Ukidanje naziva B/H/S jezik

[Kejn]

Ja sam za ponovno uvođenje Bošnjačke begovice za službeno pismo Bosanskog jezika i to reformisanu verziju Maktoufovicu koja je prilagođena Vukovom standardu. Na taj način bi se tačno znalo ko koristi bosanski jezik a ko ne. Također na taj način bi se Bošnjaci zaštitili od asimilacije koja je prisutna u današnjem Bošnjačkom društvu. Bošnjaci generalno ne razlikuju bosanski od hrvatskog i srpskog, što zbog faličnosti obrazovanja bošnjačke djece kroz BHS sistem, što iz nepostojanja nacionalnih Bošnjačkih medija i generalno jako nezrdavog odnosa prema bosanskom jeziku uopšte..

Što iz činjenice da su isti jezici

Džaba što su isti kada srpska i hrvatska djeca, ali i odrasli, većinom tačno razlikuju i koriste pravilne izraze srpskog i hrvatskog jezika. Npr. dejstvovanje je isključivo srpska riječ koju Bošnjo također voli često da koristi, a da ne zna da to uopšte nije Bosanska riječ. Hrvat npr. nikada ne bi rekao saglasnost i saradnici već isključivo suradnik i suglasnost. Bošnji je naravno ovo više matematika pa često koristi i jedan i drugi oblik uz izreku: "More oto oboje, oba dva oblika su ispravna u Bosanskom". E pa nisu, naravno,jer bosanski muslimani generalno do ovog medijskog embarga kojeg Hrvatska vrši nad nama (naročito od kraja rata pa do 2010) , nisu nikada koristili suglasnost i suradnik, već isključivo saglasnost i saradnik.

BHS sistem je jedan od razloga ekstremne polupismenosti Bošnjačke populacije i totalnog sramnog odnosa prema Bosanskom jeziku uopšte. Hrvatizacija drma svim dokumentima u većinskim Bošnjačkim kantonima, al je narod toliko polupismen da to čak nije ni primjetio.

Generalno bosanski Hrvati i Srbi su mnogo mnogo mnogo pismeniji od Bošnjaka. To nažalost moram priznat.

[¤ jelena ¤]

Nije ni SH bio za svog vremena slika i prilika ljudske zajednice.
Srbi su koristili SH ali cesto srpski sto sam posebno dozivio u Srbiji, Hrvati iskljucivo HS oficijelno ali hrvatski gotovo uvijek privatno,.. a neSrbi i neHrvati su jos osamdesetih postavljali pitanje imena jezika. Zato je na popisu iz 91-ve dok je dakle jos oficijelno vazio SH HS jezik i postojala YU - bosanski jezik naveden od vecine u BiH.

Isti taj bosanski je ukinut dekretom Zemaljske vlade pocetkom proslog vijeka pa preimenovana nakratko u zemaljski pa potom u SH. Nije ni to bila slika i prilika vremena.

Danasnja tri imena ovog istog jezika samo pokazuje i sadasnje stanje i historijski splet okolnosti gdje se nije udomacilo neko zajednicko ime za jezik. Najbolji konkurent za to je upravo bosanski koji nipocemu nije niti moze biti rezervisan zamo za Bosnjake. Ime koje ne asocira niti na jedan etnos. Pa moji srpski drugovi iz Banjaluke koji se smatraju i Bosancima(u kulturoloskom i geografskom smislu) bi se najezili da svoj jezik tako nazovu.

Naravno da jezik jeste bio i ostao slika i prilika zajednice i naroda koji se njime služi. Primjeri iz komšiluka i susjedstva koje navodiš to upravo i potvrđuju, mada ja pišem isključivo o teritoriji BiH u prethodnom postu. U BiH se, devedesetih, preko noći, u godinama rata desila ta promjena, a u komšiluku i susjedstvu nekoliko godina prije....prvo u narodu pa onda i zvanično.

Do devedesetih, tačnije... do aprila '92. godine, SH (''esha'') je bio jedini, meni lično, kao djetetu, poznati naziv za naš jezik, koji se koristio u narodu, školama i dokumentima na teritoriji BiH.
U HR je već uveliko bio aktuelan i na snazi hrvatski, a u Srbiji i CG srpski - i u narodu i u administraciji.

Kako je jačala ta... nazovi nacionalna svijest, i kako su se mijenjale društvene prilike u navedenim zajednicama, koje su nekada bile jedno, tako se u narodu mijenjao naziv maternjeg jezika - i ne samo naziv. Da li se to desilo '91 ili '92. nebitno je... raspad sistema u zajednici koja se jednim jezikom služi u stopu prati jezički raskol. To je neosporna činjenica, kao što je početkom 20. vijeka stvaranje buduće zajedničke države pratilo stvaranje zajedničkog jezika.


Danas je situacija u BiH drugačija i takva kakva jeste potpuno je u skladu sa stanjem svijesti većine i sa 3in1 konstitutivnim prilikama u društvu. Situacija u CG je takođe drugačija: sad je u upotrebi crnogorski jezik, što je opet u skladu sa vladajućom strujom svijesti i prilikama u današnjoj CG, dok je u Hrvatskoj ostao hrvatski, a u Srbiji srpski.

