Bášča

[drekalica28]

Ne znam koliko inace sadis krastavica ali ima bolji sistem od sipkica.Napravis lijehu tako se kod nas kaze u duzinu dva i po metra i sirine oko 70cm.NA krajevima po sredini lijehe stavis po jednu letvu visine dva i po metra i zakucas je u zemlju pola metra. i odozgo jednu i nju zakucas za te dvije.Na toj gornjoj prije nego je postavis po ovima dvjema zakucaj eksere na svakih 15 do 20 cm zavisi koliko ces krastavica saditi.Na krajevima odnosno oko 15 cm od kraja lijehe u duzinu iskopati kanal oko 35 cm staviti stajsko djubrivo i zatrpati zemljom ali nek ostane nezatrpano oko 15 cm. U taj kanal stavljas krastavice na svakoh 15 do 20 cm.Kad izniknu krastavice vezes ih tankom kanafom u korijenu i gore za ekser.Kasnije kako rastu omotavas ih oko kanafe.I ovdje moras do pola metra skidati sve sa strane sto raste. Do pola metra mora biti samo glavno stablo.
Stavi nekoliko komada bosiljka izmedu krastavica daju poseban ukus i miris krastavicama a stite i od musica.

Pa ako ih budemo sadili ove godine, možda 2-3 lijehe.
Imam osjećaj da ću te zvati da nas nadgledaš u sadnji.

Hvala ti puno na super savjetima.

[Mu'min]

@Mu'min
Ja sam u Sa. Sto se tice neke posebne sorte paradajza, nisam toliko poznavalac, s obzirom da koristimo paradajz u razlicite najmjene mozda neka univerzalna sorta
ma, bitno mi je da je sjeme cisto i bez dorade, i da se moze nabavit u Sarajevu.

I sad sam se sjetila, sacuvala sam neko sjeme paradajza od prosle godine, treba li mu neki poseban tretman prije sijanja?

Popi

pošto nemaš neke posebne želje za nekom sortom predlažem ti da onda uložiš trud u uzgoju toga što imaš. A na kraju krajeva bitan je rezultat neovisno od sorte.
Čuo sam da u SA ima u OBI, Poljoprema, Mercator... a i manjim poljoprivrenim apotekama sjemena tako da pogledaj tamo.
Što se tiče ovog tvog sjemena, ne treba nikakv tretman. Ono je inače najbolje fermentirati sjemena kad se izvade iz plod u jesen al sada je prekasno zato.
Nabavi si lončića od jogurta i polahko se pripremi, uskoro će mart.

[vrtlar]

Ne znam koliko inace sadis krastavica ali ima bolji sistem od sipkica.Napravis lijehu tako se kod nas kaze u duzinu dva i po metra i sirine oko 70cm.NA krajevima po sredini lijehe stavis po jednu letvu visine dva i po metra i zakucas je u zemlju pola metra. i odozgo jednu i nju zakucas za te dvije.Na toj gornjoj prije nego je postavis po ovima dvjema zakucaj eksere na svakih 15 do 20 cm zavisi koliko ces krastavica saditi.Na krajevima odnosno oko 15 cm od kraja lijehe u duzinu iskopati kanal oko 35 cm staviti stajsko djubrivo i zatrpati zemljom ali nek ostane nezatrpano oko 15 cm. U taj kanal stavljas krastavice na svakoh 15 do 20 cm.Kad izniknu krastavice vezes ih tankom kanafom u korijenu i gore za ekser.Kasnije kako rastu omotavas ih oko kanafe.I ovdje moras do pola metra skidati sve sa strane sto raste. Do pola metra mora biti samo glavno stablo.
Stavi nekoliko komada bosiljka izmedu krastavica daju poseban ukus i miris krastavicama a stite i od musica.

Pa ako ih budemo sadili ove godine, možda 2-3 lijehe.
Imam osjećaj da ću te zvati da nas nadgledaš u sadnji.

