Naš sagovornik je diplomirani inžinjer mašinstva na poziciji direktora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. Prije preuzimanja ove dužnosti u više vladinih institucija sticao je potrebno iskustvo. Radio je jedno vrijeme u Ministarstvu unutrašnjih poslova, potom kao inspektor rada i energetike u Općini Bosanski Petrovac.
U ovom krajiškom gradiću radio je jedno vrijeme kao načelnik službe u odjeljenju za izbjeglice pri Ministarstvu rada i socijalne politike. Obavljao je dužnost kantonalnog inspektora iz oblasti zaštite na radu. Vlada USK-a imenovala ga je nakon raspisanog konkursa na mjesto direktora na kojem se i danas nalazi.
Jedna od najuspješnijih akcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove koja je provedena od njenog postojanja do danas, pod nazivom „Stop radu na crno“ povod je da nam Mahmut Jukić bude sagovornik u ovom broju ReprezenT-a.
Pojasnite nam šta je inspekcija i koja je njena uloga općenito?
Mahmut J.: Kantonalna uprava za inspekcijske poslove je samostalan organ, organ državne službe, formirana je 2004. godine u skladu sa Zakonom o ministarstvima. Zadužena je da inspektori putem zakona vrše nadzor u pravnim i fizičkim objektima koji su registrirani ali i onih koji nisu. Dakle, vrše nadzor nad provođenjem materijalnih propisa. Većinu propisa mi nadziremo na osnovu federalnih zakona kao što je Zakon o radu, Zakon o zaštiti, Zakon o unutrašnjoj trgovini, Zakon o cestama, Zakon o unutarnjem prevozu, Zakon o veterinarstvu, poljoprivrednom zemljištu, turizmu itd. Jedino Zakon o građevinarstvu, građenju, prostornom planiranju, to su kantonalni zakoni i mi vršimo nadzor nad tim oblastima.
Kakva je kadrovska i stručna popunjenost inspekcija?
Mahmut J.: Kadrovski nismo baš popunjeni u određenim oblastima a to su oblasti građevinarstva, zaštite okoliša, rudarstva… Mi ćemo donošenjem Kantonalnog zakona sistematizirati radno mjesto rudarskog i geološkog inspektora. U oblasti rada i radnih odnosa isto imamo mali broj inspektora. Sanitarne inspekcije i zdravstva, nisu dovoljno popunjeni s obzirom da druge institucije uredno rade svoj posao kao što su Kantonalni zavod za javno zdravstvo i ostale institucije. Imamo dovoljan broj veterinarskih inspektora kojima je njihov osnovni pregled kontrole u centrima da bar pregledaju deklaraciju, rok trajanja proizvoda životinjskog porijekla za ono za što su i oni nadležni.
Kaka je tehnička opremljenost inspekcije?
Mahmut J.: Što se tiče materijalnog obezbjeđenja, mi smo u zadnje dvije godine uspjeli nabaviti manji broj novih vozila, još dok je vlada bila u starom sastavu. Uspjeli smo dobiti i donaciju od Federalne uprave za inspekcijske poslove. Sad trenutno koristimo 50 posto vozila koja su u veoma lošem stanju. Svjesni smo i budžeta i stanja na našem kantonu, pokušaćemo dobiti podršku od ove vlade da bar kontinuirano svake godine po 2-3 vozila nabavimo, nama ne trebaju eksta vozila, već nova vozila, pa čak i terenska za rudarskog inspektora, za nadzor u šumarstvu, za nadzor poljoprivredne inspekcije, naročito kod pregleda kontrole nomađenja koje je zabranjeno po Zakonu o privrednom zemljištu, pitanje kamenoloma i kod tih oblasti će nam trebati nekoliko terenskih vozila.
Na koji način inspektori djeluju, kako odabiru koga će kontrolirati?