I danas će ti svi konstitutivni (čitaj: najglasnija vladajuća većina) u BiH reći da je nekadašnji zajednički jezik nastao baš na njihovu štetu, što je opet u skladu sa...već navedenim...da se ne ponavljam. Isto ćeš čuti od susjeda i komšija.


Ne znam šta ti u svemu tome nije jasno i šta je sporno. To su vrlo lako provjerljive činjenice.

Ja osamdesete proveo kao odrastao covjek, punoljetan, zaposlen,.... I tvrdim da se devesetih nije nista desavalo preko noci vec je za to postojala uvertira. Tako i jezik - SH je postojao vise kao oficijelni naziv - vecina Srba i Hrvata su koristili jednostavniji izraz. A Bosnjaci na popisu 91-ve bez ikakve prethodne kampanje, reklame, spomena u medijima, politike koja je to promovirala,..... izabrase bosanski jezik. To nije bilo preko noci vec resultat visegodisnjeg procesa kojeg Sam bio i svjedok i sudionik. Oko bosnjastva je bilo polemika ali oko imena bosanskog jezika - ne. Srbima i Hrvatima jos manji problem bio svoj jezik imenovati kako su bili i navikli odranije.
Jezik se razdvojio dosta prije politickog raskola.

Prije nekih 150 god i ranije srpski, hrvatski i bosanski nisu ovoliko licili kao danas. Od kraljevine pa decenijama poslije se sve to standardizovalo kroz skolstvo, medije,... i generacije odrasle naucene govoriti i pisati ovu formu koju danas znamo. Moja rahmetli nana je pricala gramaticku formu koja nije mogla proci u skoli, dio toga u mahali pokupio i ja tako da sam i sam pazio u skoli da mi se ne otme izraz poput scap, basca, puscaj, hodere, dedere, smetlje, lahko, truhlo,...
Danas imamo situaciju gdje smo kroz generacije napustili stare forme govora i odrasli, skolovani,... u okviru SH standarda. I danas govorimo svi istim jezikom koji se nekada zvao SH i danas to ime ne odgovara okolnostima. A pocetak toga je vec u 80-tim. Od 80-ih imamo problem sto nemamo adekvatno ime za jezik. I ne ostaje nista no vratiti stara imena.

Iznosim istorijske činjenice o jednom jezičkom standardu koji se do raspada Jugoslavije zvanično zvao SH ili HS, a nakon raspada tog sistema zvanično je postao: bosanski, hrvatski i srpski. Za istorijski razvoj jednog jezika, koji se prati vijekovima unazad, ta podjela se jeste desila ''preko noći''.

Za svaku istorijsku promjenu u društvu postoji nekakva uvertira. I raspad SFRJ je imao svoju uvertiru.
Odgovori sebi kad je, po tvom mišljenju, počeo raspad SFRJ sistema. Kako god i kad god po tvom mišljenju započeo, pratio je raspad jezika te zajednice, koji je kulminirao devedesetih konačnim, zvaničnim raspadom i zajednice i jezika.

Istorijski izvori kažu da je raskol u jeziku počeo još 1967. godine potpisivanjem one čuvene Deklaracije o položaju hrvatskog jezika u okviru SH...kako god....sve strane su izrazile nezadovoljstvo zajedničkim jezikom, odmah nakon potpisivanja Novosadskog dogovora '54, ali je to i dalje ostao jedan književni jezik.

Dakle, kao što rekoh, stanje u jednom jeziku je slika i prilika stanja u zajednici koja se tim jezikom služi.


Ne govorimo mi baš istim jezikom kao nekad jer jezik se stalno mijenja... Uzmi stare tekstove od prije 150 godina i trebaće ti rječnik starih riječi i izraza da bi ga mogao razumjeti. Uzmi pravopis srpskohrvatskog nekad i vidjećeš da gomila tih nekadašnjih pravila danas ne važi, ali isto tako neuporedivo veća gomila pravila se nije promijenila i ne može se ni promijeniti jer je riječ o jednom jeziku, jednom standardu. Nije isti, ali jeste jedan.

Sličnost današnjeg jezika sa nekadašnjim SH o kojoj govoriš upravo je pokazatelj i rezultat činjenice da se svi koristimo tim jednim standardnim, književnim jezikom. Zato jezički standard i služi, da olakša komunikaciju svim govornicima međusobno - propisanom normom i pravilima koja su ista za sve govornike jednog jezika - na teritoriji koju taj standard obuhvata sa uvijek prisutnim, gotovo neprimijetnim varijacijama.

[PeppermintSA]

Džaba što su isti kada srpska i hrvatska djeca, ali i odrasli, većinom tačno razlikuju i koriste pravilne izraze srpskog i hrvatskog jezika. Npr. dejstovanje je isključivo srpska riječ koju Bošnjo također voli često da koristi, a da ne zna da to uopšte nije Bosanska riječ. Hrvat npr. nikada ne bi rekao saglasnost i saradnici već isključivo suradnik i suglasnost. Bošnji je naravno ovo više matematika pa često koristi i jedan i drugi oblik uz izreku: "More oto oboje, oba dva oblika su ispravna u Bosanskom". E pa nisu, naravno,jer bosanski muslimani generalno do ovog medijskog embarga kojeg Hrvatska vrši nad nama (naročito od kraja rata pa do 2010) , nisu nikada koristili suglasnost i suradnik, već isključivo saglasnost i saradnik.

