Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Atena wrote:radnik tuži firmu za otpremninu i regrese za sve godine rada, da li je regres obaveza da se isplaćuje ili se može isplaćivati ukoliko je firma u mogućnosti??? odnosno može li sud natjerati poslodavca da isplati regrese za predhodnih deset godina rada radnika koji je otpušten radi tehnološkog viška???? IKO???
Prema Opštem kolektivnom ugovoru na teritoriji FBiH, regres predstavlja naknadu koju poslodavac isplaćuje radniku za korištenje godišnjeg odmora.
U narednom stavu člana (kojeg ne znam napamet) stoji da firma nije u obavezi isplatiti regres radnicima za tekuću godinu ukoliko je u prošloj poslovala s gubitkom na kraju godine.
Za vaše zadnje pitanje, obratite se ZOO ili JThomasu na PP. Ima jako dobrih pravnika na ovom forumu. Mislim, ovdje je teret dokazivanja firme da je isplatila regres radnicima. Prema Zakonu o finansijskom poslovanju pravna lica su dužna da finansijsko poslovanje obavljaju putem banaka. Obzirom da bi ovdje trebao učestvovati i vještak grafološke struke, trebali biste definitivno konsultovati advokata... Neke stvari ipak ne pripadaju forumu.
valter.ba wrote:Moze jedno malo, maleno pitanjce . Interesuje me kolika je godisnja amortizacija za tehnicku stvarku npr laptop. Rekose mi da je 33% godisnje a drugi da je 1 god! U pitanju je NVO. Hvala
Sent from my GT-I9100 using Tapatalk 2
I jedni i drugi su upravu . Neophodno je razlikovati amortiazciju za porezne svrhe i amortizaciju za potrebe izvještavanja. Imovina do 1000 KM se priznaje za porezne svrhe 100%. Imovina preko 1000 KM se amortizira za porezne svrhe po maksimalnim stopama iz pravilnika zakona o porezu na dobit, ili za računare po max. porezno dopustivoj stopi od 33%. Manja može. Može i veća ali se uvečava poreznu osnovicu, tzv ubrzana amortizacija (pa onda imamo one odložene porezne efekte, gluho bilo).
Kako je ovdje riječ o udruženju, koje nije obveznik poreza na dobit, sasvim je nebitno za porezne svrhe koju će te stopu odabrati. Za potrebe finansijskih izvještaja potrebno je odabrati stopu koja će najbolje reflektirati vijek trajanja ili korištenja, pa tako ta stopa može biti i 1% ako možete dokazati da će te računar koristiti 100 godina. Najrealnija stopa u navedenom slučaju bi bila od 33%.
Kad amortizirate to sredstvo možete da ga nastavite koristiti, prodati, baciti odnosno ponašati se kao sa predmetom u svom vlasništvu. Računovodstveno nemorate uraditi ništa, možete ga voditi i bilansno jer njegova knjigovodstvena vrijednost od 0 BAM svakako nema uticaja.
Last edited by Ricken on 11/02/2013 23:16, edited 2 times in total.
convict wrote:Ne znam koja bi bila adekvatna pravna tema, pa da pokušam ovdje.
Da li tužbom prestaje teći zastara potraživanja iz radnog odnosa?
Dakle, radnik je tužio firmu po prekidu radnog odnosa, nakon skoro 2 godine donesena je nepravomoćna presuda, a nakon toga skoro 3 godine nema pravomoćne presude. Da li u nekom momentu nastupa zastara ili ne?
Ćao prijatelju!
Nemoj nikada zaboraviti da su propisi o radu lex specialis, tako da ako nemamo ništa tamo naglašeno, uvijek se možemo osloniti na ZOO, jer u čl. 1 ZOO FBiH stoji da "Ovim zakonom uređuju se pravni odnosi između dvije određene strane na osnovu kojih je jedna strana (povjerilac) ovlaštena da zahtijeva od druge strane (dužnik) određeno davanje, činjenje ili uzdržavanje od nečega to bi inače imala pravo da čini, a druga strana je dužna da to ispuni."
Član 477 Podizanje tužbe (ZOO 388)
Zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe i svakom drugom povjeriočevom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, radi utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja.
Bez obzira na opštu zastaru od 5 godina, ona prestaje teći ako je radnik podigao tužbu. Koliko znam, nemate pravo protestovati zastaru drugostepenom organu, ukoliko to niste već uradili kod prvostepenog prije odlučivanja.
valter.ba - isknjiži sredstvo i uk. ispravku vrijednosti u korist vanbilansne evidencije.
Zar u članu 106 Zakona o radu ne piše da potraživanja iz radnog odnosa zastarjevaju u periodu od 3 godine?
Atena wrote:radnik tuži firmu za otpremninu i regrese za sve godine rada, da li je regres obaveza da se isplaćuje ili se može isplaćivati ukoliko je firma u mogućnosti??? odnosno može li sud natjerati poslodavca da isplati regrese za predhodnih deset godina rada radnika koji je otpušten radi tehnološkog viška???? IKO???