Hvala ti puno na super savjetima.

Ja sam daleko ali ako dodjem u Sarajevo u aprilu ili maju javim ti se da pomognem.Koju sortu paradajza koristis

[drekalica28]

Ja sam daleko ali ako dodjem u Sarajevo u aprilu ili maju javim ti se da pomognem.Koju sortu paradajza koristis

To je baš lijepo od tebe, hvala. Ali o tom, potom.
Sad sam pitala mamu, kaže nije sigurna ali misli da je bila kupila rasadu jabučara.
Prijateljica je obećala za ovu godinu neke sjemenka paradajza što njeni koriste. Pitat ću je koja je vrsta u pitanju.

[vrtlar]

Ja sam daleko ali ako dodjem u Sarajevo u aprilu ili maju javim ti se da pomognem.Koju sortu paradajza koristis

To je baš lijepo od tebe, hvala. Ali o tom, potom.
Sad sam pitala mamu, kaže nije sigurna ali misli da je bila kupila rasadu jabučara.
Prijateljica je obećala za ovu godinu neke sjemenka paradajza što njeni koriste. Pitat ću je koja je vrsta u pitanju.

Nekoliko postova gore sam napisao koje sorte ja gajim pa ako te interesuje javi se na PP da posaljem.Naravno poslije tretiranja u kupkama od ljekovitog bilja.

[drekalica28]

Nekoliko postova gore sam napisao koje sorte ja gajim pa ako te interesuje javi se na PP da posaljem.Naravno poslije tretiranja u kupkama od ljekovitog bilja.

Javim ti se na PP onda glede sjemenki.
Ali, o kakvom tretmanu je riječ?

[vrtlar]

Nekoliko postova gore sam napisao koje sorte ja gajim pa ako te interesuje javi se na PP da posaljem.Naravno poslije tretiranja u kupkama od ljekovitog bilja.

Javim ti se na PP onda glede sjemenki.
Ali, o kakvom tretmanu je riječ?

Kupke sjemena u ljekovitom bilju daje sjemenkama imunitet i brzi rast tako da ih mnoge bolesti zaobilaze.Znaci prirodno i djelotvorno bez hemije.

[Mu'min]

vrtlar

to neka tvoja metoda ili si negdje to pročitao?
Ja nikad nisam "kupao" sjemena.

[vrtlar]

vrtlar

to neka tvoja metoda ili si negdje to pročitao?
Ja nikad nisam "kupao" sjemena.

Ja bih volio da je moja ideja ali na zalost nije.


Ideja da se sjeme prije sadnje umoci u kupku od ljekovitog bilja potjece od opatice Hildegard von Bingen zivjela je prije 800 godina (1098-1179)
Koristeci i primjenjujuci svoje znanje o ljekovitim biljkama, Hildegard je eksperimentirala s kupkama od razlicitih biljaka i bila vrlo zadovoljna postignutim rezultatima.

Namocene u biljnoj kupki, sjeme upija u kupki otopljene hranjive i ljekovite tvari drugog bilja, a koje pospjesuje ranije klijanje te brzi rast biljke. Osim toga zbog brzeg rasta manja je mogucnost da nametnici uniste posve mladu biljku.

Priprema Kupke

Za pripremu mjesovite kupke za sjeme, a koja odgovara sjemenkama vecine biljaka, najcesce se koriste Stolisnik, maslacak, kamilica, odoljen i kopriva, te kora s mladih grana hrasta. Od stolisnika i maslacka koriste se samo cvjetovi i listovi, od kamilice i odoljena samo cvjetovi, a od koprive samo cvatuci vrhovi. Za pripremu kupke za sjeme koristi se samo usitnjeno suho bilje, a za pripremu mjesovite kupke bilje najprije treba pomijesati u jednakom omjeru.

