kako ne mozeSara03 wrote:Nismo podobni. Ne može, srećo, Bosanac u politiku.Connaisseur Karlin wrote:narravno da ovekujem rezutate vezane za politku Bosanaca u BiH , zasto imate IQ ako ga ne korsititeSara03 wrote: Ti bi rezultate, a mi taman stanemo u jednu osrednju mjesnu zajednicu.
Ma hajte molim vas...
Naravno. Al' pitanje je ko bi uopšte i kada mogao biti pokretač takve promjene.Connaisseur Karlin wrote: Sara03da dodam, trba mjenajti Ustav BiH
Moze biti viseznacajan pojam kada se koristi u opisu nacije navijaca, ljubitelja cvijeca itd...cyprus wrote:Blah, nacija je višeznačan pojam... Postoji više koncepata nacije, više shvatanja i više definicija nacije... Odavno nisam bistrio o ovoj temi
To nije opipljiva materija, već društveni konstrukt, i kao takav ne može biti tako jasno i simplificirano određen kako 90% sudionika rasprave ovdje smatra...
Pa ostali nisu baš favorizovani u ovoj državi. Od političkih institucije pa nadalje.Connaisseur Karlin wrote:
kako ne moze
Ili se mozda ne znaju politicki organizovati?Sara03 wrote:Pa ostali nisu baš favorizovani u ovoj državi. Od političkih institucije pa nadalje.Connaisseur Karlin wrote:
kako ne moze
Teza da Belgijski ustav ne poznaje etničke kategorije može lupiti samo neko ko apsolutno veze nema ni sa čimSara03 wrote: Belgija je država sastavljena od regija, al' su svi prije svega Belgijanci, Ustav ne poznaje etničke kategorije, kao što ih poznaje naš Ustav.
I laiku koji pronađe belgijski ustav na internetu u poglavLJu IV može naći odrednice za Flamansku i Valonsku zajednicu ili Community kako stoji u Engleskoj verziji. A taj izraz Community upravo ima etničke konotacije (npr. Flemish community) :Tačno.BHCluster wrote:Ili se mozda ne znaju politicki organizovati?Sara03 wrote:Pa ostali nisu baš favorizovani u ovoj državi. Od političkih institucije pa nadalje.Connaisseur Karlin wrote:
kako ne moze
pa ako ne funkcionira sadasnji sistem zajednickog zivota, treba nesto uraditi, jer ako se narod ne moze sloziti da jednakopravno zivi u jednoj drzavi, takva drzava nece nikad napredovati , tj. drzava je obavezna da istovrmeno ima zakone koji ne diskiminiraju njene gradjane ( narode) , i da stvara zajednicku kultutu, eto riejsenja, a ako ne postoji zeja za promjenama, tad najcesece slijedi cijepanje drzaveSara03 wrote:Naravno. Al' pitanje je ko bi uopšte i kada mogao biti pokretač takve promjene.Connaisseur Karlin wrote: Sara03
Sraz državljanstvo-nacionalnost i mit jugoslavenske nacije
Do 1939. postojala je politika stvaranja jedne jugoslavenske nacije asimiliranjem svih njezinih dijelova u središnju dominantnu naciju.
Godine 1928. jugoslavenska je monarhija donijela Zakon o državljanstvu koji je zamijenio sve prethodne pojedinačne propise pojedinih teritorija nove zajedničke države, Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj je pokušaj propao i još više pogoršao unutrašnje sukobe. Nakon 1945. u ustavu se više ne spominje »jugoslavenska nacija«.
Jugoslavija nikada nije uspjela pronaći zadovoljavajuće rješenje nacionalnog pitanja i nije bila u stanju provesti formulu harmonične kohabitacije između središnje nacije i svake od perifernih nacija. Trostruko ustavno razlikovanje između »slavenskih nacija« koje su dobile republiku, zatim »narodnosti«, ciljajući na neslavenske elemente okupljene u autonomnim pokrajinama, a kojih matične nacije žive u susjednim zemljama (Mađarskoj i Albaniji), te »manjina« kao svih »ostalih« naroda, još je jedna suptilnost jugoslavenskog sistema.