Prema Opštem kolektivnom ugovoru na teritoriji FBiH, regres predstavlja naknadu koju poslodavac isplaćuje radniku za korištenje godišnjeg odmora.
U narednom stavu člana (kojeg ne znam napamet) stoji da firma nije u obavezi isplatiti regres radnicima za tekuću godinu ukoliko je u prošloj poslovala s gubitkom na kraju godine.
Za vaše zadnje pitanje, obratite se ZOO ili JThomasu na PP. Ima jako dobrih pravnika na ovom forumu. Mislim, ovdje je teret dokazivanja firme da je isplatila regres radnicima. Prema Zakonu o finansijskom poslovanju pravna lica su dužna da finansijsko poslovanje obavljaju putem banaka. Obzirom da bi ovdje trebao učestvovati i vještak grafološke struke, trebali biste definitivno konsultovati advokata... Neke stvari ipak ne pripadaju forumu.
Nije zabranjeno poslovati gotovinom, izuzev u slučajevima kada pravno lice isplačuje oporezivanja primanja iz domena zakona o porezu na dohodak. Regres ukoliko je isplačen u porezno dopustivim iznosima se može isplatiti u gotovini.
convict wrote:Ne znam koja bi bila adekvatna pravna tema, pa da pokušam ovdje.
Da li tužbom prestaje teći zastara potraživanja iz radnog odnosa?
Dakle, radnik je tužio firmu po prekidu radnog odnosa, nakon skoro 2 godine donesena je nepravomoćna presuda, a nakon toga skoro 3 godine nema pravomoćne presude. Da li u nekom momentu nastupa zastara ili ne?
Mislim da u ovom slučaju nema zastare, odnosno rok za izvršenje pravomoćne sudske odluke je 10. godina.
Atena wrote:joj u mom preduzeću malo će se zakomplikovati stvari, naime fiktivno su isplaćivani regresi sad 30 radnika tuži za otpremninu i regrese, čak su i potpisi lažirani ( kod mog "gazde" mašta daleko doseže)
hvala kako god
Kako će dokazati da nisu primili regres, a potpisali se?
Atena wrote:joj u mom preduzeću malo će se zakomplikovati stvari, naime fiktivno su isplaćivani regresi sad 30 radnika tuži za otpremninu i regrese, čak su i potpisi lažirani ( kod mog "gazde" mašta daleko doseže)
hvala kako god
Kako će dokazati da nisu primili regres, a potpisali se?
Nisu se potpisali, nego se neko očito potpisao za njih, prave se fiktivne isplate što se radi u večini firmi, da bi se pokrio nedostatak novca na blagajni.
Ricken, prijatelju cijenim tvoje komentare, ali mogu li te zamoliti da detaljnije pročitaš komentare/pitanja ljudi, prije... pa bar repliciranja.
U vezi convicta.
Radnik je već tužio firmu čime je zastara prestala. Zastara o kojoj ti pišeš je zastara koja nastaje u periodu između nastanka obaveze poslodavca prema radniku, i radnikovog prava da je potražuje. S tim što je ZOO iznad ZOR u ovom slučaju i radnik ima pravo potraživati prava iz osnova potraživanja i do pet godina.
S druge strane, koliko sam upućen u sudsku praksu, naši sudovi su jako osjetljivi na pitanja obaveza prema radnicima, tako da više-manje mislim da presuđuju u korist radnika čak i u dužim periodima između nastanka obaveze i utuženja od strane radnika. Prosto se ide na odredbu ZOO u kojoj se navodi da zastara može prestati ako povjerioc dokaže da nije bio dovoljno upućen da je zastara počela trajati.
Uostalom, rijetko koji sud će dozvoliti da radnik ostane bez neuvezanog staža. Nijedna firma ne može otići u dobrovoljnu likvidaciju prije nego podastre dokaze o izmirenju svih obaveza prema radnicima. Ne treba gledati sve crno na bijelo.
Tvoje pitanje vezano za dokazivanje potpisa na tragu je previše doslovnog shvatanja propisa. Dakle, niko nije lud ni naivan da ne zna da poslodavci umanjuju porezne obaveze raznim fiktivnim neoporezivim isplatama sa blagajne. To znaju i inspektori poreznih organa, to zna čitava javnost. Nađi mi propis koji nalaže obavezu firme da ima pravilnik o blagajničkom poslovanju. Zatim, uzmi Reviconov pravilnik o blag. poslovanju kojeg svi masovno štancaju za svoje potrebe, i pogledaj (ja ga pogledah dok ovo pišem) dio gdje se fino ogradiše od isplate oporezivih primanja. Regres je oporezivo primanje. U pravilniku ne piše oporezivi iznos, već oporezivo primanje.