Namocene u biljnu kupku, sjemenke treba povremeno promijesati drvenim stapicem kako se ne bi medusobno zaljepile. Sjemenke koje su nakon kratkog vremena isplivale na povrsinu kupke, mrtve su ili ostecene, te ih je najbolje odmah ukloniti.

Nakon sto sjeme odstoji u biljnoj kupki, sjemenke treba oprezno izvaditi i ostaviti da se dobro osuse na upijajucem papiru. Vec nakon 2-4 sata, sjemenke izvadene iz biljne kupke mogu se sijati. Ali najbolje ih je posaditi nakon 2-3 dana, jer ce tada brze proklijati. Sjemenke koje su u meduvremenu vec pocele klijati, pazljivo treba posaditi kako se ne bi unistila njihova tek iznikla klica.

Recepti biljnih kupki

Vecini biljaka odgovara mjesovita kupka od stolisnika, odoljena, koprive, maslacka, kamilice i kore hrasta. Osim toga, od svake biljke moze se pripremiti i zasebna kupka. Tako npr. Kupka od stolisnika i kore hrasta sprijecava rast i razvoj bakterija i gljivica, a kupka od maslacka i koprive jaca i hrani tek iznikle biljcice.

Mjesovita kupka

1 kasika usitnjene suhe biljne mjesavine preliti sa 1 lit tople vode, a najbolje kisnicom ili prokuhanom vodom. Nakon sto pokriveno odstoji 24 sata, tekucinu procijediti u plitku posudu te umociti sjeme.

Kupka od odoljena

Pospjesuje brze klijanje sjemena u proljece i brzi rast biljke, povecava otpornost biljke prema bolestima, akod odrasle biljke pospjesuje stvaranje cvjetova.

U manju plasticnu bocu uliti 5 dcl prokuhane vode ili kisnice, dodati 5 kapi soka iscijedenog iz cvijetova odoljena, bocu dobro zatvoriti te tresti oko 15 min. Namocite sjeme.

Kupka od kamilice

Pospjesuje klijanje, sprijeceva razvoj bakterija i gljivica, te pospjesuje otpornost i brzi rast.

1 vrhom punu kasiku suhih cvijetova kamilice preliti sa 1 lit. Kipuce vode, pokriveno pustiti 2-3 sata i procijediti. Namocite sjeme.

Kupka od preslice

Povecava otpornost biljke prema bolestima, gljivicnim oboljenjima i trulezi, ucvrscuje biljno tkivo te otezava urascivanje gljivica.

2 kasike usitnjene suhe preslice preliti sa 1 lit. hladne vode, zakipiti te lagano kuhati 1 sat. Tekucinu procijediti te razrijediti sa jednakom kolicinom vode. Namocite sjeme.

Mlijecna kupka

Pospjesuje brze klijanje sjemena, te brzi rast i otpornost biljke.

Namocite sjeme u malu kolicinu mlijeka.



O ovoj opatici i njenim radovima mozes puno naci na internetu.

[drekalica28]

Kupke sjemena u ljekovitom bilju daje sjemenkama imunitet i brzi rast tako da ih mnoge bolesti zaobilaze.Znaci prirodno i djelotvorno bez hemije.

Kada malo razmisliš, onda to ima logike.

[Mu'min]

Belaj u ovom trenu je gdje dobiti bilje za izradu kupke. Ali ideja je svakako za razmisliti i probati.

Ja sam danas bio u trgovini i kupio sjemen mrkve, to mi je još nedostajalo.
Sem toga uzeli smo sjeme i domaće kamilice i curica je uzela neko cvijeće (da mi troši pare ).
I ono zbog čega sam otišao, zemlju za sijanje.
Tako da danas ako Bog da idu čili i slatke paprike.

Ko je već sijao ljute paprike (čili tj. feferone)?

