Odlichan post...mikilauda76 wrote:Ukratko da objasnim sta je prouzrokovalo ovu financijsku krizu u svijetu i koja potice odakle drugo nego iz USA:
1. Centralna banka USA u 2 godine od 2001, spustila je kamate sa 6,5% na 1%.
2. To postice trziste koje je u usponu: trziste nekretnina
3. Vec nekoliko godina, kamate na medjunarodnom trzistu su izrazito niske.
4. To je dovelo do toga da su banke vidjele da njihova zarada je sve manja i manja:
a) Davale su kredite po niskim kamatama
b) Placale su nesto za orocene novce (0% ako su pare lezale samo na tekucem racunu)
c) Ali sa svim tim, posrednicka marza (a-b) je bila sve manja i manja.
5. Neko se onda u Americi dosjetio da banke moraju uraditi 2 stvari:
a) Davati rizicnije kredite, za sto bi mogli naplatiti vece kamate
b) Kompensirati nisku marzu povecavajuci broj tih operacija (1000xmalo je vise od 100xmalo)
6. Sto se tice prvog dijela (rizicnijih kredita), odlucili su:
a) Ponuditi hipoteke jednoj vrsti klijenata, kako je neki zovu hipoteke „ninja“ (no income, no job, no assets, znaci, osobama bez stalnih prihoda, bez stalnog posla, bez ikakvog vlastnistva)
b) Naplatiti im vece kamate, naravno zbog veceg rizika
c) Iskoristiti ovaj boom sa nekretninama
d) I sta je jos najgore, odlucili su odobravati hipotekarne kredite klijentima za vecu vrijednost nego sto je kosta recimo neki stan koji taj isti hoce da kupi , jer sa tim „boomom“ nekretnina, taj isti stan za nekoliko mjeseci ce kostati vise nego dati iznos za kredit.
e) Takva vrsta kredita dobila je naziv: hipoteke „subprime“
- Hipoteke „prime“: To su hipoteke koji imaju nizak rizik neplacanja.
- Hipoteke „subprime“: To su hipoteke koji imaju visok rizik neplacanja
f) Posto njihova ekonomija (USA) je bila u usponu, rizicni duznici su mogli naci posao bez problema i placati dug bez problema.
g) Takav nacin rada banaka je prolazio bez ikakvih problema nekoliko zadnjih godina. Tih godina, ti rizicni duznici placali su svoju hipoteku, i posto su im dali vise novca nego sto ih je kostao stan, kupovali su auto, renovirali stan i odlazi li bi na godisnji.
Komentar: mislim da dovde, sve je veoma jasno i da svaka normalna osoba, iako nije financijski expert, moze pomisilti da ako nesto krene kako ne treba, moze doci do velikih problema.
Nastavlja se.... vidjecete da se radi o jednoj velikoj financijskoj magiji koju mogu izmisliti samo Ameri (moram malo i raditi)
7. Sto se tice drugog dijela (povecanja broja operacija):
a) Posto su banke davale mnogo hipotekarnih kredita, ponestajalo im je novca. Rjesenje za to je bilo veoma jednostavno: posuditi pare od stranih banaka, zbog necega i postoji globalizacija. Tako da, pare koje sam ja ostavljao u mojoj banci, mogu biti taj isti dan u bilo kojoj banci u Americi, jer tamo ima jedna banka kojoj je moja banka posudila novac da bi ta ista posudila novac ovim “ninjama”. Naravno, ta banka iz Amerike, ne zna da joj novac stize iz Sarajeva, i ja ne znam da moj novac, orocen u jednoj ozbiljnoj banci kao sto je moja, dolazi u zonu rizika.
8. Komentar: globalizacija ima svoje prednosti ail takodjer i svoje neugodnosti i svoje opasnosti. Ljudi iz Sarajeva ne znaju da ulaze u rizik zbog USA i kad sad citamo da su se davale hipoteke subprime, mislimo “ kakve gluposti rade ti amerikanci”.
9. Da se ovo ne bi dogodilo vec su se bile dogovorile na svjetskom nivou normative “Basel II”, koje su zahtjevale da banke iz citavog svijeta imaju minimalan kapital u zavisnosti od svoje Aktive.
Pojednostavljeno bi ovako trebalo da izgleda (bilans jedne banke u Americi):
ACTIVA
Kesh
Dozvoljeni krediti
Ukupno: X milijardi
PASIVA
Novac koji su joj posudile druge banke
Kapital
Reserve
Ukupno: X milijardi
Normativa “Basel II”, zahtjeva da kapital jedne banke ne bude manji od nekog odredjenog iznosa Aktive.
