Forum Klix.ba

bihac-x wrote:

madner wrote:Mislis sto je obeco nesto sto nije smjeo i mogao obecat?

Kao da je to razlog za smjenu.

Mirci, ima li kakav Hall of Fame foruma?
Ako nema treba obavezno uvest.

a sta je to pametnjakovicu obecao, a nije smio ?

Da ce bolonci imati rang diplomiranog provalo.

madner wrote:

bihac-x wrote:

madner wrote:Mislis sto je obeco nesto sto nije smjeo i mogao obecat?

Kao da je to razlog za smjenu.

Mirci, ima li kakav Hall of Fame foruma?
Ako nema treba obavezno uvest.

a sta je to pametnjakovicu obecao, a nije smio ?

Da ce bolonci imati rang diplomiranog provalo.

A po cemu ti to tvrdis da to nece tako biti ?
Daj de nam pokazi dokument od Ministarstva za civilne polove BiH ili Agnecije za visoko obrazovanje da to zvanicno negdje pise ...
A Čičić je jedini krenuo ispravno provoditi ono sto ovi lopovi sa ovih zanatskih fakulteta kao sto je etf kasape i nakaradno tumace ...
Čičić vise o Bolonji i novim sistemima skolovanja zna nego cijela akademska zajednica u BiH.
E za to je i smijenjen, jer zna ovo sto ovi niti znaju, niti hoce da znaju ...

Kako je on smjeo tvrdit da ce biti tako?
Da li je on vidio te dokumente, da li on izdaje te diplome?

To sto si pristrasan i svoje argumente sam dovodis do apsurda ne osnazuje tvoju poziciju.

madner wrote:Kako je on smjeo tvrdit da ce biti tako?
Da li je on vidio te dokumente, da li on izdaje te diplome?

To sto si pristrasan i svoje argumente sam dovodis do apsurda ne osnazuje tvoju poziciju.

ti si apsurdan jer nisi upucen
porocitaj sledeci post moj mozda ti neke stvari budu jasnije
a to sto je Čičić obecao, niko ne kaze da nece biti tako, jer je tako predvidjeno zakonom o visokom obrazovanju u BiH, i nakon 3 godine se brani diplomski na ekonomiji ....

madner wrote:Mislis sto je obeco nesto sto nije smjeo i mogao obecat?

Kao da je to razlog za smjenu.

Mirci, ima li kakav Hall of Fame foruma?
Ako nema treba obavezno uvest.

napravicemo

bihac-x wrote:
ti si apsurdan jer nisi upucen
porocitaj sledeci post moj mozda ti neke stvari budu jasnije
a to sto je Čičić obecao, niko ne kaze da nece biti tako, jer je tako predvidjeno zakonom o visokom obrazovanju u BiH, i nakon 3 godine se brani diplomski na ekonomiji ....

Aj, prosvijetli nas neupucene.

bihac-x wrote:

madner wrote:Kako je on smjeo tvrdit da ce biti tako?
Da li je on vidio te dokumente, da li on izdaje te diplome?

To sto si pristrasan i svoje argumente sam dovodis do apsurda ne osnazuje tvoju poziciju.

ti si apsurdan jer nisi upucen
porocitaj sledeci post moj mozda ti neke stvari budu jasnije
a to sto je Čičić obecao, niko ne kaze da nece biti tako, jer je tako predvidjeno zakonom o visokom obrazovanju u BiH, i nakon 3 godine se brani diplomski na ekonomiji ....

Moja kcerka je vec pripremila DIPLOMSKI na Ekonomskom fakultetu i branice ga. Znaci mora joj stajati DIPLOMIRANI - jer je odbranila DIPLOMSKI. Bar je to JASNO KO DAN.
Btw - nesto mi se Mirci usutila - da nije u fitnesu i trenira....... Ja evo obilazim pola grada da nadjem neko DOBRO ORUZJE ali svi moji jarani svoje konzervirali i zakopali......

