Forum Klix.ba

Sanjarko wrote: ↑02/04/2024 09:51 On topic jutros na telki javlja da je dug BiH 13 milijardi sad KM ili eura nisam najbolje upratio, mozda je dolara, kazu nikad veci dug.

nije to nista, hrvatska je zaduzena oko 50 milijardi eura, pa nam ovi iz medju naroda govore da smo mi premalo zaduzeni, da moze/treba jos... mada ja mislim da je bitniji podatak koliko je to u % od BDPa, u hr je to 70ak% a kod nas 50ak%.

22.65%

nekome wrote: ↑02/04/2024 10:00

Sanjarko wrote: ↑02/04/2024 09:51 On topic jutros na telki javlja da je dug BiH 13 milijardi sad KM ili eura nisam najbolje upratio, mozda je dolara, kazu nikad veci dug.

nije to nista, hrvatska je zaduzena oko 50 milijardi eura, pa nam ovi iz medju naroda govore da smo mi premalo zaduzeni, da moze/treba jos... mada ja mislim da je bitniji podatak koliko je to u % od BDPa, u hr je to 70ak% a kod nas 50ak%.

Dug nije problem ako je uzet u obliku kredita za neka ulaganja, a ne kao u nas nenamjenski trosena je ta dobijena lova, i dok si solventan nije dug problem, problem je da mi uskoro mozemo prestati biti solventni kao sada ili prije.

Pada izvoz, uvoz se povecava, iseljava se stanovnistvo masovno itd.

Nisam optimista sta se tice nas, HR ima more koje je dobro vadi.

Ne znam… mozda je to tacno ali cinjenica je da ekonomija nikad nije bila jaca (zbog sretnih okolnosti u siroj okolini naravno)

n+1 wrote: ↑02/04/2024 10:0422.65%

Vanjskotrgovinska razmjena u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca ove godine značajno se pogoršala i već sada možemo govoriti o ozbiljnim ekonomskim posljedicama u ovoj godini ako se ovi trendovi nastave.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u prvom kvartalu ove godine manji je za 550 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz veći za 265 miliona KM, što znači da nam je deficit povećan za oko 815 miliona KM, što je ozbiljan negativni efekt za samo tri mjeseca.
Ako se ovi negativni trendovi nastave do kraja godine, možemo očekivati pad izvoza na nivou godine u rangu ne manjem od 1,5 milijardu KM, što će ostaviti ozbiljne posljedice na nivo ekonomske aktivnosti.
Razloge treba tražiti u padu izvoza na tržišta Evropske unije, posebno Njemačke, Italije, Hrvatske, pa i Slovenije, što ukazuje da je ekonomska kriza krenula ostavljati posljedice na Evropsku uniju, a posljedično i na nas.
Ovi podaci su vrlo značajni za sve segmente društva, obzirom na je izvoz značajna stavka u izračunu bruto domaćeg proizvoda. Iznos za koji je manji iznos značit će u istom nivou i manji bruto domaći proizvod, a to će onda ostaviti naredne godine posljedice i na penzionere, jer se njihove penzije usklađuju dijelom sa rastom bruto domaćeg proizvoda. Ako ekonomski rast bude skroman, a bit će, usklađivanje penzija će također biti vrlo skromno, vjerovatno dosta manje nego ove godine.
Provedba reforme poreskog sistema može biti mjera koja će potaknuti produktivnost radnika i povećati potrošnju radnika, što može kompenzovati dijelom ovaj pad izvoza i pomoći ekonomiji.

#farukhadzic #ekonomija #BiH

@n+1 jesil živ?

Živ je. Ali ne ovdje....

Evo simplified ali tačan pogled na ekonomiju

Ps
Yes
We made it to yt

Daron Acemoglu je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.
https://www.npr.org/sections/planet-mon ... tions-fail

Neki dan smo na jednoj od tema ovdje spominjali različite cijene za keš i za kartično i/ili obročno plaćanje.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/nov ... /241024195



Ono što se ne razumije je da će banke/kartične kuće i dalje naplaćivati svoju proviziju, što znači da neće doći do izjednačavanja cijena na ovaj niži “keš” nivo, nego baš suprotno, ići će gore.

Svakako je ovo jedan i nizu poteza koji vode do depopularizacije i phase-outa gotovinskog plaćanja (Skandinavci prednjače u tome)

ZoomZoomKiwi wrote: ↑24/10/2024 22:47 Neki dan smo na jednoj od tema ovdje spominjali različite cijene za keš i za kartično i/ili obročno plaćanje.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/nov ... /241024195



Ono što se ne razumije je da će banke/kartične kuće i dalje naplaćivati svoju proviziju, što znači da neće doći do izjednačavanja cijena na ovaj niži “keš” nivo, nego baš suprotno, ići će gore.

