna lica registrovana na području Bosne i Hercegovine koja registrovanu djelatnost obavljaju na nivou kliničkih centara ili kantonalnih bolnica te pravna lica registrovana na području FBiH koja djelatnost organizovanja i rada javnih kuhinja obavljaju na području jednog ili više kantona. Konkurs je bio otvoren do 25. oktobra, a nakon kvalifikacija i ocjena prispjelih prijava odabrano je 32 dobitnika donacije. Iznimno od javnog konkursa, a prema odluci Nadzornog odbora BH Telecoma, poseban ovogodišnji dobitnik donacije je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Shvatajući značaj ove institucije koja prolazi kroz najteže trenutke od svog osnivanja, BH Telecom je Zemaljskom muzeju ove godine donirao 50.000 KM", istakao je Fuad Čibukčić, predsjednik Nadzornog odbora BH Telecoma.

Ukupno 13 zdravstvenih ustanova je dobilo donaciju BH Telecoma i to: JU Opća bolnica "prim.dr. Abdulah Nakaš", JU Bolnica za plućne bolesti i tuberkolozu Travnik, JU Kantonalna bolnica Zenica, JZU Kantonalna bolnica Goražde, JZU "Zdravstveni centar Brčko", ZU Kantonalna bolnica "dr. Irfan Ljubijankić", Kantonalna bolnica "dr. Safet Mujić" Mostar, JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo, JZU Univerzitetsko-klinički centar Tuzla, JU bolnica Travnik, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JU Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu i JZU Specijalna bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča.

Humanitarne organizacije koje su dobitnici donacija za aktivnosti javnih kuhinja su: Crveni križ Grada Mostara, UMDD "Merhamet" Bihać, UMDO Merhamet Kozarska / Bosanska Dubica, Udruženje Narodna kuhinja „Stari Grad“ Sarajevo, Udruženje DIRHEM Sanski Most, HO "Merhamet" MDD Sarajevo, JU Centar za socijalni rad "Javna kuhinja" Bugojno, UG "POMOZI" Sarajevo , Udruženje "Mladi volonteri" Visoko, Humanitarna pastoralna organizacija "Caritas“ Vrhbosanske nadbiskupije, Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine, Humanitarna organizacija Međunarodni Forum solidarnosti - EMMAUS, Crveni križ Kantona Sarajevo, Udruženje „HASENE“ Sarajevo, Humanitarno-karitativna organizacija "Kruh Svetog Ante" Franjevačke provincije Bosne Srebrene, SHU "Dobrotvor" Sarajevo, MDD „Merhamet“ Novi Grad i Udruženje Zeleni polumjesec ZE-DO Kantona.

BH Telecom je u posljednjih deset godina donirao oko 14 miliona KM različitim neprofitnim organizacijama u svrhu realizacije brojnih projekata iz oblasti kulture, sporta, socijalne pomoći i humanitarnih aktivnosti, a što ga čini najvećim pojedinačnim donatorom u BiH.

[@mba]

Pokrećem ovu temu sa namjerom da imamo mjesto gdje ćemo pokazati i onu dobru stranu BiH. To može biti sport, ekonomija, politika, muzika, obrazovanje... bilo šta.


Za početak:

Hahahahahhahaha.
Za pocetak: Sport
Za kraj: Ulaganje u religijske institucije, kvazi fakultete, mostove, trgove..

KOJI DOMEN covjece... ahahahhahahha


Nema dobrih vijesti ba, nabijem i tebe i sport kao i ulaganja od tebi dragog Erdogana na onu stvar

ti si lik napuko!

[krater]

"Alternativa" stavlja u funkciju novu tvornicu termopanela






Kompanija Alternativa svakodnevno radi na proširenju svojih proizvodnih djelatnosti i do kraja travnja planira pustiti u rad svoju novu tvornicu termopanela.

Iz kompanije su kazali da već pristiže oprema za novu tvornicu i njeno puštanje u rad.

"Prošlog tjedna smo preuzeli prvih devet šlepera, trenutno tovarimo još osam šlepera. Očekujemo da ćemo do početka veljače preuzeti svih 28 šlepera gotove opreme, što je pola od ukupno ugovorene količine. Preostalih 27 šlepera očekujemo do kraja veljače kada bi trebala da otpočne montaža opreme", rekli su iz kompanije.

Montažu opreme vršit će montažeri kompanije Robor koja je i glavni dobavljač.

Proizvodno-prodajna hala prostire na oko 10.000 m2 a nalazi se u industrijskoj zoni FAMOS-a. Procijenjena vrijednost ove investicije je 12.000.000 KM.

U zadnja četiri mjeseca kompanija je aktivno radila kako bi ispoštivala rokove dobavljača. Do sada je urađeno pokrivanje hale, elektronske instalacije i grijanje a trenutno se radi na postavljanju vanjske kotlovnice.

Inače u šestom mjesecu prošle godine Alternativa je potpisala Ugovor s renomiranim talijanskim proizvođačem opreme Robor o isporuci linije za proizvodnju PUR i PIR termoizolacionih panela debljine 30 – 200 mm, dužine do 16 m.

