Notar

[spreca]

Kad porastem, bit ću notar

Kad porastem i ja cu dabe uzimati pare

[poznanik]

da.

Zakon o registraciji poslovnih subjekata određuje drugačije...

[JThomas]

ne. fula, k'o i obično.

[madame]

bez političkih veza bogami nećeš

ništa političke veze, vjeruj mi. prije "babo-mama-nana-dedo-tetka-tetak-kum-kuma" veza pali. Al' što bi rekla prof. dr. Jasminka Sijerčić-Gradaščević:"Naravno da ću prije zaposliti svoje dijete, nego nekog tamo desetog-petnaestog. Ko već bolje zna od mog djeteta?". Zvuči čudno, al' kad se čovjek malo zamisli... Jebi ga, uzdaj se u se i u svoje kljuse.

[poznanik]

ne. fula, k'o i obično.

Da ponovim pitanje, možda nisi shvatio (kao i obično): Ti tvrdiš da promjena sjedišta društva ili njegove podružnice ne podliježe obaveznoj notarskoj obradi i ne stvara obavezu privrednog subjekta prijavljivanju te promjene kod registracionog suda?

[JThomas]

pročitaj ponovo šta sam napisao, obje rečenice, a ne vadi samo jednu, pa ti možda bude jasno. pod "nigdje nema" sam mislio nigdje u uporednom pravu.

[poznanik]

pročitaj ponovo šta sam napisao, obje rečenice, a ne vadi samo jednu, pa ti možda bude jasno. pod "nigdje nema" sam mislio nigdje u uporednom pravu.

nigdje nema da ti treba notarski obrađen akt da firmu premjestiš sa adrese titova 1a na titova 1b.

Naravno da sam pročitao, zato te i pitam. Ne vjerujem da si mislio na prosto premještanje adrese i u vezi s tim nečiju ideju da traži notarsku obradu za taj čin, obzirom da se dokumenti "obrađuju" kod notara jedino i isključivo radi ostvarenja drugih ciljeva, zahtjeva...

[JThomas]

za SVAKU promjenu u registru, pa tako i najprostije premještanje adrese, ti sada treba notarski obrađen akt. i na to sam mislio kad kažem da je riječ o lopovluku i gluposti bez presedana koje nema nigdje (u uporednom pravu).

[poznanik]

za SVAKU promjenu u registru, pa tako i najprostije premještanje adrese, ti sada treba notarski obrađen akt. i na to sam mislio kad kažem da je riječ o lopovluku i gluposti bez presedana koje nema nigdje (u uporednom pravu).

E sad je uredan komentar

[Swan_]

...

[JThomas]

bez političkih veza bogami nećeš

ništa političke veze, vjeruj mi. prije "babo-mama-nana-dedo-tetka-tetak-kum-kuma" veza pali. Al' što bi rekla prof. dr. Jasminka Sijerčić-Gradaščević:"Naravno da ću prije zaposliti svoje dijete, nego nekog tamo desetog-petnaestog. Ko već bolje zna od mog djeteta?". Zvuči čudno, al' kad se čovjek malo zamisli... Jebi ga, uzdaj se u se i u svoje kljuse.

nije problem i nije čudno, privatnik smije zaposliti koga hoće. ali nije poenta u zapošljavanju svog sina u svojoj privatnoj radnji (pa makar i notarskoj), ovdje govorimo o tome kako je biran vrlo ograničeni broj notara, kako je birano gdje će ko imati kancelariju, kako je došlo do toga da svaku hebenu promjenu u registru mora uraditi notar...i na kraju krajeva, kako je došlo do toga da u sarajevu sve velike banke hipoteke rade kod tri ili četiri notara, i tako jedni zgrću lopatom, a drugi primaju subvencije od komore? oni će reći - stručnost, mislim, kolika stručnost treba za hipoteke...? i frajer kaže, eto, ja nisam notar, al' notari su najstručniji pravnici u državi...ma je li majke ti? po čemu to? po notarskom ispitu? da ima sistema i kriterija, sve to bi se moralo sa fakulteta ponijeti, o pravosudnom da ne govorim. nema tog ispita koji u ovakvoj državi SAM PO SEBI garantuje stručnost...i među notarima ima likova vrlo različite stručnosti, isto kao i u pravosuđu, advokaturi, privredi...

za nekretnine - podržavam, i stvarno se jeste smanjio broj muljaža s nekretninama. ali ovo s privrednim društvima je strašna glupost. znači ne kažem da ne trebaju, trebaju, ali je krug poslova za koje je obavezna notarska obrada definitivno previše proširen.

