Forum Klix.ba

Zvek wrote:Škafa je takodje domaci lanac.

Zvek wrote:Škafa je takodje domaci lanac.

sarajevsko_pivo wrote:

Zvek wrote:Škafa je takodje domaci lanac.

I Robot je domaci.

Robot trenutno gradi dva velika centra u Tuzli i jedan u Kaknju

strong69 wrote:

sarajevsko_pivo wrote:

Zvek wrote:Škafa je takodje domaci lanac.

I Robot je domaci.

Robot trenutno gradi dva velika centra u Tuzli i jedan u Kaknju

Jesi li siguran da je Robot domaci?

Comrad wrote:Robot je kineski.

Jest prezvakana prica, al lako je otvarat nove centre kad su ti radnici na minimalcu.

sarajevsko_pivo wrote:

Comrad wrote:Robot je kineski.

Jest prezvakana prica, al lako je otvarat nove centre kad su ti radnici na minimalcu.

Robot je Bosanski, vlasnik je Bosanac, firma je registrovana u Sarajevu.

INace Robot je isto vlasnik Bire iz Bihaca.

Trgovačko društvo ROBOT COMMERCE d.o.o. osnovano je 1989. god. u Splitu.

Trgovački sud u Splitu, MBS 060066715

OIB 55925906180

Porezni broj: 03701689

Erste & Steiermarkische bank d.d., Rijeka, ž.r. 2402006-1100059380

Societe Generale-Splitska banka d.d., Split, ž.r. 2330003-1100068341

Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, ž.r. 2340009-1100151806

Volksbank d.d., Zagreb, ž.r. 2503007-1100021055

Zagrebačka banka d.d., Zagreb, ž.r. 2360000-1101412404

Temeljni kapital 9.896.400,00 kn uplaćen u cijelosti

Član uprave: Ružić Jadranka

cranberries wrote:Je li Robot nas? Logo "naseg" Robota:


Logo Splitskog:

Trgovačko društvo ROBOT COMMERCE d.o.o. osnovano je 1989. god. u Splitu.

Trgovački sud u Splitu, MBS 060066715

OIB 55925906180

Porezni broj: 03701689

Erste & Steiermarkische bank d.d., Rijeka, ž.r. 2402006-1100059380

Societe Generale-Splitska banka d.d., Split, ž.r. 2330003-1100068341

Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, ž.r. 2340009-1100151806

Volksbank d.d., Zagreb, ž.r. 2503007-1100021055

Zagrebačka banka d.d., Zagreb, ž.r. 2360000-1101412404

Temeljni kapital 9.896.400,00 kn uplaćen u cijelosti

Član uprave: Ružić Jadranka

Novi vlasnik bivše mostarske fabrike hermetičkih kompresora "HEKOM" je trgovačko preduzeće "Bingo" iz Tuzle koje će na lokaciji ove propalog preduzeća izgraditi tržni centar, saznaje eKapija.

Predstavnici Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona i kompanije BINGO export- import Tuzla jučer su u Mostaru potpisali kupoprodajni ugovor koji previđa privatizaciju 100 posto državnog kapitala u "Hermetičkim kompresorima".

Tuzlanski lanac trgovačkih centara bio je jedini ponuđač za kupovinu mostarskog preduzeća, a njihova ponuda ispunjavala je sve uslove iz javnog poziva. Direktor Agencije za privatizaciju HNK Alija Tipura za eKapiju je istakao da se radi o respektabilnoj domaćoj firmi, koja u svom vlasništvu ima preko 60 trgovačkih centara te zapošljava oko četiri hiljade radnika.

"Ponuda koju smo dobili zadovoljavala je sve kriterije, počevši od investicija, cijene preuzimanja, zapošljavanja. Ova kompanija ima sjajne bilance, te nikada nije poslovala sa gubitkom. Kupac je također upoznat sa stanjem u preduzeću, te se obavezao da će na sebe preuzeti dug u iznosu od milion i po KM", istakao je Tipura, koji je ovom prilikom izrazio žaljenje zbog slabog odziva investitora na javni poziv.

Prema ugovoru o preuzimanju HEKOM-a, ulaganja u saniranje preuzeća, građevinske radove i opremu iznosit će 12 miliona KM. Osim zadržavanja 12 starih radnika, bit će otvoreno 80 novih radnih mjesta.