Linija je duga 240 metara, radi potpuno automatski i opremljena je najsavremenijom opremom koja se u ovom trenutku nudi u svijetu.

Planirani rok za izradu i montažu linije je 9 mjeseci, što bi značilo da bi već u svibnju proizvodnja trebala početi.

O impozantnosti ovog projekta govori činjenica da je za prijevoz ove opreme iz Italije potrebno 55 šlepera kao i domaća oprema sa 15 šlepera.

"U dogledno vrijeme na liniji će biti dograđena oprema za proizvodnju panela od mineralne vune debljine do 300 mm", kazali su iz kompanije.

[krater]

U Lipnici kod Tuzle se prave cipele za Pradu



U prostorijama nekadašnjeg Rudnika lignita Lipnica u istoimenom mjestu kod Tuzle 2004. godine osnovan je Inkubator malih i srednjih preduzeća. Danas u ovom inkubatoru djeluju 33 firme, a u jednom od proizvodnih pogona nastaju i cipele svjetski poznatog brenda Prada.

Rudnik lignita Lipnica prestao je raditi 1990. godine. Za razliku od brojnih propalih prostora nekadašnjih privrednih giganata u Bosni i Hercegovini, Razvojno-poduzetnički centar Tuzla – Inkubator Lipnica skinuo je stare ograde sa rudničkih prostorija te im ponovo udahnuo život.

U jednom od fabričkih pogona smještena je kompanija Bosit Industry u kojoj danas nastaju cipele nadaleko poznatih renomiranih brendova kao što su Tommy Hilfiger, Janet & Janet, ali i Prada, koja slovi za izuzetno zahtjevnog poslovnog partnera.

"Naš dugogodišnji kvalitet prepoznat je od renomiranih brendova te smo uspjeli ostvariti saradnju s njima. Sa stranim klijentima imamo potpisane ugovore na dvije godine i više, a s obzirom da opravdavamo njihove zahtjeve koji su izuzetno visoki, ugovore redovno obnavljamo i produžavamo", kazala je za Klix.ba Amira Ajdaslić-Okanović u ime kompanije Bosit Industry.

Više od 180 radnika radi na ručnoj obradi cipela iz Pradinog programa Miu Miu, a novonastali modeli su zbog stroge diskrecije koju zahtjeva ovaj brend skriveni od očiju javnosti.

Tek rijetki imaju priliku pogledati neke od modela te se lično uvjeriti u kvalitet obuće koja je namijenjena za svjetsko tržište.

Svjetski poznate zvijezde u cipelama iz BiH


"Program Miu Miu namijenjen je za celebrity, tako da cipele sa žigom 'Made in Bosnia' nose svjetski poznate zvijezde", istakla je Ajdaslić-Okanović.

Pradine cipele izrađuje i radnica ove kompanije Sanela Katanić-Vidaković, koja za iste kaže da su lijepe i kvalitetne.

Ističe i da se radnici maksimalno trude udovoljiti zahtjevima ovog brenda koji zauzima posebno mjesto u svijetu mode.

"Uglavnom je riječ o ručnoj izradi cipela. Posao je mnogo zahtjevan zbog velike preciznosti koju traži Prada. Sve mora biti na svom mjestu, odnosno prema propisima rada. Cipele se ručno ukrašavaju sa Swarovski kristalima koji su sitni, a najvažnije je da su kvalitetni", pojašnjava ona.

Vrhunski Pradini proizvodi nastali u BiH danas se mogu pronaći u New Yorku, Veneciji, Milanu...

Prostorije u kojima je danas smještena ova kompanija nekada su pripadale Rudniku lignita Lipnica koji je zatvoren, a Grad Tuzla 2004. godine pretvorio ga je u inkubator malih i srednjih preduzeća.

Od osnivanja do danas kroz inkubator je prošlo 90 kompanija, a kreirana su 684 radna mjesta.

"Osnovni cilj inkubatora je potaknuti razvoj malih i srednjih preduzeća, a kako bi se putem istih kreirala nova radna mjesta. U vrijeme osnivanja inkubatora razmišljalo se da postoje evropski fodnovi koji su naglašavali podsticanje stvaranja poslovnog ambijenta za razvoj ovakve vrste preduzeća što smo mi i iskoristili", kaže za Klix.ba direktor Razvojno-poduzetničkog centra Tuzla - Inkubator Lipnica Muris Nišić.

Dodaje i da se u saradnji sa partnerima koji su u programskim aktivostima slični ovom inkubatoru, posebno Razvojnom agencijom NERDA, realizirao veliki broj projekata, kao i da je značaj ovog inkubatora prepoznat od Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

U 33 kompanije zaposleno 314 osoba


Danas u inkubatoru koji raspolaže sa uređenim prostornim kapacitetom od 9.000 kvadratnih metara djeluju 33 kompanije koje upošljavaju 314 osoba.