[Miki123]

kolega gaius je detaljno pisao o tome i to je stvarno glupost bez presedana u situaciji kada svakako registarski sud mora po službenoj dužnosti ispitati sve pretpostavke za upis promjene u registar.

ukinut će se oni.. 'ta će registar

[gaius]

dvije situacije sa dva "čuvena notara":
1. jedan me mrtav hladan ubjeđivao da je problematičan predugovor o prodaji nekretnina koji je za glavni ugovor definirao obročnu otplatu cijene obrazlažući to tvrdnjom da je obročna otplata po ZOO propisana samo za pokretne stvari
2. drugi me također mrtav hladan ubjeđivao da ne mogu biti punomoćnik jer nisam advokat uredno se pozivajući na ZPP... na diskretnu sugestiju da se na zastupanje u materijalno-pravnom smislu primjenjuju odredbe materijalnog prava, ergo ZOO, on je otprilike preko svoje saradnice poručio da je on ekspert, da ja nemam pojma, i da ne mogu biti punomoćnik..

treba li napomenuti da se treći notar, koji je za razliku od prva dva u životu bio pravi pravnik, grohotom smijao kad sam prepričavao situaciju...

i da ove paradoksalne situacije.. u doo u kojem nema suprostavljenih interesa (jedan osnivač).. za svaku sitnicu (promjena adrese, usklađivanje djelatnosti, imenovanje direktora itd.. itd.. itd..) mora ići notarska obrada.. na moje traženje tokom rasprava sa pojedinim notarima da mi se pojasni ratio legis takve forme, koju je izlobirala notarska komora, niko nije znao ništa smisleno reći.. moj argument je bio i ostao da je za takvo što dovoljna ovjera potpisa.. ja bih istu formu tražio i u situaciji kada se mijenja statut (treba li napomenuti da su notari prakticirali i prakticiraju izmjenu osnivačkog akta - koji se naprosto po ZPD nikada ne mijenja) a kada su svi osnivači za.. notarska potvrda, obrada ili slična forma bi imala smisla samo u situaciji kada se mora promjeniti statut - a nisu svi za tu odluku..

prema tome.. nisu najstručniji.. napravili su užasno lobiranje sa izmjenom Zakona o registraciji poslovnih subjekata (samo radi vlastitog interesa) i diže mi se kosa na glavi kada počnu sa palamuđđenjem da su položili notarski ispit koji se sastoji od porodičnog zakona (dio).. ZOVO.. ZOO (dio).. i zakona o notarima i pravilnika.. mislim ono.. truba..

[Miki123]

dvije situacije sa dva "čuvena notara":
1. jedan me mrtav hladan ubjeđivao da je problematičan predugovor o prodaji nekretnina koji je za glavni ugovor definirao obročnu otplatu cijene obrazlažući to tvrdnjom da je obročna otplata po ZOO propisana samo za pokretne stvari
2. drugi me također mrtav hladan ubjeđivao da ne mogu biti punomoćnik jer nisam advokat uredno se pozivajući na ZPP... na diskretnu sugestiju da se na zastupanje u materijalno-pravnom smislu primjenjuju odredbe materijalnog prava, ergo ZOO, on je otprilike preko svoje saradnice poručio da je on ekspert, da ja nemam pojma, i da ne mogu biti punomoćnik..

Dobro, u u FBiH ima preko 100 notara, tako da 2 notara koja ti nazivaš "čuvena" ni po čemu ne opravdavaju hajku na SVE notare, koja se širi sa stranica ove teme.

Ja sad mogu reći da među notarima ima i neznalica (istina, koju niko ne može pobiti).
Isto tako, među notarima ima i bivših sudija Vrhovnog suda FBiH (Vesna Softić), bivših vrhunskih advokata i slično.

