Forum Klix.ba

ne zna taj strane jezike :D i hrvatsku je samo u atlasu vidio

Wien, hajd', ba, ovamo da rije¹imo ovo sa BL.

Pa Banja Luka,banjolucki,valjda.Sta ja znam,nisam lingvist.

wien wrote:Pa Banja Luka,banjolucki,valjda.Sta ja znam,nisam lingvist.

Dr¾im te za rijeè.

wien wrote:Nemam pojma,kazem ne govorim bosanski.

Pa sta onda radis na ovoj temi?

Nezavisne novine wrote:"Eutanazija ovaca se vrši shodno zakonskim odredbama, a veterinarski inspektori su u protekla četiri mjeseca na području RS pronašli i eutanazirali oko 1.000 ovaca", rekao je Borić.

Mogu li se ovce eutanazirati?

Zašto ne.
To je samo eufemizam - lijep način da kažu da će poklati hiljadu ovaca.

Da bih ja bio eutanaziran morao bih dati svoj pristanak da me "uspavaju".
Mogu li ovce dati svoj pristanak?
Nemam riječ eutanazija u rječniku str. riječi.

PipiDugaDevetka wrote:Da bih ja bio eutanaziran morao bih dati svoj pristanak da me "uspavaju".
Mogu li ovce dati svoj pristanak?
Nemam rijeè eutanazija u rjeèniku str. rijeèi.

eu (grè. eu - dobro) kao prvi dio slo¾enice oznaèuje: dobro, valjano, èestito, pravedno, lijepo.

eutanazija grè. (eu + thantos - smrt) 1. laka smrt; 2. olak¹avanje smrtne muke; ubla¾ivanje boli umiruæem s pomoæu narkotika i sl.; 3. usmræenje neizljeèivo bolesnih.

Bratoljub Klaiæ, Rjeènik stranih rijeèi

Imam nedoumicu. Je li ovo ispravno napisano?

Evo par autohtonih bosanskih rijeci iz Jahicevog Skolskog rjecnika:

Vukojebina - mjesto gdje se vukovi jebu (doslovno)

Kitonja - covjek velike kite

Fuksa - zena sumnjivog morala

Caca - otac, primjer "Jebo te caca"

Ovo je samo djelic nase bogate bastine
Obratiti paznju da se radi o skolskom rjecniku kakav li je pravi?

Pazi 'vamo.

To banjolučanin sada neki jezički čistunci pokušavaju ubaciti iz sljedećeg razloga

Banja Luka > u Banjoj Luci > Banjolučanin

Bajnaluka > u Banjaluci > Banjalučanin

samo je ovo Banjolučanin neispravno i totalno idiotski ubačeno (valjda zato jer se može reći u Banjoj Luci, a niko živ tako ne govori (de nađite jednog čovjeka koji tako govori u svakodnevnom jeziku ili ijedan pisani dokument /knjiga, akt, pismeni rad.../ gdje tako piše)

neupucena wrote:Ponovo imam pitanje. Citajuci jedan tekst, naisla sam na recenicu u kojoj se spominje "spavajuci div".
U mojoj svijesti, to je samo jos jedna nakazna posljedica loseg prevodjenja rijeci iz stranih jezika. Ukucala sam rijec na google i dobila podatke o nekoj knjizi "Spavajuci prorok" (naslov u originalu "The Sleeping Prophet").
Da li je ovo ipak prihvatljivo u nasem jeziku?

ne možeš reći "Spavajući Div" to je isto kao kad bi rekli "Sjedeći Bik" ili "Plačuća djevojka" ili "Svirajući prosjak" ili "Galameća djeca" jer su to sve vršioci radnje - može samo "Bik koji sjedi" "Uplakana djevojka ili djevojka koja plače", "prosjak koji svira", "Djeca koja galame" i sl.

Trčeći korak, ležeći policajac i sl. može jer to nisu vršioci radnje. u ovom slučaj korak je dodatno opisan on ne trči, a funkcija "policajca" je da "leži" jer je tu postavljen, pasivan. Ne vrši radnju.

Dok u engleskom jeziku pridjevi sa ING savršeno dobro funkcionišu
Sitting Bull, Crying Girl, Music Playing Beggar, Screaming Children etc.

Deluxe wrote:Pazi 'vamo.