U kontekstu Zakona o finansijskom poslovanju, zakonodavac je ostavio dovoljno prostora da u slučaju sumnjivih situacija oglobi pravno lice To se vidi u propisu o finansijskom poslovanju. Molim te, pogledaj ga i nađi odredbu u njemu koja se tiče mogućnosti da pravno lice vrši poslovanje putem blagajne. U prečišćenom tekstu tu odredbu nećeš naći, osim dijela gdje se poziva na već zastarjeli propis o unutrašnjem prometu (koji svejedno obavezuje poslodavca da promet vrši putem računa).
Osim toga u vezi s potpisom, vodio sam dva slučaja predmeta u kojima su krivotvoreni potpisi isplatioca u kojem su debelo učestvovali vještaci grafološke struke. To je posebna znanost...
U vezi s isknjižavanjem stalnog sredstva. Negdje u dijelu MRS 16 pri kraju bi trebala stojati odredba da bi pojedinim korisnicima izvještaja značili podaci o isknjiženim stalnim sredstvima. Nisi ništa slagao što si napisao, ali kod nas je kontni plan i razvijen na način da vanbilansna evidencija u tim slučajevima. Dakle, dio je lijepe i dobre računovodstvene prakse to sredstvo i pripadajuću otpisanu vrijednosti odijeliti od ostatka.
Ovaj moj komentar je bio apsolutno bespotreban. Može donijeti dodatne rasprave i stvoriti zabunu kod ljudi koji se ne bave toliko propisima koliko smo mi u obavezi. Nastavi s pisanjem... Svaka čast na aktivnosti!
@Utoka:
Ja nerazumjem šta te smeta u mojim odgvorima? Ja te molim samo da pri iznošenju tvrdnji koristiš citate zakona onako kako se to radi kroz članove:
Gdje piše da je ZOO iznad zakona o radu?
Ako je zakon o radu propisao rok zastare zašto bi se primjenjivao rok zastare ZOO?
Većina zakona, barem poreznih posebno propisuje rok zastare.
Convict je pitao za zastaru po donešenoj nepravomoćnoj presudi. Dobio je odgovor da taj rok traje 10 godina od pravomoćne presude. Vrlo jasno i precizno bez okolišanja, znači zastara u postupku nepostoji.
Ja bih te zamolio da mi citiraš paragraf MRS 16 tamo negdje pri kraju koji kaže da bi pojedinim korisnicima izvještaja značili podaci o isknjiženim stalnim sredstvima? Također molio bih te za citat Zakona o računovodstvu i reviziji koji propisuje tu tvoju lijepu i staru rač. praksu kao okvira koji se primjenjuje kod pripreme finansijskih izvještaja.
Što se tiče sudske prakse, naši sudovi presuđuju u korist radnika po pitanju ostalih primanja, samo ako dokažu da im je bilo onemogučeno pravo, što je u principu teško dokazivo.
Također molim te za citat zakona koji kaže da je poslovanje blagajnom zabranjeno, izuzev za dio zakona o porezu na dohodak koji zabranjuje gotovinske isplate oporezivih primanja?
Također bih te molio za citat zakona koji definira oporezivost regresa?
Slažem se tvoj komentar bez citata zakonskih rješenja je prilično bespotreban.
Atena wrote:joj u mom preduzeću malo će se zakomplikovati stvari, naime fiktivno su isplaćivani regresi sad 30 radnika tuži za otpremninu i regrese, čak su i potpisi lažirani ( kod mog "gazde" mašta daleko doseže)
hvala kako god
Kako će dokazati da nisu primili regres, a potpisali se?
Nisu se potpisali, nego se neko očito potpisao za njih, prave se fiktivne isplate što se radi u večini firmi, da bi se pokrio nedostatak novca na blagajni.
Pozicija poslodavca je takva da ima instrumente da natjera radnika da se potpiše da je primio neki iznos iako to nije tako. Znači to što su nalozi i transakcije fingirane neznači da potpisi nisu orginalni. Druga stvar pričamo o isplatama koje su dogodile i do prije 10 godina.
Ricken wrote:@Utoka:
Ja nerazumjem šta te smeta u mojim odgvorima? Ja te molim samo da pri iznošenju tvrdnji koristiš citate zakona onako kako se to radi kroz članove:
Gdje piše da je ZOO iznad zakona o radu?
a) Pitanje ti je u potpunosti irelevantno bez nastavka moje rečenice koja kaže... "S tim što je ZOO iznad ZOR u ovom slučaju i radnik ima pravo potraživati prava iz osnova potraživanja i do pet godina." ZOO je puno opštiji zakon o ZOR. Ono što ti ne znaš, a prije toga uputio si se u komentarisanje tiče se razlike u definiciji prava iz potraživanja i samog potraživanja. Tumačenje moje rečenice će ti dati svaki pravnik. Nema potrebe da pojašnjavam. Evo ti propis. Član 462 Zastarjelost samog prava (ZOO 373)
(1) Samo pravo iz kojega proističu povremena potraživanja zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarijega neispunjenog potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja.
Ako je zakon o radu propisao rok zastare zašto bi se primjenjivao rok zastare ZOO?
