Forum Klix.ba

Grčka poslala mere - pristala na sve

Grčka vlada predala je Evrogrupi novi paket mera, kojim je izašla u susret zahtevima međunarodnih kreditora da poveća poreze i smanji državni trošak za penzije.
Izvor: Tanjug petak, 10.07.2015. | 08:11


Grčka od kreditora zauzvrat očekuje 53,5 milijardi evra kojima bi se do kraja juna 2018. godine pokrile dospele obaveze za otplatu dugova, prenosi Rojters.

Te mere, koje uključuju povećanje poreza za brodarske kompanije i ukidanje poreskih olakšica za sva osim za najudaljenija ostrva, treba da ispune uslove za novi sporazum sa kreditorima koji bi Grčku spasao bankrota i izlaska iz evrozone.

Šta je sa otpisom duga?

"Fajnenšel tajms" ističe da se u Grčkoj dokumentaciji nigde ne spominje otpis duga. Nemačka kancelarka Angela Merkel je juče rekla i da "klasičan otpis" ne dolazi u obzir.

Međutim, pojedini mediji spekulišu da je Ciprasova vlada pristala na brojne ustupke ne samo kako bi "izboksovala" novu tranšu pomoći, već kako bi obezbedila značajno restrukturiranje duga.

Naročito nakon faktičkog priznanja MMF da će i uz sve predložene mere pritisak javnog duga ostati previsok i posle 2030. godine.

Vlada takođe planira da poveća porez na dodatu vrednost za restorane i hotele, da krene sa reformom penzionog sistema, kao i da odredi čvrst rok za otpočinjanje velikih privatizacija.

AP konstatuje da je grčka vlada pristala na zahteve koje je ranije odbijala da prihvati, uglavnom premeštajući razne kategorije robe i usluga u višu poresku stopu.

Rojters precizira da su među ponuđenim merama trenutno povećanje poreza na luksuz i uvođenje poreza na televizijske reklame, kao i prelazak na novi sistem koletivnog pregovaranja krajem godine.

Grčka Vlada se takođe obavezuje da do kraja oktobra objavi datume kada će raspisati tendere za privatizaciju železnice i luka u Pireju i Solunu.

Takođe će preduzeti korake u privatizaciji regionalnih aerodroma i prodaje državnih akcija u grčkom Telekomu.

Pored toga, Atina nudi kresanje troškova na odbranu - 100 miliona evra ove godine, a dvostruko više 2016. godine.

Vlada novu penzionu reformu najavljuje za oktobar ove godine, što je malo odlaganje u odnosu na prve zahteve kreditora, koji su tražili da se reforme pošalju na glasanje u parlament odmah.

"Gardijan" navodi da je Grčka najavila penzione reforme koje će doneti uštede u iznosu 0,25-0,5 odsto BDP u 2015. godini i jedan odsto BDP od 2016. godine. Planirane su mere koje obeshrabruju prerani odlazak u penziju i standardizovanje praga za penziju na 67 godina do 2022. godine.

Predloženim merama se predviđa i osnivanje nove autonomne poreske agencije, koja bi trebalo da pojača naplatu poreza.

Grčki predlog stigao je u Brisel, šefu Evrogrupe Jerunu Dajselblumu, skoro dva sata pre isteka roka, ranije određenog u četvrtak u ponoć.

Ako evropski partneri budu zadovoljni, paket mera grčkog premijera Aleksisa Ciprasa mogao bi da bude prihvaćen na vanrednom samitu lidera EU u nedelju.

U suprotnom, Grčkoj preti izlazak iz evrozone, navodi Rojters.

Stari wrote:Ovdje su poceli objavljivati malo detaljnije sta konkretno sadrzi Ciprasov - duko ocekivani - PRIJEDLOG .

izmedju mnogo toga ostalog.

povecanje ugostiteljskog poreza

smanjenje vojnog budzeta

(znatno) produzenje penzionog staza

smanjivanje povlastica u zdravstvenom osiguranju

Ukidanje poreskih privilegija za otoke

pred kraj ...mozda i najsladje .... privatizacija (prodaja) luka u Pireju , Solunu i Helenikonu

Opetja033 wrote:Pa nisu ni Svabe '45 ovako kapitulirali

Deda Kurcoje wrote:clanak preuzet iz Slobodne Dalamcije, naslov je moj

Novim Vladama se obično dodjeljuje sto dana kritičarske i analitičarske poštede, dok se ne snađu, ne uhvate kormilo i do kraja ne ovladaju administrativnim aparatom. S Vladom premijera Alexisa Tsiprasa u Grčkoj od početka nije takav slučaj. Pomno mu se prati i analizira svaki korak, svaki potez i svaka najava, što samo svjedoči o strahu koji je svojom pobjedom posijao diljem europske upravljačke i financijske oligarhije, a jednako tako i nadi koju osiromašeni, besposleni i obespravljeni Europljani polažu u njegov lik i alternativni politički model.