To banjolučanin sada neki jezički čistunci pokušavaju ubaciti iz sljedećeg razloga

Banja Luka > u Banjoj Luci > Banjolučanin

Bajnaluka > u Banjaluci > Banjalučanin

samo je ovo Banjolučanin neispravno i totalno idiotski ubačeno (valjda zato jer se može reći u Banjoj Luci, a niko živ tako ne govori (de nađite jednog čovjeka koji tako govori u svakodnevnom jeziku ili ijedan pisani dokument /knjiga, akt, pismeni rad.../ gdje tako piše)

Niđe veze!
To objašnjenje za Banjolučanin nema veze s mozgom.
Oblik "u Banjoj Luci" ima padežni nastavak -oj, a u banjolučki to -o- je spojni vokal (interfiks) koji spaja dvije riječi u jednu složenicu.

Ime tog grada se sastoji od dvije riječi - Banja Luka (i to Banja se izgovara s dugosilaznim akcentom na prvom slogu i postakcenatskom dužinom na drugom). Kad se pravi pridjev onda po pravilimi treba da bude banjolučki. Jer uvijek kad se od neke sintagme pravi jedan pridjev, onda se između te dvije riječi ubacuje spojni vokal -o-, npr.

- srednjobosanski (od srednja Bosna)
- vojskovođa (od vojska i vođa)
isl.
To su pravila o tvorbi riječi.
Međutim, pošto se u "Banja Luka" u govoru više ne osjećaju te riječi kao dvije posebne, nego se izgovara kao jedna riječ, i pravopis (srpskog i hrvatskog, ali NE i bosanskog jezika) dozvoljava da se piše i Banjaluka, pa onda i pridjev bude banjalučki, jer više nema potrebe za spojnim vokalom.
Ista stvar je i sa Banjalučanin / Banjolučanin.
Tako stoje stvari u gramatici.
Pravopis bosanskog jezika priznaje samo Banja Luka, Banjalučanin, banjalučki. Hrvatski i srpski pravopis imaju dublete u tim oblicima, dakle može i jedno i drugo, ali preferiraju i oni taj oblik bez spojnog vokala -o-

Vidim cesto forumase (da ne spominjem imena) kako brkaju oblike glagolskih pridjeva radnih i, iako mi to pocesto uveseljava citanje foruma, moram da reagujem...

volio - voljela
zelio - zeljela
htio - htjela
zivio - zivjela...

Tek da se zna ko je musko - a ko zensko

volio-volila
zelio-zelila
htio-htila
zivio--zivila

Shoshke.

prika moj, odgovor itekako ima veze, samo je vrlo jednostavno predstavljen (koliko samo ljudi razumije akcente, slogove i prelaze, zato izbjegavam te stručnije stvari).

Banja Luka, u Banjoj Luci
Južna Evropa, u Južnoj Evropi, Južnoevropski
Srednja Bosna, u Srednjoj Bosni, Srednjobosanski

(kao što reče sam, logičan slijed bi bio - banjolučki, ali ga niko živ ne koristi, zbog spojnog vokala, ali kako niko živ tako ne govori, on se ne koristi i samo se, radi zadovoljavanja jezičke formie navodi kao moguć)
Ali treba znati da se jezik ne propisuje, već opisuje - izuzetaka od pravila ima milion, iz ovog ili onog razloga, pa tako i ovo.

Usput, vojskovođa nije pridjev nego imenica.

Znam da vojskovođa nije pridjev, samo sam objašnjavao princip...
Žao mi je ako je pogrešno protumačeno...
Trebao sam ga odvojiti.
Helem...

Bitno je da se kontamo. Ista stvar drugačije objašnjenja.

Keep going

mislim da danas, ima sve vise nepismeno-neobrazovanih bosnjaka...mislim u smislu-NE ZNAJU GDJE TREBA IJE,JE,CH,C,DZ,DJ,....ITD....
sto je po mom misljenju vrlo jadno....
to je neka osnova...koja se uci jos u OSNOVNOJ SKOLI
loll

Marry, upravi si. Tako je od davnina pa do danas, zato nam se i dešava to što se dešava kroz historiju. Mnogo nas je, ali sve više posmatramo stvari sa strane.