Na jezičnom je planu »puzzle« još složeniji. Iako se Jugoslavija sa svoje dvije osnovne etničke komponente (srpskom i hrvatskom) našla u analognoj situaciji kakva je postojala u Čehoslovačkoj, zanimljivo je da se jugoslavenski režim, umjesto očuvanja dvojnoga jezičnog identiteta, trudio nametnuti jezično jedinstvo — srpsko-hrvatski jezik. U čehoslovačkom primjeru, bilo je isključeno govoriti nekakvim jedinstvenim jezikom. Prag je provodio jezičnu politiku s osjećajem za specifičnosti. U Jugoslaviji se politizacija lingvistike i kulture pokazala manje osjetljivom za identitet. Pod utjecajem učinaka takve politizacije često se može čuti ili pročitati kako »Hrvati govore srpski, a jezik se službeno zove srpsko-hrvatski«. (24) To objašnjava stalne kulturne i lingvističke zahtjeve zagrebačkih intelektualaca, posebice tijekom manifesta 1971. godine.
Ustav republike Srbije propisivao je kako je ona republika srpskog naroda, iako sadrži čak trećinu nesrba (Albanaca, Mađara, Hrvata). Svi su morali naučiti srpski jezik, zbog statusa relativne manjine, bez obzira na to što su povezani s drugim nacionalnim skupinama koje čine države (Albanija, Mađarska) ili republikama koje su sastavni dio jugoslavenske cjeline (Hrvatska, Bosna i Hercegovina). U autonomnoj pokrajini Kosovo, s 90% albanske populacije, morao se obvezno učiti srpski jezik koji je govorilo 10-15% srpskog stanovništva, dok se nije morao učiti albanski jezik. Suprotno tomu, Ustav republike Hrvatske, nacionalno mnogo homogenije, i u kojoj srpski element (prilično razbacan) čini samo 10-12%, propisivao je kako je Hrvatska istodobno republika i Srba i Hrvata. Iz toga proizlaze, posebno na lingvističkom planu, velike posljedice temeljene na sasvim drugačijim postulatima nego drugdje.
Ako je slovenski narod, mnogo kompaktniji i homogeniji, lakše uspio sačuvati vlastiti identitet zahvaljujući jasnoj jezičnoj posebnosti, i makedonska je nacija mogla mnogo bolje afirmirati svoju specifičnost u Titovoj Jugoslaviji nego prije. Isto je bilo i s tek 600.000 Crnogoraca povezanih u narodnu republiku, dok je čak 2.000.000 Albanaca raštrkanih na Kosovu, u Makedoniji i Crnoj Gori, imalo pravo tek na status narodnosti. Tek je u ustavnoj reformi 1968. priznata albanska narodnost te je pojam »Šiptar« zamijenjen pojmom »Albanac«. Pojam »Šiptar« do tada je bio korišten u svrhu politike selektivne denacionalizacije i folklorizacije, koje nisu bili pošteđeni ni Hrvati u Vojvodini.
Zbog geografskog položaja i osobito složene nacionalne strukture, činilo se da je Bosna i Hercegovina možda najbolji jamac jugoslavenstva. Stanovništvo koje je dijelom prešlo na islam nije se opredijelilo ni za jednu narodnost (ni za srpsku, ni za hrvatsku). Pojam »muslimanstva« kao etničke pripadnosti uveden je u Srbiji 1961, a potom i cijeloj Jugoslaviji 1968. godine. To je 1971. omogućilo bosanskohercegovačkim muslimanima da se u velikom broju odrede za tu nacionalnu pripadnost. Muslimani iz Sandžaka (dijelom na srpskom, dijelom na crnogorskom području) učinili su isto. Kako ti rezultati nisu bili u skladu sa srpskim ciljevima, u godišnjoj statistici za 1971. nije tiskan broj stanovnika prema nacionalnoj pripadnosti.
Naravno! Oni se i jesu organizovali zato i imaju ovu presudu koja ce se morati ispostovati.Sara03 wrote: Tačno.
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
Jedino da plate da neko premlati Covica....iBHCluster wrote:Naravno! Oni se i jesu organizovali zato i imaju ovu presudu koja ce se morati ispostovati.Sara03 wrote: Tačno.