BHS sistem je jedan od razloga ekstremne polupismenosti Bošnjačke populacije i totalnog sramnog odnosa prema Bosanskom jeziku uopšte. Hrvatizacija drma svim dokumentima u većinskim Bošnjačkim kantonima, al je narod toliko polupismen da to čak nije ni primjetio.

Generalno bosanski Hrvati i Srbi su mnogo mnogo mnogo pismeniji od Bošnjaka. To nažalost moram priznat.

Postoje dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna, odnosno ono što se danas naziva srpskom i hrvatskom varijantom. Bosanska varijanta je mješavina istih. Te dvije varijante se pretapaju na određenim područjima. Recimo, u Dalmaciji se masovno govori 'hiljada', a ne 'tisuća' ili 'gledalac', a ne 'gledatelj'.

Tog pretapanja je najviše u BiH. Odeš u Jajce i 90% Hrvata tradicionalno govore 'opština' ili 'saradnik', umjesto 'općina' ili 'suradnik'. A onda odeš u Bosanski brod i većina Srba i dalje govore 'kruh' ili 'kemija', umjesto 'hljeb' ili 'hemija'. Moja komšinica je Srpkinja rodom iz Bosanske Dubice, u Sarajevu je preko 40 godina ali i dalje uglavnom koristi Zapadnu, odnosno hrvatsku varijantu jer se tako tamo priča, iako je Dubica naseljena većinski srpskim stanovništvom.

Kod Bošnjaka je to pretapanje takođe istorijska kategorija. U Bosni se tradicionalno koristi Istočna varijanta ''saradnik'', umjesto ''suradnik'', ali se isto tako tradicionalno koristi Zapadna varijanta ''mrkva'', umjesto ''šargarepa''. Međutim, zašto bi bilo blasfemično da neko obrne i kaže ''moj suradnik je pojeo šargarepu''? To je bogatstvo jezika.

Ja ne vidim zašto bi to bilo problematično. Moderna lingvistika smatra da na ovim prostorima postoji jedan, policentrični, troimeni jezik. Samim tim, sve varijante tog jezika trebaju biti jednako validne. Zašto je problematično da španski književnik koristi termin koji potiče iz argentinskog standarda španskog jezika? Svaka partikularistička odluka koja pokušava ogoljeti jezik je politička i samim tim nakaradna. Evo, primjerice, moj laptop je podešen na hrvatski jezik (opcija bosanskog na mom Windowsu ne postoji, a srpska opcija je ćirilična). Jezične opcije imaju ugrađen autocorrect, pa dok pišem ovaj post crvenom linijom mi se podvuče pogrešno napisana riječ - podvlači mi riječ 'opština' i 'saradnik'. To je neviđeni kretenizam.

Što se tiče bošnjačke nepismenosti - ona je prvenstveno rezultat nečitanja. Ovdje se jako malo čita, izdavaštvo je mrtvo i obrazovni sistem je katastrofalan. Nema to veze sa forsiranjem tzv. hrvatskih riječi. Pismenost se ne mjeri korištenjem vokabulara koji je usklađen sa uskogrudnim standardom. Onda ispada da je Tin Ujević bio nepismen jer se šaltao između standarda dok je živio i radio u Beogradu.

A kad smo već kod pismenosti - bosanski se piše malim slovom.

[japin_mutapi]

Marginalije o jeziku i oko njega

Obično se tvrdi da su dubrovački pjesnici svoj jezik crpili iz svog hercegovačkog zaleđa. To je tačno, samo nam valja znati da je hercegovačko zaleđe tog vremena (XV i XVI vijek) u pogledu jezika bilo bliže bosanskom govorima nego što je to danas. To proizlazi iz činjenice da su se u međuvremenu dogodile mnoge migracije i da je skoro sva istočna Hercegovina naseljena novim stanovništvom, pridošlim iz istočnih krajeva, kao što su novim stanovnicima iz tih krajeva naseljeni i u novije vrijeme (od prije 100-200 godina) veliki predjeli Bosne, kolonizacijom što su je sprovele turske vlasti. Osim toga, dubrovački građani imali su veoma živ kontakt sa Sarajevom i drugim bosanskim gradovima i njihovim stanovnicima, pomoću kojih su bogatili svoju leksiku. To je naročito primjetno u Dervišijadi Stjepana Đurđevića, a uticaj bosanske narodne pjesme na neke dubrovačke pjesnike je očigledan. Dubrovčani nisu jedanput hvalili bosanski jezik, a to su činili i mnogi drugi putnici kroz Bosnu. Katolički misionar Bartol Kašić koji je odlično poznavao južnoslavenske narodne govore, više puta je isticao prednost bosanskog jezika, u prvoj polovini sedamnaestog stoljeća. Talijanski isusovac Jakov Mikalja uspoređuje bosanski jezik sa jezikom Toskane kao najboljim talijanskim govorom (1651). Za Mula Mustafu Bašeskiju, koji je vrlo dobro poznavao bogate orijentalne jezike, bosanski jezik je najbogatiji i najljepši. Prednosti bosanskog govora isticali su u posljednje vrijeme mnogi njegovi poznavaoci, a najiskrenije komplimente daće mu veoma škrti pisac u komplimentima – novosadska književnica Isidora Sekulić.