Meni samo nije jasno zasto se govori da ce Cicic biti smijenjen, kad covjeku istice mandat....ne moze ponovo biti izabran prema pravilima i naravno da ce nekon drugi doci na njegovo mjesto nakon 4 godine...

veljaca wrote:
Moja kcerka je vec pripremila DIPLOMSKI na Ekonomskom fakultetu i branice ga. Znaci mora joj stajati DIPLOMIRANI - jer je odbranila DIPLOMSKI. Bar je to JASNO KO DAN.
Btw - nesto mi se Mirci usutila - da nije u fitnesu i trenira....... Ja evo obilazim pola grada da nadjem neko DOBRO ORUZJE ali svi moji jarani svoje konzervirali i zakopali......

Dajte ljudi, pa ovo je stvarno argumentacija...

I btw danas jedna nasa kolegica na EFSA brani diplomski po bolonji, vidjecemo sta ce njoj dati i sta ce joj pisati, pa cete biti obavjesteni

OKVIRNI ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU U BOSNI I HERCEGOVINI (Službeni glasnik BiH, broj 59/07)



Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 10. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 13. juna 2007. godine, i na 7. sjednici Doma naroda, održanoj 30. jula 2007. godine, usvojila je
OKVIRNI ZAKON
O VISOKOM OBRAZOVANJU
U BOSNI I HERCEGOVINI
...................................................................

3. Ciklusi u visokom obrazovanju i evropski sistem prijenosa bodova (u daljnjem tekstu međunarodna oznaka: ECTS)
Član 5.
Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:
• prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija [the degree of Bachelor] ili ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog studija nakon sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje sa najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova,
• drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova, i
• treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova.
Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.
Iz odredbi stava 1. ovog člana izuzima se studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu koji se vrednuje do 360 ECTS bodova.
4. Pravo na akademsku titulu i zvanje
Član 6.
Završetkom stepena prvog ciklusa stiče se pravo na određenu akademsku titulu, odnosno stručno zvanje u određenoj oblasti koje je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.
Završetkom stepena drugog ciklusa stiče se akademska titula i zvanje magistra za određenu oblast, što je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.
Završetkom stepena trećeg ciklusa stiče se akademska titula i naučno zvanje doktora nauka za određenu oblast što je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.
Osim zvanja koja se dodjeljuju honoris causa (počasni doktorat nauka), ne mogu se dodjeljivati nikakva druga zvanja koja nisu predviđena ovim Zakonom, odnosno Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.
..............................................................
DIO III. INSTITUCIJE U OBLASTI VISOKOG OBRAZOVANJA
1. Ministarstvo civilnih poslova BiH
Član 42.
Ministarstvo civilnih poslova BiH odgovorno je za provođenje ovog Zakona i za:
• koordinaciju i razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uz konsultacije s drugim nadležnim ministarstvima;
• promociju integracije nastavnog i istraživačkog rada i stimulaciju istraživačkih programa na univerzitetima;
• promociju mobilnosti studenata i osoblja u oblasti visokog obrazovanja u Evropi i u svijetu;
• promociju veza između visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini i visokoškolskih ustanova u regiji i u svijetu;
• promociju jednakih mogućnosti pristupa visokom obrazovanju, stručnom razvoju i obuci, cjeloživotnom učenju i svim drugim aspektima visokog obrazovanja;
• podržavanje i podsticanje jačih veza između sektora visokog obrazovanja, industrije, privrede i društva.
2. Rektorska konferencija Bosne i Hercegovine
Član 43.
Sporazumom univerziteta uspostavlja se Rektorska konferencija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Rektorska konferencija).
Rektorska konferencija utvrđuje i zastupa zajedničke interese univerziteta u Bosni i Hercegovini, te ostvaruje saradnju sa institucijama u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Punopravni članovi Rektorske konferencije mogu biti rektori licenciranih i akreditiranih univerziteta u Bosni i Hercegovini.
Rektorska konferencija finansira se iz doprinosa članova Rektorske konferencije, te drugih prihoda koje ostvari.
Rektorska konferencija djeluje i kao savjetodavno tijelo za provođenje reforme visokog obrazovanja.
Rektorska konferencija odluke donosi konsenzusom.
3. Centar za informiranje i priznavanje dokumenata
Član 44.
Ovim Zakonom osniva se Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: CIP).
CIP je samostalna upravna organizacija, a nadležan je za informiranje i poslove priznavanja u oblasti visokog obrazovanja u okviru Konvencije o priznavanju diploma u visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Lisabonska konvencija).
Član 45.
CIP je nadležan za:
• informiranje i priznavanje u oblasti visokog obrazovanja;
• koordiniranje i međunarodnu razmjenu akademskog osoblja, studenata i programa u oblasti visokog obrazovanja;
• predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim projektima u oblasti visokog obrazovanja iz svoje nadležnosti;
• kroz međunarodne mreže centara za informacije (mreže ENIC/NARIC) pruža informacije visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini u vezi sa stranim visokoškolskim ustanovama i programima kao osnov za priznavanje stepena i diploma za dalje školovanje na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini i predstavlja Bosnu i Hercegovinu u tim mrežama;
• daje obavještenje i mišljenje o stranim stepenima i diplomama u Bosni i Hercegovini s ciljem nastavka školovanja na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini;
• daje savjete i informacije o pitanjima iz svog djelokruga stranama sa zakonitim interesom;
• u skladu s Lisabonskom konvencijom i njenim pratećim dokumentima, donosi preporuke ministarstvu Republike Srpske, kantonalnim ministarstvima i Brčko Distriktu BiH o priznavanju diploma stečenih van Bosne i Hercegovine s ciljem zaposlenja, nastavka obrazovanja i ostvarivanja drugih prava koja proističu iz stečene kvalifikacije.
Član 46.
Rad CIP-a uređuje se statutom.
Saglasnost na statut CIP-a daje Vijeće ministara BiH.
CIP-om rukovodi direktor kojeg, nakon provedenog javnog konkursa, imenuje Upravni odbor CIP-a. Direktor se imenuje na mandat od četiri godine.
CIP-om upravlja upravni odbor koji ima sedam članova. Vijeće ministara BiH bira Upravni odbor poslije provedenog javnog konkursa na bazi pariteta. U Upravni odbor biraju se po dva predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan predstavnik nacionalnih manjina.
Članovi Upravnog odbora CIP-a biraju se na mandat od tri godine s mogućnošću reizbora, pod uvjetom da se inicijalno imenovanje provede u fazama, tako da svake godine jedna trećina članova bude reizborna ili ponovo imenovana.
Upravni odbor odlučuje većinom glasova od ukupnog broja članova pod uvjetom da takvu većinu čini po jedan glas predstavnika svakog konstitutivnog naroda.
CIP se finansira iz budžeta institucija BiH.
4. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta
Član 47.
Ovim Zakonom osniva se Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (u daljnjem tekstu: Agencija).
Agencija je samostalna upravna organizacija.