Mahmut J.: Mi insistiramo da inspektor nikad ne ide sam, znači da se kontrola vrši putem mješovitog inspekcijskog tima. Sastavimo dvije ili tri oblasti, to je dva-tri inspektora da izvrše kontrolu određenog subjekta. Po zakonu mi ne moramo imati nalog za vršenje kontrola, mi u svako doba dana i noći, po sadašnjim zakonima možemo izvršiti nadzor bilo gdje i bilo kom objektu, registriranom i neregistriranom. Sa neregistriranim imamo trenutno više poteškoća oko nadzora, nadam se donošenjem Zakona o kantonalnim inspekcijama, mi smo tamo određene stvari predvidjeli, te nedostatke smo uvrstili u ovaj zakon pa se nadam da će nadzor biti olakšan. Uvođenjem elektronskog vođenja inspekcijskog nadzora mi smo u ovoj godini u postupku u saradnji sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove, uz pomoć svjetske banke. Trebali bi instalirati softver za elektronsko vođenje inspekcijskog nadzora, tako da inspektorima neće trebati olovka nego samo laptop, da imaju i prenosni štampač i samim tim ćemo ubrzati nadzor, skratićemo vrijeme poslodavcu, imaćemo spremnu bazu podataka onog gdje vršimo inspekcijski nazor, bar kod onih prijavljenih. Smanjićemo troškove pošte jer ćemo na licu mjesta moći izdati prekršajni nalog i rješenje o trenutnom nedostataku kojih je bilo, ili bilo koji akt koji budemo imali instaliran na softveru.
Kakvo je iskustvo saradnje inspekcije sa građanima?
Mahmut J.: Kad stranka insistira da želi biti anonimna, mi postupamo po anonimnim prijavama. Mi garantujemo za legalnost te prijave i nećemo otkriti ko je taj ko je prijavio ukoliko to stranka zahtjeva. Mi imamo savjesne pslodavce i građane i mi moramo samo promjeniti svijest o tome. Kad neko prijavi nekog zbog onog što vidi da je napravio, to ne znači da mu je neprijatelj, već to znači da je taj koji prijavljuje misli dobro ovome društvu. Mi inspektori na terenu ne možemo sve utvrditi ukoliko i s druge strane ne budemo imali saradnika, da li su to radnici, ili legalni poslodavci koji plaćaju obaveze i doprinose po osnovu zaposlenih. Moramo promjeniti svijest i bez pomoći građana i savjesnih poslodavaca mi nećemo u društvu doživjeti napredak. Ako imamo više uposlenih radnika imaćemo i više prihoda.
U kojoj oblasti se najčešće krše propisi?
Mahmut J.: Najviše je nelegalnog rada ili rada na crno u oblasti građevinarstva, izvođenje građevinskih radova i oblasti iskorištavanja šuma, naročito u djelu cijepanja i pakovanja ogrjevnog drveta. Naše društvo ima veće zlo jer tu imamo najviše ljudi koji su neprijavljeni, čak osoba koje dolaze izvan našeg kantona, ljudi koji su jednostavno na rubu egzistencije, ako je on neprijavljen, nalazi se na birou, država plaća za njega obaveze, a na tim poslovima ti subjekti, poduzetnici se enormno bogate, moramo imati minimum morala da te ljude treba prijaviti i trebaju se za njega platiti doprinosi po osnovu zdravstvenog i socijalnog osiguranja.
Kako tumačite da se zna kada i gdje izlazi inspekcija?
Mahmut J.: To je nešto što je teško izbjeći u društvu. Ja sam u većem djelu zadovoljan, moji inspektori kad je u pitanju traganje za rezultatima sigurno zapnu da dođu do određenih podataka, ako treba raditi i dan i noć, da što više kontrola naprave, da što više evidentiraju radnika. U društvu danas ima i toga da vam neko javi, ti subjekti neće moći stalno izbjegavati kontrolama, mi ćemo naći načina kako, jer moji inspektori bilježe to u svojim evidencijama, mi nađemo načina jer imamo mogućnost i promjeniti inspektora, međutim nije to kod nas neka pojava. Kada je u pitanju naročito pojačan nadzor onda inspektori muški zapnu i nema zadatka koji oni ne izvrše. Ima onih nezadovoljnih a ima i onih koji će mnogo toga štošta i slagati na inspektora, ima i inspektora koji prekorače svoja ovlaštenja koja imaju, međutim ja to brzo spoznam i na jedan fer i korektan način riješim stvar sa inspektorom.
Vaša poruka onima koji izbjegavaju kontrole!
Mahmut J.: Poruka je na kraju da svi oni koji izbjegavaju, a mi ih bilježimo, koji su pokušali izbjeći inspekcijskoj kontroli, njima poručujem da neće izbjeći kontroli mi ćemo njih posjetiti, nije da prijetim, trebaju oni fino prihvatiti inspektora i dočekati ga kad pokuca na vrata. Sve ono što se može otkloniti i što je realno bitno je da odmah to otklone. Ja im poručujem da ne čekaju inspekciju i da prijave svoje radnike, ne trebaju prijaviti onog radnika koji im ne treba, znači radnika koji treba i koji radi trebate ga prijaviti. Grijeh je radnika ne prijaviti, grijeh je radnika držati bez prijavljenog zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Poručujem poslodavcima kad je u pitanju prijava radnika, mi nemamo tu preventive, svi oni će biti sankcionisani ukoliko se utvrdi da upošljavaju radnike suprotno od zakona.