Normalno, i među advokatima ima takvih neznalica i takvog malpractice-a da je to za plakat. Advokat 2006. godine sačinjava ugovor u kojem u članu 1. nekretninu oređuje ovako: dio nekretnine koji se nalazi južno od šefkijine parcele, sjeverno od razijine parcele odmah do glavnog puta za Puračić u površini od cca 950 m2.

Advokat sačinjava nasljedničku izjavu, a ostavina se sastoji od nekretnina i općinski sud u sarajevu je ne prihvata..

Ostavitelj je imao firmu (udjeličar sa 100%) na kojoj su bile uknjižene nekretnine, dakle upisane u kapital društva, kao vlasnik u b listu se vodila firma. Advokat sačinjava testament kojem sve te nekretnine koje su u vlasništvu društva, ostavitelj ostavlja xy osobama, kao da su to njegove i na njemu uknjižene nekretnine. Sud, jebi ga, u ostavinskog raspravi napiše rješenje o nasljeđivanju u kojem doslovno prepiše testament. takvo rješenje dostavi u zk. ured i normalno, da ne može biti normalnije ovi odbiju provesti rješenje jer je vlasnik nekretnina društvo xy. d.o.o., a rješenje o nasljeđivanju se odnosi na husu mujića, sina mustafe.

Advokat ide u centar za socijalni rad radi dobivanja odobrenja za to da ostavitelj u testamentu ostavi nekretnine maloljetnom licu. Znači testament, jednostrana izjava volje ostavica i obraća se prijedlogom centru za socijalni rad za odobrenje testamenta (opet, ponavljam JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE OSTAVIOCA). i što je najgore centar za socijalni rad izdaje odobrenje

Mogu li ja sad reći SVI advokati nemaju pojma?

[gaius]

nisam ja rekao da svi nemaju pojma.. nego da je teza da su najstručniji pravnici glupa i neodbranjiva.. advokati su priča za sebe i za njih vrijedi isto što i za notare..

ja ne opravdavam hajku na notare, nego orkestriram hajku protiv ljudske gluposti, na koju sam nezaustavljivo alergičan.. može se pogledati moje postove pa vidjeti da samo napadama glupa rješenja iz BPS-ovog Zakona o registraciji poslovnih subjekata a sa ostalim nemam problema..

tvoj primjer pokazuje da dotični advokat nema pojma, da sudija koji je to uradio nema pojma (toliko o reformiranom izboru sudija) a centar za socijalni rad ionako nema pojma o nasljednom pravu... i taj primjer pokazuje da je moja teza da nema "najboljih" po struci u kojoj rade nego po individualnim sposobnostima...

notari su korisni u oblasti stvarnog prava i tu su zaista spriječili stvari koje su se dešavale prije (Pelak & Co), sve ostalo je priča za malu djecu i uzimanje love od privrede bez ikakvog opravdanja..

[antonija]

ti ne daješ nikakve argumente nego samo iznosiš konstatacije.. po kojem kriteriju, mjerilu ili bilo čemu je notar koji nikada nije radio u pravosuđu (dakle nikako, bio šta ja znam, političar, radio u nekakvom ministarstvu itd) po "defaultu" bolji od sudija i advokata koji godinama rade svoj posao?.. zapravo da se ispravim po čemu je to notar sam po sebi bolji pravnik od bilo kojeg drugog?

nemoj reći notarski ispit.. sadržinu notarskog ispita položi svako ko je položio pravosudni..

dalje.. posao je potpuno različit.. notari rade ono što svi mi pravnici smatramo "jednostavnijom" stranom posla.. rade ugovore po urnecima.. malo je tu uopšte potrebe za stručnošću (više za preciznošću)..

prema tome potpuno je neozbiljna tvrdnja da su notari crem de la crem naše profesije.. da je notarijat koristan ok.. (kod privrednih društava totalna besmislica je ono što je urađeno od eksperata iz BPS-a).. ali brate dajte nemojte da se preseravamo pa da smo najbolji na argumentaciji tipa "moj tata je jači od tvog tate"... smanjite malo doživljaj.. možda će malo manje neskromnosti dovesti do potrebe za daljim učenjem i usavršavanjem a sve u interesu što boljeg obavljanja vlastitog posla..