Član 48.
Agencija je nadležna za:
• utvrđivanje jasnih, transparentnih i pristupačnih kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova i donošenje normi kojima se određuju minimalni standardi u oblasti visokog obrazovanja;
• utvrđivanje kriterija za izbor domaćih i međunarodnih stručnjaka koji daju ocjenu i obavljaju reviziju kvaliteta i daju preporuke o akreditaciji visokoškolskih ustanova;
• davanje preporuka o kriterijima i standardima ministarstvu Republike Srpske, kantonalnim ministarstvima i Brčko Distriktu BiH za osnivanje i zatvaranje visokoškolskih ustanova, te za prestrukturiranje studijskih programa;
• davanje preporuka o kriterijima za licenciranje visokoškolskih ustanova i studijskih programa;
• davanje preporuke o najnižim školarinama za sve studente na akreditiranim visokoškolskim ustanovama, s ciljem usklađivanja najnižih školarina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
• davanje savjeta o politici rada i razvoja ministarstvu Republike Srpske, kantonalnim ministarstvima i Brčko Distriktu BiH;
• davanje savjeta i informacija o pitanjima iz svoje nadležnosti zainteresiranim strankama;
• utvrđivanje standarda kvaliteta, analizu kvaliteta, davanje preporuka za otklanjanje nedostataka kvalitete studija i visokoškolskih ustanova;
• predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama za kvalitet u visokom obrazovanju;
• predlaganje općih smjernica i kriterija na osnovu kojih se iz budžeta institucija BiH mogu dodjeljivati sredstva visokoškolskim ustanovama za naučnoistraživački rad;
• donošenje pravilnika i drugih akata iz svoje nadležnosti.
...................................................................
DIO IV. AKADEMSKI STEPENI I DIPLOME