Većina zakona, barem poreznih posebno propisuje rok zastare. Vidjeti pod a).
Convict je pitao za zastaru po donešenoj nepravomoćnoj presudi. Dobio je odgovor da taj rok traje 10 godina od pravomoćne presude. Vrlo jasno i precizno bez okolišanja, znači zastara u postupku nepostoji.
Suština Convictovog pitanja je bila: Da li tužbom prestaje teći zastara potraživanja iz radnog odnosa?
Ja bih te zamolio da mi citiraš paragraf MRS 16 tamo negdje pri kraju koji kaže da bi pojedinim korisnicima izvještaja značili podaci o isknjiženim stalnim sredstvima? Također molio bih te za citat Zakona o računovodstvu i reviziji koji propisuje tu tvoju lijepu i staru rač. praksu kao okvira koji se primjenjuje kod pripreme finansijskih izvještaja. Ovdje je stvar zahtjeva ZOR o primjeni MRS, tumačenja osnovnih principa MRS (objektivnosti, tačnosti, trošak prije koristi)...
Tačka 79 MRS 16: Korisnici finansijskih izvještaja takođe mogu, za svoje potrebe, smatrati relevantnim i sljedeće informacije:
...
b) bruto knjigovodstvenu vrijednost svake potpuno amortizovane nekretnine, postrojenja i opreme koja je još u upotrebi, ...
Što se tiče sudske prakse, naši sudovi presuđuju u korist radnika po pitanju ostalih primanja, samo ako dokažu da im je bilo onemogučeno pravo, što je u principu teško dokazivo. Pa ako je igdje išta "lako" dokazati, to su radnopravni odnosi. Eto tužit će poslodavca radnik ako mu ovaj nije načinio štetu ))
Također molim te za citat zakona koji kaže da je poslovanje blagajnom zabranjeno, izuzev za dio zakona o porezu na dohodak koji zabranjuje gotovinske isplate oporezivih primanja? Propis o finansijskom poslovanju nalaže da se poslovanje vrši putem računa banke (Čl. 9 29/00 poslj. verzija ZOFP). Ovdje bi ti trebao naći propis koji omogućava i dozvoljava poslovanje putem blagajne .
Također bih te molio za citat zakona koji definira oporezivost regresa? Pretpostavljam da si mislio na citat pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak? Aludirajući na činjenicu da isti u članu 14. Pravilnika stoji kao neoporezivo primanje? Naravno, nekome ko čita sa strane bi bilo čudno da država ne poštuje sama svoje propise... Da ne bi neko ovo sutra pročitao, pa da mu načinim štetu, neka bude da sam pogriješio prilikom tumačenja pravilnika o blag. poslovanju
Slažem se tvoj komentar bez citata zakonskih rješenja je prilično bespotreban.
evo čitam ove prethodne odgovore i vidim da ima kompetentni osoba koje daju odgovore na postavljen pitanja
pa ako bi mogli da i meni odgovorite na ovo pitanje
pitanje u vezi interne fakture
x doo preduzeće obveznik pdv-a ima u okviru firme tri poslovne jedinice
1 poslovna jedinica prodaja mješovite robe
2 prodaja namještaja
3 restoran
x doo preduzeće pravi internu fakturu gdje fakturiše robu iz poslovne jednice (1 prodaja mješovite robe) i pravi fiskalni račun za poslovnu jedinicu ( 3 restoran)
da li x doo preduzeće ima pravo koristiti internu fakturu za odbitni ulazni pdv na nivou preduzeća
Tačno je da ja nisam pravnik, pa zato volim konsultovati sudsku praksu. Ustavni sud o zastari potraživanja iz radnih odnosa kaže slijedeće:
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman na sjednici održanoj 11. novembra 2009. godine, u predmetu broj AP 854/07, rješavajući apelaciju Himze Bajrovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 2. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Himze Bajrovića podnesena protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 009-0-Gž-06-000019 od 29. januara 2007. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu broj PR-422/05 od 26. oktobra 2005. godine zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.
OBRAZLOŽENJE
1. Himzo Bajrović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Hrasnice, kojeg zastupa Halil Gagula advokat iz Konjica, podnio je 19. marta 2007. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljem tekstu: Kantonalni sud) broj 009-0-Gž-06-000019 od 29. januara 2007. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu (u daljem tekstu: Općinski sud) broj PR-422/05 od 26. oktobra 2005. godine.