A eto, taj bosanski jezik, taj bosanski govor i razgovor, doživio je da ga pojedinci kastriraju, i da tu kastraciju proglase naučnom i zakonitom.

link

Mak Dizdar, ‘Marginalije o jeziku i oko njega’, Život, br. 11-12, novembar/decembar 1970.

[Kejn]

Postoje dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna, odnosno ono što se danas naziva srpskom i hrvatskom varijantom.

Nisam znao da imam posla sa "Grammar-nazi-em" tako da ću izgleda morati detaljno paziti šta pišem kada budem razgovarao sa tobom, profesore.

Postoji sprsko-hrvatski standard, a ne "dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna", za čiju je osnovu uzet istočno hercegovački dijalekt bosanskog jezika (kako su ga srpsko-hrvatski jezikoslovci nazvali "narodni" jezik iz Bosne). Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog. Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik. Al naravno ne očekujem od tebe da to razumiješ, jer te se sjećam na debatama o Bošnjaštvu gdje si uporno omalovažavao historijsko ime bosanskih muslimana. Ako nekom ime svog plemena/naroda nije važno, zašto bi mu bio važan jezik?

[Nadzornik]

Sta kazu Sejdic i Finci na ovo ukidanje B/H/S jezika...???

Samo nek nam satrovacki nediraju,mojne nime te refo....

[dragan.s]

Nisam znao da imam posla sa "Grammar-nazi-em" tako da ću izgleda morati detaljno paziti šta pišem kada budem razgovarao sa tobom, profesore.

Postoji sprsko-hrvatski standard, a ne "dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna", za čiju je osnovu uzet istočno hercegovački dijalekt bosanskog jezika (kako su ga srpsko-hrvatski jezikoslovci nazvali "narodni" jezik iz Bosne). Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog. Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik. Al naravno ne očekujem od tebe da to razumiješ, jer te se sjećam na debatama o Bošnjaštvu gdje si uporno omalovažavao historijsko ime bosanskih muslimana. Ako nekom ime svog plemena/naroda nije važno, zašto bi mu bio važan jezik?

Istočno-hercegovački (ili kako ga još neki nazivaju istočno-hercegovačko-krajiški) dijalekt štokavskog nije isto što i bosanski.
https://en.wikipedia.org/wiki/Eastern_H ... an_dialect Niti se njime govori u cijeloj Bosni niti je ograničen samo na Bosnu. Na Bečkom književnom dogovoru je uzet kao zajednička osnova pošto najveći broj ljudi govori njime, a i književnost Dubrovnika je na njemu napisana.

[PeppermintSA]

Postoje dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna, odnosno ono što se danas naziva srpskom i hrvatskom varijantom.

Nisam znao da imam posla sa "Grammar-nazi-em" tako da ću izgleda morati detaljno paziti šta pišem kada budem razgovarao sa tobom, profesore.

Postoji sprsko-hrvatski standard, a ne "dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna", za čiju je osnovu uzet istočno hercegovački dijalekt bosanskog jezika (kako su ga srpsko-hrvatski jezikoslovci nazvali "narodni" jezik iz Bosne). Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog. Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik. Al naravno ne očekujem od tebe da to razumiješ, jer te se sjećam na debatama o Bošnjaštvu gdje si uporno omalovažavao historijsko ime bosanskih muslimana. Ako nekom ime svog plemena/naroda nije važno, zašto bi mu bio važan jezik?

Standard i standardne varijante nisu ista stvar.

Da ponovim:

Postoje dvije istorijske varijante istog standarda. Taj standard se u lingvistici zove srpskohrvatski/hrvatskosrpski. Dvije istorijske varijante tog standarda su tzv. Istočna i tzv. Zapadna, odnosno srpska i hrvatska.

Osnova tog standarda je istočnohercegovački, štokavski dijalekt. Naziv 'srpskohrvatski' je dat od strane Zapadnih lingvista, budući da taj dvodijelni naziv označava Istočne i Zapadne granice tog jezika.

Taj jezik je danas višenazivni. Dakle, srpski, hrvatski, crnogorski i bosanski su nazivi za jedan te isti jezik kojeg lingvistika naziva srpskohrvatskim preko 150 godina. Samim tim, bosanski, srpski i hrvatski nisu zasebni jezici, nego su u najboljem slučaju nazivi za određenu varijantu.

Zato je ova tvoja rečenica tautološka:

Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog

.

Što se ovoga tiče:

Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik.

Opet kažem, postoji jedan jezik, a ne tri. Nije riječ o zasebnim standardima, nego je riječ o varijantama istog standarda. Dakle, ne gubi se standard, nego se varijante tog standarda pretapaju čime se obogaćuje sam jezik.

[zg1911]

Evo, primjerice, moj laptop je podešen na hrvatski jezik (opcija bosanskog na mom Windowsu ne postoji, a srpska opcija je ćirilična). Jezične opcije imaju ugrađen autocorrect, pa dok pišem ovaj post crvenom linijom mi se podvuče pogrešno napisana riječ - podvlači mi riječ 'opština' i 'saradnik'. To je neviđeni kretenizam.

Zašto kretenizam?