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
PolaHko.GeeTnT wrote:Jedino da plate da neko premlati Covica....iBHCluster wrote:Naravno! Oni se i jesu organizovali zato i imaju ovu presudu koja ce se morati ispostovati.Sara03 wrote: Tačno.
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
Sara03 wrote:Tačno.BHCluster wrote: Ili se mozda ne znaju politicki organizovati?
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
da pomete ono sto je ostaloOtkada je Ustav jednako Wikipedia.Kejn wrote:Teza da Belgijski ustav ne poznaje etničke kategorije može lupiti samo neko ko apsolutno veze nema ni sa čimSara03 wrote: Belgija je država sastavljena od regija, al' su svi prije svega Belgijanci, Ustav ne poznaje etničke kategorije, kao što ih poznaje naš Ustav.
"Culturally and sociologically, it refers to Flemish organizations, media, social and cultural life; alternative expressions for this concept might be the "Flemish people" or the "Flemish nation" (in a similar sense as the Scottish, Welsh, or Québécois people are nations, referring to an ethnic identity). The term "community" should then not be capitalized.
Prvo, brkaš pojmove, nacionalnost i državljanstvo nisu sinonim.Sa druge strane teza da ne postoji British nationality je također nonsense. Britanija jeste skup više nacija iz prostog razloga zato što svaka od njih ima svoju državnu zajednicu (Vels, Engleska, Škotsa, S. Irska). Tu se ja i ti slažemo, međutim svi ljudi rođeni u UK su također i British po nationality-u jer imaju pravo na British citizenship ili državljanstvo.
Zakon o Britanskoj nacionalnosti je regulisan Britanskim nacionalnim zakonom.
Britanska nacionalnost itekako postoji i moguće je dobiti na šest različith načina.
https://en.wikipedia.org/wiki/British_nationality_law
Dakle, ne o nacionalnosti. Ne znam.. koliko je uopšte suvislo voditi raspravu, ako nisi u stanju razgraničiti određene pojmove.zato vi mirno cekate da udjete u EU, no EU svakako ne interesiraju interni problemi BiHBodkin wrote:Sara03 wrote:Tačno.BHCluster wrote: Ili se mozda ne znaju politicki organizovati?
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
Čini mi se da će proći još koja decenija, da bi se presuda napokon implementirala.BHCluster wrote:Naravno! Oni se i jesu organizovali zato i imaju ovu presudu koja ce se morati ispostovati.Sara03 wrote: Tačno.
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
OfcBodkin wrote:Sara03 wrote:Tačno.BHCluster wrote: Ili se mozda ne znaju politicki organizovati?
Sejdić i Finci se ne znaju organizovati, iako je donesena presuda u njihovu korist. Nek se napokon organizuju i nek lično izvrše implementaciju iste. Ha ja... šta čekaju više.
Sara03 wrote: Nigdje se ne spominju Flamanci i Valonci, a što ti svojim neznanjem i upornošću nastojiš dokazati.
Sara03 wrote:Prvo, brkaš pojmove, nacionalnost i državljanstvo nisu sinonim.
Kejn, belgijskim etnickim grupama nije problem religija, vecina Belgije je katolickaKejn wrote:Sara03 wrote: Nigdje se ne spominju Flamanci i Valonci, a što ti svojim neznanjem i upornošću nastojiš dokazati.
U ustavu Belgije se nigdje ne spominju Flamanci i Valonci ?
Oh dear....
Citat sa wikipedije je bio samo da pokažem da se Community u Belgiji koncipira u etničkom odnosno nacionalnom konceptu iako se takav nužno ne spominje (Što je naravno svima jasno da se radi o društvenim zajednicama koji imaju svoje osobitosti i svi skupa čine Belgijsku naciju). Način na koji se bira parlament je također regulisan na osnovu etničkih osobitosti grupa koji žive u Belgiji. Upravo POŠTIVANJE etničkih osobenosti i njihovih zahtjeva Belgija uprkos, što nekada ima tehničku vladu i po dvije godine, uspjeva preživjeti i čak napredovati i privredno rasti. Upravo taj tvoj simplistički pogled koji imaš da svi moraju biti Belgijanci bi bio kraj Belgije, isto kao što ni bosanski Srbi i Hrvati ne žele biti prvo ili samo Bosanci i Hercegovci.