Znaci, ako neka banka trazi novac drugim bankama i daje mnogo kredita, postotak kapitala/aktive te iste banke se snizuje i onda ne zadovaljava normative “Basel II”.
10. Morali su nesto drugo smisliti. A to je: banke iz USA, “zapakuju” hipoteke- prime i subprime- u pakete koji se zovu MBS (Mortage Backed Securitie) ili kako bi nasi rekli obveznice zagarantirane hipotekama. Znaci, dok sam prije imao 1.000 hipoteka kao stavku “odobreni krediti”, sad imam 10 paketa od 100 hipoteka svaki od njih, u kojima ima svega, od dobrih (prime) do losih (subprime).
11. Banke iz Amerike brzo prodaju tih 10 paketa:
a) Gdje idu ti novci sto zaradi od prodaje tih paketa. Idu u Aktivu, u stavku “Novac u kasi”, koja raste, a istodobno se snizuje stavka “odobreni krediti”, i s tim, odnos Kapital/ “Dozvoljeni krediti” se poboljsavaju i bilans banke zadovoljava normativu “Basel II” .
b) Ko kupije te pakete i uz to ih kupuje veoma brzo da bi banke “oprale” svoj balans na veoma brz nacin?
Te iste banke formiraju filijale, koje nisu neka vrsta drustva, nego “trusts” ili fondovi, i koji zbog toga ne moraju konsolidirati svoje Bilanse sa Bankom “roditeljem”. Drugim rijecima, odjednom, se pojavise na trzistu:
- Banka (oo uvjek), koja je cista
-Neki Trus Corporation sa slijedecim bilansom:
AKTIVA
10 paketa hipoteka
PASIVA
Kapital: iznos koliki je platila za te pakete.
12. Komentar: Mislili smo da su nase pare orocene na sigurnom u nekim medjunarodnim investicijama, a sad vidimo da nismo imali pojma.
Poslije cu objasniti kako se financiraju ti “trusts”. Odakle im pare da bi kupovali od banaka te pakete sa hipotekama. Mislim da vec neki mogu i zamisliti…
Da nastavimo....
13. Kako se financiraju “trusts”? Drugim rijecima, odakle izvlace pare da bi kupovali od banaka te “pakete” hipoteka? Iz razlicitih mjesta:
a) Preko kredita drugih banka (kao sto vidite krug je sve veci i veci)
b) Ugovarajuci usluge Investicione Banke koja moze prodati te MBS (Mortage Backed Securitie) Investiocionim Fondovima, Osiguravajucim kucama, Financijskim kucama, i tako dalje. (sad vidite da je rizik sve blizi i blizi, ne samo u Evropi, hajmo reci u BiH nego nasoj familiji, jer mnogo nas ima pare u raznim Investiocionim Fondovima)
c) Da bi bili “financijski korektni”, ti MBS morali su biti positivno kvalifikovani od strane rating agencija (kreditna kvalifikacija jedne firme ili institucije od strane specijalizovane agencije) , koje su davale kvalifikaciju u skladu sa solvencijom. Te kvalifikacije kazu: “toj organizaciji, toj drzavi, toj organizaciji moze se posuditi novac bez rizika” ili “pazite na te druge jer rizikujete da vam ne plate”.
Sto se tice “rating” nivoi su: AAA (maksimalan), pa AA, A, BBB, BB, ima ih jos ali ti su veoma losi. Ali sad da ne ulazim vise u to.
d) Kako prodati lose MBS nekome a da taj ne primjeti da mozda puno rizikuje?
e) Neke Investiocione Banke su uspjeli da od rating agencija dobiju nesto kao re-reting.
f) Taj re-reting je izmisljotina da bi se povecao rating tim losim MBS, i zasniva se na:
- grupaciji moguceg rizika, od najveceg do najmanjeg, davajuci prednost placanju manje losima. Znaci,:
1. Ja kupim jedan paket MBS, i za koji mi kazu, da prva tri MBS su relativno dobra, druga tri regularna, y treca tri su veoma losa. To znaci da sam podijelio pakete MBS u 3 grupe: relativno dobar, regularan i veoma los.
2. Obavezao sam se da ako niko ne plati grupu losih MBS, ali naplatim nesto iz grupe regularnih i dovoljno relativno dobrih, sve to ce platiti hipoteke iz grupe relativno dobrih, i automatski, ta grupa moze biti kvalifikovana kao AAA.