2. Presudom Općinskog suda broj PR-422/05 od 26. oktobra 2005. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda broj 009-0-Gž-06-000019 od 29. januara 2007. godine, djelimično je usvojen tužbeni zahtjev apelanta u dijelu koji se odnosio na isplatu regresa, u visini od 400,00 KM za 2002. godinu, od strane poslodavca - Federalnog ministarstva odbrane (u daljem tekstu: tuženi), dok je apelant bio odbijen sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva radi isplate plaće za mjesece februar i mart 2001. godine u iznosu od 1.697,00 KM zbog zastarjelosti predmetnog potraživanja. Iz obrazloženja presude Općinskog suda proizilazi da je apelant odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva, obzirom da je bilo nesporno da je tužba podnesena 16. marta 2005. godine a da su potraživanja u vidu neisplaćenih plaća nastala u februaru i martu 2001. godine, što znači da je, bez ikakve sumnje, prošao rok od tri godine iz člana 106. Zakona o radu Federacije BiH («Službene novine FBiH» br. 43/99 i 32/00, u daljem tekstu: Zakon o radu) kojim je propisana apsolutna zastara potraživanja iz radnog odnosa. U obrazloženju presude Kantonalnog suda naglašeno je da apelant u svojoj žalbi neosnovano ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava, obzirom da iz stanja spisa proizilazi da je tuženi 16. marta 2005. godine izdao apelantu obavijest u vidu potvrde o neisplaćenim plaćama za februar i mart 2001. godine u iznosima od 847,00 KM i 850,00 KM te potvrde o neisplaćenom regresu u iznosu od 400,00 KM za 2002. godinu. Kantonalni sud je naglasio da ove vrste potvrda predstavljaju samo konstataciju da nije izvršena isplata određenih naknada, što istovremeno ne znači i priznanje duga od strane dužnika koje ima dejstvo prekida roka zastarjelosti.
..................................................................................................
Ključni dio Convictovog pitanja (dio na osnovu kojeg sam ja formirao mišljenje o problemu):
"Dakle, radnik je tužio firmu po prekidu radnog odnosa, nakon skoro 2 godine donesena je nepravomoćna presuda, a nakon toga skoro 3 godine nema pravomoćne presude. Da li u nekom momentu nastupa zastara ili ne?"Eh sad ide tvoj ZOO pa ti prenosima jednu od presuda Ustavnog suda:
"Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednica Seada Palavrić, potpredsjednici Miodrag Simović i Valerija Galić i sudije Krstan Simić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 15. aprila 2009. godine, u predmetu broj AP 2617/07, rješavajući apelaciju «MEPROS» d.d. Sarajevo, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 15. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 60/05 i 64/08), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija «MEPROS» d.d. Sarajevo podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 070-0-Rev-06-000538 od 12. jula 2006. godine, rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu, broj Pž-196/04 od 20. decembra 2005. godine i rješenja Općinskog suda Sarajevo, broj IP-5245/02 od 12. januara 2004. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.
1,2,3,4 NEBITNO
5. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je pravilan zaključak prvostepenog suda da je u ovoj pravnoj stvari nastupila apsolutna zastara potraživanja, jer je prema stanju spisa, protekao rok od 10 godina propisan članom 379. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima («Službeni list RBiH» br. 2/92 i 13/93, «Službene novine Federacije BiH» broj 29/03, u daljnjem tekstu: ZOO) od pravosnažnosti presude Višeg suda do podnošenja prijedloga za izvršenje na osnovu ove izvršne isprave. Kantonalni sud je dalje naveo da su neosnovani i žalbeni prigovori apelanta da prijedlog za izvršenje nije mogao biti podnesen u roku od 10 godina od pravosnažnosti presude zbog nesavladivih prepreka, jer je apelant imao mogućnost nakon prestanka ovih prepreka da prijedlog podnese u zakonom određenom roku, a ne tek 12. novembra 2002. godine, te je stoga pravilan zaključak pvostepenog suda da u ovoj pravnoj stvari nije moglo biti odlučeno primjenom člana 383. navedenog Zakona." Znači zastara može nastati jedino nakon proteka od 10 godina nakon što je sud izdao pravomočno riješenje, što u Convictovom upitu nije, jer isto nije izdato i spor je još u toku. Naravno to neznači da treba sjediti skrštenih ruku
Također kad citiraš MRS citiraj cijelu tačku i napiši na šta se odnosi, a tačka 79 se odnosi na objave uz finansijske izvještaje i odnosi se na bilješke uz finansijske izvještaje, a nikako na zahtjeve vezano za prestanak priznavanja (a prestanak priznavanja je kad nešto isknjižiš u vanbilans), pa tako tača 79 u djelu "Objave uz finansijske izvještaje kaže" kaže:
"Za korisnike financijskih izvještaja važne su i sljedeće informacije:
(a) knjigovodstvenu vrijednost privremeno nekorištenih nekretnina, postrojenja i
opreme,
(b) bruto knjigovodstvenu vrijednost svake potpuno amortizirane nekretnine,
postrojenja i opreme koja je još u upotrebi,
(c) knjigovodstvena vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme povučenih iz aktivne
upotrebe i koja nije svrstana u imovinu koja se drži za prodaju sukladno MSFI 5, i
(d) kad se koristi metoda troška, fer vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme kad je
značajno različita od knjigovodstvene vrijednosti.
Stoga se subjekti potiču da objavljuju spomenute iznose."