Novi kupac ima rok od 30 dana da na račun kantonalne Agencije uplati kupoprodajnu cijenu ugovora u iznosu od dva miliona KM i iznos bankovne garancije na investicije, a ukoliko ne ispuni ovu obavezu, ugovor se proglašava ništavnim.

Ukoliko privatizacija bude do kraja uspješno provedena, zauvijek će biti zatvorena mogućnost ponovnog pokretanja proizvodnje hermetičih kompresora ili bilo koje druge proizvodne djelatnosti, te će na mjestu mostarske fabrike niknuti novi tržni centar.

Podsjećamo, HEKOM je drugu privatizaciju početkom ove godine dočekao u potpuno devastiranom stanju. Imovina preduzeća je rasprodata i uništena, a radnici ostali bez posla, a krivica prvog kupca za uništavanje firme još uvijek nije dokazana na sudu.

Naime, fabrike je 2001. godine prodata vlasniku slovenskog preduzeća "Gama" Ivanu Vogrincu, koji ne samo da nije uložio 14 miliona KM, pokrenuo proizvodnju bicikala i zaposlio 300 novih radnika, već je stalno radio na uništavanju preduzeća. Nakon raskidanja ugovora, HEKOM je ponovo prešao u državno vlasništvo, sa kapitalom smanjenim sa 43 na 13 miliona konvertibilnih maraka.

Kompanija Bingo export-import iz Tuzle, koja je kupila mostarski Hekom,
završit će prvu fazu izgradnje objekta do kraja jula, a ovih dana izmiruju obaveze prema radnicima odnosno uplaćuju dugovanja za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje.

Dobra ponuda

Sada je već jasno da neće biti ništa od pokretanja proizvodnje hermetičkih proizvoda, a Alija Tipura, direktor Agencije za privatizaciju HNK, za "San" kaže da je svim poznato da poslije rata program kompresora ne ide tako dobro. Međutim, novi vlasnik prijavio je Agenciji širok dijapazon djelatnosti kao što su proizvodnja, trgovina i usluge.

- Firma Bingo kupila je kapital kompresora za dva miliona maraka, a šta će sve on tamo u budućnosti raditi, to je njegov biznis plan i program privatizacije koji je prihvatio Upravni odbor Agencije - podvlači Tipura. On kaže da je nakon objavljenog javnog poziva, koji je trajao 45 dana, na tender stigla jedna ponuda. Komisija, koja je vodila tender, donijela je odluku da ponuda kompanije Bingo iz Tuzle ispunjava sve uslove sa tendera i s njom je potpisan ugovor.

Ova firma dala je dobru ponudu, a to je da će dati dva miliona maraka, sanirati dubiozu firme sa milion i po KM te investirati 12 miliona u firmu. Kupac se također obavezao da će preuzeti postojećih 12 radnika i da će zaposliti novih 80 - precizira Tipura. On naglašava da je riječ o firmi koja nikada nije poslovala sa gubitkom i koja je u prethodnim godinama ostvarivala ogromnu dobit, a u svom lancu ima više od 50 prodajnih centara i više firmi.

Senad Džambić, direktor kompanije Bingo, za "San" kaže da će graditi tržni centar od 14.000 kvadratnih metara, solarni krov za proizvodnju električne energije, veliku hladnjaču za otkup proizvoda, te nekoliko plastenika za proizvodnju povrća.

Tržište je promijenjeno

- Pokrenut ćemo proizvodnju povrća u postojećim halama koje su devastirane za neku proizvodnju. Prijašnja proizvodnja neće se pokretati, jer je promijenjeno tržište i uslovi privređivanja. Novo je vrijeme i ti kompresori koji su se nekada prodzvodili sada su staromodni - pojašnjava Džambić.

I. Trepalovac

Ukradena čak i trafostanica

Fabrika hermetičkih proizvoda prvi put je prodata 2001. godine, ali je tadašnji vlasnik stalno radio na njenom uništavanju. Tako je Hekom nakon raskidanja ugovora, ponovo prešao u državno vlasništvo, ali sa kapitalom smanjenim sa 43 na 13 miliona KM. Senad Džambić kaže da je sve devastirano i da je Slovenac sve odnio čak i trafostanicu od jednog megavata.

- Sve je otuđio pa moramo krenuti od početka i prvo kupiti trafostanicu visokog napona pa nastaviti dalje - ističe Džambić.