[safran]

Evo da se i ja konačno prijavim na ovu temu. Vrtlarimo od 2008 u blizini Sarajeva - dovoljno je blizu da se često može otići i radnim danom. Muku mučimo sa puževima ali nam je suša prošlo ljeto išla na ruku. Jeste da nam je buranija bila ćorak ali je zato paradajza, paprika i patlidžana bilo ko u bajci. Krompir također solidan, luk, krastavci. Tikvica bilo nemilice - prispjele taman kad je beban počeo jesti pa je smazao odoka 50 kg sam. Podijelili užoj, široj familiji, komšiluku i slučajnim prolaznicima. Raštiku mi pojele ovce taman kad su počele izbacivati prokule
Prije 2 godine smo proizvodili i svoj rasad i bio je odličan a onda su došle vječne ljetne kiše i bilo je ili prskaj modrom galicom svaki dan ili se pomiri sa plamenjačom. Te godine sam dobila kesicu sjemena sorte paradajza Red pear i pokušala uzgojiti. Na običnom supstratu nije htjela nikako - izbaci kotiledone, prva dva lista i onda samo klocne - nikako nije išao razvoj korjenovog sistema. Onda sam kupila nekakav ubibože skupi supstrat u Agricom-u i na zasadila preostale sjemenke - na njemu su se uspješno razvije biljčice i bilo je i tog paradajza. S obzirom da je u pitanju F1 hibrid nije bilo govora o ostavljanju sjemena a voljela bih ga opet zasaditi - nevjerovatno je ukusan i sladak a plodovi su krupni, mesnati i super se gule pa je odličan za konezerviranje. Kupuje li neko sjemena preko interneta. Ja se raspametim kad odem na neku stranicu - sorti paradajza ima preko 500 širom svijeta.

Nego, mogu li ovdje i prijedlozi za konzerviranje ljetine.

[drekalica28]

Mama je one puževe beskućnike sredila tako što je običnu kuhinjsku sol posipala gdje god je stigla.
Na kraju su joj toliko na nerve išli da ih je ganjala oko kuće u travi i posipala solju.
Kaže...treba ih spriječiti u tome da uopšte priđu bašti.

[vrtlar]

Belaj u ovom trenu je gdje dobiti bilje za izradu kupke. Ali ideja je svakako za razmisliti i probati.

Ja sam danas bio u trgovini i kupio sjemen mrkve, to mi je još nedostajalo.
Sem toga uzeli smo sjeme i domaće kamilice i curica je uzela neko cvijeće (da mi troši pare ).
I ono zbog čega sam otišao, zemlju za sijanje.
Tako da danas ako Bog da idu čili i slatke paprike.

Ko je već sijao ljute paprike (čili tj. feferone)?

Mozes sad staviti u kamilicu ili u mlijeko a iduce godine pripremi ostale trave.
Nije valjda da sad sadis paprike.

[safran]

Mama je one puževe beskućnike sredila tako što je običnu kuhinjsku sol posipala gdje god je stigla.
Na kraju su joj toliko na nerve išli da ih je ganjala oko kuće u travi i posipala solju.
Kaže...treba ih spriječiti u tome da uopšte priđu bašti.

U mene povelika bašča a okolo neodržavana imanja - idealno za ovu pošast - kad je kišno ljeto bude ih toliko da mi Tuzla ne bi mogla pomoći.

[drekalica28]

U mene povelika bašča a okolo neodržavana imanja - idealno za ovu pošast - kad je kišno ljeto bude ih toliko da mi Tuzla ne bi mogla pomoći.

Slična situacija je i kod nas.
Zato je mama napravila solnu granicu oko bašte a resto je ganjala po travi okolo.

