Tromblon wrote:
2. Dakle, svaki posao koji sam dobio u Danskoj pratila je dokumentacija na papiru gdje je stajalo sat rada je placen toliko. prekovremeno 1-3 sata toliko, 3- toliko. Nocni rad toliko, Rad vikendom toliko. I kad sam bio vikar i kad sam imao ugovor.
Da ja tebi nesto fino objasnim i budi mi zahvalan, jer sam si rekao kako niko od nas koji smo 20 i kusur godina necemo pomoci.
U Danskoj po zakonu platu mozes primati odnosno biti zaposlen na dva nacina.
1) Funktionær
Na ovaj nacin si zaposlen ako bar 50 % tvog radnog vremena se sastoji od sljedecih obaveza:
podaja i kupovina, rad u kancelariji, upravljac skladista, tehnicka ili klinicka asistencija, vodstvo
Kad je rijec o tehnickoj i klinickoj asistenciji podrazumjeva se npr. graficki crtac, laborant ili medicinski tehnicar. Nije rijec o zanatskom radu ili radu u fabrici. Kad je rijec o vodstvu onda je rijec o nadzornom na odjelu ili poziciji koja donosi odluke primjerice direktor.
Zakonski moras kao minimum moras imati 36 sati mjesecno ugovor. Plata je zakljuce na osnovi rada ili odgovornosti a ne kolicine sati. Sto znaci da kao posloprimac moras podlagati instrukcijama drugih ili sam biti koji dijeli instrukcije. U prevodu kao posloprimac moras biti u sluzbi svoga sefa.
Ako imas ugovor kao funktionær onda imas i sljedece beneficije;
1. Punu platu dok si na odmoru,
2. punu platu dok si bolestan,
3. punu platu tokom vjerskih i drzavnih praznika,
4. pola plate tokom jednog dijela trudnoce,
5. otkaz ti mora biti najavljen mnogo duze unaprijed nego sto je rijec kod ljudi koji rade na satnicu
6. poslje 12 godina rada imas pravo na bonus kad napustas posao
7. ima pravo na odstetu u slucaju momentalog otkaza ako radis duze od godinu dana
8. imas pravo na isplatu dijela plate u slucaju tehnickog viska ako imas u istom vremenu posao kod drugog poslodavca
U ugovoru ovo sve mora kao pocetno biti po minimalnim kriterijama zakona znaci mozes samo bolje stojati a ne gore.
2) Timelønnet
Karakteristika je da ovaj nacin zaposljavanja varira jako puno. Nema zakonske odredbe koja je iznad dogovora sindikata ali ako nema skindikatskog dogovora izmedju sindikata poslodavca i sindikata posloprimca onda temelji ovaj nacin zaposljavanja;
1. Imas pravo na ferie dodatak kad ides na godisnji odmor
2. Nemas platu kada si bolestan vec moras u opcini traziti socijalu u slucaju bolesti (sygedagpenge) - koliko dugo mozes biti na ovoj stepenici je od kommune do kommune, vecina bogatih kommuna nude maks pet sedmica.
3. Nemas platu tokom vjerskih i drzavnih praznika ako nisi taj dan na poslu.
4. Nemas platu tokom trudnoce nego opet u opcini moras zatraziti za nesto sto se kaze: barselsdagpenge
5. Znatno kraca unaprijed dojava o otpustanju cak skroz do mjesec dana. Dok u gornjem moze biti i preko 12 mjeseci.
6. Nemas pravo na nikakv bonus u slucaju dugogodisnjeg rada u firmi na da kada napustas.
7. Nemas pravo na odstetu u slucaju otkaza bez razloga.
8. U slucaju da si tehnicki otpusten i pocnes kod nekoga drugog raditi plata koju bi imao kod prvog poslodavca ce biti prebijena sa zaradom kod drugog. Sto nije slucaj u prvom primjeru.
Na ovaj nacin su svi zaposleni koji ne ispunjavaju jedan od uslovana navedeni u funktionær zakonu tj. obicno ljudi bez skole, obicni radnici u fabrikama ili kao zanatlije. Te preko vikar biroa. Cak pojedini zaposleni u drzavnom sektoru spadaju u ovaj slok. Primjerice njegovateljice, medicinske setre koje nemaju primjerice drugu odgovornost osim svoje profesije.
Tromblon wrote:
3.Ma, svi nasi koje sam sreo su takvi. Nikog drugacijeg nisam sreo.
Na zalost tako je. Nisu svi ali preko 90 % je.
Tromblon wrote:
5. Opet klasicna zamjena teza jer ne mozes skontati o cemu se govori. Nisam ni mislio na taj lazni patriotizam. Nego na patriotizam tipa "danskhed", danski krastavac, dansko meso, hygge, svaki dan o tome kako je danska najsretnija zemlja na svijetu, kako je sve dansko najbolje, danski namjestaj, dansko nebo, hava. Nemaju prirodu nikakvu, sve ravno. Sume sadili. A, trune kao da su spoj Grenlanda, divljeg zapada, Alpa i sta ja znam.
Tesko mogu dati odgovor a da necu time mozda zvuciti pogresno, a cilj nije, ali stvarno ako kome ide na zivice onda je alternativa da se vrati kuci. Ipak ko je gost a ko domacin? Budimo relani. I ja sam ovdje gost, i nije logicno traziti da domacin vrti kako ja zelim.
Tromblon wrote:
6. I seres o studiranju. Hiljade Ceha, Poljaka, Bugara, Rumuna, Madzara, Litvanaca, Estonaca studira u Danskoj. Sigurno im nisu tate direktori svima. Prijave se na SU. To je skracenica za studentsku pomoc koja se dobija od drzave. Plus na to imas odredjeni broj sati koje mozes raditi mjesecno. Prijavis se na vikar biro ili biro za privremene poslove i radis. Uglavnom su to fizikanerski poslovi, ali moze se raditi i zaraditi da se popuni mjesecni budzet. Odu u Roskilde na fax, pola sata od Kopenhagena, plate studentsku sobu oko 3.000 kruna i imaju 8-9 milja za zivot i sigurno mogu pristojno zivjeti sa tim parama. Sve se moze "izguglati" kako se sad moderno u narodu kaze.
Prije cu reci da ti dobro kakis sa ovim sto si napisao. Stranac moze samo dobiti SU ako ima ne vise od 44 sati rada mjesecno koji su podjeljeni izmedju 10 i 12 sati semicno. Znaci striktno u tim mjerama te ima najmanje zaradu od 8.000 kruna mjesecno brutto. To je uslov za strance da dobiju SU tj stipendiju. Za Dance vaze sasvim druga pravila; imaju zagarantovanu SU tj. stipendiju i pokraj nje mogu imati do cca. 8.000 kruna netto zarade. Brkas dva pojma. Samo 3% svih stranih studenata ispunjava pravo na SU. Imas nedavno bilo na televiziji kad je bila hjaka oko novog zakona za stipendiju. Ostali strani studenti zive od evt. stipendije koju imaju u svojoj drzavi ili iskljucivo od pomoci roditelja, mozda neki da imaju posao na crno - nije iskljucena opcija, jer mi je poznato par lokacija u Kopenhagenu gdje nude stranim studentima koji sat na crno i rijec je o danskim poslodavcima.