Sve jako lijepo napisano (i tacno da vecina notara, nikad nikakvog prethodnog iskustva nisu ni imali u sudu - a neki nikad u njega nisu ni usli).

Samo jos mala napomena i nadogradnja, ne znam da li ste u toku da su notari radili na novom zakonu koji je stupio na snagu u MARTU 2011 godine, poenta je u tome DA VISE NIKO NECE MOCI POLAGATI 'FORMALNI' NOTARSKI ISPIT - UKOLIKO NIJE RADIO 2 (DVIJE) GODINE U NOTARSKOM UREDU.

DAKLE ZANIMANJE JE ZASTICENO - I BIT CE PRENESENO NA DJECU OD NOTARA ILI RODBINU SADASNJIH NOTARA.

[antonija]

za SVAKU promjenu u registru, pa tako i najprostije premještanje adrese, ti sada treba notarski obrađen akt. i na to sam mislio kad kažem da je riječ o lopovluku i gluposti bez presedana koje nema nigdje (u uporednom pravu).

E sad je uredan komentar

Neki dan mi je prijatelj uradio "notarsku obradu" izmjene direktora privatne firme (d.o.o.), te ga je kostalo oko 690,00 KM (sa taksama).

Ne znam koliko ste UPOZNATI sa cinjenicom da svako DIONICKO DRUSTVO, mora imati NOTARA KAO ZAPISNICARA kada se odrzavaju SKUPSTINE DIONICARA, a taj izlazak notara na teren i kucanje onoga sto oni pisu je najcesce 2.400,00 KM + PDV (koju placa naravno firma)

(osnovica na obracun naknade se uzima osnivacki kapital d.d.-a u RS a.d-a - a svi dobro znamo koliko on iznosi).

[antonija]

Zanimljiva presuda Ustavnog suda:

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Miodrag Simović, potpredsjednice Valerija Galić i Seada Palavrić, sudije Mato Tadić i Mirsad Ćeman, na sjednici održanoj 8. decembra 2010. godine, u predmetu broj AP-4414/10, rješavajući apelaciju Nijaza Hadžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 4. tačka 5. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 60/05, 64/08 i 51/09), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Nijaza Hadžića podnesena protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 01 0 Dn 002094 10 Gž od 20. septembra 2010. godine, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice.

OBRAZLOŽENJE

1. Nijaz Hadžić, notar iz Sanskog Mosta (u daljnjem tekstu: apelant), podnio je 12. oktobra 2010. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 01 0 Dn 002094 10 Gž od 20. septembra 2010. godine.

2. I. R. i S.R. su 7. oktobra 2008. godine zaključili ugovor o doživotnom izdržavanju broj OPU 1671/08, notarski obrađen i sačinjen od strane apelanta kao notara.

3. S.R. je nakon toga podnijela zahtjev Općinskom sudu u Sanskom Mostu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) za polaganje isprava u cilju sticanja prava vlasništva na nekretninama I.R. pobliže opisanim u tom zahtjevu, zasnovan na navedenom ugovoru o doživotnom izdržavanju. Općinski sud je Rješenjem broj 022-0-Dn-k-10-000 034 od 23. februara 2010. godine odbio predmetni zahtjev.

4. S.R. i apelant su podnijeli žalbu protiv Rješenja Općinskog suda. Kantonalni sud je Rješenjem broj 01 0 Dn 002094 10 Gž od 20. septembra 2010. godine uvažio žalbu predlagača S.R., te je ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak, dok je odbacio apelantovu žalbu kao nedopuštenu. U obrazloženju rješenja je navedeno da iz odredaba čl. 69.-72. Zakona o notarima („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 54/02) ne proizilazi pravo notara na samostalno izjavljivanje žalbe, pa je apelantova žalba koju je izjavio u svoje ime, odbačena kao nedopuštena temeljem odredaba člana 213. stav 3. i 235. tačka 1. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP).

5. Iz dokumentacije u spisu predmeta i iz apelantovih navoda proizilazi da je apelant izjavio reviziju protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 01 0 Dn 002094 10 Gž od 20. septembra 2010. godine.