1. Dodjela akademskih stepena i diploma
Član 53.
Akreditirana visokoškolska ustanova ovlaštena je da dodjeljuje akademske stepene i diplome navedene u njenom uvjerenju o akreditaciji.
Statut visokoškolske ustanove navodi akademske stepene i diplome koje ustanova dodjeljuje te uključuje i ovlaštenje da donosi akademska i druga pravila za dodjelu takvih stepena i diploma.
Stepen prvog ciklusa i drugi programi koji vode do diplome koje nudi javna visokoškolska ustanova ustrojeni su fleksibilno, tako da omoguće ulazak i izlazak u odgovarajućim fazama, s dodjelom kreditnih bodova i/ili kvalifikacija, zavisno od napretka koji je student ostvario.
U formuliranju pravila, javna visokoškolska ustanova osigurava poštivanje važećeg evropskog sistema prijenosa kreditnih bodova.
Osim ovoga, visokoškolska ustanova uživa slobodu organizacije svojih planova i programa, shema provjere znanja i ocjenjivanja, kroz pravila koja su transparentna, pravična i lako dostupna studentima.
Član 54.
Nadležni državni organi, te drugi organi i organizacije u Bosni i Hercegovini će, u svrhu zaposlenja ili javne funkcije, priznavati samo one akademske stepene i diplome koje izdaju akreditirane visokoškolske ustanove.
Dužnost akreditirane visokoškolske ustanove je da svakom licu, kojem dodijeli akademski stepen ili diplomu, izda diplomu i dodatak diplomi ovjeren pečatom visokoškolske ustanove.
Član 55.
Nakon što su dodijeljeni, akademski stepen ili diploma mogu se opozvati samo u posebnim okolnostima datim u pravilima sadržanim u statutu visokoškolske ustanove i na takvu odluku može se podnijeti žalba pred nadležnim sudom.
Ministarstvo civilnih poslova BiH može, u konsultacijama s drugim relevantnim vladinim tijelima, propisati, u formi pravila, obrazovne zahtjeve koji predstavljaju dodatak u odnosu na akademski stepen ili diplomu, za ulazak u bilo koju profesiju koja može biti regulirana drugim zakonom, ili u smislu bilo koje međunarodne konvencije ili sporazuma.

DIO V. ZAVRŠNE ODREDBE

1. Stečena naučna i stručna zvanja
Član 56.
Lica koja su stekla određena naučna i stručna zvanja zadržavaju pravo njihovog korištenja u skladu s propisima prema kojima su ih stekli.
Lica iz stava 1. ovog člana mogu tražiti od visokoškolske ustanove na kojoj su stekli ta zvanja da im u postupku i pod uvjetima predviđenim statutom visokoškolske ustanove izda dokument (potvrdu ili diplomu) o ekvivalenciji prije stečenog akademskog naziva s novim akademskim nazivima. Lica iz stava 1. ovog člana imaju pravo i na izdavanje dodatka diplomi.
Doktorat nauka stečen prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona istovrsni su s doktoratima nauka stečenim prema ovom Zakonu, te lica koja su ih stekla imaju ista prava kao i lica koja su doktorat nauka stekla prema ovom Zakonu.
Član 57.
Lica izabrana u akademska zvanja koja ta zvanja imaju na dan stupanja na snagu ovog Zakona zadržavaju ta zvanja.
Ako ovaj Zakon ili propisi koji su važili prije njegovog stupanja na snagu za zatečena zvanja ili radna mjesta zahtijevaju reizbor ili izbor u više zvanje, reizbor ili postupak izbora u isto zvanje provest će se u roku koji predviđa propis prema kojem je izbor izvršen. Ako taj propis ne predviđa rok, izbor ili reizbor provest će se u roku predviđenom ovim Zakonom i računa se od dana njegovog stupanja na snagu. U svakom slučaju, reizbor ili izbor provest će se prema odredbama ovog Zakona.
Izbori u akademska zvanja započeti prema odredbama propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema tim propisima najkasnije u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
2. Prilagođavanje studija ovom Zakonu
Član 58.
Visokoškolske ustanove počinju s prilagođavanjem studija ovom Zakonu danom njegovog stupanja na snagu. Ustrojavanje će se završiti i organizacija studija početi provoditi prema odredbama ovog Zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, od kada će se obavezno uvesti i ECTS sistem.