[vrtlar]

Evo da se i ja konačno prijavim na ovu temu. Vrtlarimo od 2008 u blizini Sarajeva - dovoljno je blizu da se često može otići i radnim danom. Muku mučimo sa puževima ali nam je suša prošlo ljeto išla na ruku. Jeste da nam je buranija bila ćorak ali je zato paradajza, paprika i patlidžana bilo ko u bajci. Krompir također solidan, luk, krastavci. Tikvica bilo nemilice - prispjele taman kad je beban počeo jesti pa je smazao odoka 50 kg sam. Podijelili užoj, široj familiji, komšiluku i slučajnim prolaznicima. Raštiku mi pojele ovce taman kad su počele izbacivati prokule
Prije 2 godine smo proizvodili i svoj rasad i bio je odličan a onda su došle vječne ljetne kiše i bilo je ili prskaj modrom galicom svaki dan ili se pomiri sa plamenjačom. Te godine sam dobila kesicu sjemena sorte paradajza Red pear i pokušala uzgojiti. Na običnom supstratu nije htjela nikako - izbaci kotiledone, prva dva lista i onda samo klocne - nikako nije išao razvoj korjenovog sistema. Onda sam kupila nekakav ubibože skupi supstrat u Agricom-u i na zasadila preostale sjemenke - na njemu su se uspješno razvije biljčice i bilo je i tog paradajza. S obzirom da je u pitanju F1 hibrid nije bilo govora o ostavljanju sjemena a voljela bih ga opet zasaditi - nevjerovatno je ukusan i sladak a plodovi su krupni, mesnati i super se gule pa je odličan za konezerviranje. Kupuje li neko sjemena preko interneta. Ja se raspametim kad odem na neku stranicu - sorti paradajza ima preko 500 širom svijeta.

Nego, mogu li ovdje i prijedlozi za konzerviranje ljetine.

Moje misljenje da nije bilo do supstrata nego si mozda pogrijesili u necem.Mozda je i sjeme bilo staro itd.Kako ti kazes ja vrtlarim mnogo godina ali intezivno 16god jer mi je to sad i profesija.Probao sam sve sorte paradajza i nije ni nalik na slikama.Konkretno purple cherokee unutra normalan a na slikama crn ili one paradajze u ljusci i za njih isto vazi ni nalik na slici.Ja sam sebi odabrao nekoliko sorti i sa njima sam prezadovoljan i super radjaju.Ali eto pokusaj narucivati i probati mozda se tebi svidi.ZA puzeve ako neces hemiju posipaj oko biljke pepeo od drva.

[vrtlar]

Mama je one puževe beskućnike sredila tako što je običnu kuhinjsku sol posipala gdje god je stigla.
Na kraju su joj toliko na nerve išli da ih je ganjala oko kuće u travi i posipala solju.
Kaže...treba ih spriječiti u tome da uopšte priđu bašti.

Nemoj so sipati gdje sadis da ne pravis zemlju kiselom.za onaj dio gdje sadis moze i pepeo a ako imas mogucnost stavi oko lijeha plastiku nekih 20 cm visoko oni golaci se ne mogu penjati.Imas kupiti u OBI tu plastiku mislim da je 10m duga i 20 cm siroka.ima i duzih koliko sjecam

[safran]

Evo da se .....

Nego, mogu li ovdje i prijedlozi za konzerviranje ljetine.

Moje misljenje da nije bilo do supstrata nego si mozda pogrijesili u necem.Mozda je i sjeme bilo staro itd.Kako ti kazes ja vrtlarim mnogo godina ali intezivno 16god jer mi je to sad i profesija.Probao sam sve sorte paradajza i nije ni nalik na slikama.Konkretno purple cherokee unutra normalan a na slikama crn ili one paradajze u ljusci i za njih isto vazi ni nalik na slici.Ja sam sebi odabrao nekoliko sorti i sa njima sam prezadovoljan i super radjaju.Ali eto pokusaj narucivati i probati mozda se tebi svidi.ZA puzeve ako neces hemiju posipaj oko biljke pepeo od drva.