Svakako je ovo jedan i nizu poteza koji vode do depopularizacije i phase-outa gotovinskog plaćanja (Skandinavci prednjače u tome)

Ono što si ovdje pobrkao, kao i većina ljudi koji komentarišu na ovu temu je što izjednačavaš keš sa gotovinskim plaćanjem. Gotovinsko plaćanje znači da cijeli iznos plaćaš odjednom, što uključuje i plaćanje debitnom ili kreditnom karticom, što je suprotno plaćanju na rate, nikakve ovo veze nema sa kešom/fizičkim novcem. A s obzirom da je formulisano kao "ukidanje popusta na gotovinsko plaćanje", uslijedit će poskupljenje u prodavnicama koje su nudile ovu pogodnost.
Nikad nisam čuo da je negdje različita cijena ako plaćaš kešom ili karticom, ne znam otkud vam to.

torbica wrote: ↑24/10/2024 23:09

ZoomZoomKiwi wrote: ↑24/10/2024 22:47 Neki dan smo na jednoj od tema ovdje spominjali različite cijene za keš i za kartično i/ili obročno plaćanje.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/nov ... /241024195



Ono što se ne razumije je da će banke/kartične kuće i dalje naplaćivati svoju proviziju, što znači da neće doći do izjednačavanja cijena na ovaj niži “keš” nivo, nego baš suprotno, ići će gore.

Svakako je ovo jedan i nizu poteza koji vode do depopularizacije i phase-outa gotovinskog plaćanja (Skandinavci prednjače u tome)

Ono što si ovdje pobrkao, kao i većina ljudi koji komentarišu na ovu temu je što izjednačavaš keš sa gotovinskim plaćanjem. Gotovinsko plaćanje znači da cijeli iznos plaćaš odjednom, što uključuje i plaćanje debitnom ili kreditnom karticom, što je suprotno plaćanju na rate, nikakve ovo veze nema sa kešom/fizičkim novcem. A s obzirom da je formulisano kao "ukidanje popusta na gotovinsko plaćanje", uslijedit će poskupljenje u prodavnicama koje su nudile ovu pogodnost.
Nikad nisam čuo da je negdje različita cijena ako plaćaš kešom ili karticom, ne znam otkud vam to.

Provjeri malo rječnik, gotovina=keš. Drugi načini uplate jesu virman, jednokratno kartično, obročno kartično, i imaš još neke načine finansiranja koji su kod nas manje zastupljeni i na kraju se svode na virmansku uplatu.

Gotovina = gotov novac = keš

Imenica gotovina se ne može koristiti za jednokratno kartično plaćanje (ono što ti tvrdiš).




Drugo, ima podosta radnji, kako malih tako i velikih gdje je cijena za gotovinu/keš niža nego za kartično plaćanje i to bez obzira na to bilo ono jednokratno ili obročno.

Također, kod obročnog plaćanja imaš više vrsta koje krajnjeg korisnika plaho i ne zanimaju, ali jako zanimaju trgovca, pa tako imaš vrstu plaćanja gdje prodavac ima ugovor s bankom i preko određenih kartica se nudi obročno plaćanje gdje kupac validacijom transakcije direktno prodavcu plaća u ratama dogovoreni iznos, a isto tako imaš varijantu kada bez obzira na broj rata koji kupac odabere, prodavcu odmah legne kompletan iznos, a financiranje odnosno otplata preko rata je stvar Ugovora o korištenju određene kartice između kupca i njegove banke (banke koja je izdala karticu).

As Jelah preuzeo Milkos i Alpinu.

Gekon wrote: ↑28/12/2024 18:08 As Jelah preuzeo Milkos i Alpinu.

alpina obuću?

jeste

Slušao sam zanimljivu emisiju o biznisu na TVSA. Kasnije postavim link. Kažu ljudi da je BiH upala u zamku srednjeg dohotka. Šta je sad to?
Ovo

https://bs.wikipedia.org/wiki/Zamka_srednjeg_dohotka

Prema konceptu, zemlja u zamci srednjeg dohotka izgubila je konkurentsku prednost u izvozu industrijskih proizvoda zbog rasta plata, ali nije u stanju da prati razvijenije ekonomije na tržištu visoke dodane vrijednosti. Kao rezultat toga, novoindustrijalizovane ekonomije kao što su Južna Afrika i Brazil decenijama nisu napustile ono što Svjetska banka definiše kao "srednji nivo dohotka", budući da je njihov bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika ostao konstantan između 1000 i 12000 dolara (2011.) cijene.[1] Oni pate od niskih investicija, sporog rasta u sekundarnom sektoru privrede, ograničene industrijske diverzifikacije i loših uslova na tržištu rada i, sve više, od starenja stanovništva.[5]

Pa priča ide dalje, priča je poduzetnica Snježana Kopruner iz Travnika. Ona kaže bolnu istinu: na tržištu nema dobrih inžinjera, oni koji rade su tako, osrednji, oni mladi inžinjeri koji dolaze sa fakuleteta jednostavno nemaju blage veze o poslu za koji su se školovali.