[PeppermintSA]

Evo, primjerice, moj laptop je podešen na hrvatski jezik (opcija bosanskog na mom Windowsu ne postoji, a srpska opcija je ćirilična). Jezične opcije imaju ugrađen autocorrect, pa dok pišem ovaj post crvenom linijom mi se podvuče pogrešno napisana riječ - podvlači mi riječ 'opština' i 'saradnik'. To je neviđeni kretenizam.

Zašto kretenizam?

Zato što 'opština' i 'saradnik' nisu strane riječi, nego su riječi druge varijante istog jezika. Meni apsolutno ne smeta i normalno mi je da se u Hrvatskoj njeguju i propagiraju riječi 'općina' i 'suradnik', kao što se recimo u Južnoj Americi njeguje i forsira riječ 'Plata' za novac, iako ta riječ takođe znači srebro. Međutim, u Južnoj Americi se riječ 'Dinero' ne tumači kao strana riječ, iako ona označava novac u varijanti koja se isključivo koristi u samoj Španiji.

[hAZNADAR]

Džaba što su isti kada srpska i hrvatska djeca, ali i odrasli, većinom tačno razlikuju i koriste pravilne izraze srpskog i hrvatskog jezika. Npr. dejstovanje je isključivo srpska riječ koju Bošnjo također voli često da koristi, a da ne zna da to uopšte nije Bosanska riječ. Hrvat npr. nikada ne bi rekao saglasnost i saradnici već isključivo suradnik i suglasnost. Bošnji je naravno ovo više matematika pa često koristi i jedan i drugi oblik uz izreku: "More oto oboje, oba dva oblika su ispravna u Bosanskom". E pa nisu, naravno,jer bosanski muslimani generalno do ovog medijskog embarga kojeg Hrvatska vrši nad nama (naročito od kraja rata pa do 2010) , nisu nikada koristili suglasnost i suradnik, već isključivo saglasnost i saradnik.

BHS sistem je jedan od razloga ekstremne polupismenosti Bošnjačke populacije i totalnog sramnog odnosa prema Bosanskom jeziku uopšte. Hrvatizacija drma svim dokumentima u većinskim Bošnjačkim kantonima, al je narod toliko polupismen da to čak nije ni primjetio.

Generalno bosanski Hrvati i Srbi su mnogo mnogo mnogo pismeniji od Bošnjaka. To nažalost moram priznat.

Postoje dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna, odnosno ono što se danas naziva srpskom i hrvatskom varijantom. Bosanska varijanta je mješavina istih. Te dvije varijante se pretapaju na određenim područjima. Recimo, u Dalmaciji se masovno govori 'hiljada', a ne 'tisuća' ili 'gledalac', a ne 'gledatelj'.

Tog pretapanja je najviše u BiH. Odeš u Jajce i 90% Hrvata tradicionalno govore 'opština' ili 'saradnik', umjesto 'općina' ili 'suradnik'. A onda odeš u Bosanski brod i većina Srba i dalje govore 'kruh' ili 'kemija', umjesto 'hljeb' ili 'hemija'. Moja komšinica je Srpkinja rodom iz Bosanske Dubice, u Sarajevu je preko 40 godina ali i dalje uglavnom koristi Zapadnu, odnosno hrvatsku varijantu jer se tako tamo priča, iako je Dubica naseljena većinski srpskim stanovništvom.

Kod Bošnjaka je to pretapanje takođe istorijska kategorija. U Bosni se tradicionalno koristi Istočna varijanta ''saradnik'', umjesto ''suradnik'', ali se isto tako tradicionalno koristi Zapadna varijanta ''mrkva'', umjesto ''šargarepa''. Međutim, zašto bi bilo blasfemično da neko obrne i kaže ''moj suradnik je pojeo šargarepu''? To je bogatstvo jezika.

Ja ne vidim zašto bi to bilo problematično. Moderna lingvistika smatra da na ovim prostorima postoji jedan, policentrični, troimeni jezik. Samim tim, sve varijante tog jezika trebaju biti jednako validne. Zašto je problematično da španski književnik koristi termin koji potiče iz argentinskog standarda španskog jezika? Svaka partikularistička odluka koja pokušava ogoljeti jezik je politička i samim tim nakaradna. Evo, primjerice, moj laptop je podešen na hrvatski jezik (opcija bosanskog na mom Windowsu ne postoji, a srpska opcija je ćirilična). Jezične opcije imaju ugrađen autocorrect, pa dok pišem ovaj post crvenom linijom mi se podvuče pogrešno napisana riječ - podvlači mi riječ 'opština' i 'saradnik'. To je neviđeni kretenizam.

Što se tiče bošnjačke nepismenosti - ona je prvenstveno rezultat nečitanja. Ovdje se jako malo čita, izdavaštvo je mrtvo i obrazovni sistem je katastrofalan. Nema to veze sa forsiranjem tzv. hrvatskih riječi. Pismenost se ne mjeri korištenjem vokabulara koji je usklađen sa uskogrudnim standardom. Onda ispada da je Tin Ujević bio nepismen jer se šaltao između standarda dok je živio i radio u Beogradu.

A kad smo već kod pismenosti - bosanski se piše malim slovom.