Ma sjeme je bilo OK jer sa klijanjem nije bilo problema - dobivala sam solidan procenat klijanaca. A uporedo sam sijala i sorte novosadski jabučar, marmand i volovsko srce i ove tri su išle bez problema i dobila sam odličan rasad - klijanci na običnom supstratu za cvijeće a pikiranje u toplu lijehu. Samo ova sorta red pear na običnom supstratu nije razvijala korjenov sistem dok je nisam zasijala u ovaj specijalni supstrat.
Pepeo je dobra ideja - hem alkalan hem klizav - probala sam već i zaista je pomagalo i za puževe i za plamenjaču ali stvarno je problem kada kiša stalno pada - onda mi je ograničen i pristup bašti - mislim, mogu ući ali onda tako ugazim zemlju (glejno je prilično) da je problem okopati kad se osuši.
A čuj, bez pomoći hemije baštovanstvo je zaista rovovska borba sa insektima, puževima, gljivicama, korovom, krticama - ali hemijom uzgojenih usjeva ima kupiti gdje hoćeš .... Čemu onda bašta - nije nimalo jeftin hobi....

[vrtlar]

.

Moje misljenje da nije bilo do supstrata nego si mozda pogrijesili u necem.Mozda je i sjeme bilo staro itd.Kako ti kazes ja vrtlarim mnogo godina ali intezivno 16god jer mi je to sad i profesija.Probao sam sve sorte paradajza i nije ni nalik na slikama.Konkretno purple cherokee unutra normalan a na slikama crn ili one paradajze u ljusci i za njih isto vazi ni nalik na slici.Ja sam sebi odabrao nekoliko sorti i sa njima sam prezadovoljan i super radjaju.Ali eto pokusaj narucivati i probati mozda se tebi svidi.ZA puzeve ako neces hemiju posipaj oko biljke pepeo od drva.

Ma sjeme je bilo OK jer sa klijanjem nije bilo problema - dobivala sam solidan procenat klijanaca. A uporedo sam sijala i sorte novosadski jabučar, marmand i volovsko srce i ove tri su išle bez problema i dobila sam odličan rasad - klijanci na običnom supstratu za cvijeće a pikiranje u toplu lijehu. Samo ova sorta red pear na običnom supstratu nije razvijala korjenov sistem dok je nisam zasijala u ovaj specijalni supstrat.
Pepeo je dobra ideja - hem alkalan hem klizav - probala sam već i zaista je pomagalo i za puževe i za plamenjaču ali stvarno je problem kada kiša stalno pada - onda mi je ograničen i pristup bašti - mislim, mogu ući ali onda tako ugazim zemlju (glejno je prilično) da je problem okopati kad se osuši.
A čuj, bez pomoći hemije baštovanstvo je zaista rovovska borba sa insektima, puževima, gljivicama, korovom, krticama - ali hemijom uzgojenih usjeva ima kupiti gdje hoćeš .... Čemu onda bašta - nije nimalo jeftin hobi....

NA internetu mozes naci koliko hoces savjeta kako se moze sve bez hemije.Potopljen bijeli luk je protiv musica.Ljuska crnog luka za plemenjacu.Onda treba gledati na plodored i druge stvari.Neven je izuzetno uspjesan protiv kupusnih onih bijelih musica itd.Priprema zemljista igra jednu od vaznih uloga .Paradajz hoce vise kalcijuma kalijuma a red pear osjetljiv i u supstratu od cvijeca nije bilo njemu potrebnih kalija,kalcijuma itd.koliko se sjecam red pear ima i srodnika isto kruskoliki paradajz yellow pear.

[Mu'min]

Prije 2 godine smo proizvodili i svoj rasad i bio je odličan a onda su došle vječne ljetne kiše i bilo je ili prskaj modrom galicom svaki dan ili se pomiri sa plamenjačom. Te godine sam dobila kesicu sjemena sorte paradajza Red pear i pokušala uzgojiti. Na običnom supstratu nije htjela nikako - izbaci kotiledone, prva dva lista i onda samo klocne - nikako nije išao razvoj korjenovog sistema. Onda sam kupila nekakav ubibože skupi supstrat u Agricom-u i na zasadila preostale sjemenke - na njemu su se uspješno razvije biljčice i bilo je i tog paradajza. S obzirom da je u pitanju F1 hibrid nije bilo govora o ostavljanju sjemena a voljela bih ga opet zasaditi - nevjerovatno je ukusan i sladak a plodovi su krupni, mesnati i super se gule pa je odličan za konezerviranje. Kupuje li neko sjemena preko interneta. Ja se raspametim kad odem na neku stranicu - sorti paradajza ima preko 500 širom svijeta.