6. Imenovanje vršioca dužnosti i rok za donošenje propisa
Član 62.
Vijeće ministara BiH će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati upravne odbore i vršioce dužnosti direktora CIP-a i Agencije.
Agencija će u roku od godinu dana donijeti propise iz svoje nadležnosti.
7. Usklađivanje drugih zakona
Član 63.
Zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog Zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.
Sva pitanja iz oblasti visokog obrazovanja koja nisu regulirana ovim Zakonom regulirat će se zakonima na nivou Republike Srpske i kantona.

.....................................................................................
10. Stupanje na snagu
Član 66.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
________________________________________
PSBiH broj 94/07
30. jula 2007. godine
Sarajevo
________________________________________

Kako neko ko studira 4 godine i neko ko studira 3 moze imati isti stepen. Ili kako ja koji studiram na ETF 5 godina, da imam isti stepen kao oni sa 3. Raspitajte se malo te diplome nisu iste nigdje ni u Europi. Jednostavno sa tri godine ste ekonomista/inžinjer, a sa 5 ispred dobijate diplomirani ili ti ga magistar sad po novom.

i jel bilo ovo

Zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog Zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.

mIRCerka wrote:i jel bilo ovo

Zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog Zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.

Jeste u RS-u i USK-u S tim sto u USK-u zakon stupa na snagu 1.8.2008. Usvojen je 1.6. u Kant.skupstini, ali je dat rok od 2 mjeseca za primjenu.

HuLYGaN wrote:Kako neko ko studira 4 godine i neko ko studira 3 moze imati isti stepen. Ili kako ja koji studiram na ETF 5 godina, da imam isti stepen kao oni sa 3. Raspitajte se malo te diplome nisu iste nigdje ni u Europi. Jednostavno sa tri godine ste ekonomista/inžinjer, a sa 5 ispred dobijate diplomirani ili ti ga magistar sad po novom.

Nema stepeni!
CIKLUSI! Vidi sta pise u zakonu član 5.

HuLYGaN wrote:Kako neko ko studira 4 godine i neko ko studira 3 moze imati isti stepen. Ili kako ja koji studiram na ETF 5 godina, da imam isti stepen kao oni sa 3. Raspitajte se malo te diplome nisu iste nigdje ni u Europi. Jednostavno sa tri godine ste ekonomista/inžinjer, a sa 5 ispred dobijate diplomirani ili ti ga magistar sad po novom.

Evo jos jednog. Odakle li samo dolaze ......

Btw - Moj jaran Dofu je studirao fakultet 10 godina a ja 4 ( za neupucene - ponavljao godine ) i da li on koji je studirao 10 godina je BOLJI od onoga ko je zavrsio u roku za 4 godine.
B Btw - prosjek jarana Dofu-a je 6.21 a moj 8,55 ( za tehnicki fakultet ovo i nije tako los prosjek ).

bihac-x wrote:

mIRCerka wrote:i jel bilo ovo

Zakoni Republike Srpske i kantonalni zakoni iz oblasti visokog obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog Zakona u periodu od šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu.

Jeste u RS-u i USK-u S tim sto u USK-u zakon stupa na snagu 1.8.2008. Usvojen je 1.6. u Kant.skupstini, ali je dat rok od 2 mjeseca za primjenu.