3. Sve ovo se zove, kao sto sam vec rekao financijska magija.
e) Da bi se jos zaptljalo sve ovo, ti grupisani MBS, dobili su naziv kao CDO (Collateralized Debt Obligations), bas egzoticno.
f) Ali financijski madjinicari nisu bili zadovoljni sa svim tim, tako da su stvorili jos jedan vazan proizvod: takozvane CDS (Credit Default Swaps). U tom slucaju, kupac koji je kupovao CDO, snosio je rizik da ne bude placen za te CDO koje je kupio, naplacujuci vise kamata. Znaci, kupovao je CDO i govorio: ako propade, gubim pare, ako ne, naplaticu vece kamate.
g) Nastavljajuci sa izumima, izmislio se neki drui istrument, zvani, Synthetic CDO, koji nisam uspjeo razumjeti, ali je davao ogromnu zaradu.
14. Dovde, i nadam se da se niste previse izgubili, zelim vas posjetiti nesto, zbog navedenih kompleksnih operacija: da sve ovo je zasnovano na tome da takozvane “ninja” ce placati svoje hipoteke i da trziste nekretnina (USA) ce nastaviti sa rastom.
ALI.....
Imam Email lanac sa komichnom verzijom ove sumacije u 46 slika.
... vech dugo hochu da odgovorim, i postavim neka pitanja.
Prije stavke 1. je bio ekonomski boom, tech bubble, koji je pukao upravo u tom periodu (2000 - 2001). Mnoge (velike) kompanije su vidjele pad od 40% - 70%, a neke i do 90% gotovo preko nochi... znachi ogroman pad industrije. Posto je stopa inflacije bila mala, FED se osjechao slobodnim da obori short term interest rate (sa 6.5% na 1%) da ozivi ekonomiju. Ovdje treba pomenuti da interesna stopa hipoteke je i prije "pucanja tehnoloskog balona", znachi nekih 7% - 8% bila istorijski rekordno mala. U godinama prije nije bilo neobichno imati interes od 14% - 18% na hipoteku. Buducha ochekivanja inflacije i GDP-a postizu rekordno male dugorochne kamate, sto dovodi to rapidnog rasta trzista nekretninama.
Dali je fed trebao chuvati interes na 6.5% nakon "tehnoloskog balona"?... sto bi onda bilo slichno situaciji koja se mogla ochekivati da smo bili na "gold standardu", gdje drzava kao institucija nema toliko uticaja na inflaciju koliko ekonomija i samo svjetsko trziste.
Da se to desilo, vjerovatno bi upali u "depresiju" a ne u oporavak u 2003 - oj. Stampanje para, i ("namjerna") inflacija pomazu ekonomiji kada je situacija takva da zahtjeva vishe likvidnosti u financijskim trzistima... naravno s ciljem da se ohrabri oporavak.
... I tada se bojalo depresije, i bojalo se da ne bude najgora kriza od poslije rata (WWII).
Po meni mislim da je FED bio previshe spor, trebali su oborit rate vishe agresivno, brze i vishe.
Potpuno druga stvar je to sto su kvarnjaci na Wall St. vidjeli priliku da to iskoriste. I njima bi ja komunisticki sve lichno bogatstvo oduzeo i vratio u ovaj skup koji danas gubi.
Tu je sada uloga Busha i GOP-a presudna u njihovim aktivnostima oko deregulacije (Fanne Mae i Freddy Mac u centru). Neki demokratski senatori nisu nevini tu takodjer.
Druga stvar sto se tiche deregulacije je to sto su brokerage houses i komercijalne banke (ima razlike) iskoristile rupu u zakonu, u stvari nazvali police osiguranja - Credit Default Swaps. Ovdje je kljuchna rijech "Swaps" koja je trebala da glasi "Insurance". Samo da su je zvali "insurance" onda bi se morali povinovati pravilima i regulacijama osiguravajuche industrije gdje ti ne mozes osigurati nekoga drugog (da ti dobijes isplatu na konto treche stranke), i ako pravish policu, onda morash imati odredjenu, regulisanu sumu sredstava da garantuje isplatu u sluchaju potrebe.
Totalni svjetski market CDS je po zadnjim ciframa 54 triliona; MBS 11 triliona; za Ameriku to je 16-"ak" triliona u CDS i izmedju 1 i 2 triliona u MBS (s tim da niko ne zna kako da procijeni vrijednost ovih.
Americka - Federal Reserve - je meni se chini 1.4 do 1.7 triliona, a odobreno za bailout 700 milijardi.
Cifre su nebeske
...
