Forum Klix.ba

Bužim: U rad puštena 110 kV transformatorska stanica vrijedna 3,5 miliona KM



U Bužimu je danas u rad puštena novoizgrađena 110 kV transformatorska stanica, u čiju je izgradnju uloženo preko 3,5 miliona KM, a investitor ovog projekta je Elektroprijenos Bosne i Hercegovine.

Radi se o vrijednoj investiciji kompanije Elektroprijenos BiH koja će obezbijediti sigurno napajanje električnom energijom općinu Bužim, garantirati kvalitet i kontinuitet u snabdijevanju električnom energijom privrednim subjektima i domaćinstvima na području općine, te u konačnici doprinijeti boljem i lakšem razvoju Bužima.

Svečanu vrpcu presjekli su Mato Žarić, generalni direktor Elektroprijenosa BiH, Husein Rošić, premijer USK i Zikrija Duraković, načelnik općine Bužim.

"Kroz analizu postojećeg stanja došlo se do zaključka da se povećao broj potrošača i da bi se omogućilo stabilno napajanje električnom energijom bila je neophodna izgradnja nove transformatorske stanice koja može zadovoljiti potrebe povećane potrošnje konzuma općine Bužim", kazao je Žarić.

Načelnik općine Bužim istakao je da je riječ o dugoočekivanom projektu koji predstavlja temelj za daljnji razvoj Općine.

"Posebno me veseli činjenica da je ovo naš proizvod jer su na njemu radile domaće firme. Svima koji su dali doprinos da ovaj projekat zaživi iskreno se zahvaljujem i upućujem čestitke", rekao je Duraković.

Na izgradnji transformatorske stanice Bužim bile su angažovane domaće firme udružene u Konzorcijum, koga čine Deling d.o.o. Tuzla, Energoinvest d.d. Sarajevo, Umel-Dalekovodmontaža d.o.o. Tuzla i Malcom d.o.o. Sarajevo, te podugovarači: CET Energy d.o.o. Sarajevo i Vaš dom d.o.o. Cazin.

Realizacijom izgradnje ove transformatorske stanice obezbjedit će se priključivanje novih visokonaponskih dalekovoda, kontinuirano i sigurno napajanje električnom energijom područja općine Bužim, te se stvoriti neophodni uslovi za daljnji razvoj privrede, što je gotovo nemoguće bez dobre saobraćajne i energetske infrastrukture.

Riječ je o jednoj od značajnijih investicija realizovanih na području ove općine u oblasti snabdijevanja stanovništva električnom energijom.

U Starom Gradu potpisani ugovori vrijedni 47.000 KM



Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Opštine Stari Grad potpisao je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za realizaciju projekta „Izgradnja fudbalskog terena Faletići“. Riječ je o projektu kojim je Opština Stari Grad, posredstvom Sektora za lokalni razvoj, aplicirala na javni poziv Ministarstva kulture i sporta FBiH. Projekat je odobren u sklopu transfera za sport od značaja za FBiH i to u segmentu sufinansiranja izgradnje, rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata. Implementaciju projekta „Izgradnja fudbalskog stadiona Faletići“, federalno Ministarstvo će sufinansirati sa 17.000 KM. Ovo je drugi projekat Opštine Stari Grad, kojeg je odobrilo Ministarstvo kulture i sporta FBiH.
Početkom ovog mjeseca predstavnici Opštine Stari Grad potpisali su Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za realizaciju projekta „Restauracija i sanacija objekta Muzičke akademije u Sarajevu“. Ovaj prijedlog odobren je na osnovu projekta koji je pripremio Sektor za lokalni razvoj. Za njegovu implementaciju federalno Ministarstvo je obezbijedilo 30.000 KM.

Pušten u rad jedan od najvećih pročistača otpadnih industrijskih voda u BiH




Postrojenje za pročišćavanje otpadnih tehnoloških voda iz tvornice P.D. Igman d.d. Konjic jučer je pušteno u rad.

Predmetni projekt je realiziran na osnovu glavnog projekta kojeg je odradilo poduzeće Zagrebinspekt (ZGI) d.o.o. Mostar, a tijekom realizacije projekta bili su i projektantski nadzor.

Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda je projektirano za kapacitet 70 m3/h i predstavlja jedno od najvećih pročistača otpadnih industrijskih voda u BiH.

BiH u oktobru premašila milion posjeta i dva miliona noćenja turista




U Bosni i Hercegovini u periodu januar – oktobar 2016. godine turisti su ostvarili 1.008.815 posjeta, što je više za 11,4 posto i 2.106.091 noćenje, što je više za 10,5 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

Broj noćenja domaćih turista viši je za 1,6, dok je broj noćenja stranih turista viši za 14,7 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 29,5 dok je 70,5 posto bilo učešće stranih turista, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u prvih deset mjeseci 2016. godine ostvarili su turisti iz: Hrvatske (10,6 posto), Turske (8,4), Srbije (8,0), Italije (6,6), Slovenije (5,7), Poljske (4,5) i Njemačke (4,0) što je ukupno 47,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 52,2 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turiste sa Malte sa prosječnim zadržavanjem od 5,6 noći, iz Južnoafričke Republike sa 3,9 noći, Irske sa 3,6 noći, Litvanije sa 3,5 noći i Kuvajta sa 3,4 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,4 posto.

Sjajna priča iz Goražda: Ginex u 2017. otvara 120 novih radnih mjesta, plate već povećane



Goraždanska kompanija Ginex je u 2016. godini postala jedna od vodećih kompanija u oblasti namjenske industrije u BiH, što je najveći poslovni uspjeh od osnivanja preduzeća 1998. godine. Prihodi Ginexa iznose blizu 38 miliona maraka, a više od 80 posto proizvodnje plasiraju na strano tržište.

"Ginex pokriva tržište više od 40 zemalja svijeta. Strategijom razvoja Ginexa do 2021. godine određene su smjernice budućeg rada, s obzirom na to da je kompanija postala vodeći proizvođač ove vrste proizvoda u Evropi i približila se svjetskim konkurentima, američkim kompanijama iz ove branše SISIAJ i Federal, što je i bio cilj", ističe u razgovoru za Klix.ba Munevera Fočo, generalna direktorica kompanije.