Ti meni javi kad se to usvoji i pocne primjenjivati. Do tada ce poslodavci traziti SEDMI STEPEN jer to sto je neko napisao krasan zakon o visokom obrazovanju ne znaci da ce stupiti u primjenu (stupanje na snagu nek okace svim mojim mackama o rep kad nemaju mehanizme za sprovodjenje tih zakona).
Dabogda ih sve redom (zakonodavce nashe) lijecili i operisali i djecu im poradjali razni amidzici i dajdzici i komsije dekana i slicnih frikova...
A tebe Boze molim samo da, kad mi bude vrijeme, odem u kakvoj eksploziji da mi familija ne mora placati skupu sahranu...nek me pokupe truleksom i pospu ruze u basci, jer ne bih da me lijece ovi mladi doktori.
Hvala

HuLYGaN wrote:Kako neko ko studira 4 godine i neko ko studira 3 moze imati isti stepen. Ili kako ja koji studiram na ETF 5 godina, da imam isti stepen kao oni sa 3. Raspitajte se malo te diplome nisu iste nigdje ni u Europi. Jednostavno sa tri godine ste ekonomista/inžinjer, a sa 5 ispred dobijate diplomirani ili ti ga magistar sad po novom.

To sto gledas koliko ko godina studira nema apsolutno nikakve veze. Nije isto na svim fakultetima. Na nekim fakultetima je isti, ili cak veci broj predmeta - tako da to mozes okaciti macku o rep. Moze neko reci da je jedan predmet sada razdvojen na dva, mozda i jeste, ali to znaci da se sada ta dva dijela detaljno izucavaju i prije si imao 4-5 pitanja iz tog dijela, a sada imas 40-50.

Sa pet godina se dobija zvanje Master (ne dipolomirani, ne magistar, nego MASTER).

Ekonomija je predlagala da sami fakulteti određuju nazive titula. Na doticnom fakultetu po bolonji su predmeti gotovo identicni sa starim programom (stari 32, bolonjci 34 predmeta). Ukoliko bolonjci budu morali ici na Master da bi bili u rangu sa ovim starim diplomiranim to znaci da moraju poloziti jos nekih 15-20 predmeta (i na kraju dodje brojka od 50 i kusur predmeta)?! To nema smisla. Mozda je na drugim fakultetima drugacije i to je ovdje glavni problem.

Comrad wrote:
Ekonomija je predlagala da sami fakulteti određuju nazive titula. Na doticnom fakultetu po bolonji su predmeti gotovo identicni sa starim programom (stari 32, bolonjci 34 predmeta). Ukoliko bolonjci budu morali ici na Master da bi bili u rangu sa ovim starim diplomiranim to znaci da moraju poloziti jos nekih 15-20 predmeta (i na kraju dodje brojka od 50 i kusur predmeta)?! To nema smisla. Mozda je na drugim fakultetima drugacije i to je ovdje glavni problem.

Hvala ti Boze - konacno neko NORMALAN

Comrad wrote:

HuLYGaN wrote:Kako neko ko studira 4 godine i neko ko studira 3 moze imati isti stepen. Ili kako ja koji studiram na ETF 5 godina, da imam isti stepen kao oni sa 3. Raspitajte se malo te diplome nisu iste nigdje ni u Europi. Jednostavno sa tri godine ste ekonomista/inžinjer, a sa 5 ispred dobijate diplomirani ili ti ga magistar sad po novom.

To sto gledas koliko ko godina studira nema apsolutno nikakve veze. Nije isto na svim fakultetima. Na nekim fakultetima je isti, ili cak veci broj predmeta - tako da to mozes okaciti macku o rep. Moze neko reci da je jedan predmet sada razdvojen na dva, mozda i jeste, ali to znaci da se sada ta dva dijela detaljno izucavaju i prije si imao 4-5 pitanja iz tog dijela, a sada imas 40-50.

Sa pet godina se dobija zvanje Master (ne dipolomirani, ne magistar, nego MASTER).

Ekonomija je predlagala da sami fakulteti određuju nazive titula. Na doticnom fakultetu po bolonji su predmeti gotovo identicni sa starim programom (stari 32, bolonjci 34 predmeta). Ukoliko bolonjci budu morali ici na Master da bi bili u rangu sa ovim starim diplomiranim to znaci da moraju poloziti jos nekih 15-20 predmeta (i na kraju dodje brojka od 50 i kusur predmeta)?! To nema smisla. Mozda je na drugim fakultetima drugacije i to je ovdje glavni problem.

U cemu je razlika izmedju master i magistar ?