Nego, da ne ulazim u politiku, ovdje se ipak radi o jeziku.
to Č, Ć, Dž i Đ jeste jedan "problem" još i od prije rata. Međutim, ima jedna zanimljiva stvar.
Lingvistički gledano ima riječi u kojima to Č i Ć, Dž i Đ uopšte nisu bitni za značenje riječi i ljudi ih miješaju samo u tim slučajevima.

npr. ja l' rekli ĐEM ili DŽEM
KUČA ili KUĆA
MAČKA ili MAĆKA
ZVEČKA ili ZVEĆKA
NOČ ili NOĆ

uvijek ćemo razumijeti i nikad nećemo doći u nedoumicu, šta je "govornik" htio reći.

Međutim, kod riječi:

DŽAK i ĐAK
PAŠČE i PAŠĆE
PREČI i PREĆI

i slični, ljudi prave razlike, jer u zavisnosti od Č ili Ć ta riječ ima drugo značenje, a tu je kao dodatna pomoć i razlika u akcentu, tako de me ne bi čudilo, s obzirom da je jezik kao živa tvar i mijenja se stalno, da to jednog dana bude sasvim normalno prihvaćeno, iako se danas smatra nepravilnim.

slazem se s tobom
u potpunosti
ali mi ipak 'PARA' ushi kad netko kaze KUCHA umjesto KUCA
loll

pozz

Deluxe wrote:Marry, upravi si. Tako je od davnina pa do danas, zato nam se i dešava to što se dešava kroz historiju. Mnogo nas je, ali sve više posmatramo stvari sa strane.

Nego, da ne ulazim u politiku, ovdje se ipak radi o jeziku.
to Č, Ć, Dž i Đ jeste jedan "problem" još i od prije rata. Međutim, ima jedna zanimljiva stvar.
Lingvistički gledano ima riječi u kojima to Č i Ć, Dž i Đ uopšte nisu bitni za značenje riječi i ljudi ih miješaju samo u tim slučajevima.

npr. ja l' rekli ĐEM ili DŽEM
KUČA ili KUĆA
MAČKA ili MAĆKA
ZVEČKA ili ZVEĆKA
NOČ ili NOĆ

uvijek ćemo razumijeti i nikad nećemo doći u nedoumicu, šta je "govornik" htio reći.

Međutim, kod riječi:

DŽAK i ĐAK
PAŠČE i PAŠĆE
PREČI i PREĐI

i slični, ljudi prave razlike, jer u zavisnosti od Č ili Ć ta riječ ima drugo značenje, a tu je kao dodatna pomoć i razlika u akcentu, tako de me ne bi čudilo, s obzirom da je jezik kao živa tvar i mijenja se stalno, da to jednog dana bude sasvim normalno prihvaćeno, iako se danas smatra nepravilnim.

Gramatika je hobi za besposlene cjepidlake... Ko pri nepravilnom koristenju DŽ i Đ, odnosno Č i Ć na osnovu konteksta ne uspije skontati razliku izmedju ovih boldiranih rijeci , taj je sigurno zblahnut do te mjere da deset gramatika ne moze pomoci.

Deluxe wrote: Lingvistički gledano ima riječi u kojima to Č i Ć, Dž i Đ uopšte nisu bitni za značenje riječi i ljudi ih miješaju samo u tim slučajevima.

npr. ja l' rekli ĐEM ili DŽEM

Za neke navedene primjere si u pravu, ali...šta zna gradsko dijete šta je đem !

Ferida Duraković

MIKIJEVA
ABECEDA

Nana svake jeseni pravi razne džemove, da prste pojedeš! Džem od šljiva, od jabuka, od malina... Ali, ona zna šta ja najviše volim: džem od jagoda.
Ako se zbuniš pa kažeš: Pojeo sam đem, to u stvari znači da nisi pojeo divni džem nego dio opreme za konja!

Jara wrote:

Deluxe wrote: Lingvistički gledano ima riječi u kojima to Č i Ć, Dž i Đ uopšte nisu bitni za značenje riječi i ljudi ih miješaju samo u tim slučajevima.

npr. ja l' rekli ĐEM ili DŽEM

Za neke navedene primjere si u pravu, ali...šta zna gradsko dijete šta je đem !

Ferida Duraković

MIKIJEVA
ABECEDA

Nana svake jeseni pravi razne džemove, da prste pojedeš! Džem od šljiva, od jabuka, od malina... Ali, ona zna šta ja najviše volim: džem od jagoda.
Ako se zbuniš pa kažeš: Pojeo sam đem, to u stvari znači da nisi pojeo divni džem nego dio opreme za konja!

cisto gramaticki, ispravno je dzem.. a nako medju rajom, svi kazu, djem..