Kompanija je u odnosu na prethodnu godinu u 2016. godini ostvarila 20 posto veći poslovni rezultat, a prema riječima Fočo u narednoj godini se, prema dosadašnjim pokazateljima, očekuje porast u istom obimu od blizu 20 posto.

Nova radna mjesta u novoj godini

Od vremena kada su počinjali u skromnim uslovima proizvodeći peći za grijanje ili fenjere za uličnu rasvjetu, te radeći čak i građevinske poslove, brojali su 198 uposlenih. Danas posjeduju tehnologiju i proizvodne linije za proizvodnju i preradu svih vrsta inicijalnih eksploziva i raznih hemikalija, a s posljednjim danom 2016. godine Ginex broji blizu 640 zaposlenih. Planovi za narednu godinu su također ambiciozni.

"Imamo u planu zapošljavanje 100 do 120 novih radnika s obzirom da ćemo u narednoj godini investirati u nove tehnologije i nove kapacitete", ističe Fočo.

Podsjetimo da je upravo zbog sjajnih poslovnih uspjeha Fočo dodijeljeno priznanje najmenadžera Jugoistočne i Srednje Evrope za 2016. godinu te da je kako ističe stiglo u pravom trenutku


Brze promjene i veliki uspjeh

"Zadovoljna sam postignutim, ali mislim da može bolje. Za mene i moj tim ne postoji bolovanje, riječ nemoguće niti bilo kakva isprika. Ginex radi dobro, ali treba raditi još bolje. Prošle godine je uprava s radnicima imala dogovor da se neće povećavati plate dok ne ostvarimo pozitivan trend rasta i razvoja i da nakon pola godine sjednemo i analiziramo rezultate. Tako je i bilo. Ostvarili smo izvanredne poslovne rezultate i povećali plate radnicima, a s povećanjem ostalih pokazatelja poslovanja povećava se i zaposlenost. Na jedan oglas za prijem radnika prijavilo nam se 800 kandidata i to je za nas bio znak da smo poželjan poslodavac. Ljudi napuštaju posao u drugim firmama i žele raditi u Ginexu. Drago mi je kada zapošljavamo nove radnike, a i kada se pojavi mogućnost da dodijelimo i stipendije", ističe Fočo.

U Ginexu su danas uposleni uglavnom mladi ljudi.

"Oni su budućnost BiH i mogu je bolje voditi. Ne trebaju razmišljati o odlasku iz BiH. Odlazak u svijet je jedno od rješenja, ali nije najbolje. Nije sve u BiH crno. Ima kompanija kao Ginex i bit će ih još koje stvaraju iste uslove za svu djecu, koje ne dijele djecu već im otvaraju mogućnosti da budu najsretniji kada grade svoju zemlju. Mladima bih poručila da će im Ginex uvijek davati šansu. Želja mi je da firme počnu raspisivati konkurse za dodjelu stipendija mladim ljudima za razne vrste zanimanja", kazala je direktorica Munevera Fočo.

Aerodromi u FBiH očekuju nove linije i 1,6 miliona putnika



Aerodromi u FBiH očekuju nove linije i 1,6 miliona putnika- Tri aerodroma u bh. entitetu Federacija BiH u 2016. godini zabilježit će približno 1,2 miliona putnika – cifra koju se nadaju da će je premašiti u sljedećoj godini novim ulaganjima, modernizacijom i dodatnim putničkim linijama.
Međunarodni aerodrom u Tuzli sljedeće godine planira uvesti nove linije za tri grada u Njemačkoj, jedan u Slovačkoj i dva u Švedskoj.
Međunarodni aerodrom Sarajevo trenutno je u pregovorima sa nekoliko avioprevoznika, dok mostarski očekuje da će 2017. imati ugovor sa jednom niskotarifnom aviokompanijom.

“Prometna strategija FBiH do 2030.” predviđa da će u sarajevski aerodrom od 2017. do 2019. godine biti investirano 40 miliona eura, u aerodrom u Mostaru za isti period 15 miliona, a u tuzlanski 25 miliona eura.

Za Međunarodni aerodrom u Sarajevu, koji će ove godine zabilježiti 800.000 putnika, neophodna su nova ulaganja kako bi se mogao zadovoljiti kapacitet od više od 900.000 putnika koliko se očekuje sljedeće godine.

“Kapacitet postojeće terminalne zgrade je do million putnika godišnje. Kako se već sada bližimo ovom broju, može se očekivati da se u narednih nekoliko godina pojavi problem u prihvatu i otpremi tih putnika. Sa velikim stepenom sigurnosti se može reći da će se ovaj problem razriješiti dogradnjom postojeće terminalne zgrade”, navode iz menadžmenta.

Dodatna mjesta za velike avione

Osim toga, planirana su dodatna tri parking mjesta za velike avione, rekonstrukcija aerodromske piste te izgradnja brze izlazne rulnice, VIP salona, montažno-rashladne komore i poslovne zgrade.

“Kao jedan od najvećih i najzahtjevnijih projekata izdvajamo rekonstrukciju aerodromske piste dužine 2.600 metara, te ostalih operativnih površina, rulnica i platforme”, kažu iz menadžmenta.

Očekuje se i izgradnja VIP salona, a gradit će se i montažno-rashladna komora, koja će služiti za procesuiranje izvoza svježeg mesa i pošiljki velikih gabarita. U planu je i nova poslovna zgrade površine 3.600 metara kvadratnih u koju će biti prebačene određene službe i administracija.
“Kada je riječ o finansijskim sredstvima za realizaciju ovih razvojnih projekata, njihovo finansiranje planirano je iz vlastitih sredstava”, objašnjavaju.
Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, prema zimskom rasporedu letenja, trenutno operira 11 aviokompanija.
“Trenutno smo u pregovorima sa nekoliko avioprijevoznika, koji su zainteresovani za saradnju, ali o ishodima istih je još uvijek rano govoriti.”
Šest novih letova iz Tuzle u 2017.

