Forum Klix.ba

sanaman wrote:Samo sam brzinski guglao, preletio budzete i izdvajanja za plate zaposlenih i koliko ih ima...tako da halalite odokativne podatke ... usk, ze-do, tk, sa i federacija imaju ca. 42.000 ljudi na budzetu izdavajaju ca. 881 milion KM za plate...

naravno ne treba sve pojednostaviti pa reci smanjuj, otpustaj..jer se ovdje radi i o upravi koju ipak trebamo, policajci, nastavnici itd. Mora i to neko da radi.

Samo je pitanje dali ih bas treba ovoliko i jesu li plate previsoke?

pa zamisli samo ustedu od 5% godisnje i onda x 4 godine mandata, ko smije reci da je malo para i beznacajno???

Ili smanjenje administracije za 10% u cetiri godine...pa to je manje za 4000 ljudi koji se nece morati vise placati...ima prostora itekako za velikeeeeee ustede.

sanaman wrote:
bitno je da dodje do smanjenja, penzionisanje, novom sistematizacijom...itd ALI to ne znaci da se ne treba u plate dirati, treba, treba...plata u drzavnoj upravi, naravno prema statistici federalnog zavoda, je 1124 KM...duplo veca nego u mnogim drugim djelatnostima, a u 2011 doslo cak do povecanja na 1176 KM...a to je rast od 4,7% dok je prosjecna plata porasla za samo 1,7% ...tako da je 4,5% jos dobro ili bolje receno malo ...

Alfons Kauders wrote:I jos jedna sitnica...

Sad kada se svi pozivaju na solidarnost kako bi se namirili dugovi, da se sjetimo onih 500 miliona od MMF-a... E pa njih smo i uzeli da se namiri javni sektor, a ne mi ostali. Zato predlazem da ga "solidarno" vracaju oni koji su ga i potrosili.

sanaman wrote:Samo sam brzinski guglao, preletio budzete i izdvajanja za plate zaposlenih i koliko ih ima...tako da halalite odokativne podatke ... usk, ze-do, tk, sa i federacija imaju ca. 42.000 ljudi na budzetu izdavajaju ca. 881 milion KM za plate...

naravno ne treba sve pojednostaviti pa reci smanjuj, otpustaj..jer se ovdje radi i o upravi koju ipak trebamo, policajci, nastavnici itd. Mora i to neko da radi.

Samo je pitanje dali ih bas treba ovoliko i jesu li plate previsoke?

pa zamisli samo ustedu od 5% godisnje i onda x 4 godine mandata, ko smije reci da je malo para i beznacajno???

Ili smanjenje administracije za 10% u cetiri godine...pa to je manje za 4000 ljudi koji se nece morati vise placati...ima prostora itekako za velikeeeeee ustede.

Rimad wrote:

sanaman wrote:
bitno je da dodje do smanjenja, penzionisanje, novom sistematizacijom...itd ALI to ne znaci da se ne treba u plate dirati, treba, treba...plata u drzavnoj upravi, naravno prema statistici federalnog zavoda, je 1124 KM...duplo veca nego u mnogim drugim djelatnostima, a u 2011 doslo cak do povecanja na 1176 KM...a to je rast od 4,7% dok je prosjecna plata porasla za samo 1,7% ...tako da je 4,5% jos dobro ili bolje receno malo ...

Interesuje me kako se rade ove statistike? Da li se radi istim stručnim spremama?

Znači inžinjer zaposlen u industriji ima duplo manju platu (oko 600KM), nego inžinjer zaposlen u federalnim institucijama (oko 1200KM) ?

Rimad wrote: Znači inžinjer zaposlen u industriji ima duplo manju platu (oko 600KM), nego inžinjer zaposlen u federalnim institucijama (oko 1200KM) ?

slobodni armirach wrote:

Rimad wrote: Znači inžinjer zaposlen u industriji ima duplo manju platu (oko 600KM), nego inžinjer zaposlen u federalnim institucijama (oko 1200KM) ?

ja stvarn neznam sta radi inzenjer u federalnim institucijama,... NIKO u privredu nece

slobodni armirach wrote:

Rimad wrote: Znači inžinjer zaposlen u industriji ima duplo manju platu (oko 600KM), nego inžinjer zaposlen u federalnim institucijama (oko 1200KM) ?

ja stvarn neznam sta radi inzenjer u federalnim institucijama,... NIKO u privredu nece

slobodni armirach wrote:

Rimad wrote: Znači inžinjer zaposlen u industriji ima duplo manju platu (oko 600KM), nego inžinjer zaposlen u federalnim institucijama (oko 1200KM) ?

ja stvarn neznam sta radi inzenjer u federalnim institucijama,... NIKO u privredu nece

Rimad wrote: Neće niko u privredu, jer nema privrede.

Što se tiče inženjera u državnim institucijama, pored onih koji ne rade ništa, ima ih koji rade npr. u IT sektoru.

slobodni armirach wrote:

Rimad wrote: Neće niko u privredu, jer nema privrede.