Relevantna tačka za isknjižavanje stavki nekretnina, postrojenja i opreme je tačka 67, koja propisuje slijedeće uvjete za prestanak priznavanja stvaki nekretnina, postrojenja i opreme:
Prestanak priznavanja (isknjižavanje, a isknjižavanje se odnosi i na prenos u vanbilans)
67. Knjigovodstvena vrijednost pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme treba
prestati priznavati:
(a) u trenutku otuđivanja, ili
(b) kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od upotrebe ili otuđenja ove
imovine."
To što je neka imovina amortizirana, ne znači da se buduće ekonomske koristi više ne očekuju!
Član 9 Zakona o finansijskom psolovanju kaže da je pravno lice dužno vršiti platni promet putem ovlaštnih institucija, ali ta se odredba ne odnosi na zabranu blagajničkog poslovanja, već na poštivanje propisa o unutrašnjem platnom prometu, ili nemožeš vršiti plačanja putem pravnih lica koja nisu ovlaštena za platni promet. Istim izmjenama zakona u narednom članu su ukinute odredbe o blagajničkom maksimumu, odnosno pravnim licima se ostavlja na volju da drže gotovinu u blagajni. Možemo govoriti koliko su loša i štetna ova rješenja, ali nemožemo osporavati njihovo postojanje.
Ja se ne upuštam u diskusije da bih nekoga diskreditirao, nego da bih lično nešto naučio ili nekome pomogao. Našu razmjenu mišljenja smatram korisnom i hvala ti na ponuđenom mišljenjima, to što se neslažem sa određenim tumačenjima propisa koje smo citirali može biti stvar percepcije jer se komunikacija odvija na nepotpun način.
Pozdrav
Last edited by Ricken on 12/02/2013 23:58, edited 5 times in total.
evo čitam ove prethodne odgovore i vidim da ima kompetentni osoba koje daju odgovore na postavljen pitanja
pa ako bi mogli da i meni odgovorite na ovo pitanje
pitanje u vezi interne fakture
x doo preduzeće obveznik pdv-a ima u okviru firme tri poslovne jedinice
1 poslovna jedinica prodaja mješovite robe
2 prodaja namještaja
3 restoran
x doo preduzeće pravi internu fakturu gdje fakturiše robu iz poslovne jednice (1 prodaja mješovite robe) i pravi fiskalni račun za poslovnu jedinicu ( 3 restoran)
da li x doo preduzeće ima pravo koristiti internu fakturu za odbitni ulazni pdv na nivou preduzeća
Prema onome što je napisano ne dolazi do prometa roba i usluga već do prenosa robe iz jedne u drugu poslovnu jedinicu. Promet roba i usluga bi postojala samo u slučaju ukoliko se ta roba koristi za krajnju potrošnju što iz upita nije poznato (Interna potrošnja). Obaveza izdavanja interne fakture i fikalnog računa postoji jedino u slučaju kada dolazi do interne potrošnje, u suprotnom sasvim ispravna interepretacija susštine događaja je ona koju je navela "_aja_".
_aja_ wrote:Ja nisam sigurna da si pročitao šta je @Atena napisala
Možda sam pročito između redova. Znam kad sam se tek zaposlio, kao klinac, da su me prilično ugledni poslodavci tjerali da potpisujem sve i svašta, a ja ih nisam odbijao jer mi je bila važnija plata koju sam dobio redovno svaki mjesec nego tamo neki regres. Čisto sumnjam da bi poslodavac falsifikovao potpise do kojih može doći na osnovu svoje pozicije. Doduše ja sam pitanje postavio osobi koja je postavila upit jer smatram da je bitno za njen slučaj, a ne iz razloga što mislim da nemože ostvariti svoje pravo. I zato neznam šta je tebe tu isprovociralo?
Propustio sam da objasnim razlog radi kojeg repliciram na tvoje komentare. Prosto pišem iz razloga što svojim misaonim konstrukcijama o određenim pitanjima ljudi, ti već iskonstruišeš adekvatan odgovor. Konkretno, u slučaju atene već si formulisao priču u glavi da su (ne citiram) radnici bili primorani potpisati regres, radnici u strahu... Jesi li svjestan šta radiš uopšte?
Cijenim ja tvoje komentare na probleme forumaša, više nego ti moje...
Ti se jadan satra tražeći sudske presude o dijelu koji nije uopšte sporan. Ponavljam ti, nigdje ne napisah da potraživanje zastarijeva u roku do 5 godina, već pravo iz potraživanja. Pogledaj sve moje komentare od početka do kraja. Konkretno, od mog prvog komentara na convictov post su i krenula tvoja opetovana pitanja. Znači, ZOR sadrži samo jednu odredbu u vezi s apsolutnom zastarom, dok ZOO sadrži čitavo poglavlje koje definira određena pitanja u vezi sa zastarom. Na kraju da podcrtam, tvoj problem je nerazumijevanje razlike između prava iz potraživanja i zastare samog potraživanja. Ja udaram u jedan bubanj, ti u drugi uporno... Čitava priča je irelevantna jer je sva suština da tužbom prestaje zastara. To ne piše u ZOR, nego u ZOO.