Međunarodni aerodrom Tuzla ove godine zabilježit će do 350.000 putnika, dok sljedeće očekuje povećanje na 550.000. Zbog toga su nedavno predstavljeni projekti koji uključuju proširenje i rekonstrukciju postojeće zgrade putničkog terminala kako bi se mogao primiti veći broj putnika.
“Vrijednost investicije je približno 1.2 miliona eura, a što će biti preciznije poznato nakon izrade glavnog projekta. Sredstva se planiraju obezbijediti iz sopstvenog budžeta Aerodroma, budžeta Vlade Tuzlanskog kantona i budžeta FBiH”, objašnjava izvršni direktor za razvoj i marketing Međunarodnog aerodroma Tuzla Enver Jukanović.
Pored toga, planirana je i izgradnja novog objekta za potrebe institucija BiH, kao što su Granična policija i Uprava za indirektno oporezivanje, a vrijednost tog projekta iznosi približno milion eura, sredstva koja su osigurana u budžetu BiH.
Trenutno ovaj aerodrom nudi devet destinacija, dok je nedavno uveden let za London i Billund u Danskoj, a od 17. decembra putnici će moći letjeti za Berlin.

Od marta 2017. godine otvaraju se linije za Keln, Nirnberg i Fridrishafen u Njemačkoj, Bratislavu te Waksjo u Švedskoj, dok se od juna uvodi let za Štokholm.
Sve destinacije su otvorene u saradnji sa strateškim partnerom Wizz Airom koji je trenutno, što se tiče putničkog saobraćaja, jedini avioprevoznik na Aerodromu Tuzla.

I mostarski aerodrom čeka izbore u gradu
Niskotarifna aviokompanije je upravo ono što nedostaje mostarskom aerodromu, ističe direktor Marin Raspudić, dodajući da su trenutno pokrenuti razgovori sa kantonalnim vlastima o tome.
Ipak, ovaj aerodrom koji je okrenut pretežno vjerskom turizmu zbog blizine Međugorja, ove je godine zabilježio pad broja putnika za 28 posto, a situaciju dodatno pogoršava činjenica da se u Mostaru nisu održali izbori, budući da je Grad Mostar vlasnik.

“Nama nedostaje veliki master plan, koji bi za nove generacije koje dolaze odredio šta su prioriteti ulaganja u zračnu luku, jer se u okruženju nalaze kvalitetni aerodromi u Sarajevu, Splitu i Dubrovniku, koji sada dobija negdje oko 120 miliona eura sredstva. Očekujemo da će se u Mostaru izbori održati i da će se Grad kao naš vlasnik odrediti prema našem strateškom razvoju”, kaže Raspudić.

Dodaje da je ove godine pao broj putnika u odnosu na prošlu, kada ih je zabilježeno približno 160.000.
“Uzrok tome je konkurencija aerodroma u Dubrovniku i Splitu te godišnjica ukazanja u Lourdesu, jer su hodočasnici više išli tamo, budući da je 75 posto naših putnika okrenuto vjerskom turizmu i Međugorju. Mi očekujemo da sljedeće godine vratimo broj putnika, a onda se naši vlasnici trebaju odrediti prema nama u kojem pravcu ćemo ići.”
Potrebne linije za Beč i Istanbul

Ipak, ove godine aerodrom je uspio dobiti sredstva za modernizaciju dijela terminalne zgrade, a kupljeno je i vozilo za prihvat osoba sa invaliditetom te ambulantno vozilo i protivpožarna zaštita što je prema međunarodnim propisima potrebno imati. Vlada FBiH dala je 1,57 miliona KM, sredstva su osigurana i putem IPA fondova.

Aerodrom u Mostaru trenutno nudi odredišta u Italiji, Rim, Bar, Napulj.
“Pregovaramo za određene linije za Anconu i Milano. Ove godine smo imali isti broj putnika iz Bejruta, te smo potpisali novi ugovor za tu liniju za 2017, dio irskih turista nam se također vratio. Za ovu regiju potrebne su dvije sigurne linije koje bi radili i koje bi bile isplative, a to su Beč i Istanbul, dva velika huba, gdje se može preko Beča do Europe, preko Istanbula do istoka”, kaže Raspudić.
Međutim, bez niskotarifne kompanije, dodaje, ovaj aerodrom veoma teško može opstati u okruženju kvalitetnih aerodroma.
Ipak, nada se da će se sljedeće godine situacija popraviti i broj putnika povećati.
Ako sve bude po planu, aerodromi u FBiH 2017. bi trebali zabilježiti do 1,6 miliona putnika sa obnovljenim kapacitetima i više putničkih linija.

Menprom povećao obim proizvodnje za 5 posto



Mesna industrija ”Menprom” iz Gornje Tuzle povećala je obim proizvodnje u 2016. godini za za 5% posto.

U preduzeću su, kako izvještava RTV Slon, prezadovoljni postignutim rezultatima.
Menprom je imao veliku investiciju u 2015. koja se odrazila i na poslovanje u 2016. godini.
”Menprom” je porodična kompanija osnovana 1998. godine.
U proteklih 18 godina Menprom je trasirao put na tržištu Bosne i Hercegovini, a uskoro se očekuje izvoz proizvoda na tržište Evropske unije.

Danas je to dinamično, savremeno preduzeće sa 165 zaposlenika, većinom mladih, visokoobrazovanih i ambicioznih kadrova.

Najuspješnija godina za Vispak, realizacija 46 mil. KM



Godina na izmaku za visočku kompaniju Vispak bila je uspješna, a direktor korporativnih komunikacija AS Group, u okviru koje posluje, Adis Hasaković tvrdi da je najuspješnija od 2010. godine.

Na novogodišnjoj konferenciji za medije istakao je da je očekivana realizacija s krajem decembra oko 46 miliona KM.