Odlični rezultati akcije „Stop radu na crno“
Ko je sve učestvovao u pojačanom inspekcijskom nadzoru?
Mahmut J.: U akciji je učestvovalo 27 inspektora od kojih 15 inspektora rada dok su ostali inspektori bili iz oblasti veterine, saobraćaja, građevinsrstva, šumarstva te turizma i ugostiteljstva.
Šta su inspektori zatekli na terenu?
Mahmut J.: Inspektori su na terenu obavili 1.896 kontrola u kojima je iskontrolisano 3.336 radnika među kojima je 215 radnika zatečeno bez ugovora o radu što čini 6,4 posto i manji je od podataka u redovnoj kontroli. Inspektori su u 1.322 slučaja pronašli prilično uredno stanje dok u 498 slučajeva nije bilo u redu pa su inspektori izdali 499 prekršajna naloga u iznosu od 350.990,00 KM. U pet slučajeva podndijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka jer je pronađeno teško stanje. Inspektori su zatvorili 18 privrednih subjekata dok je njih 17 zapečaćeno uglavnom iz oblasti ugostiteljstva i usluga. Izuzeto je i propisno uništeno 250 kilograma proizvoda životinjskog porijekla.
Koji su rezultati okončane akcije?
Mahmut J.: Ovo je bila najuspješnija akcija ikad realizirana od strane Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. U ovom periodu je bilo 1.759 novoprimljenih radnika u radni odnos. Prihodi za doprinose u maju iznosili su 4.887.227,26 KM što je za 37 posto više nego u istom periodu prošle godine. Zbog ovog uspjeha ne smijemo stati.
Na koje su probleme inspektori nailazili na terenu?
Mahmut J.: Inspektori su nailazili na zaključana vrata ali su takvi subjekti evidentirani i bit će uskoro posjećeni. Posjetit ćemo također i one u kojima smo preventivno djelovali. Pomno ćemo sada pratiti kako će se ponašati privredni subjekti u kojima su evidentirana nova zapošljavanja te ako bude dolazilo do otkaza. Policiju smo koristili u 250 do 300 subjekata. Najviše neprijavljenih radnika zatečeno je u građevinarstvu i šumarstvu odnosno iskorištavanju šuma. Naši inspektori su u javnim preduzećima zatekli nepravilnosti jer preko posrednika imaju radnike koji rade na crno.
Kako je u javnosti primljena vaša akcija?
Mahmut J.: Suzbijanje rada na crno bio je i bit će ubuduće naš prioritet i za takvu akciju imamo svesrdnu podršku. Na dežurni telefon nama se tokom akcije javilo 70 građana sa prijavama nepravilnosti u zapošljavanju. Mi smo pored direktne korisiti u ovoj akciji doživjeli i moralnu satisfakciju jer smo mnogim radnicima na crno riješili njihov status. Ovo jeste varijabilna stvar ali uz pomoć Vlade USK-a koju imamo, mi nećemo stati već idemo ka još boljim rezultatima. Zbog toga ćemo prema nesavjesnima preventivne mjere pretvarati u represivne.
Na koji način vam pomaže aktuelna Vlada USK-a?
Mahmut J.: Mi smo i od prošle vlade imali podršku, i ovo nama nije prva akcija. Mi smo ove akcije radili zajedno u organizaciji Federalne uprave za inspekcijske poslove pa su inspektori išli u druge krajeve kantona. Svaka manifestacija koja se održava svjetskog ranga, svaka je najbolja, pa i ova akcija trenutno je najuspješnija i najbolja, pogotovo što smo dobili jaku podršku i od ove vlade, naročito premijera kantona. Ova je vlada stanovišta da se uhvati u koštac sa onima koji žele izbjegavati plaćanja obaveza po osnovu zaposlenih i ostalih poreza. Mi smo se nosili s tim jer smo vidjeli da imamo podršku i stvarno je imamo. Na neki način ja kao direktor i svi moji inspektori, pošto je ovo prva akcija koju smo radili kad je u pitanju ova vlada, htjeli smo da dokažemo da ova vlada ima jako dobre inspektore i da su inspektori pokazali jedan visok stepen profesionalnosti i pokazali su da i premijer i ova vlada mogu računati na ovu upravu, na inspektore, da nema zadatka koji ne mogu izvršiti.
Hamdija Tito 