Za Tsiprasov početak, međutim, iznimno je važno još nešto: riječ je o jednom od najfurioznijih političkih startova u novijoj europskoj povijesti. Već sad se može konstatirati kako je novi grčki premijer više pokazao u svojih prvih 100 sati vlasti, nego većina drugih u 100 dana. Riječ je, k tome, o mjerama i postupcima apsolutno konzekventnim i dosljednim programu Syrize i onome što su biračima obećavali u kampanji. Kad bi se njihova dosljednost i tempo mogli komparirati s našim prilikama, ne bi bili daleko od zaključka da je Tsipras više toga otpočeo realizirati u prva tri dana nego što su razni ovdašnji politički čimbenici Hrvatima priuštili u svoja tri mandata: popis njegovih prvih poteza već je puno dulji i od HDZ-ove jamstvene kartice i od slavnoga Plana 21.
Bez Biblije i svete vode

Najprije je na inauguraciji odbacio zakletvu na Bibliju i škropljenje svetom vodom. Nakon toga je položio vijenac na grobove strijeljanih grčkih partizana. Time je plastično aktualizirao pitanje nikad isplaćene ratne odštete Njemačke Grčkoj zbog okupacije u Drugom svjetskom ratu, a koja se po procjenama koju je davno napravila vlada poraženog premijera Antonisa Samarasa kreće oko 200 milijardi eura. Za prvi službeni premijerski susret Tsipras je odabrao – veoma simbolično u smislu poruke postojanja političke alternative društvu iz Bruxellesa – ruskoga veleposlanika. Mnogim hrvatskim neoliberalima i borcima protiv uhljeba očigledno je promaknulo da je Tsipras potom prepolovio vlastitu Vladu i broj ministarstava srezao napola, sa 20 na 10: iz tih se krugova tome potezu još nije začuo čak ni stidljivi pljesak. Nitko mu nije skinuo šešir ni za najavu drastičnog kresanja vojnog budžeta. Pokrenuo je ukidanje državnih povlastica i koncesija Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Poslao je Europskoj uniji memorandum za plan smanjenja grčkog duga i zatražio repozicioniranje Europske kreditne banke.
Bogataši na udaru

Najavio je strogu zakonsku zabranu špekulativnih bankarskih kredita i drugih ponuda, uvođenje zatvorskih kazni za prevarantsko prikrivanje kapitala, kao i dodatno oporezivanje bogataša. Pokrenuo je inicijativu za subvencioniranje hipotekarnih dugova najsiromašnijima. Najavio je podizanje minimalne plaće na 750 eura, kao i najminimalnijih mirovina. Naložio je osiguranje uvjeta za besplatni obrok svoj školskoj djeci. Uveo je izjednačavanje plaća za muškarce i žene, predložio izmjenu izbornoga zakona. Inicirao je da se nefunkcionalne državne, bankarske i crkvene zgrade daju na korištenje beskućnicima.

Zaustavio je privatizaciju nacionalne elektroprivrede i koncesioniranje najveće grčke luke Pirej, za koju je velika kineska grupacija već bila dostavila ponudu. To nije sve: najavio je zakon kojim će se provesti nacionalizacija grčke željeznice, pošte i vodovoda, a možda i banaka. Jednim potezom pera otpustio je sve Vladine savjetnike, a zauzvrat zaposlio 600 državnih čistačica koje su još prije nekoliko godina postale živi amblem grčke krize.

Cijelim nizom poteza u prva tri dana Tsipras se trudio opravdati svoj predizborni slogan „Dolazi nada!“. Ministar financija Yanis Varoufakis već za koji dan planira put na svoj prvi ministarski sastanak u Pariz kako bi uz pomoć Francuske (koja se istina također protivi rigidnim mjerama štednje koje forsira Angela Merkel) od Europske unije dobio više manevarskoga prostora.
Gubitak moći

Sam Tsipras prethodno se u Ateni sastao s predsjednikom Europskoga parlamenta Martinom Schultzom, izloživši mu Vladine prioritete i plan reformi koji predviđa da Grčka do 2020. dobije državni budžet sa suficitom.Ako je nekome i promakla neka Schultzova poruka, nipošto nije i promjena bruxelleskog tona u pristupu Grcima. Već na samome startu ljevičarske Vlade potvrđuju se programatske riječi grčkog ministra financija, profesora Varoufakisa: „Moraliziranje, rasprave, poezija i slično nimalo ne uznemiravaju vlast; moć se plaši samo gubitka moći.“ Na čuđenje mnogih, Tsipras od prvoga dana praktično pokazuje kako demokratski izabrana vlast u nekoj zemlji nipošto nije osuđena tek poslušno klimati glavom na zahtjeve velikih tutora nego da može čak i - vladati.