Pronaći inžinjera koji hoće i zna da radi, ravno je lutriji.

Bez dobrih i inovativnih inžinjera danas je nemoguće biti iole konkurentan na svjetskom tržištu. Svijet ide dalje, ne živi se od stare slave, Olimpijade i Vučka se u svijetu više niko i ne sjeća...

Mi žalimo da starim vremenima, za RK Sarajka, za nekadašnjim kombinatima, cvilimo za cb slikama na kojima voz vuče Golfove iz TAS -a u Vogošći...A zaboravljamo da je većina kineskih firmi koja danas pravi aute nije ni postojala do prije koju godinu.



https://www.tportal.hr/autozona/clanak/ ... o-20240403

Kako je firma nastala na livadi za deset godina počela proizvoditi moćne aute? Zašto mi ne možemo napraviti bilo šta slično? Makar kao pokušaj?

Možda zato jer su kineski inžinjeri pametni i kreativni, a bosanski nisu?

Prije deset godina ujeo me đavo i prihvatio sam poziciju VD direktora u jednom prijeratnom "gigantu." Firma je bila u sektoru metalne industrije, nije bila namjenska indsustrija, ali je bila bliska tome. Firma je preživjela rat, skoro neokrznuta, iako je bila skoro na prvoj liniji. Postojala je oprema uz pomoć koje se moglo napraviti bilo šta, od roštilja do kupole tenka. Firma je imala značajne zalihe repromaterijala. Okupio sam inžinjere i pitao sam ih imaju li neku ideju šta od svega toga što postoji u krugu firme da se može napraviti. Šta da pravimo na tim mašinama? Nisam dobio niti jedan prijedlog, maka glup. Da je neko rekao: hajdemo praviti repliku SS Enterprisea, pa hajd...Ništa...Onda sam ja predložio da radimo recimo ono što se traži i što brzo može donijeti kakav - takav prihod: Dijelove za aute, recimo pakne i kočione diskove za VW vozila...Konstrukcije za plastenike, šatore za velike evente tipa Beer Fest, eksere, šarafe, okove, felge, profile za rigips, koševe i golove, noževe, šarafcigere...

Dok sam nabrajao šta bi se sve moglo proizvoditi i šta bi moglo firmi zaraditi platu, inžinjeri su šutjeli. Samo bi iz nečijih usta čuo "Ma ne možemo mi to..." Pitao sam zbog čega firma puna CNC mašina i inžinjera ne može proizvesti kuhinjski nož ili pakne za golfa, a oni su šutili...

Kasnije sam razgovarao sa njima i to pojedinačno. Svi su imali jednu karakteristiku: Naučili su raditi šablonski. Neko bi osmislio proizvod njima bi došao nacrt i oni bi to i napravili. Imali su svoje predratni program, radili su dosta za JNA mornaricu, pravili neka industrijska kolica, pravili dijelove za viljuškare...Ti inžinjeri imali su kreativni potencijala od čiste nule, nikada svoje ništa nisu osmislili...Napraviti nešto novo, nešto što ranije nisu napravili, recimo hirurški skalpel, bilo je potpuno zbunjujuće i zastrašujuće, potpuno novi svemir za njih...

Otišli su u stečaj i sve što je bilo vrijedno u firmi prodato je u staro željezo da bi se ovim ljudima isplatile zaostale plate i doprinosi.

Četiri godine kasnije počeo sam raditi za firmu u vlasništvu jednog od bivših inžinjera koji je radio u firmi iz prethodnog pasusa. Sva "filozofija" iz prethodne firme prenesena u novu firmu: rad po šablonu, rad po šemi, kopiranje starih i isprobanih obrazaca, inovacija i kreativnost - nula bodova.

I takva je većina naših firmi. U najvećem broju naših firmi tokom godina ništa se ne mijenja, rade isti proizvod na isti način, istom tehnologijom. Samo se sjetite BIRA frižidera i mašina. Otkako se BIRA pojavila poslije rata do trenutka dok nije izdahula, BIRA je proizvodila jedno te isto, nikakve inovacije nije bilo u onome što su radili. Zamislite da vam Sony ili Samsung prodaju isti televizor ili frižider iz 2000. godine. Neće to ići.