Bosanski jezik nije nikakva mjesavina "istocne i zapadne varijante" vec je govorna forma nastala ovdje i koja se razvijala neovisno o susjedima.
Iz BiH se sirio govorni uticaj na susjede a ne obrnuto.
Standardizacija SH jezika je svoju inspiraciju nasla u govoru u BiH a ne kod susjeda.
A lokalni izgovori nemaju nikakve veze sa uticajem istocne Ili zapadne varijante. To su posljedice migracija iz proslosti, i sto politicke granice ne prate obavezno i kulturoloske.
Imamo takodjer i ijekavicu u Crnoj Gori, a kajkavci u hrvatskom Zagorju isto imaju masu ekavskih izraza.
BiH je jedinstveno podrucje gdje se skoro isto prica na cijelom prostoru. Od Bihaca do Bijeljine di Trebinja. ZA razliku od Hrvatske gdje im maltene treba prevodioc za govor otoka i Zagorja Ili Srbije govor Vranja, u Nis i Vojvodine.

[¤ jelena ¤]

Postoje dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna, odnosno ono što se danas naziva srpskom i hrvatskom varijantom.

Nisam znao da imam posla sa "Grammar-nazi-em" tako da ću izgleda morati detaljno paziti šta pišem kada budem razgovarao sa tobom, profesore.

Postoji sprsko-hrvatski standard, a ne "dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna", za čiju je osnovu uzet istočno hercegovački dijalekt bosanskog jezika (kako su ga srpsko-hrvatski jezikoslovci nazvali "narodni" jezik iz Bosne). Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog. Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik. Al naravno ne očekujem od tebe da to razumiješ, jer te se sjećam na debatama o Bošnjaštvu gdje si uporno omalovažavao historijsko ime bosanskih muslimana. Ako nekom ime svog plemena/naroda nije važno, zašto bi mu bio važan jezik?

Jezičko čistunstvo iliti jezički purizam (podjela riječi na bosanske, srpske, hrvatske i insistiranje na upotrebi jednih, a nasilnom izbacivanju iz upotrebe drugih....ili trećih) neuporedivo je bliži nacizmu od insistiranja na elementarnoj pismenosti onih, koji u pisanoj formi iznose javno svoj stav o jeziku.

[zg1911]

Evo, primjerice, moj laptop je podešen na hrvatski jezik (opcija bosanskog na mom Windowsu ne postoji, a srpska opcija je ćirilična). Jezične opcije imaju ugrađen autocorrect, pa dok pišem ovaj post crvenom linijom mi se podvuče pogrešno napisana riječ - podvlači mi riječ 'opština' i 'saradnik'. To je neviđeni kretenizam.

Zašto kretenizam?

Zato što 'opština' i 'saradnik' nisu strane riječi, nego su riječi druge varijante istog jezika. Meni apsolutno ne smeta i normalno mi je da se u Hrvatskoj njeguju i propagiraju riječi 'općina' i 'suradnik', kao što se recimo u Južnoj Americi njeguje i forsira riječ 'Plata' za novac, iako ta riječ takođe znači srebro. Međutim, u Južnoj Americi se riječ 'Dinero' ne tumači kao strana riječ, iako ona označava novac u varijanti koja se isključivo koristi u samoj Španiji.

Strano/ne strano je nebitno. Šta uopće znači strano? Čarapa je strana riječ ali je u standardu, bičva i kalceta je isto tako strana ali nije u standardu. Opština je van standarda. Autocorrect služi kao pomoć pri pisanju dopisa. U Hrvatskoj bi bilo apsolutno neispravno/nepismeno napisati dopis s riječju opština.

Ne vidim problem.

[Kejn]

Postoje dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna, odnosno ono što se danas naziva srpskom i hrvatskom varijantom.

Nisam znao da imam posla sa "Grammar-nazi-em" tako da ću izgleda morati detaljno paziti šta pišem kada budem razgovarao sa tobom, profesore.

Postoji sprsko-hrvatski standard, a ne "dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna", za čiju je osnovu uzet istočno hercegovački dijalekt bosanskog jezika (kako su ga srpsko-hrvatski jezikoslovci nazvali "narodni" jezik iz Bosne). Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog. Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik. Al naravno ne očekujem od tebe da to razumiješ, jer te se sjećam na debatama o Bošnjaštvu gdje si uporno omalovažavao historijsko ime bosanskih muslimana. Ako nekom ime svog plemena/naroda nije važno, zašto bi mu bio važan jezik?

Jezičko čistunstvo iliti jezički purizam (podjela riječi na bosanske, srpske, hrvatske i insistiranje na upotrebi jednih, a nasilnom izbacivanju iz upotrebe drugih....ili trećih) neuporedivo je bliži nacizmu od insistiranja na elementarnoj pismenosti onih, koji u pisanoj formi iznose javno svoj stav o jeziku.

Ah... pa nisam znao da su po tebi Srbi i Hrvati nacisti samo zato što žele da pričaju na svom srpskom i hrvatskom jeziku...Al eto izgleda svašta čovjek nauči na ovom forumu.

[Bodkin]

Evo, primjerice, moj laptop je podešen na hrvatski jezik (opcija bosanskog na mom Windowsu ne postoji, a srpska opcija je ćirilična). Jezične opcije imaju ugrađen autocorrect, pa dok pišem ovaj post crvenom linijom mi se podvuče pogrešno napisana riječ - podvlači mi riječ 'opština' i 'saradnik'. To je neviđeni kretenizam.

