#276 Re: Ugrozeni hrvati u Bosni i Hercegovini
Posted: 30/05/2008 22:22
da li to lajčak opet radi nešto protiv bošnjaka.
Zabrinjavajuće stanje
Da u pogledu ravnopravnosti Hrvata u BiH nešto ne "štima", usudio se nedavno, iako vrlo oprezno, upozoriti i visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak
Dok se veći dio međunarodne zajednice u proteklom razdoblju i nadalje bavi političkom stabilizacijom Kosova te slaganjem poslijeizbornih koalicija u Srbiji, u Bosni i Hercegovini se potiho, ali vrlo sustavno provodi proces pretvaranja inače konstitutivnog hrvatskog naroda u nacionalnu manjinu.
Tako se već udomaćila praksa da bošnjački ministri ili zastupnici na sjednicama Vlade, odnosno Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva tamošnja entiteta, donose odluke preglasavanjem hrvatskih predstavnika. Jedna od zadnjih odluka u vezi s tim bila je povećanje sredstava namijenjenih bošnjačkim ratnim veteranima, koja je donesena mimo volje hrvatskih ministara. Bit te odluke je u nakani da se županijama s hrvatskom većinom oduzme dio njihovih prihoda kako bi se popravila socijalna slika bošnjačke boračke populacije.
Da nije riječ tek o izoliranom slučaju preglasavanja koji se tiče samo novca, pokazuje i slučaj iz Doma naroda Parlamenta BiH iz sredine svibnja, kada je klub Bošnjaka blokirao je usvajanje prijedloga hrvatskih zastupnika po kojem bi se Vijeće ministara BiH obvezalo pokrenuti postupak uspostave televizijskog kanala na hrvatskom jeziku. Takav kanal, kako su ocijenili bošnjački zastupnici, štetan je po bošnjačke vitalne nacionalne interese.
S obzirom na to da u BiH postoje dva državna televizijska kanala na kojima se uglavnom rabi bosanski (bošnjački) jezik, nije jasno zašto bi eventualni televizijski kanal na hrvatskom jeziku bio »štetan po bošnjačke vitalne nacionalne interese«. Odnosno, nekima to nije bilo jasno sve dok prošlog tjedna bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nije tijekom svoga predavanja u Središtu za strateške i međunarodne studije u Washingtonu sugerirao kako je u BiH zapravo u uporabi jedan jezik, samo se različito naziva.
Silajdžićevu tvrdnju da se u BiH službeno govore tri jezika, ali da je to »jedan jezik s tri imena« osudili su i bosanskohercegovački Hrvati, kao i Srbi iz BiH. Poručili su mu da pitanje jezika ostavi jezikoslovcima, a neki su ustvrdili da Silajdžić i njegovi partneri svakodnevno pokazuju da su im prikrivene namjere od BiH stvoriti državu u kojoj bi bio samo jedan (bosanski) jezik i jedna (bošnjačka) nacija.
Da u pogledu ravnopravnosti bosanskohercegovačkih Hrvata nešto ne "štima", usudio se nedavno, iako vrlo oprezno, u svom obraćanju Vijeću sigurnosti upozoriti i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak. Nakon što je izrazio zabrinutost zato što su bošnjačke stranke preglasale hrvatske zastupnike u Vladi i Parlamentu Federacije BiH, Lajčak je kazao da je takva odluka »zaoštrila političke napetosti između dviju etničkih skupina (Hrvata i Bošnjaka) i ukazala na šire zabrinutosti u pogledu položaja Hrvata u Federaciji BiH«.
To je prvi put nakon dugo godina da je jedan tako visoko rangirani međunarodni dužnosnik upozorio na neravnopravan položaj Hrvata u BiH, koji su stalnim izmjenama Daytonskog sporazuma realno dovedeni u položaj nacionalne manjine, ali bez prava koja takve manjine imaju u razvijenim demokracijama. Stoga je vrijeme da međunarodni dužnosnici, ako žele održivu BiH, prije onih velikih deklarativnih promjena koje se godinamaveć najavljuju, započnu s procesom dokidanja majorizacije Bošnjaka nad Hrvatima u Federaciji BiH, čime bi bio otvoren put i za preuređenje BiH na pravednijim osnovama.