– Prve godine kada je AS Group aktivirala Vispak realizacija je bila 18 miliona KM, to je pokazatelj da se domaćinskim odnosom i kvalitetnim upravljanjem mogu pokrenuti preduzeća koja su bila u jako lošem stanju – istakao je Hasaković.

Naglasio je da su planovi ostvareni, a strategija dala željene rezultate te da je bosanska kafa i kuhinja prepoznata na domaćem tržištu i na tržištu van granica.

– Prednjači Zlatna džezva, a slijede Begova čorba, Tarhana, Tajna i Laganini. Idemo dalje, potencijal je ogroman, a Vispak je tek na početku uspješne priče – poručio je Hasaković.

Mišljenja je da se uspjeh mjeri u milionima jer su veći dio poslova prepustili mladim ljudima koji su kreativni i željni pokazivanja svojih kvaliteta.

Joj kada se spomene Visoko,naum mi padne visočka pečenica.

Nova hala za promet od 25 miliona eura



Otvaranjem hale sa najsavremenijom tehnologijom automatiziranih i sofisticiranih mašina planiramo uposliti preko 100 ljudi, kazao je Berbić

Veritas je njemačka kompanija, prisutna u Sarajevu, čiji je fokus na proizvodnji fluidnih sistema za transport tečnosti i zraka u automobilima. Posluju u još 13 proizvodnih lokacija u Evropi, te u Meksiku, Kini, Americi i u Koreji.

Izvoz

- Od 2011. godine na području BiH smo angažovani isključivo izvozno za njemačku automobilsku industriju, a naši kupci su cijela VW grupa, što uključuje Volkswagen, Audi, Seat, Porche, Škodu, Daimler, BMW, Opel - GM, Ford i druge, kazao nam je direktor Ervin Berbić.

Budući da je u protekle dvije godine urađeno restrukturiranje firme, time je Sarajevo određeno da bude proizvodni centar za plastiku.

- Obrađujemo i proizvodimo plastične materijale u automobilskoj industriji koji se koriste u sistemima za transport fluida, odnosno goriva, ulja, vode, ali i zraka. Dakle, mi proizvodimo proizvod za kupca, gdje tačno znamo šta i koliko ćemo distribuirati do naših kupaca. Sve što radimo je unaprijed prodato, jer autoindustrija je takva branša, gdje proizvođači automobila planiraju određene količine koje će proizvesti, kazao je Berbić.
Budući da su kupci ti koji insistiraju na povećanju obima saradnje, to doprinosi povećavanju projekata i poslova, pa su tako u toku radovi na otvaranju nove proizvodne hale, koja će biti veća od prvobitne.

- U skladu sa našom analizom tržišta, u 2016. godini smo investirali 11 miliona eura, od čega jedna polovina otpada na savremene alate koji bi se mogli proizvesti u BiH, što je svakako plan za buduću proizvodnju. Također, ušli smo i u investicijski ciklus proširenja kapaciteta, gdje se radi o povećanju količinske proizvodnje i proširenju prostora. Nova proizvodna hala starta sa proizvodnjom prvog februara na oko pet hiljada kvadratnih metara, a koja će se u toku naredne godine nadograditi za dodatnih pet hiljada kvadrata. Ta hala bi trebala u budućnosti ostvariti skoro 25 miliona eura prometa, rekao je Berbić.
Veritas proizvodi su veoma traženi, čemu svjedoči broj radnika povećanih ove godine sa 129 na 229 zaposlenika, a u planu su i nova zapošljavanja.

Investicije

- Rastom proizvodnje, raste i potrebe za radnicima, pa tako otvaranjem hale sa najsavremenijom tehnologijom, planiramo uposliti i do 120 ljudi. Na petogodišnjem planu, ovaj investicijski ciklus bismo trebali završiti sa prometom od 127 miliona eura i 500 angažovanih ljudi, a prošle godine smo sa 130 ljudi ostvarili 13 miliona eura prometa, poručio je Berbić.

Na proljeće izgradnja druge stambene jedinice kompleksa Sarajevo Waves



U martu izgradnja druge stambene jedinice kompleksa Sarajevo Waves

Početak izgradnje druge stambene jedinice kompleksa Sarajevo Waves planiran je u martu naredne godine, a kupovina stanova počet će odmah nakon izdavanja građevinske dozvole, najavljeno je iz kompanije Compact Invest.

Stambeno-poslovni kompleks Sarajevo Waves izgradnju prve zgrade započeo je 2015., a za nepunih 13 mjeseci ključeve su preuzeli i prvi stanari. Postojeća zgrada zauzima 8.500 metara kvadratnih sa 49 stambenih jedinica.

Jedinstvenu arhitekturu nagradila je Asocijacija arhitekata BiH, a nagradu su preuzeli arhitekti projekta Kenan Brčkalija i Adnan Harambašić.

Portparol Compact Investa Edina Muslić izjavila je da su prodaju stanova unutar prve zgrade započeli nakon završetka izgradnje, ali zbog velikog broja interesenata za stanove od nove godine planiraju započeti prodaju stanova u izgradnji.

- Naši budući stanari na prvoj zgradi imaju vidljiv kvalitet i izgled zgrade te im je kupovina u izgradnji olakšana. Kvalitet, komfor i sigurnost prenijet ćemo i na ostale objekte, ali i u novu godinu ući sa osam posto nižim cijenama stanova.

Iz Compact Investa navode da kompleks Sarajevo Waves predstavlja 'novu dimenziju stanovanja' smještenu u zelenoj oazi grada Sarajeva uz rijeku Željeznicu i s pogledom na olimpijske planine Igman i Bjelašnicu.

Kompleks čini pet stambeno-poslovnih objekata i jedna zgrada Šoping centra, a vrijednost izgradnje kompletnog projekta koštat će 50 miliona KM, saopćeno je iz Compact Investa.