Meni se čini da je tvoje tumačenje MRS/MSFI na tragu kako evidentirati transakcije, ali time zanemaruješ da je osnovna poenta MRS/MSFI izvještavanje. Više-manje rasprava je o filozofskom pristupu načina evidencije transakcija i kreće se u segmentu osnovnih računovodstvenih principa.
S tim u vezi, ja sam uz prof. Jahića koji i u svojim knjigama navodi evidenciju otpisanih stalnih sredstava u vanbilansnu evidenciju, jer vidim zaista logiku da se isto prikaže vanbilansno i znam dobro koliko mi olakša poslove u reviziji uredni popisi aktive i vanbilansne imovine.
To što pišeš u vezi s isknjižavanjem je van pameti. Sredstvo se u vanbilansnoj evidenciji prikazuje u njenom punom iznosu nabavne i amortizovane vrijednosti, dok se tačka 67. tiče prodaje sredstva i otpisa sredstava (svođenje na nulu).
Pošto te ja ne mogu uvjeriti, molim te konsultuj Jahića.
Dalje, u vezi sa ZOFP molim te pročitaj stav 1. čl 10. istog Zakona. Šta piše tamo o obavezi uplate gotovine na račun? Možemo ti i ja na različite načine tumačiti propise o ZOFP, ali ja ti kažem da iz prakse viđam inspektore koji kažnjavaju porezne obveznike prema odredbama ZOFP u momentima kada je i previše sumnjivo blagajničko poslovanje. Uzimaju se u obzir odredbe Zakona o poreznoj upravi i pravo poreznih inspektora da dodatno dokazuju i utvrđuju činjenice.
Čl. 9 ZOFP:
"Pravna osoba obavlja novčani promet preko računa kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa, u
skladu sa propisima o unutrašnjem platnom prometu."
Da li je i promet gotovine novčani promet?
Generalno, kod nas se ni ne razmišlja o štetnosti i rizičnosti blagajničkog poslovanja. Naravno da je van pameti nepostojanje jasne odredbe o blagajničkom poslovanju. Ali ja fkt o tome nisam želio raspravljati. Živi je pandemonium kad uđu porezni inspektori. Bio sam prisutan u radu inspekcije kada su poreznog subjekta kaznili zbog puno banalnijih stvari, jer su sve ostale obaveze bile uredno izmirene. Riječ je o stvarima iz prakse koje ja ne mogu pretočiti ovdje uz dokaze, što bi dalje kod određenih čitalaca moglo stvoriti unaprijed definirano mišljenje. Možda oni imaju pozitivnija iskustva.
evo čitam ove prethodne odgovore i vidim da ima kompetentni osoba koje daju odgovore na postavljen pitanja
pa ako bi mogli da i meni odgovorite na ovo pitanje
pitanje u vezi interne fakture
x doo preduzeće obveznik pdv-a ima u okviru firme tri poslovne jedinice
1 poslovna jedinica prodaja mješovite robe
2 prodaja namještaja
3 restoran
x doo preduzeće pravi internu fakturu gdje fakturiše robu iz poslovne jednice (1 prodaja mješovite robe) i pravi fiskalni račun za poslovnu jedinicu ( 3 restoran)
da li x doo preduzeće ima pravo koristiti internu fakturu za odbitni ulazni pdv na nivou preduzeća
Prema onome što je napisano ne dolazi do prometa roba i usluga već do prenosa robe iz jedne u drugu poslovnu jedinicu. Promet roba i usluga bi postojala samo u slučaju ukoliko se ta roba koristi za krajnju potrošnju što iz upita nije poznato (Interna potrošnja). Obaveza izdavanja interne fakture i fikalnog računa postoji jedino u slučaju kada dolazi do interne potrošnje, u suprotnom sasvim ispravna interepretacija susštine događaja je ona koju je navela "_aja_".
S obzirom da je navedeno da je u pitanju restoran mislim da nije u pitanju krajnja potrošnja, ako nije i ako se baš mora raditi faktura misli, da je ispravno uzeti ulazni PDV jer ćete u suprotnom dva puta obračunati izlazni PDV, a jednom ulazni, a najispravnije je svakako samo napraviti prenosnicu bez ikakvih internih faktura koje bi se radile samo u slučaju krajnje potrošnje.
_aja_ wrote:Ja nisam sigurna da si pročitao šta je @Atena napisala
Možda sam pročito između redova. Znam kad sam se tek zaposlio, kao klinac, da su me prilično ugledni poslodavci tjerali da potpisujem sve i svašta, a ja ih nisam odbijao jer mi je bila važnija plata koju sam dobio redovno svaki mjesec nego tamo neki regres. Čisto sumnjam da bi poslodavac falsifikovao potpise do kojih može doći na osnovu svoje pozicije. Doduše ja sam pitanje postavio osobi koja je postavila upit jer smatram da je bitno za njen slučaj, a ne iz razloga što mislim da nemože ostvariti svoje pravo. I zato neznam šta je tebe tu isprovociralo?