6. Apelant smatra da je Kantonalni sud ukidanjem prvostepene odluke i vraćenjem predmeta na ponovni postupak umjesto da tu odluku preinači, te odbacivanjem njegove žalbe kao nedopuštene, povrijedio pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i njegovo pravo na pristup sudu kao element tog prava, kao i pravo na djelotvoran pravni lijek iz 13. Evropske konvencije i pravo na zabranu zloupotrebe prava iz člana 17. Evropske konvencije. Apelant tvrdi da je Kantonalni sud svoju odluku o odbacivanju njegove žalbe pogrešno zasnovao na odredbama ZPP-a navedenim u toj odluci, te na čl. 69-72. Zakona o notarima. Naime, navodi da je tim članovima Zakona o notarima regulisana djelatnost notara, a ne njihovo pravo na izjavljivanje žalbe, dok je njegovo pravo na žalbu kao zaintersovanog lica regulisano članom 76. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», broj 19/03 i 54/04) i članom 18. Zakona o vanparničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine », br. 2/98 i 39/04), u vezi sa članom 83. Zakona o zemljišnim knjigama

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda glasi:

Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

5. apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;

8. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba odgovoriti je primjenjivost člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju. Potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnom postupku odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama.

9. Ustavni sud zapaža da se u postupku u kojem je doneseno osporeno Rješenje Kantonalnog suda broj 01 0 Dn 002094 10 Gž od 20. septembra 2010. godine, nije odlučivalo o apelantovim građanskim pravima i obavezama, nego da se u tom postupku odlučivalo o zahtjevu R.S. za polaganje isprave u cilju sticanja prava vlasništva na nekretninama, dakle, notarski obrađene isprave koju je sačinio apelant kao nosilac javne službe notara. Dalje, Ustavni sud zapaža da je Kantonalni sud u skladu s odredbom člana 76. stav 3. Zakona o zemljišnim knjigama postupao u skladu s odredbama ZPP-a i odbacio apelantovu žalbu kao nedopuštenu jer se apelant nije kao umješač pridružio stranci u postupku.

10. Ustavni sud ukazuje da je odredbom člana 76. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da žalbu protiv odluke ili radnje zemljišnoknjižnog referenta mogu izjaviti zainteresirana lica u roku od 15 dana; stavom 2. istog člana je propisano da se žalba može podnijeti i kod zemljišnoknjižnog ureda koji je obvezan proslijediti je bez odlaganja nadležnom sudu; te stavom 3. da nadležni sud odlučuje o žalbi u žalbenom postupku prema propisima Zakona o parničnom postupku. Dalje, odredbom člana 18. Zakona o vanparničnom postupku je propisano da se protiv rješenja donesenih u prvom stepenu može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja ako zakonom nije drugačije određeno, dok je članom 83. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da će se na pitanja postupka koja nisu regulirana tim zakonom primjeniti odgovarajuće odredbe Zakona o vanparničnom postupku.

11. Ustavni sud dalje ukazuje na odredbu člana 369. ZPP kojom je propisano da (1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci; (2) Umješač može stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka; (3) Izjavu o stupanju u parnicu umješač može dati na ročištu ili pismenim podneskom; (4) Podnesak umješača dostavlja se objema parničnim strankama, a ako je izjava umješača data na ročištu, prepis tog dijela zapisnika dostavit će se samo onoj stranci koja je s ročišta izostala.

12. Ustavni sud je, na temelju stanja u spisu, utvrdio da apelant nije postupio u skladu s odredbom člana 369. stav 3. ZPP, odnosno nije dao izjavu niti je Kantonalnom sudu dostavio pismeni podnesak kojim se pridružuje stranci u postupku, pa je Kantonalni sud njegovu žalbu odbio u skladu s odredbom člana 213. ZPP kojim je propisano da je žalba nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od žalbe, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema interesa za podnošenje žalbe.

13. Shodno tome, apelant se ne može ni pozivati na povredu prava na pristup sudu, kao segmenta prava na pravično suđenje, kao i drugih ustavnih prava i prava zaštićenih Evropskom konvencijom na koja se pozvao, u postupku u kojem se ne odlučuje o njegovim građanskim pravima i obavezama, pa stoga nije ovlašteno lice za podnošenje apelacije Ustavnom sudu.

14. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 5. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.



Predsjednik

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine



Prof. dr. Miodrag Simović

[Miki123]

Ne znam koliko ste UPOZNATI sa cinjenicom da svako DIONICKO DRUSTVO, mora imati NOTARA KAO ZAPISNICARA kada se odrzavaju SKUPSTINE DIONICARA, a taj izlazak notara na teren i kucanje onoga sto oni pisu je najcesce 2.400,00 KM + PDV (koju placa naravno firma)

Ko to kaže i gdje piše? Obavezno je prisustvo notara na skupštini bilo dioničkog bilo nekog drugog oblika društva, samo ukoliko je na dnevnom redu skupštine donošenje ili izmjena statuta.

Dioničko društvo MOŽE (ključna riječ može, nije obavezno) zvati notara na skupštinu dioničara koja na dnevnom redu nema izmjene statuta.

Čisto informativno, ali ti si znala to, ali iz neke samo tebi poznate zaluđenosti notarima, ne spominješ

[madame]

Sve jako lijepo napisano (i tacno da vecina notara, nikad nikakvog prethodnog iskustva nisu ni imali u sudu - a neki nikad u njega nisu ni usli).

Samo jos mala napomena i nadogradnja, ne znam da li ste u toku da su notari radili na novom zakonu koji je stupio na snagu u MARTU 2011 godine, poenta je u tome DA VISE NIKO NECE MOCI POLAGATI 'FORMALNI' NOTARSKI ISPIT - UKOLIKO NIJE RADIO 2 (DVIJE) GODINE U NOTARSKOM UREDU.

DAKLE ZANIMANJE JE ZASTICENO - I BIT CE PRENESENO NA DJECU OD NOTARA ILI RODBINU SADASNJIH NOTARA.

je li ti žestoko želiš da budeš notar, ili imaš neki drugi problem? baš te je krenulo na ovoj temi, pa ne znam šta je konkretno frka s tobom. A ovo da vecina notara nije imala nikakvog prethodnog iskustva u sudu, a da neki nikad u njeg nisu ušli je notorna glupost. Znam lično notara koji su bili izvrsni advokati, izvrsne sudije ili oboje. Dakako znam i samo jednog koji ranije baš nije imao iskustva sa sudom, čak sam se iznenadila kad sam skontala da ima pravosudni. Govorim o Kantonu Sarajevo. Sad jesi li ti iz Zavoda za imaginarne forumske statistike? Ili si sama notar? Ili jednostavno imaš problem s notarima, jer ti je neki ukrao lizalo?

Da, da neozbiljan post. Al' drukčije reakcije naprosto nemam na ove nebulotične bljuvotine koje ovdje čitam. Aferim!

[JThomas]

ako je to istina, onda bukvalno prave zatvorenu kastu notara. najnormalnija je stvar da sudije postaju advokati, advokati sudije, direktori u privredi, tužioci...a notari će biti izvan svega. privredni advokat ili sudija privrednog odjeljenja neće moći polagati notarski ispit jer nije radio kod notara. pa mislim stvarno...

[antonija]

ako je to istina, onda bukvalno prave zatvorenu kastu notara. najnormalnija je stvar da sudije postaju advokati, advokati sudije, direktori u privredi, tužioci...a notari će biti izvan svega. privredni advokat ili sudija privrednog odjeljenja neće moći polagati notarski ispit jer nije radio kod notara. pa mislim stvarno...

Da, na zalost istina je, tu informaciju mi je licno rekao Gospodin Sudija Vrhovnog Suda Hajrudin Hajdarević koji je inace i u komisiji za polaganje notarskog ispita (zelim napomenuti da sada ima preko 100 osoba koji su polozili notarski ispit ali ne mogu raditi naravno kao notari - jer je monopolizam).

Takodje tu informaciju mi je potvrdio i jedan notar - on u tome ne vidi nista lose - samo kaze: "da je to i logicno, jer samo onaj ko je radio u notarskom uredu - ima iskustvo u "notarskim poslovima", dok svi ostali tog ikustva nemaju."

Tako da ukoliko nova vlast ne izmjeni situaciju u vezi sa ovom vrstom monopolozima i extremne povlastenosti, ova "struka", ce ostati samo u rukama notara i njihovih porodica.