Sve kompanije koje obituju pod krovom ovog inkubatora moraju poštovati Zakon o radu. Zaposleni su prijavljeni, plate su redovne, porodiljni dopust traje godinu dana, a radnici uredno mogu koristiti i bolovanje.

"Svi su u obavezi prijaviti radnike i dostaviti dokaze o tome, jer ti dokazi idu ka cilju da svaka kompanija može računati na subvenciju prema našim aktima, odnosno projekat je definisao da ako neko zaposli od jednog do tri radnika na minimalni period od godinu dana, ima pravo na subvencije na troškove koje kroz zakup mi fakturišemo njima", pojašnjava Nišić.

Razvojno-poduzetnički centar Tuzla - Inkubator Lipnica posebne pogodnosti nudi za poduzetnike koji pokreću svoj prvi biznis.

Pored besplatnog korištenja prostornih kapaciteta u prvih šest mjeseci, zainteresiranima se bez novčane naknade nudi i pomoć prilikom registracije firme te pružanje poslovnih savjeta u cilju razvijanja vlastitog biznisa.

Istaknuvši da proces inkubacije traje tri godine, Nišić ističe da veće pogodnosti imaju firme koje se osnivaju u okviru inkubatora, nego postojeće koje trebaju samo prostorne kapacitete.

S druge strane, potreba za širenjem prostornih kapaciteta postoji već izvjestan period, a jedna od ideja je da se prostorije Rudnika lignita Bukinje koji također nije u funkciji, pretvore u jedan novi inkubator, što bi predstavljalo i mogućnost za otvaranje nekoliko stotina radnih mjesta.

"Dodatnim širenjem postigli bi raznovrsnost poslovnih kapaciteta, a time bi na lakši način mogli udovoljiti puno većem broju zahtjeva. Ovo je sve skučeno, a nekad dođemo u situaciju da kompanije iz jednog prostora moramo premještati u drugi, kako bi postigli bolji efekat", zaključuje Nišić.

[krater]

Turski investitori žele ulagati u Kalesiju, najavljena nova radna mjesta




Delegacija Općine Kalesija na čelu sa načelnikom Seadom Džafićem boravila je u radnoj posjeti Turskoj. Tom prilikom dogovorena je izgradnja osnovne škole na području spomente općine, a turski investitori su iskazali zainteresiranost i za otvaranje fabrika.

"Općina Kalesija se odmah nakon rata bratimila sa općinom Osman Gazi u Istanbulu te smo 20 godina kasnije odlučili da posjetimo naše prijatelje. Posjeta je bila više nego dobra, a posebno nam je drago jer smo uspjeli obnoviti naše bratske odnose", kazao je za Klix.ba načelnik Kalesije Sead Džafić.

Posjeta je, između ostalog rezultirala najavom izgradnje osnove škole u centru Kalesije za hiljadu učenika.

"Mi trenutno imamo osnovnu školu koja je u jako lošem stanju, a načelnik bratske općine obećao je da će izgraditi novu školu. Naše je sada da pronađemo lokaciju i obezbijedimo potrebnu dokumentaciju, a nakon toga ćemo dobiti sredstva za izgradnju", pojašnjava Džafić.

Prvi čovjek Kalesije sastao se i sa predstavnicima Udruženja privrednika Bosna-Sandžak te turskim privrednicima koji su iskazali zainteresiranost za ulaganje u ovu općinu.

"Mi smo im prezentirali mogućnosti Kalesije i mislim da će i po tom pitanju biti određenih investicija. Izrazili su želju da posjete našu općinu i u nju investiraju. Jedan od privrednika koji se bavi proizvodnjom montažnih kuća zainteresiran je da dio proizvodnje iz Crne Gore prenese u Kalesiju, a postoji mogućnost i za otvaranje fabrike za proizvodnju bicikala za djecu", objašnjava Džafić.

U narednom periodu predstavnici tri općine iz Istanbula će posjetiti Kalesiju kako bi se detaljnije razgovaralo o ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta.

"Ova godina bi mogla predstavljati prekretnicu u oblasti razvoja Kalesije. Mi ćemo u narednih nekoliko dana posjetiti i još nekoliko evropskih općina sa kojima imamo bratske odnose, a obići ćemo i našu dijasporu kako bi pokušali ostvariti saradnju u cilju investicija", nastavlja Džafić.

Da je Općina Kalesija naklonjena investitorima u prilog ide i činjenica da se aktivno pristupilo izradi prostornog plana ove općine, a koji bi trebao biti usvojen na narednoj sjednici Općinskog vijeća.

"Ovim prostornim planom predviđene su dvije industrijske zone. Zemlju ćemo nuditi po najminimalnijoj cijeni sa mogućnošću da u najkraćem vremenskom periodu urbanistička i građevinska dozvola te sva ostala prateća dokumentacija bude završena svakom investitoru", naglašava naš sagovornik.

Svim investitorima koji iskažu ozbiljnu zainteresiranost za ulaganje u Kalesiju u cilju otvaranja novih radnih mjesta, Džafić ističe da će na raspolaganju biti 24 sata dnevno.