Nego, mogu li ovdje i prijedlozi za konzerviranje ljetine.

Dobro nam došao.

Zašto nisi ostavio/-la sjeme od Red Pear jer je F1 hibrid? Može se i takvo sjeme ostaviti i koristiti.

Što se tiče problematike sa tom sortom kao što i sam vrtlar reče ne mora značiti da je zemlja samo problem.
Prekomjerno zalijevanje zna biti belaj. A otpadanje kaledona je znak šoka. Ovo je savjet za one koji kupujete rasadu: ako nema kaledona (prvih listova nakon što proklije) znajte da je biljka doživila velik šok o vrijeme rasta.

Što se tiče konzerviranja mi sem svježeg paradajz ili zamrzivač ili zimske salate ili nama najdraže: pravljenje sosa.

ms
Mu'min

[Mu'min]

Nije valjda da sad sadis paprike.

Upravo posijao sve moje paprike: ljute i slatke.
Mislite da je prerano?
Za čili je potrebno oko 30 dana samo da proklije. 14 dana kasnije prepkikiraš što je 45 dana skupa.
Ako ostaviš 1 mjesec da narastu (znate da čili sporo raste) to je 2,5 mjeseca od sada i dođemo oko 1.maja što je već pogodno za njivu.

[safran]

Sjemenke F1 hibrida se mogu ostaviti ali F2 potomci više nisu F1 tj. nije to ta sorta. U genetiku se razumijem bolje nego u vrtlarenje ali evo šta kaže wikipedia:

In agronomy, the term “F1 hybrid” is usually reserved for agricultural cultivars derived from two different parent cultivars. These F1 hybrids are usually created by means of controlled pollination, sometimes by hand-pollination. For annual plants such as tomato "hybrids" and "hybrid inbred maize, F1 hybrids must be produced each season.

While an F2 hybrid, the result of self or cross pollination of an F1, does not have the consistency of the F1 hybrid, it may retain some desirable traits and can be produced more cheaply as no intervention in the pollination is required. Some seed companies offer F2 seed, particularly in bedding plants where consistency is not as critical.

[Mu'min]

Ne poznajem raju sa ovog foruma pa ne znam ko je ko iz koje oblasti. Ako se razumijete u genetiku, super, moći ćemo šta od Vas naučiti.

Htio sam samo reći da je od F1 moguće uzeti sjemena mada sam i svjestan da "djeca" ne moraju biti ista kao "roditelji".
Mada i ovo što prodaju u internetu je mačak u vreći zato predlažem raji ostave sjeme i od F1 jer opet niti je toliko različito a nit će raja na sajam nositi.

[safran]

Izvinjavam se ako je ispalo da pametujem - samo želim reći da F2 više nije ista sorta a ja sam se baš bila nameračila na tu - red pear. Sjeme sam dobila od porodičnog prijatelja, starijeg čovjeka kojeg poznajem otkako znam za sebe. I prije rata je bio avangarda kad je u pitanju bio uzgoj sorti paradajza neubičajenih za naše krajeve. Zadnjih godina uzgaja isključivo ovu sortu (ostarilo se) i prije nego što smo počeli mi uzgajati svoj paradajz domaći smo jeli samo kad odemo kod njega u Trebinje pa mi je nekakoo postao etalon za okus. Mada ja ne vidim mane ni drugim sortama sve dok su na suncu dozrjeli plodovi.