Goražde uskoro dobija zaobilaznicu



Vlada FBiH je na jednoj od svojih posljednjih sjednica odobrila prijenos okončanih projekata tijekom 2016. godine iz programa investiranja sredstava naplaćenih izdvajanjem GSM licencije za Federaciju BiH na upravljanje i održavanje provoditeljima i upraviteljima projekata.

Prema dokumentu iz Vlade FBiH, riječ je o sedamnaest projekata iz četiri programa financiranja o kojima će ubuduće brigu voditi općine, gradovi ili resorna ministarstva.

Ukupna vrijednost projekata je 3,884.542 KM.

Kako se navodi u odluci Vlade FBiH, u završene projekte iz programa investiranja sredstava GSM licencije 2011. spadaju rekonstrukcija regionalne ceste R448, dionica Jabuka - Kriva Draga, gdje je provoditelj Ministarstvo gospodarstva BPK - Vlada BPK, a vrijednost okončanoga projekta je 400.000 KM.

Uz ovaj projekt, tu je i rekonstrukcija Ulice Zaima Imamovića s priključkom na obilaznicu u Goraždu. Provoditelj je Općina Goražde, a vrijednost okončanog projekta je 50.000 KM.

U januaru pocinje izgradnja Istocne tribine stadiona Tusanj



Izgradnja Istočne tribine stadiona Tušanj trebala bi početi ovog mjeseca, a trenutno su u toku završne pripreme. Kapacitet tribine biće 7.000 sjedećih mjesta, vrijednost cijelog projekta je oko 5 miliona KM, dok će za prvu fazu izgradnje biti izdvojeno oko 1,5 miliona KM.

Pored 7.200 natkrivenih sjedećih mjesta, u sklopu tribine biće izgrađen moderno opremljen tržni centar sa parking prostorom, svlačionice po UEFA standardima, VIP i press lože kao i prostorija za antidoping kontrolu.

Potpun završetak radova i stavljanje tribine u funkciju očekuje se krajem 2018. godine. Ukoliko se u međuvremenu iznađu dodatna financijska sredstva za izgradnju tribine, radovi bi mogli biti i ranije okončani.

Znajačajna investicija: Bajra otvara luksuzni Hotel Lipa u Travniku



Travnik će uskoro riješiti problem nedostatka hotelskih kapaciteta i to izgradnjom luksuznog hotela u samom centru grada, na lokaciji Hotela Lipa.

Investitor je preduzeće BAJRA koje je zaslužno i za izgradnju popularnog ugostiteljskog kompleksa “Konak”, a mi vam donosimo fotografije novog “Hotela Lipa”, koji će zasigurno “vezirskom” gradu dati jedan sasvim novi izgled.

Idejni projektant hotela “Lipa” Travnik je “Dom Projekt” na čelu sa Senadom Ibrišimbegovićem. Poznati travnički arhitekta nam je kazao da će nova “Lipa” imati 60 soba i deset apartmana. U sklopu Hotela će poslovati i savremeno kino, nacionalni restoran te moderni wellness centar.

Krater i Država

Oticon wrote:Krater i Država

Bimal iz Brčkog kupuje somborsku uljaru Sunce



Sve spremno za preuzimanje somborske fabrike ulja, saznaje Agrosmart. U "Inveju" tvrde da je "Sunce" i dalje njihovo i da je reč samo o partnerskom odnosu.

Kompanija „Bimal“ iz Brčkog namerava da kupi fabriku ulja „Sunce“ iz Sombora, saznaje „Agrosmart“. Prema nezvaničnim informacijama, pregovori dveju uljara privedeni su kraju ali konačan ugovor o kupovini „Sunca“ još nije potpisan. „Bimal“ već neko vreme koristi pogone za preradu uljarica u Somboru, a kako smo saznali, namera mu je da postane i vlasnik srpske uljare.

U kompaniji „Sunce“ nisu nam odgovorili na pitanje da li ih „Bimal“ preuzima, a ni iz brčanske uljare nisu želeli da se oglase tim povodom. U Poslovnom sistemu „Invej“ pak kažu da je „Sunce“ i dalje u njihovom vlasništvu.

-„Sunce“ je naše, a „Bimal“ nam je partner u komercijalnom poslu. Jesmo partneri, ali naše je legitimno pravo da ulazimo u partnerske odnose u kojima jedna kompanija daje sirovinu, a druga svoje pogone za proizvodnju – rečeno nam je u „Inveju“.

Ipak, na zvaničnoj prezentaciji “Inveja” među članicama ovog poslovnog sistema nema kompanije “Sunce”. Za razliku od somborske uljare, kompanija "Vital" nalazi se među članicama "Inveja" na sajtu ovog poslovnog sistema.

O prodaji somborske uljare već dugo se spekuliše, a pre “Bimala” u njoj je uljarice prerađivala novobečejska kompanija “Žitoprerada”. “Sunce” je pre deset godina od Miroslava Miškovića, to jest "Delte", kupio vlasnik “Inveja” Predrag Ranković Peconi i od tada fabrika je imala nekoliko uspona i padova, a jedan od načina rešavanja problema u poslovanju bio je izdavanje u zakup.

"Invej" ima praksu da drugim uljarama ustupa i prerađivačke kapacitete u vrbaskom "Vitalu".

“Bimal” je privatizovan 2002. godine, a većinski vlasnik je austrijska firma “Sid oil” (Seed Oil Holdings). Do sada je, kako su saopštili vlasnici, u razvoj proizvodnih kapaciteta brčanske fabrike uloženo preko 100 miliona konvertibilnih maraca. “Bimalovo” ulje može se naći na tržištu regiona, Evropske unije, a predstavnici kompanije izjavljivali su da se u poslednjih nekoliko godina beleži sve veći izvoz u Tursku i zemlje Bliskog istoka te da su proizvodi stigli i do Kine i Malezije.

Investments coming to Konjic: Here are villas worth 1 million KM!



A luxury resort in which villas will cost up to one million KM is being built in Konjic.

Settlement Konjic Mansions consists of 11 villas of 230 to 400 square meters, two parking spaces, a garden, a terrace and a beautiful exterior, with a quiet and pleasant lifestyle. Some villas will also have a swimming pool.

