Orbini wrote:Mogu li ja malo sa dopustenjem skrenuti temu na drugi kolosjek. A antropoloskim studijama mislim da ima vec par tema,.. a ovdje bih pitao prisutne da me upute na odredjenu literaturu.
Dakle, govorim o prvom valu seoba Slavena - prije dolaska Srba i Hrvata,.. - kada se pretpostavlja da su dosli(ili samo prosli) sljedeca slavenska plemena - zajedno sa Avarima:
Kriviči, Vjatiči, Dregoviči, Drevljani, Poljani, Duljebi, Severjani, Timočani, Jezerci, Bodriči, Ljutiči, Milinzi,....
Svi navedeni su se utopili i asimilirali u vece etnose, ali me interesuje lokacija. Za Dragovice se manje-vise zna da su zavrsili u Bugarskoj i utopili se u Bugare, Timocani u Srbe,... a za ostale sam nasao manje podataka - osim natpisa na wikipediji gdje se mozda i pregrubo zaokruzuje.
Takodjer vrijedi istraziti teoriju Muhameda Hadzijahica "Povijest Bosne u IX i X stoljecu".
Gdje se uglavnom poziva na ljetopis(LPD) i Bavarskog Kartografa. Bavarski kartograf je zapisao i pleme Busani. Madjari su konacno srusili Veliku Moravsku i onda LPD izvjestava o seobama sa sjevera. Po Hadzijahicu je tada velikomoravska komponenta dosla u Bosnu, sa sobom donijela i ime Busana, a vjerovatno su tada dosli i metodovi ucenici.
Kaspar Zeuss je isto utvrdio neke toponime po Bosni sa korijenom u velikomoravskim plemenima. Sitici, Stadici, Sebirozi, Lendici, Brusi.
Dakle. postoji li jos koja literatura koja se bavi iskljucivo Slavenima 6 - 10 vjeka, imena, lokacije i migracije?
Unaprijed hvala
Ovo je oblast koju sam također duže vremena pokušavao da istražim upravo zato što je u većini istorijskih knjiga o Balkanu ova oblast obrađena šturo i naravno zavisno od ideološke orjentacije pisca tumačena na oprečne načine. Problem je u tome što domaća istorijografija ovog perioda uglavnom svodila na analizu i tumačenje dva izvora koja dosta detaljno govore o ovom periodu Ljetopis popa Dukljanina (LPD) i De Administrando Imperio (DAI) Konstantina Porfirogeneta.
Međutim problem sa ova dva izvora je u tome što nisu pisani u 6. ili 7. vijeku već u u 10. DAI i 12. LPD tako da su naknadno utvrđene mnoge istorijske nepravilnosti i političke konotacije u opisu događaja iz perioda seoba. Naravno ovakve okolnosti išle su na ruku ideološkim istorijografijama koje su cijeli ovaj period služeći se fragmentima iz DAI i LPD pojednostavili na ono što većina ljudi danas poznaje kao istoriju tog perioda.
Što se tiče Hadžijahića on se u navedenoj knjizi bavi pitanjem postanka srednjovijekovne bosanske države odnosno 9. I 10. stoljećem i kao osnovu za svoje teorije koristi LPD koji je sam po sebi vrlo problematičan izvor. Uglavnom Hadžijahić uopšte ne nudi odgovore na pitanja seoba u 6. I 7. vijeku, a i što se tiče njegovih zaključaka o postanku bosanske srednjovijekovne države također ih ne bih uzeo kao ozbiljne (ako hoćeš možemo i detaljnije o ovome).
Zato sam se potrudio da dođem do literature koju nisu pisali domaći politički obojeni istoričari i ono što sam pronašao je The early medieval Balkans od John VA Fine koja se bavi periodom od 6-12 vijeka. Fine detaljno opisuje okolnosti prije i tokom velikih seoba i pojedinačno analizira izvore prihvatajući samo zaključke koji se mogu potvrditi iz više izvora.
Ukratko on također potvrđuje više talasa doseljavanja Slavena (ne spominje plemena koja si naveo jer vjerovatno nema jasne potvrde navedenih naziva). Dakle provala Gota u 3 vijeku dovela je do značajne depopulacije i devastacije što je znatno oslabilo cijeli region prije provale Avara i Slavena. Podjela Rimskog carstva na istočno i zapadno krajem 4 vijeka stvorila je Balkana pogranično područje u kojem imperijalna vladavina nije bila naročito snažna. Slaveni, Anti i Avari pojavljuju se u području sjeverno od Dunava već oko 550. godine.
Prve manje provale Slavena na Balkan dogodila se između 570. i 580. zajedno sa Avarima. Avari su inače Turskog nomadskog porijekla, bili su konjanici i ratnici (za razliku od Slavena pješaka i zemljoradnika) i prethodno su na neki način nametnuli svoje vodstvo Slavenskim plemenima iako su bili znatno malobrojniji. Slaveni i Avari su iskoristili rat Vizanta sa Perzijom i 582. osvojili Sremsku Mitrovicu (Sirmium) koja je bila glavno vojno uporište u regionu. Ovaj događaj smatra se prekretnicom i početkom masovnog doseljavanja Slavena na Balkan.
Nakon završetka perzijskog rata 591. kreće vizantijska kampanja protiv Avara i imperator Maurice inicijalno potiskuje Avare nazad preko limesa na Dunavu. Arheološki dokazi međutim pokazuju da su se Slaveni već u ovom periodu naselili na širokom području Balkana i da su vizantijske ofanzive bile usmjerene prvenstveno protiv mobilne Avarske konjice i vojske koja se sa njima kretala. Međutim Slaveni u principu nisu bili ratnički narod i glavni motiv njihovih migracija je bio da se skrase na nekom području i nastave se baviti poljuprivredom za razliku od nomadskih i ratničkih Avara.
Avari međutim već 593. kreću u kontraofaznivu i 597. prodiru kroz široko područje provincije Dalmacije uključujući danačnju BiH rušeći na svom putu 40 utvrda kako je zabilježeno. Oko 599. Avari sa velikom vojskom stižu čak pod zidine Konstantinopolja gdje ih je navodno zadesila kuga nakon čega se povlače odvodeći sa sobom veliki broj zarobljenika koje su naknadno sve pobili nakon sto nisu dobili otkupninu od Vizanta. Kontraofanziva Vizanta krece 600. godine i nakon nekih mjesec dana kampanje protjeruju Avare ponovo preko Dunava. Međutim ovog puta Maurice odlučuje da pređe Dunav i u odlučnom napadu postigne odlučujuću pobjedu nad Avarima. Međutim zadesila ih je zima tako da je Maurice morao vojsku vratiti u Konstantinopolj nakon čega naravno izbija pobuna jednog od njegovih generala Phocasa koji preuzima vlast. Odmah nakon toga Perzija ponovo kreće u ofanzivu protiv Vizanta nakon čega je uslijedio dvadesetogodišnji rat. Naravno u tom periodu granica na Dunavu je prestala da postoji a Slavenska plemena su se nesmetano kretal i naseljavala po Balkanu. Tokom vladavine Phocasa i (602-610) i ranijih godina vladavine Heraklita (610-641) Vizant nije imao ni novca ni vojske da se odupre Slavenima i obračuna sa Avarima.
I tako dolazimo do drugog ključnog događaja koji je detaljno opisan u ADI a to je Heraklitov poziv Srbima i Hrvatima oko 630. da pomognu Vizantu u obračunu sa Avarima.
To je otprilike to što se tiče doseljavanja Slavena koja su prethodila Srbima i Hrvatima. Toliko za sad. Pitanja, Komentari...