Isprovociralo ni slučajno, samo je fino napisano da su potpisi lažirani, ne znam šta tu nije jasno?
@Utokha:
Moj odgovor ateni ti citiram ispod, pa te molim da mi pojasniš svoje navode:" Prosto pišem iz razloga što svojim misaonim konstrukcijama o određenim pitanjima ljudi, ti već iskonstruišeš adekvatan odgovor. Konkretno, u slučaju atene već si formulisao priču u glavi da su (ne citiram) radnici bili primorani potpisati regres, radnici u strahu... Jesi li svjestan šta radiš uopšte?"
Moj odgovor ateni:
"Prema članu 100. Zakona o radu, u slučaju da poslodavac otkaže ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada (osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od zaposlenika), zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Otkaz ugovora o radu od poslodavca zbog ekonomskih, tehničkih i organizacijskih razloga potpada pod otkaz ugovora o rada u skladu sa članom 100. Zakona o radu, što znači da zaposleniku kojem otkazujete ugovor o radu možete maksimalno neoporezivo isplatiti otpremninu u visini od 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Prema Zakonu o radu svi zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor i oni se tog prava ne mogu odreći, niti im poslodavac može isplatiti naknadu za odricanje od godišnjeg odmora. Regres se definira kao naknada za korištenje godišnjeg odmora i u važećim propisima pravo na njega imaju svi uposlenici, pod uvjetom da njihov poslodavac prethodnu godinu nije završio s gubitkom.
Ono što se može činiti spornim jeste da li uposlenici imaju pravo na regres već samim tim što su stekli pravo na godišnji odmor ili samo ako su ga zaista i koristili.
Formalno, u Općem kolektivnom ugovoru i Uredbi o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće se pravo na regres veže za korištenje godišnjeg odmora. Iz toga bi se moglo zaključiti da uposlenici koji nisu koristili godišnji odmor nemaju ovo pravo.
Što se konkretno sudske prakse tiče, za ostvarenje ovog prava na sudu dobro bi bilo dokazati da su ostali radnici dobili regres, a da je tužitelju to pravo uskračeno, jer u suprotnom poslodavac može dokazivati da nije imao sredstava za isplatu regresa.
Također treba imati u vidu i član 106 Zakona o radu koji kaže da apsolutna zastara potrazivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potrazivanja.
I da ovo je isključivo pravno pitanje tako da mislim da kvalitetnije odgovore možeš dobiti da otvoriš teme koje pregledavaju i pravnici."
Ja nevidim ništa iskonstruisano i stvarno bi mi pomoglo kad bi mi objasnio razmjere moje gluposti u ovom odgovoru, jedinom koj sam uputio ateni.
Ostalo neželim komentarisati jer nije vrijedno, izuzev da knjige prof. Jahića nisu okvir za pripremanje fin. izvj. već MRS pa se uvijek rukovodim tim. Ja sam pri stavu da su pogrešna tumačenja i loši prevodi jako opasni, a kod nas i učestali. Također MRS/MSFI je puno puno širi pojam od prezentacije finansijkih izvještaja, to kao revizor bi morao znati.
Atena wrote:joj u mom preduzeću malo će se zakomplikovati stvari, naime fiktivno su isplaćivani regresi sad 30 radnika tuži za otpremninu i regrese, čak su i potpisi lažirani ( kod mog "gazde" mašta daleko doseže)
hvala kako god
Kako će dokazati da nisu primili regres, a potpisali se?
Nisu se potpisali, nego se neko očito potpisao za njih, prave se fiktivne isplate što se radi u večini firmi, da bi se pokrio nedostatak novca na blagajni.
Pozicija poslodavca je takva da ima instrumente da natjera radnika da se potpiše da je primio neki iznos iako to nije tako. Znači to što su nalozi i transakcije fingirane neznači da potpisi nisu orginalni. Druga stvar pričamo o isplatama koje su dogodile i do prije 10 godina.[/quot
Ovdje tvrdis da potpisi nisu original.
Ostatak tvog komentara je klasicna demagogija, na tragu mog zakljucka iz prethodnog komentara.
. Interesuje me kolika je godisnja amortizacija za tehnicku stvarku npr laptop. Rekose mi da je 33% godisnje a drugi da je 1 god! U pitanju je NVO. Hvala 
. Neophodno je razlikovati amortiazciju za porezne svrhe i amortizaciju za potrebe izvještavanja. Imovina do 1000 KM se priznaje za porezne svrhe 100%. Imovina preko 1000 KM se amortizira za porezne svrhe po maksimalnim stopama iz pravilnika zakona o porezu na dobit, ili za računare po max. porezno dopustivoj stopi od 33%. Manja može. Može i veća ali se uvečava poreznu osnovicu, tzv ubrzana amortizacija (pa onda imamo one odložene porezne efekte, gluho bilo).
))
.