There are four types of villas and the most expensive ones cost up to 489,000 Euros, i.e. nearly one million KM.

The complex is located 4 kilometers from the town of Konjic, above the Sarajevo – Konjic road and the owners are Atilla Group and Acon Estate.

This is a gated community and has 24-hour security. The video published recently shows works in full swing.

These companies have also announced the construction of residential and commercial building Radava Residence, also in Konjic.

The building will cover 2.300 square meters and will have nine floors.

Watch the video for Konjic Mansions settlement:

"VOGUE" PREPORUČIO ŽENAMA: Obavezno posjetite BiH i još osam država



Jedan od najpopularnijih američkih lifestyle magazina "Vogue" uvrstio je Bosnu i Hercegovinu među devet najatraktivnijih turističkih destinacija koje bi svaka žena trebala obići u ovoj godini.

Bosna i Hercegovina našla se na listi sa Peruom, Australijom, Finskom, Kanadom, Nepalom, Jordanom, Kenijom, te drugim zemljama Balkana.

Iz Voguea su istakli da nikada nije bilo bolje vrijeme nego sad da žene avanturističkog duha obuju udobnu obuću i obiđu neke od najljepših i neotkrivenih svjetskih destinacija.

Što se tiče BiH, ženama su preporučili rutu Via Dinarica koja povezuje sedam država kroz koje se proteže planinski lanac Dinarskih Alpi. Riječ je o stazi koja počinje i završava se u Sloveniji i Makedoniji, a prolazi još kroz BiH, Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Albaniju.

"Možete doživjeti bogatu kulturnu baštinu regije tokom planinarenja u lokalnim selima. Put se isprepliće kroz neistražena područja", naglasili su iz Voguea.

Ljubiteljicama bicikla preporučena je i ruta koja kreće iz Atine i vodi do Amsterdama sa stajanjima u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji.

Putem aprilske kampanje pod nazivom “Pravac turizam! Mogućnosti su beskonačne”, USAID je još prije dvije godine promovirao turizam i prirodne resurse u BiH i potencijalne ekonomske prilike u tom sektoru

Direktor Misije USAID-a u BiH David Barth tada je rekao da prirodne ljepote i resursi BiH nude ogromne ekonomske mogućnosti građanima od pokretanja vlastitog biznisa do pružanja usluga.

“Mogućnosti BiH su zaista bezbrojne, kao što sama naša kampanja kaže. Kako bismo istakli prirodne resurse i mogućnosti za razvoj turizma u BiH, organiziramo niz događaja koji su počeli s USAID-ovim Facebook natječajem za najbolju fotografiju, pa do konačnog događaja kojim ćemo promovirati bh. Dio Via Dinarica staze, koju smo podržali zajedno s UNDP-om”, kazao je Barth.

“Naša podrška Via Dinarici će omogućiti stanovnicima koji žive u manjim mjestima i planinskim selima duž bh. dijela staze da uvećaju prihode i uspostave održive turističke usluge i proizvode, od malih kuća i gostionica, preko tradicionalnih jela i vina, kulturne i vanjske rekreativne aktivnosti, pa do prodaje rukotvorina i suvenira”, naveo je direktor Misije USAID-a.

Također, naglašava da je fokus USAID-ovih aktivnosti u bh. turizmu zasnovan na globalnim trendovima i upravo iz tog razloga se je usredsrijedio na avanturistički i kulturni turizam.

“Globalni trendovi danas okreću leđa dugim odmorima koji su preovladavali tokom 1990-ih i 2000-ih godina, odmori na koje se išlo jednom godišnje i koji su se zasnivali na suncu i morskom turizmu. Današnji trend je kraći i češći odmor, podržan brojnim jeftinim letovima, s turistima koji žele vidjeti i uraditi što više stvari. Ne žele samo ležati na plaži, a ovdje u BiH imaju toliko toga sjajnoga vidjeti”, istaknuo je Barth.

Govoreći o glavnim trendovima u svjetskom turizmu, a koji bi mogli biti komparativna prednost za BiH direktor Misije USAID-a je naveo da u BiH trenutno ima nekoliko turističkih agencija koje nude aranžmane za vožnju bicikla, planinarenje, rafting, penjanje.

Avanturistički turizam je nešto što je iznimno privlačno turistima iz Sjedinjenih Američkih Država, ali je bitno takvu ponudu predstaviti i kao regionalni proizvod.

“To znači da BiH mora sa svojim susjedima raditi na promociji avanturističkog turizma na zapadnom Balkanu, uvezati sve turoperatore te pružiti istu razinu usluge smještaja, usluga turoperatora i kvalitet staza. Važno je sve te korake poduzeti zajedno, jer tako možemo imati veći uticaj i osigurati dolazak većeg broja turista. Nacionalna geografija je 2012.godine uvrstila planinski biciklizam u BiH među prvih 10 globalnih programa avanturističkog turizma! I drugi vodeći časopis koji se bavi avanturističkim turizmom, Outside, je prepoznao BiH kao jednu od vodećih novih avanturističkih destinacija. Ono što nam je potrebno jesu veća ulaganja u ovu oblast, u pripremu staza, izgradnju koliba i signalizaciju”, kazao je Barth.

“The Guardian”: Sarajevo among top 10 European winter destinations



The renowned British paper The Guardian has made a list of European cities to visit this winter, which includes the capital city of Bosnia and Herzegovina.

“In this cruel world, Sarajevo is a reminder that bad things can turn out for the better. This once magnificent bastion of integration and multicultural glow rose from the ashes which had befallen it from 1992 to 1995 during the siege, and it is now a blooming and fascinating destination. Narrow streets of Bascarsija, the old town, are teeming with good cafes, and you can find accommodation at a reasonable price. Hostels such as Balkan Han, the Doctor House and Franz Ferdinand offer accommodation from 11 to 32 Euros per night,” reports The Guardian.