Zašto kretenizam?

Zato što 'opština' i 'saradnik' nisu strane riječi, nego su riječi druge varijante istog jezika. Meni apsolutno ne smeta i normalno mi je da se u Hrvatskoj njeguju i propagiraju riječi 'općina' i 'suradnik', kao što se recimo u Južnoj Americi njeguje i forsira riječ 'Plata' za novac, iako ta riječ takođe znači srebro. Međutim, u Južnoj Americi se riječ 'Dinero' ne tumači kao strana riječ, iako ona označava novac u varijanti koja se isključivo koristi u samoj Španiji.

Pa ako ti je na hr postavka, na hr nije pravilno reci opstina. Ergo, podvucena je jer je netacno

[LBVIEW]

Ah... pa nisam znao da su po tebi Srbi i Hrvati nacisti samo zato što žele da pričaju na svom srpskom i hrvatskom jeziku...Al eto izgleda svašta čovjek nauči na ovom forumu.

Ne, nisu oni nacisti, ali su zato to Bosnjaci koji insistiraju na bosanskom.
Inace, bezvezese se dize frka od stranne FGR - Ustav je po tom pitanju jasan, a i vecina u KS govori bosanski.
Jedina nedoumica je procenat srpskih/hrvatskih ucnika dovoljan za upraznjavanje prava na nastavu na srpskom/hrvatskom, inace, posto se, kako voli reci FGR populacija na forumu i sire, radi o istom jeziku-bosnakom , nastava ce se odvijati na istom i rijesen problem.

[PeppermintSA]

Bosanski jezik nije nikakva mjesavina "istocne i zapadne varijante" vec je govorna forma nastala ovdje i koja se razvijala neovisno o susjedima.
Iz BiH se sirio govorni uticaj na susjede a ne obrnuto.
Standardizacija SH jezika je svoju inspiraciju nasla u govoru u BiH a ne kod susjeda.
A lokalni izgovori nemaju nikakve veze sa uticajem istocne Ili zapadne varijante. To su posljedice migracija iz proslosti, i sto politicke granice ne prate obavezno i kulturoloske.
Imamo takodjer i ijekavicu u Crnoj Gori, a kajkavci u hrvatskom Zagorju isto imaju masu ekavskih izraza.
BiH je jedinstveno podrucje gdje se skoro isto prica na cijelom prostoru. Od Bihaca do Bijeljine di Trebinja. ZA razliku od Hrvatske gdje im maltene treba prevodioc za govor otoka i Zagorja Ili Srbije govor Vranja, u Nis i Vojvodine.

Gdje sam ja rekao da se jezik širio od susjeda ka nama? Gdje sam ja negirao da je inspiracija za standardizaciju nastala ovdje?

Ono što sam rekao je da postoje dvije varijante koje predstavljaju dva ekstremnija pola. Dakle, varijante se mjere po razlikama - što ideš Istočnije, razlike u odnosu na Zapad su očitije. Što više ideš ka Zapadu, razliku u odnosu na Istok su očitije. Dakle, postoje dvije osnovne varijante - Istočna, koja se koristi u Srbiji i Zapadna, koja se koristi u Hrvatskoj. Te dvije varijante se pretapaju u BiH, odnosno BiH predstavlja srednji put. Nastanak jezika je u potpunosti nebitan u ovoj priči.

[Kejn]

Ah... pa nisam znao da su po tebi Srbi i Hrvati nacisti samo zato što žele da pričaju na svom srpskom i hrvatskom jeziku...Al eto izgleda svašta čovjek nauči na ovom forumu.

Ne, nisu oni nacisti, ali su zato to Bosnjaci koji insistiraju na boanskom.
Inace, bezvezese se dize frka od stranne FGR - Ustav je po tom pitanju jasan, a i vecina u KS govori bosanski.
Jedina nedoumica je procenat srpskih/hrvatskih ucnika dovoljan za upraznjavanje prava na nastavu na srpskom/hrvatskom, inace, posto se, kako voli reci FGR populacija na forumu i sire, radi o istom jeziku-bosnakom , nastava ce se odvijati na istom i rijesen problem.

Generalno, primjetio sam da skoro svi oni koji su se na ovom forumu izjašnjavali kao Bosanci i Hercegovci, imaju problem sa bilo čime što makar zeru asocira na Bosnu bilo to Bošnjaštvo, bosanski jezik i sl. Ne mislim da se radi o Bosancima i Hercegovcima, već o ljudima koji se samo predstavljaju kao takvi.

[dragan.s]

Bosanski jezik nije nikakva mjesavina "istocne i zapadne varijante" vec je govorna forma nastala ovdje i koja se razvijala neovisno o susjedima.
Iz BiH se sirio govorni uticaj na susjede a ne obrnuto.

Uticaji su obostrani. Teško da je jezik nastao ovdje i onda se proširio kod susjeda koji su mnogostruko veći po populaciji.

Standardizacija SH jezika je svoju inspiraciju nasla u govoru u BiH a ne kod susjeda.

Koji je bio isti i u Crnoj Gori i Dubrovniku u tom periodu. Istočna Hercegovina je bila samo centar tog dijalekta.

