Forum Klix.ba

piupiu wrote:

asurbanipal wrote:


http://www.scribd.com/doc/101495442/Her ... vic#scribd

O, hvala,

Chmoljo wrote:

asurbanipal wrote:


http://www.scribd.com/doc/101495442/Her ... vic#scribd

julisiz es grant wrote:

nasa wrote:

julisiz es grant wrote:Jeza me podilazi dok slušam ove veselo-melanholične tonove, a nameće mi se u misli činjenica da je to jezik i da su to zvuci jednog faktički istrijebljenog naroda...i to na kakav način istrijebljenog

Koliko god da vremena prodje covjek takve stvari ne moze racionalizirati...a opet ta tragedija je obojila kulturno nasljedje Jevreja...to su pomalo krajnosti ludskog zivota, sudbine i smrti, da se i najgore ocrtava kroz najljepse sto covjek moze stvoriti....

Nažalost, sve ove pjesme nastale su PRIJE onog najgoreg...poslije toga nije ostao niko da ih pjeva, nego rijetki sretnici koji su se na vrijeme dokopali drugih krajeva planete, kao što je ova Jagoda.
Ovo je za mene kao da slušam pjesme Maja, Ilira ili drugih nestalih naroda...mala ali okretna jevrejska zajednica Bosne, koja 400 godina nikome nije smetala, nestala je u ognju za svega par godina. Sve što danas imamo od njih su ove romanse, knjige Isaka Samokovlije, nešto bivših hramova (npr. BKC kojeg je par preživjelih Jevreja "poklonilo" gradu Sarajevu), vile i stanovi na Bjelavama, Koševu, Mejtašu...za koje sadašnji vlasnici pojma nemaju ko je davno živio u njima.
U onom gore videu kažu da još četvoro starih ljudi u Sarajevu razumiju ladino jezik...obilježavamo 450 godina zajednice koja više ne postoji...tužno...beskrajno tužno

piupiu wrote:...

John Cleese wrote:

Challenger__ wrote:

Tim povodom, izbor:

Koliko kola od dola do dola
Koliko bola od kola do kola
Koliko jada od grada do grada
Koliko greba od brega do brega
Koliko krvi od usudnih rana
Koliko smrti do suđenog dana
Koliko kola od dola do dola
Koliko bola od kola do kola
Kolo do kola od bola do bola

("Kolo bola")

John Cleese wrote:

nasa wrote:Slazem se Zato sam I ja pocela ovu temu s Jevrejima jer ocigledno je da svi narodi i sve culture na ovim prostorima gube bitku s ovim sto nas je snaslo zadnjih decenija, ali oni...cini mi se nekako u tisini...a bitan se dio identiteta Bosne...

piupiu wrote:Uh. Baš. Ima jedna divna knjiga "Sarajevska ruža" Stephena Schwartza, onako, dnevnička, intimna historija ... o Jevrejima kod nas ... koju vrijedi pročitati ... A, ako bude seminar ... hajmo učiti Ladino!

Ka mate, ka mate! ka ora! ka ora! Hoću li umrijeti, hoću li umrijeti

Ka mate! ka mate! ka ora! ka ora! Hoću li živjeti, hoću li živjeti

Tēnei te tangata pūhuruhuru Gledaj u kosmatog čovjeka

Nāna nei i tiki mai whakawhiti te rā Koji je uhvatio sunce i učinio da ono s'ja

Ā, upane! ka upane! Napravi korak prema gore, još jedan korak naviše

Ā, upane, ka upane, whiti te ra ... Korak naviše, još jedan korak naviše ... Sunce s'ja ...

Georg Fridrih Hendl (George Frideric Handel), barokni kompozitor, rođen je u Nemačkoj, iste godine kad i Johan Sebastijan Bah i Domeniko Skarlati – 1685. Sa 27 godina prešao je u London, gde je živio do kraja svog života. U 42-oj godini dobio je i englesko državljanstvo.

Osim što je bio virtuoz na orguljama, Hendl je bio i vrlo plodan kompozitor. Napisao je čak 42 opere, 29 oratorijuma, više od 120 kantata, trija, dueta, veliki broj končerta grosa, arija, kamernih djela, kao i 16 koncerata za orgulje.

Njegova najpoznatija djela su oratorijum „Mesija“ i orkestarske svite „Muzika na vodi“ i „Muzika za vatromet“. Partituru za „Mesiju“ Hendl je napisao za samo 24 dana. Interesovanje za ovaj oratorijum bilo je toliko da su dame zamoljene da ne dolaze u krinolinama, a gospoda da ostave svoje štapove kod kuće, kako bi bilo više mjesta za sve. Uspjeh je bio veliki, a horska numera „Hallelujah“ se i danas izvodi.

Hendl bio je čovjek vesele naravi. Pošto je volio društvo i muziku, vrlo često je u svom salonu organizovao druženje sa svojim mnogobrojnim prijateljima. Pri ovakvim susretima, obično je za goste (a i za domaćina) bila obezbijeđena i bogata trpeza.

Na žalost, u jednom periodu svog života, Hendl je imao finansijskih poteškoća. To ga je sprječavalo da svoje prijatelje bogato ugosti, ali ih je i dalje zvao na druženje. Na jednom od takvih okupljanja, Hendl je, usred razgovora, iznenada ustao, izvinio se prijateljima i rekao da hitno mora da ode u radnu sobu, jer mu je upravo pala na pamet jedna muzička ideja, koju mora odmah da zapiše kako je ne bi zaboravio. Naravno da su njegovi prijatelji to razumjeli. Međutim, poslije nekog vremena, Hendl se i dalje nije pojavljivalo. Zabrinuti, prijatelji su krenuli da ga obiđu, da vide da li je sve u redu. Kada su ga našli, imali su šta i da vide: Hendl se krišom služio ukusnim pečenjem!

Jednom prilikom je dirigovao na koncertu u Dablinu. Kao solista nastupao je izvjesni violinista Duborg. Koncert je bio odličan sve do solo kadence, kada je gospodina Duborga iznenada iznevjerilo pamćenje. Sav u panici, prelazio je iz tonaliteta u tonalitet, pokušavajući da se prisjeti dionice. Kada je najzad uspio da se sredi i pronađe pravi tonalitet, Hendl mu se nasmijao i dobacio:

„Dobrodošli kući, gospodine Duborg!“

Hendl je umro 14. aprila 1759. godine, potpuno slijep. Sahranjen je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Sahrani je prisustvovalo više od 3000 ožalošćenih.

http://www.zanimljivamuzika.com/tag/handel/