The Guardian singled out the reconstructed City Hall and Svrzo’s House, a grand museum reminiscent of the atmosphere of 18th century Sarajevo. It also recommends visiting the Tunnel and Museum of Hope, which served as the only exit for citizens of Sarajevo during the dark war days.

“For dinner you can visit Cakum-pakum and enjoy in the taste of legendary pancakes. Just like at the time of the Winter Olympics which were held in Sarajevo in 1984, you can go skiing and snowboarding on Mountain Bjelasnica, 20 km away from the city. We also recommend Mountain Jahorina at the southeast of the country”.

Apart from Sarajevo, the list also includes: Baden-Baden, Germany; Poprad, Slovakia; Zagreb, Croatia; Tromso, Norway; Ljubljana, Slovenia; Memmingen, Germany; Sibia, Romania; Poznan, Poland and Are-Östersund in Sweden.

KS pokrenuo izradu glavnog projekta izgradnje zatvorenih tramvajskih stanica



Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo pokrenulo je izradu glavnog projekta za izgradnju zatvorenih tramvajskih stajališta.
Kako je Feni izjavio ministar saobraćaja KS Mujo Fišo, za tramvajska stajališta "Pofalići" smjer "A" i smjer "B" i tramvajsko stajalište "Dolac Malta" smjer "A" urađen je glavni projekt.

U saradnji sa stručnim službama KJKP Gras d.o.o. Sarajevo dogovoren je, kako navodi, redoslijed izrade projekata, a nakon toga i izgradnje zatvorenih tramvajskih stajališta.
Prva faza su tramvajska stajališta "Tehnička škola", "Univerzitet", "Pofalići", "Socijalno" i "Čengić Vila" smjer "A". Druga faza su tramvajska stajališta "Univerzitet", "Skenderija" smjer "B", "Skenderija" okretnica, "Kasindolska", "Energoinvest", "Avaz", "Nedžarići", "Alipašino polje", "RTV" i "Alipašin most" smjer "B".

Faza III su tramvajska stajališta: "Tehnička škola", "Čengić Vila" i "Nedžarići" smjer "B", "Alipašin most", "RTV", "Alipašino polje" i "Nedžarići" smjer "A" i okretnice: "Željeznička stanica", "Nedžarići" i "Čengić Vila", dok su četvrta faza tramvajska stajališta: "Energoinvest", "Kasindolska", "Drvenija", "Latinska ćuprija" i "Vijećnica" smjer "A".
Ministar Fišo naglašava da je planirano da se u 2017. godini završi izrada glavnih projekata, kao i pokretanje procedure Javne nabavke za izbora izvođača radova na izgradnji zatvorenih tramvajskih stajališta.
"U budžetu Kantona Sarajevo za 2017. godinu predviđena su sredstva za realizaciju tog projekta", kazao je Fišo.
Viši stručni saradnik za održavanje u Direkciji za puteve KS Adnan Alikadić kazao je Feni da je Direkcija 2015. postavila betonsku zaštitnu ogradu na tri tramvajska stajališta, na glavnoj gradskoj longitudinali.
Riječ je o stajalištu na Otoci i Dolac Malti u smjeru prema gradu i u Nedžarićima, smjer prema Ilidži.
"Na ta tri tramvajska stajališta postavili smo zaštitnu betonsku ogradu koju smo kasnije obložili dekorativnim štampanim betonom, određene teksture i na vrhu nje smo postavili ukrasni rukohvat", navodi Alikadić.
Potcrtao je da su zaštitne betonske ograde postavljene prvenstveno u cilju zaštite putnika koji čekaju tramvaje na tim stajalištima.
"U proteklim godinama dešavalo se da vrlo često vozila sa glavne gradske magistrale završe na tramvajskom stajalištu i više puta se desilo da u takvim saobraćajnim nezgodama stradaju i putnici koji čekaju tramvaj", istakao je.
Dodaje da su ta tri tramvajska stajališta izabrana na osnovu podataka dobijenih od policijskih uprava da su se upravo na tim stajalištima često događale saobraćajne nezgode.

Premašen plan proizvodnje električne energije, rekordna proizvodnja uglja



U 2016. godini premašen je plan proizvodnje električne energije i ostvarena rekordna proizvodnja uglja, saopćilo je danas preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

Proizvedeno je 7.245 GWh električne energije, za 5,06 posto više nego u 2015. godini i za 1,24 posto više u odnosu na planiranu proizvodnju prema elektroenergetskom bilansu.

U Termoelektrani Kakanj proizvodnja je bila 2.094 GWh, za 8,66 posto više u odnosu na 2015., dok je Termoelektrana Tuzla s proizvedenih 3.686,4 GWh, za 5,74 posto premašila proizvodnju iz 2015. i za 4,27 posto plan proizvodnje.

Hidroelektrane na Neretvi proizvele su prošle godine planiranih 1.395 GWh električne energije uprkos nepovoljnim hidrološkim prilikama. Posebno sušan period bio je karakterističan za mjesec decembar.

U 2016. godini, u oktobru je ostvarena i rekordna mjesečna proizvodnja električne energije od 805 GWh.

Proizvodni rezultati koji su bolji u odnosu na planirane i značajno veći nego 2015, bili su mogući zahvaljujući visokoj pogonskoj raspoloživosti proizvodnih kapaciteta, povećanoj proizvodnji uglja u odnosu na 2015. godinu, i to samo iz rudnika Koncerna EPBiH za cca 445.000 tona te odgovornosti uposlenika iskazanoj kroz rukovođenje, adekvatno planiranje i održavanje.

U toku 2016.godine, rudnici Koncerna EPBiH bilježe rast proizvodnje uglja koja se bliži količini od 5 miliona tona.

Ukupna ostvarena proizvodnja prošle godine bila je 4,97 miliona tona, što je u odnosu na 2015, više za 9,8 posto.

Najznačajnije povećanje proizvodnje u odnosu na 2015. godinu ostvarili su rudnici Kreka i Zenica, za čak 19, odnosno 15 posto.