Usvojen Izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH za prva tri mjeseca ove godine
Utorak, 03 Juni 2008

.
.
.
Vijeće ministara BiH je većinom glasova imenovalo za vršioca dužnosti direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Mehidina Sirbubala, za vršioca dužnosti direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Nihada Fejzića i na mjesto direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka Petra Kovačevića.
.
.
.

...........................................................

Sastanak Grupe za praćenje Bolonjskog procesa

Ministarstvo civilnih poslova BiH i Slovenačko predsjedavanje EU 2008, organiziraju poseban sastanak Grupe za praćenje Bolonjskog procesa „Bolonja nakon 2010. godine“ koji će se održati 24.- 25. juna 2008. godine u Sarajevu.

Ovim putem Vas pozivamo da prisustvujete i medijski popratite otvaranje sastanka, koji će se održati u utorak, 24. juna u 09.00 sati, u Konferencijskoj sali hotela Holiday Inn.

Tema ovog dvodnevnog sastanka bit će inicijalna diskusija o Evropskom prostoru visokog obrazovanja nakon 2010. godine.

Želimo naglasiti da je ovo prvi sastanak Grupe za praćenje Bolonjskog procesa koji se održava u zemlji koja nije članica Evropske Unije.

U nadi da će Vaš cijenjeni medij pokazati interes za ovaj događaj i prepoznati značaj realiziranja spomenutog sastanka.

http://www.mcp.gov.ba/pages_bo/index.ph ... rom=&ucat=&

Posto je njemacka izvrsila istu ekvivalenciju diplomiranih/magistara kao i UNSA, kako to objasnjavate?

Mislim, jasno je ovdje, korumpirani asistent je za sve kriv, ali ipak je Njemacka ko jel ozbiljna drzava.

madner wrote:Posto je njemacka izvrsila istu ekvivalenciju diplomiranih/magistara kao i UNSA, kako to objasnjavate?

Mislim, jasno je ovdje, korumpirani asistent je za sve kriv, ali ipak je Njemacka ko jel ozbiljna drzava.

Objasnjavamo tako DA TO NIJE TACNO!
Prvo UNSA nije uradila nikakvu ekvivalenciju, da si procitao Zakon koji sam napisao vidio bi da oni za to nisu nadlezni, drugo to se radi na novu drzave, pod pokroviteljstvom Ministarstva za civilne poslove BiH. prestani sitiri dezimformacije, ja te zamoljavam!

A kako je u NJEMACKOJ zapravo:

NJEMAČKA

Struktura studija

Vrste ustanova

U visokoobrazovne ustanove u Njemačkoj spadaju: univerziteti (Universitaten) i
ekvivalente visokoobrazovne institucije, akademije umjetnosti (Kunsthochschulen),
muzičke akademije (Musikhochschulen) i univerziteti primijenjenih umjetnosti
(Fachhochschulen). Postoje i javne i privatne (od države priznate ustanove).

Programi i zvanja

Zvanja koja se stiču variraju u zavisnosti od dužine i tipa programa.
Studiji na univerzitetima ili ekvivalentnim institucijama završavaju
diplomskim/magistarskim ispitom, državnim ispitom ili hrišćanskim ispitom (u teologiji).
Amandmanima na Zakon o univerzitetu iz 1998. godine uvedeno je stepenovanje na
Bachelor (3-4 godine) i Master (naredne 1-2 godine) programe.
Studiranje na univerzitetima primijenjenih umjetnosti donosi zvanje diplomiranog,
Master ili Bachelor.
Univerziteti i ekvivalentene ustanove zadržavaju pravo da dodjeljuju doktorate i
profesorska zvanja (Habilitation).
Diplomci sa univerziteta primijenjenih umjetnosti sa zvanjem Master ili Diplom (FH),
koje se stiče nakon četiri godine studija (od čega je bar jedan semestar bio u vidu
praktične nastave), stiču uslov za doktorske studije na univerzitetu, sa specifičnim
daljnjim zahtjevima.
Profesorsko zvanje zahtijeva nekoliko godina predavačkog iskustva. Akademska
predavačka zvanja u Njemačkoj su: Assistent, Oberassistent, Lektor, Njissenschaftlicher
Assistent, Njissenschaftlicher Mitarbeiter, Lehrkraft besondere Aufgaben, Dozent,
Professor. U nekim pokrajinama, tzv. “habilitacija” zahtijeva odbranu izabrane teze i
javno predavanje.