Stari wrote:Ovdje su poceli objavljivati malo detaljnije sta konkretno sadrzi Ciprasov - duko ocekivani - PRIJEDLOG .

izmedju mnogo toga ostalog.

povecanje ugostiteljskog poreza

smanjenje vojnog budzeta

(znatno) produzenje penzionog staza

smanjivanje povlastica u zdravstvenom osiguranju

Ukidanje poreskih privilegija za otoke

pred kraj ...mozda i najsladje .... privatizacija (prodaja) luka u Pireju , Solunu i Helenikonu


I jos nezanemariv broj drugih stavki

Svedski ekonomisti ... onako face spicaste, s naocalama na vrh nosa ...se pocinju smjeskati ... kao dame u Amsterdamskim izlozima ....

vele ... ovo pocinje liciti na nesto

moa wrote:

Stari wrote:Ovdje su poceli objavljivati malo detaljnije sta konkretno sadrzi Ciprasov - duko ocekivani - PRIJEDLOG .

izmedju mnogo toga ostalog.

povecanje ugostiteljskog poreza

smanjenje vojnog budzeta

(znatno) produzenje penzionog staza

smanjivanje povlastica u zdravstvenom osiguranju

Ukidanje poreskih privilegija za otoke

pred kraj ...mozda i najsladje .... privatizacija (prodaja) luka u Pireju , Solunu i Helenikonu


I jos nezanemariv broj drugih stavki

Svedski ekonomisti ... onako face spicaste, s naocalama na vrh nosa ...se pocinju smjeskati ... kao dame u Amsterdamskim izlozima ....

vele ... ovo pocinje liciti na nesto

Zaboravio si Telekom. Ovako ce i kod nas biti, pa cemo nakon 2-3 godine imati realniju ekonomiju.

_BataZiv_0809 wrote:U općoj moralnoj hajci na dužnike koji snose kolektivnu krivnju zbog življenja na tuđi račun, nekako se uvijek zaboravi da uz odgovornost dužnika postoji i odgovornost kreditora. Njemačke i francuske banke su trebale snositi posljedice lakomislenog kreditiranja Grčke i podnijeti gubitke, što bi se i dogodilo da EU te kredite nije prebacila na svoj račun. Zato bi pitanje što će biti s novcima njemačkih, portugalskih ili latvijskih poreznih obveznika upumpanim u saniranje neodrživog duga trebalo adresirati Berlinu i Bruxellesu, ne Ateni.

pici wrote:

Opetja033 wrote:Pa nisu ni Svabe '45 ovako kapitulirali

surovo al istinito

mousstapha wrote:
Sta konkretno znaci da njemacke i francuske banke snose posljedice i kako bi to pomoglo Grckoj?

Alfons Kauders wrote:

pici wrote:

Opetja033 wrote:Pa nisu ni Svabe '45 ovako kapitulirali

surovo al istinito

Primjetno je odsustvo nekoliko nickova s teme, onih najvatrenijih... Pitam se zasto?

Sta demagog napravi u PM, cijela drzava ode na bubanj radi budale, i to jos duplo glasali za njega, na izborima plus na referendumu. Vise je uradio loseg u 6 mjeseci nego sve prethodne vlade u 6 godina. Totalni knockdown, a Grckoj slijede jos decenije stagnacije.

Covjek je, u pravom smislu rijeci, ubio vlastitu drzavu.

Naročito nakon faktičkog priznanja MMF da će i uz sve predložene mere pritisak javnog duga ostati previsok i posle 2030. godine.

_BataZiv_0809 wrote:

mousstapha wrote:
Sta konkretno znaci da njemacke i francuske banke snose posljedice i kako bi to pomoglo Grckoj?

Poenta je na cinjenici da se bankarski gubici socijaliziraju, naravno parama poreznih obveznika.

_BataZiv_0809 wrote:Jasno je da se tu ne radi o odgovornosti nego o moći – u pravu je strana s novcima i s rukom na polugama monetarne unije, ali takva asimetrija nije ni pravedna ni održiva. Merkel, Schauble, Juncker i Djisselbloem se vole predstavljati kao strogi, ali benevolentni sjeverni starješine koji s divljim južnjacima muku muče da održe europsku zajednicu na okupu. Zapravo su oni ti koji je razbijaju. Njemačka možda je motor Europe, kako joj se često tepa, ali taj motor bi brzo stao bez trgovinskog suficita prema zemljama s juga i periferije i zajedničke valute koja jača njenu konkurentnost. Zemlje članice ne mogu biti samostalne i ujedinjene u isto vrijeme. Što god čitatelji Bilda mislili, niti se Grčka može sama izvući iz krize niti Njemačka može sama zadržati svoj prosperitet. Bez daljnje integracije bankarskog i investicijskog sustava (jedan takav model Varufakis i James K. Galbraith su izložili ovdje), drugim riječima, bez solidarnosti, tog groznog socijalističkog principa, cijelu Europsku Uniju čeka utrka prema dnu u rezanju plaća i mirovina i/ili politička dezintegracija.

_BataZiv_0809 wrote:Izvinjavam se, nisam naveo autora i mjesto odalke sam citirao. Autor je Petar Stosic.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako ... 29912.aspx

_BataZiv_0809 wrote:Zato bi pitanje što će biti s novcima njemačkih, portugalskih ili latvijskih poreznih obveznika upumpanim u saniranje neodrživog duga trebalo adresirati Berlinu i Bruxellesu, ne Ateni.