Zabrinjavajuće stanje
Da u pogledu ravnopravnosti Hrvata u BiH nešto ne "štima", usudio se nedavno, iako vrlo oprezno, upozoriti i visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak
Dok se veći dio međunarodne zajednice u proteklom razdoblju i nadalje bavi političkom stabilizacijom Kosova te slaganjem poslijeizbornih koalicija u Srbiji, u Bosni i Hercegovini se potiho, ali vrlo sustavno provodi proces pretvaranja inače konstitutivnog hrvatskog naroda u nacionalnu manjinu.
Tako se već udomaćila praksa da bošnjački ministri ili zastupnici na sjednicama Vlade, odnosno Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva tamošnja entiteta, donose odluke preglasavanjem hrvatskih predstavnika. Jedna od zadnjih odluka u vezi s tim bila je povećanje sredstava namijenjenih bošnjačkim ratnim veteranima, koja je donesena mimo volje hrvatskih ministara. Bit te odluke je u nakani da se županijama s hrvatskom većinom oduzme dio njihovih prihoda kako bi se popravila socijalna slika bošnjačke boračke populacije.
Da nije riječ tek o izoliranom slučaju preglasavanja koji se tiče samo novca, pokazuje i slučaj iz Doma naroda Parlamenta BiH iz sredine svibnja, kada je klub Bošnjaka blokirao je usvajanje prijedloga hrvatskih zastupnika po kojem bi se Vijeće ministara BiH obvezalo pokrenuti postupak uspostave televizijskog kanala na hrvatskom jeziku. Takav kanal, kako su ocijenili bošnjački zastupnici, štetan je po bošnjačke vitalne nacionalne interese.
S obzirom na to da u BiH postoje dva državna televizijska kanala na kojima se uglavnom rabi bosanski (bošnjački) jezik, nije jasno zašto bi eventualni televizijski kanal na hrvatskom jeziku bio »štetan po bošnjačke vitalne nacionalne interese«. Odnosno, nekima to nije bilo jasno sve dok prošlog tjedna bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nije tijekom svoga predavanja u Središtu za strateške i međunarodne studije u Washingtonu sugerirao kako je u BiH zapravo u uporabi jedan jezik, samo se različito naziva.
Silajdžićevu tvrdnju da se u BiH službeno govore tri jezika, ali da je to »jedan jezik s tri imena« osudili su i bosanskohercegovački Hrvati, kao i Srbi iz BiH. Poručili su mu da pitanje jezika ostavi jezikoslovcima, a neki su ustvrdili da Silajdžić i njegovi partneri svakodnevno pokazuju da su im prikrivene namjere od BiH stvoriti državu u kojoj bi bio samo jedan (bosanski) jezik i jedna (bošnjačka) nacija.
Da u pogledu ravnopravnosti bosanskohercegovačkih Hrvata nešto ne "štima", usudio se nedavno, iako vrlo oprezno, u svom obraćanju Vijeću sigurnosti upozoriti i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak. Nakon što je izrazio zabrinutost zato što su bošnjačke stranke preglasale hrvatske zastupnike u Vladi i Parlamentu Federacije BiH, Lajčak je kazao da je takva odluka »zaoštrila političke napetosti između dviju etničkih skupina (Hrvata i Bošnjaka) i ukazala na šire zabrinutosti u pogledu položaja Hrvata u Federaciji BiH«.
To je prvi put nakon dugo godina da je jedan tako visoko rangirani međunarodni dužnosnik upozorio na neravnopravan položaj Hrvata u BiH, koji su stalnim izmjenama Daytonskog sporazuma realno dovedeni u položaj nacionalne manjine, ali bez prava koja takve manjine imaju u razvijenim demokracijama. Stoga je vrijeme da međunarodni dužnosnici, ako žele održivu BiH, prije onih velikih deklarativnih promjena koje se godinamaveć najavljuju, započnu s procesom dokidanja majorizacije Bošnjaka nad Hrvatima u Federaciji BiH, čime bi bio otvoren put i za preuređenje BiH na pravednijim osnovama.