Upis

Pristup na univerzitete zahtijeva 12-13 godina prethodnog obrazovanja (Abitur). Uslov za
upis na Fachhochschule je prethodno dvanaestogodišnje školovanje. Specijalni uslovi
postoje kod upisa na umjetničke i muzičke akademije (testovi sklonosti).
Ako broj prijavljenih prevazilazi broj raspoloživih mjesta za datu oblast, selekcija se vrši
na osnovu prethodnih akademskih rezultata i perioda koji je protekao od završetka
prethodnog stadijuma obrazovanja do apliciranja na datu ustanovu. Ovdje u obzir dolaze
178
i intervjui i prijemni testovi. Fachhochschule ima restriktivnu upisnu politiku za pojedine
oblasti.
Strani studenti primaju se na bazi kvalifikacije koja bi im upis omogućila i na
univerzitetima u vlastitoj zemlji (evaluaciju vrši Servis za strane studente), pri čemu
aplicirati treba barem godinu unaprijed. U slučaju neprihvatanja kvalifikacije, student
mora da pristupi polaganju specijalnog ispita. Od suštinskog značaja je i dobro
poznavanje njemačkog jezika (sprovodi se poseban ispit), pri čemu većina univerziteta
organizuje kurseve za strane studente.

Akreditacija i priznavanje diploma

Ekvivalentnost njemačkih kvalifikacija utvrđuje Njemačka rektorska konferencija
zajedno sa Konferencijom ministara obrazovanja i kulture. S druge strane, strani studenti
zainteresovani za studiranje u Njemačkoj u cilju priznavanja diploma obraćaju se
Njemačkom akademskom servisu za razmjene (DAAD Deutscher Akademischer
Austauschdienst) i njemačkom NARIC.
Međunarodni sporazumi: Lisabonska konvencija (1997), Konvencija o priznavanju
evropskih visokoobrazovnih studija, diploma i zvanja (1979) i bilateralni sporazumi sa
Francuskom i drugim zemljama.
Diploma Supplement je od 2000. godine, kada je odluku o njegovom uvođenju donijela
Konferencija ministara za obrazovanje i kulturu, kao i Rektorska konferencija, prihvaćen
kao nacionalni model i primjenjuje se na svim studijskim programima. I nedavno
osnovani Njemački savjet za akreditaciju visokoobrazovnih ustanova spisku kriterijuma
koje redovno evaluira, dodao je i dodatak diplomi.

Kreditni sistem

Univerzitetskim zakonom iz 1998. godine uveden je sistem skupljanja kredita, a ECTS
koristi većina visokoobrazovnih ustanova.
Dakle, uvodi se sitem zasnovan na principima ECTS, koji je obavezan za sve nove
programe studija akreditovane od strane njemačkih akreditacionih tijela. Sistem je
zasnovan na radnom opterećenju studenata i upotrebljava se za akumulaciju i transfer.
Postoji 60 bodova i ne preko 1800 časova godišnje. Šest mreža koje je ustanovila
Savezna vlada radi na razvoju sistema usklađenih sa ECTS, koji treba uskoro da postanu
modeli dobre prakse.

Mobilnost

Pomoć može biti data studentima za period od maksimalno 1-1,5 godine provedene na
nekom inostranom univerzitetu.
Programi u kojima zemlja učestvuje su: Comett, Erasmus, Lingua, Petra i Tempus.

bihac-x, de ti meni reci pod cijom ingerencijom je recimo filozofski fakultet univerziteta u Sarajevu?

madner wrote:9 semestara i jedan za pripremu, izradu i odbranu. To je bar lako provjerit.

Dzabe pricas. Tih 5 predmeta 9. semestra su tezi nego neciji cjeli fakultet... Uostalom ako Bog da, blizu je septembar, prve generacije bolonjaca izlaze pa cemo vidjeti na konursima kako ce proci, a vidjecemo i sa platama kasnije.