Poznajem mnogo inžinjera raznih struka, mašince, arhitekte, inžinjere elektrotehnike, informatičare, inžinjere hemije, inžinjere poljoprivrede, inžinjere saobraćaja...Većina njih ima nešto zajedničko: Vrlo su konzervativni ljudi, ne samo u političkom smislu jer i sam konzervativno odgojen, nego u smislu pogleda na sviijet: Ne vole da čitaju, ne vole učiti ništa novo, ne vole inovacije (joj meni je najbolju bio Win98, ovi kompjuteri danas ništa ne valjaju...) i mnoge od njih možete slobodno smatrati glupim ljudima...

Zašto su naši inžinjeri neinventivni? Zašto su konzervativni? Zašto imaju slabo znanje? Zašto među inžinjerima ima mnogo poglupih ljudi?

Na kraju, ko je vodio ovu zemlju: Bakir I - arhitekta, Dragan Č. - inžinjer mašinstva, Nikola Špira - inžinjer mašinstva, Zlatko L - inžinjer elektrotehnike, Nedžad - sve po zakonu - inžinjer saobraćaj, Ahmed Hadžipaša - mašinac, Denis Z - arhitekta itd. Adnan Autoput - geodet

I onda dobijemo ovo, gdje smo sada, a nismo nigdje..

Najveći izazov je prelazak sa rasta vođenog resursima zasnovanog na jeftinoj radnoj snazi i jeftinom kapitalu na visoku produktivnost i inovacije, što zahtijeva ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje – izgradnju visokokvalitetnog obrazovnog sistema koji podstiče kreativnost i podržava napredak u nauci i tehnologiji koji može biti primijenjen natrag u privredu.[9]

Šta mislite o bosanskim inžinjerima? Znate li nekog inžinjera u Bosni?

DebelinJoe wrote: ↑19/02/2025 22:23 Šta mislite o bosanskim inžinjerima? Znate li nekog inžinjera u Bosni?

Na prvo pitanje odgovor: Onakvi su kako su teoretski naučeni: Obzirom da je još od rata nastavni kadar u BiH deficitaram, u smislu kvaliteta i kvantiteta njihovog znanja i iskustva, učenici, na svim nivoima obrazovaja, skoro da su prepušteni sebi i samoučenju. Međutim, ne postoje pravila, ne može se reći da su inženjeri u BiH loše ili dobri, svaki od njih je individualni stručnjak iz svoje oblasti. Drugo: Onakvi su kako su praktično naučeni, a takvih je više. I treće: Onakvi su koliko i kako su logistički podržani, u svakom smislu...
Na drugo pitanje nema smisla odgovarati

Kvaliteta inženjera jedne države je proporcionalna jačini industrijskog i građevinskog sektora u toj državi.
Sam procijeni kako stojimo po tom pitanju.

Pošteno bi bilo ovo zaključati ili ukloniti.
Uvrede i generalizacija.

zigzag wrote: ↑19/02/2025 22:32 Pošteno bi bilo ovo zaključati ili ukloniti.
Uvrede i generalizacija.

Poslušaj biznis magazin na TVSA. Gospođa Kopruner je javno, u kameru rekla da su inžinjeri u ovoj zemlji - loši.

Pa ja iskreno ne znam ko je tebe postavljao na te funkcije onda. Ali ako ljudi na funkcijama ovako razmisljaju, onda je jasno zasto je drzava tu gdje jeste.

Hocu reci, tvoj je bio posao da sebi proberes kadar koji ti odgovara, tako da je zapravo najveca odgovornost na tebi.
Kad si davao prijedloge "sta se moze napraviti" vjerovatno su u sebi mislili - ko je sad ova budala?

Tvoj pristup poslu je vrlo diletantski, ali ti to ne vidis, nego vidis problem u drugima.

On je pametan, svi ostali su glupi

DebelinJoe wrote: ↑19/02/2025 22:36

zigzag wrote: ↑19/02/2025 22:32 Pošteno bi bilo ovo zaključati ili ukloniti.
Uvrede i generalizacija.

Poslušaj biznis magazin na TVSA. Gospođa Kopruner je javno, u kameru rekla da su inžinjeri u ovoj zemlji - loši.

Ima joj ova mjesta, pogotovo iz ovih nekih licnih primjera.
Ali ja znam bas par mas. inzinjera i ekonomista koji su prije 2 god osnovali jednu finu firmu i rade dosta masina, a imaju i par inovacija u cnc industriji, treba tek da rastu i mislim za par godina da ce biti jako poznati