3% dobiti od svakog notarskog ureda ide notarskoj komori, a ona ocito te novce iskoristava da si kroji nove zakone po volji (poput zakona o nasljedju - koji tretira da sve ostavine predju na notarske urede, a da stranke placaju taksu po notarskoj tarifi, sto bi znacilo vecu taksu za ostavinu od onih u sudu za 100%-3000%).

[gaius]

...

[miki.ba]

Nedavno sam treba uraditi statut za doo, notar mi reče 400 Km. Ja kontam, ma nisi levt napiši sam statut šta će ti notar. Poslje određenog vremena zatreba mi statut ovjeren od notara. Ponesem svoj statut koji sam ja sastavio da ovjerim kod notara, kaže žena to vam je 400 KM hahaha, jesam levat.

[madame]

Čl. 26 ZON
Uvjeti za obavljanje službe notara
Za notara može biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete kao službenik organa
uprave,
3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije 6.4.1992. godine na
pravnom fakultetu u bivšoj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma stečena na pravnom fakultetu u
nekoj drugoj državi, ovaj uvjet se stiče nakon nostrifikacije diplome od nadležnog organa,
4. da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili prije 6.4.1992. godine u bivšoj
Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit položen u nekoj drugoj državi, ovaj uvjet se stiče
nakon priznavanja tog ispita od strane Federalnog ministarstva,
5. da nije osuđivano na kaznu zatvora za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog
prava, protiv službene ili druge dužnosti ili za drugo krivično djelo izvršeno s umišljajem,
koje u vrijeme imenovanja još nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadležni organ,
6. da nije član neke političke partije, i
7. da ima položen notarski ispit.

Ne smijemo zaboraviti Čl. 27 ZON-a i to st.4.

Broj notara određuje se prema broju stanovnika koji žive na području kantona, pri čemu se po
pravilu na 20.000 stanovnika treba otvoriti jedno notarsko mjesto, uzimajući u obzir i godišnji
broj isprava koje se notarski obrade.

Čl. 28 ZON-a

Izbor notara vrši se konkursom.
Konkurs organizuje i provodi kantonalni organ za upravu.

I kad si se antonija gore već "ispraznila" o tome da notari nešto namještaju za porodicu i slično, rekla bih da se izbor notarskog pomoćnika također vrši konkursom izdatim od strane kantonalnog organa uprave. Notarska komora i notar onda iz liste kandidata koji ispunjavaju uvjete predviđene ovim zakonom biraju podobne kandidate. Šta to znači? Moraš ispunjavati uslove iz člana 39. ovog zakona. Ako ne ispunjavaš, dobit ćeš pismeno obavještenje koje sadržava razloge zašto ne možeš biti notarski pomoćnik, a u roku od 8 dana imaš pravo na prigovor federalnom ministru pravde. Elem da se ova služba sada počne tretirati kao advokatska, tj. da imamo bezbroj notara u državi izgubila bi svoju svrhu. To da notari "svoju djecu hoće obezbijediti" meni zvuči kao ona floskula:"svi u vlasti kradu" ili "narod gladan oni siti" i slično.

Notari su većinom srednjovječni ljudi, koji imaju kakvog-takvog radnog iskustva, k tome položen pravosudni ispit, položen notarski ispit, te su ostvarili i ostale uvjete kako bi mogli obavljati datu službu. Nigdje u Zakonu ne piše da se mjesto grije za sinčića ili kćerkicu, nego se podrazumijeva da će notarski pomoćnik kroz rad kod notara steći dovoljno znanja da na kraju preuzme tu poziciju. A iz člana 26. je vidljivo da i kad nisi notarski pomoćnik možeš postati notar, ako se prijaviš na konkurs. Prema tome evo dviju alternativnih odredbi koje omogućuju da postaneš notar. Pa sada ko hoće, neka izvoli. Ali da broj notara bude neograničen za mene se čini neprihvatljivim rješenjem, jer kao što već rekoh time ta služba gubi svoj smisao.

Tumačiti zakon je osnova pravničkog poziva. Dakle, polahko i bez uzrujavanja.