Sara03 wrote:Prvo, brkaš pojmove, nacionalnost i državljanstvo nisu sinonim.
Također nestvarno je što negiraš postojanje Britanske nacije. Također je interesantna totalna zamjena teza. U Belgiji samo priznaješ Belgijance kao etnonacionalni pojam, dok u slučaju Britanije, gdje bi trebala također priznavati samo Britance insistiraš na čak nepostojanju Britanske nacije, već na isključivim etnonacijama (Škotima, Velšanima itd.) Izgleda da su Flamanci i Valonci manji narodi na tvojoj ljestvici (što je čisti fašizam), ili imam čast da pričam sa dvije Sare.
British nationality law je zakon o Britanskoj nacionalnosti a ne o državljanstvu jer bi se inače zvao British citizenship law. Dakle ako o nečemu postoje zakon onda spada pod pravni okvir. Također vidim da nisi u stanju ni razumjeti ono što sam napisao a ni pročitati članak do kraja jer British nationality law je djelom regulisan uz pomoć citizenshipa koji predstavlja najčešći način dobivanja Britanske nacionalnosti : "British citizenship is the most common type of British nationality" .
Sa druge strane moguće je biti Britanac po nacionalnosti (British by nationality) i bez državljanstva, ako se npr. Nacionalnost stiče šestom metodom BPP odnosno British protected person, ako osoba vuče porijeklo iz djelova svijeta koji su bili pod Britanskom zaštitom al nisu spadali u Britanski Commonwealth. Dakle i ove osobe iako ni nemaju britansko državljanstvo, pod Britanskim zakonom o nacionalnosti se smatraju Britancima po nacionalnosti.
jao što smo se raspištoljili...daklem, dvije osnovne ljudske emocije su ljubav i strah na kojima počivaju sve druge emocije...logično da simpatizeri jugoslavenstva svoj odnos prema istom temelje na ljubavi , ali onda, po logici stvari, slijedi da antijugoslaveni svoj odnos prema jugoslavenstvu temelje na strahu...e sad se nameće logično pitanje otkud u njima toliki strah od onih koje su glat pobjedili na 'bojnom polju'? 
...da li je, ipak, ideja južnoslavenstva poražena? 
hAZNADAR wrote:
Sa jedne strane imamo mahalce, nabusane vjernike,... kojima je svako drugaciji komunjara a svako protiv komunjara dobar - bez obzira na sve.
Sa druge strane urbanu neojugoslovensku elitu kojima je svako drugaciji sovinista a svako protiv sovinista dobar.
...volio bih da je izdaju, ali neće sigurno budući su sigurni da ih vjernici ne bi poslušali...kažem, volio bih da izdaju fetvu pa da preko toga istestiraju svoj ugled i uticaj u narodu...ali neće, pukla bi bruka...Novak20 wrote:I dok se vi prepucavate.....
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/iz-pri ... ih/792565/
....Na pitanje INS-a da li će IZBiH izdat fetvu kojim bi tražilo od muslimana u BiH, Bošnjaka, da ne napuštaju domovinu, Adilović kaže:
– O svemu ćemo na idućoj sjednici imati raspravu. Ono što ja sad vidim, fetva vjerovatno neće biti donesena u tom kontekstu, ali može poziv, zaključak, apel itd. Ne samo onima koji idu, jer su ljudi koji idu na neki način prinuđeni da odlaze i traže posao, jer ovdje nema posla, već i prema onima koji mogu doprinijeti u našoj sredini da se zaposli svaki radnik, a kamo li veći broj ljudi, da im osiguramo ovdje uvjete za život. Ne očekujem fetvu, ali očekujem zaključak, apel, poziv – kazao je Adilović...
Prvo, nauči engleski pobogu.Kejn wrote: U ustavu Belgije se nigdje ne spominju Flamanci i Valonci ?
Oh dear....