Značajno povećanje proizvodnje uglja bilježi i RMU Breza, za 14,4 posto, rudnik Đurđevik za 7,7 posto te rudnik Gračanica za 3,62 posto.

Sarajevo: Donator iz Holandije osigurao 70 pari skija za starogradske osnovce



Zaim Memagić, Sarajlija koji trenutno živi i radi u Holandiji, uručio je vrijednu donaciju Općini Stari Grad Sarajevo, tačnije osnovcima koji pohađaju školu skijanja.

Kada je čuo za projekat besplatnog zimovanja i škole skijanja “Igman 2017” koji je Općina organizovala za učenike iz porodica slabijeg imovinskog stanja, odlučio je dati svoj doprinos.

- Pročitao sam na internetu da je Općina Stari Grad platila zimovanje i školu skijanja djeci kojima to roditelji ne mogu priuštiti i ta ideja mi se jako svidjela. Moj brat Lelo i ja smo se obratili načelniku Općine i ponudili da damo svoj doprinos. Radi se o korištenoj opremi, ali koja će djeci sigurno dobro doći jer je vrhunskog kvaliteta, a to su skije, štapovi, pancerice, zimske čizme i nešto skafandera - kazao je Zaim Memagić, te dodao da su donirali 70 pari skija, dječijih ali i za odrasle.

Iako sa porodicom živi u Holandiji preko 12 godina, itekako je vezan za domovinu, Sarajevo posebno.

Donacija skijaške opreme nije jedina akcija koju je Memagić realizovao u Bosni i Hercegovini. Ranijih godina podržao je Udruženje boraca Srednjo-bosanskog kantona, donirao opremu Ski-klubu Vlašić. Zaim ističe da njegova porodica potiče iz Olova što je razlog više za saradnju.

- Iako smo daleko od Sarajeva, trudimo se da znamo što više o dešavanjima u našoj zemlji. Tako smo, putem interneta, pročitali da su se općine Stari Grad i Olovo bratimile, pa je to razlog više da i mi podržimo te pobratimske odnose - kazao je Zaim.

Memagiće je primio načelnik Ibrahim Hadžibajrić i zahvalio im se za ovaj humani gest kazavši da mu je posebno drago kada se i drugi odluče uključiti u projekte koji su namijenjeni djeci. Hadžibajrić je kazao da Općina neprestano ulaže u školske objekte i projekte namijenjene učenicima, a sve kako bi se najmlađima osigurali što bolji uslovi za osnovno obrazovanje i odgoj, te boravak i rad u školama.

Projekat “Igman 2017” realizuje se u planinskom domu “Ozonski raj” na Igmanu gdje učenici četvrtih razreda osnovnih škola iz Starog Grada uče skijati sa licenciranim instruktorima. Donirana oprema bit će sljedeće sedmice prevezena u “Ozonski raj” i djeci će biti na raspolaganju, a koristit će je i svi budući polaznici.

, prva grupa polaznika ove škole danas se vratila u Sarajevo, a druga grupa, koju čine učenici iz škola “Šejh Muhamed ef. Hadžijamaković” i “Mula Mustafa Bašeskija” put Igmana kreće u ponedjeljak ujutro, saopćeno je iz Općine Stari Grad.

Radi se na nominaciji sevdalinke na UNESCO-ovu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa



Predstavnici Udruženja muzičkih umjetnika Tuzla, tokom današnjeg sastanka u Gradskoj upravi, obavijestili su gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića o realizovanim aktivnostima u vezi sa nominacijom sevdalinke za upis na UNESCO listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa.

Članovi Udruženja su, u saradnji sa Vesnom Isabegović, diplomiranom etnologinjom Muzeja istočne Bosne, podnijeli inicijativu Državnoj komisiji za saradnju sa UNESCO-om, za nominaciju sevdalinke kao nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja i za upis na UNESCO listu nematerijalnog naslijeđa. Inicijativa je od strane Ministarstva civilnih poslova BiH, odnosno Državne komisije za saradnju sa UNESCO-m prihvaćena i upućena u dalju proceduru.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović čestitao je članovima Udruženja muzičkih umjetnika Tuzla na ukupnim aktivnostima koje provode u cilju očuvanja sevdalinke, kao jednog od najznačajnijih nematerijalnih dobara u okviru kulturno-historijskog naslijeđa u BiH.

"Da bi neko kulturno dobro bilo prihvaćeno od strane UNESCO-a, važno je da se njeguje kao dio postojećeg kulturnog naslijeđa, a zahvaljujući Udruženju muzičkih umjetnika Tuzla i Festivalu sevdalinke, koji se već skoro deset godina organizuje u Tuzli, ovaj, jedan od najvažnijih uvjeta je ispunjen i ja vam na tome zahvaljujem i čestitam", izjavio je gradonačelnik Tuzle.

Tokom sastanka je razgovarano i o organizaciji 9. Festivala sevdalinke, koji će se održati u aprilu 2017. godine u Tuzli.

Garantuju stabilnost / Bosanci preuzeli velikog njemačkog proizvođača kuhinja Alno



Bosanskohercegovački investitor Tahoe postao je većinski vlasnik poznatog njemačkog proizvođača kuhinja Alno.

Tahoe je ponudio dioničarima Alnoa 50 centi po dionici i preuzeo više od 43 posto kapitala.

Proizvođač kuhinja Alno iz Pfullendorfa u posljednje vrijeme je poslovao s gubitkom. Zato je Max Müller, direktor kompanije, pozdravio sporazum s Tahoem.

"Oni su veliki strateški investitor, garantuju stabilnost i jasnu perspektivu poslovanja", rekao je Müller.

Tahoe je jedna od kćerki-firmi u poslovnoj imperiji bosanskohercegovačke porodice Hastor koja je vlasnik Prevent Grupe.

Porodica Hastor došla je u centar pažnje njemačke javnosti po nedavnom sporu s Volkswagenom zbog čega je nekoliko dana bila blokirana proizvodnja najprodavanijeg evropskog automobila Golfa.