A lokalni izgovori nemaju nikakve veze sa uticajem istocne Ili zapadne varijante. To su posljedice migracija iz proslosti, i sto politicke granice ne prate obavezno i kulturoloske.
Imamo takodjer i ijekavicu u Crnoj Gori, a kajkavci u hrvatskom Zagorju isto imaju masu ekavskih izraza.

Kajkavski jezik je ekavski, kao i slovenački.

BiH je jedinstveno podrucje gdje se skoro isto prica na cijelom prostoru. Od Bihaca do Bijeljine di Trebinja. ZA razliku od Hrvatske gdje im maltene treba prevodioc za govor otoka i Zagorja Ili Srbije govor Vranja, u Nis i Vojvodine.

Ovo tek ne stoji. Toliko se različito priča (razgovorni jezik) od kraja do kraja BiH da je skoro ista razlika kao između Slavonije i Dalmacije.

[Naslovnica]

Mi zaokružili sva 3 jezika.
Baš me interesuje kako će ovi iz sortirnice reagovati...
Šta vi mislite?

[¤ jelena ¤]

Nisam znao da imam posla sa "Grammar-nazi-em" tako da ću izgleda morati detaljno paziti šta pišem kada budem razgovarao sa tobom, profesore.

Postoji sprsko-hrvatski standard, a ne "dvije istorijske standardne varijante našeg zajedničkog jezika - Istočna i Zapadna", za čiju je osnovu uzet istočno hercegovački dijalekt bosanskog jezika (kako su ga srpsko-hrvatski jezikoslovci nazvali "narodni" jezik iz Bosne). Današnji srpski, hrvatski i bosanski jezici su nastali skoro istovremeno iz srpsko-hrvatskog. Pretapanja u smislu korištenja sva tri jezika su po meni sasvim uredu, no pretapanja unutar jednog jezika to nisu, jer se samim tim gubi standard a samim tim i cjelokupan moderan jezik. Al naravno ne očekujem od tebe da to razumiješ, jer te se sjećam na debatama o Bošnjaštvu gdje si uporno omalovažavao historijsko ime bosanskih muslimana. Ako nekom ime svog plemena/naroda nije važno, zašto bi mu bio važan jezik?

Jezičko čistunstvo iliti jezički purizam (podjela riječi na bosanske, srpske, hrvatske i insistiranje na upotrebi jednih, a nasilnom izbacivanju iz upotrebe drugih....ili trećih) neuporedivo je bliži nacizmu od insistiranja na elementarnoj pismenosti onih, koji u pisanoj formi iznose javno svoj stav o jeziku.

Ah... pa nisam znao da su po tebi Srbi i Hrvati nacisti samo zato što žele da pričaju na svom srpskom i hrvatskom jeziku...Al eto izgleda svašta čovjek nauči na ovom forumu.

Ma, to...važno je da si ti odlično shvatio napisano i iz pročitanog naučio nešto za tebe novo.

Ala dejstujem, bokte...

[zg1911]

dragane sve stoji, samo bih dodao da su hrvatskoj razlike ipak veće. dobra je usporedba sa slavonskim i dalmatinskim, ali dalmatinskom štokavicom. a u hrvatskoj ipak imaš i kajkavštinu i čakavštinu

[Bodkin]

Ah... pa nisam znao da su po tebi Srbi i Hrvati nacisti samo zato što žele da pričaju na svom srpskom i hrvatskom jeziku...Al eto izgleda svašta čovjek nauči na ovom forumu.

Ne, nisu oni nacisti, ali su zato to Bosnjaci koji insistiraju na bosanskom.
Inace, bezvezese se dize frka od stranne FGR - Ustav je po tom pitanju jasan, a i vecina u KS govori bosanski.
Jedina nedoumica je procenat srpskih/hrvatskih ucnika dovoljan za upraznjavanje prava na nastavu na srpskom/hrvatskom, inace, posto se, kako voli reci FGR populacija na forumu i sire, radi o istom jeziku-bosnakom , nastava ce se odvijati na istom i rijesen problem.

Jel na bosanskom opcina ili opstina? Kafa, kava ili kahva?

I da, do sad se kao odvijala na nekom drugom jeziku sta li? Nekako bi vi da budete i nacionalisti i kozmopolite u isto vrijeme. Aha, hoce to

[Kejn]

Jel na bosanskom opcina ili opstina? Kafa, kava ili kahva?

I da, do sad se kao odvijala na nekom drugom jeziku sta li? Nekako bi vi da budete i nacionalisti i kozmopolite u isto vrijeme. Aha, hoce to

Eh da i od tebe čujem nešto sa čime se mogu složiti. I ja bih volio da znam jel se na bosanskom kaže opština ili općina. Znam da Srbi govore opština, a Hrvati općina. Ja dok sam odrastao govorilo se opština, međutim tamo iza 2000-te počelo se koristiti općina.

Zna li iko šta je ispravno na bosanskom?
Nemoj mi samo može obadvoje

[Kejn]

Ovo tek ne stoji. Toliko se različito priča (razgovorni jezik) od kraja do kraja BiH da je skoro ista razlika kao između Slavonije i Dalmacije.

Dobro te je Dragane... dovoljno si se izprosipo