Citat sa wikipedije je bio samo da pokažem da se Community u Belgiji koncipira u etničkom odnosno nacionalnom konceptu iako se takav nužno ne spominje (Što je naravno svima jasno da se radi o društvenim zajednicama koji imaju svoje osobitosti i svi skupa čine Belgijsku naciju). Način na koji se bira parlament je također regulisan na osnovu etničkih osobitosti grupa koji žive u Belgiji. Upravo POŠTIVANJE etničkih osobenosti i njihovih zahtjeva Belgija uprkos, što nekada ima tehničku vladu i po dvije godine, uspjeva preživjeti i čak napredovati i privredno rasti. Upravo taj tvoj simplistički pogled koji imaš da svi moraju biti Belgijanci bi bio kraj Belgije, isto kao što ni bosanski Srbi i Hrvati ne žele biti prvo ili samo Bosanci i Hercegovci.
U Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje nikakvi Bosanci i Hercegovci, kao što u Ustavu Belgije postoje Belgijanci; tako da to nije ničija obaveza. Da te napomenem, postoje samo, jedino tri etničke grupe, u vidu Bošnjaka, Srba i Hrvata. A kraj Belgije bi bio da su Flamanci i Valonci ustavna kategorija, tek tad bi se pošteno pomarisali, već neke 1835. Tvoja logika. 
Meni je potpuno nestvarno da se čak ponosiš nepoznavanjem, nemogućnosti razgraničenja pojmova koje upotrebljavaš. Prvenstveno države i nacije, te državljanstva i nacionalnosti. Nacionalnost se ne stiče, pasoš nije dokument kojim stičeš nacionalnost određene države, već državljanstvo iste. To isto državljanstvo se stiče po više osnova, koje si već naveo. Kako da nisi u toku sa tako prostom činjenicom?Također nestvarno je što negiraš postojanje Britanske nacije. Također je interesantna totalna zamjena teza. U Belgiji samo priznaješ Belgijance kao etnonacionalni pojam, dok u slučaju Britanije, gdje bi trebala također priznavati samo Britance insistiraš na čak nepostojanju Britanske nacije, već na isključivim etnonacijama (Škotima, Velšanima itd.) Izgleda da su Flamanci i Valonci manji narodi na tvojoj ljestvici (što je čisti fašizam), ili imam čast da pričam sa dvije Sare.
British nationality law je zakon o Britanskoj nacionalnosti a ne o državljanstvu jer bi se inače zvao British citizenship law. Dakle ako o nečemu postoje zakon onda spada pod pravni okvir. Također vidim da nisi u stanju ni razumjeti ono što sam napisao a ni pročitati članak do kraja jer British nationality law je djelom regulisan uz pomoć citizenshipa koji predstavlja najčešći način dobivanja Britanske nacionalnosti : "British citizenship is the most common type of British nationality" .
Sa druge strane moguće je biti Britanac po nacionalnosti (British by nationality) i bez državljanstva, ako se npr. Nacionalnost stiče šestom metodom BPP odnosno British protected person, ako osoba vuče porijeklo iz djelova svijeta koji su bili pod Britanskom zaštitom al nisu spadali u Britanski Commonwealth. Dakle i ove osobe iako ni nemaju britansko državljanstvo, pod Britanskim zakonom o nacionalnosti se smatraju Britancima po nacionalnosti.
Između ostalog i ti pojmovi koje si naveo (po 50-ti putmadner wrote:Moze biti viseznacajan pojam kada se koristi u opisu nacije navijaca, ljubitelja cvijeca itd...cyprus wrote:Blah, nacija je višeznačan pojam... Postoji više koncepata nacije, više shvatanja i više definicija nacije... Odavno nisam bistrio o ovoj temi
To nije opipljiva materija, već društveni konstrukt, i kao takav ne može biti tako jasno i simplificirano određen kako 90% sudionika rasprave ovdje smatra...
Medjutim nacija u politickom smislu je pojam koji nosi obaveze i prava i shodno tome postoji samo jedna definicija.
Vidim pacenik se razmahao, hoce opet lekciju.
) govore o kompleksnosti ovog pojma... Onda govoriš o naciji u političkom smislu, kao da je to jedini važan aspekt u ovom kontekstu... A nije, npr. kulturni aspekt nije ništa manje bitan... Naravno, fuzija političkog i kulturnog je ono što izaziva najveće nedoumice, jer političke granice vrlo često nisu istovjetne kulturnim...