Što se tiče inženjera u državnim institucijama, pored onih koji ne rade ništa, ima ih koji rade npr. u IT sektoru.

ima privrede, itekako, ako nema u Sarajevu nemora znaciti da nema nigdje
IT sektor,..pa sto ce im onda vanjske firme

da ti kadrovi imalo valjaju ne bi radili u federalnim institucijama

slobodni armirach wrote:

Rimad wrote: Neće niko u privredu, jer nema privrede.

Što se tiče inženjera u državnim institucijama, pored onih koji ne rade ništa, ima ih koji rade npr. u IT sektoru.

ima privrede, itekako, ako nema u Sarajevu nemora znaciti da nema nigdje
IT sektor,..pa sto ce im onda vanjske firme

da ti kadrovi imalo valjaju ne bi radili u federalnim institucijama

Odobren budžet Federacije BiH za 2012.

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2012. godinu, u iznosu od 1,923 milijardi KM, odobren je u federalnom Parlamentu.
Jučer je saglasnost dao Predstavnički dom, a danas i Dom naroda.

Ovaj Budžet, koji je predložila Federalna vlada po usvajanju u oba doma, može biti objavljen u 'Službenim novinama', što znaći da će odmah postati operativan.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ukazao je danas u Sarajevu, tokom susreta sa kantonalnim premijerima, na nužnost jačanja koordinacije među svim nivoima vlasti u BiH, posebno federalnim i kantonalnim, kao i na harmonizovanje propisa u procesu pristupanja BiH evropskim integracijama.

Tema današnjeg sastanka bila je koordinacija i unapređenje modela saradnje radi ispunjenja obaveza u procesu pristupanja BiH EU integracijama.
Direktor Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić rekla je na sastanku da je veoma bitno da u BiH, s obzirom na njenu komplikovanu unutrašnju strukturu, bude ostvarena puna koordinacija, budući da predstoji veoma intenzivna harmonizacija propisa.
Na sastanku je prezentovan "Prijedlog za kreiranje koordinacionog sistema za evropske integracije", te istaknuto da najmanje 80 odsto obaveza koje moraju biti ispunjene da bi BiH uopšte dobila status kandidata za EU, vlasti BiH moraju ostvariti unutar BiH, saopšteno je iz Vlade FBiH.
Nakon rasprave o ponuđenom modelu koordinisanja među nivoima vlasti u BiH, a posebno u FBiH, zaključeno je da premijeri svih deset kantona, u sljedećih desetak dana imenuju kantonalne koordinatore za evropske integracije.
Nakon toga će, zajedno s kantonalnim koordinatorima, a uz učestvovanje predstavnika Vlade FBiH, Direkcije za evropske integracije i Evropske komisije, biti održan informativno-edukacioni susret na kojem bi bili definisani dalji koraci u uspostavljanju koordinacije.
Današnjem sastanku prisustvovali su i predstavnici Delegacije Evropske komisije u BiH.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković-Lijanović sa saradnicima razgovarat će u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu s delegacijom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, koju će predvoditi ministar Miroslav Milovanović, saopćeno je iz Vladinog ureda za odnose s javnošću.

Na dnevnom redu su mogućnosti za usaglašavanja mjera za poticaje u poljoprivredi u 2012. godini i razmatranje inicijative za izmjenu odluke o visini naknade za obavezne veterinarske i fitosanitarne preglede na granicama Bosne i Hercegovine.

Ekonomski stručnjak Anton Jekauc je za Sarajevo-x.com izjavio da se ovdje radi o potezu očajnika.

"To je posljednje što bi normalna Vlada trebala raditi. Ići u te sitne detalje koji ne mogu polučiti ikakav rezultat u ovoj krizi i to u situaciji kada raspolažete sa bezbroj instrumenata na osnovu kojih možete tražiti izlaz. Oporezivanje toplog obroka je nevjerovatno sitničarenje i nešto što ekonomska politika ne bi trebala priznati kao metod u rješavanju problema. Isto to se odnosi i na regres, pa to je udar na minimalna radnička prava, a sve to govori kakva je vlada i kakvi 'eksperti' rade u njoj", rekao je Jekauc.

POGLED PREKO NIŠANA

Uzavrela atmosfera u crveno-zelenoj koaliciji

BITKA „CRVENIH“ PROTIV „ZELENIH“ ZA BH TELECOM

Odnosi između SDP-a i SDA pali su na najnižu tačku nakon uspostave crvene-zelene koalicije; Slobodna Bosna otkriva da se u središtu najnovijeg sukoba SDP-a i SDA nalazi - BH Telecom

SDP nastoji preuzeti kontrolu nad javnim nabavkama najprofitabilnije kompanije u državi


Na posljednjoj sjednici federalne Vlade, održanoj u prvoj sedmici nove godine, na površinu je isplivao stvarni uzrok rastuće napetosti između SDP-a i SDA koja prijeti raspadom crveno-zelene koalicije. Javnost je obaviještena da ni na toj sjednici SDP nije uspio „progurati“ promjene Zakona o unutrašnjim poslovima na kojima tvrdokorno insistira već nekoliko mjeseci, no puno ozbiljnija bitka među članicama crveno-zelene koalicije vodila se oko kontrole nad najprofitabilnijom kompanijom u državi - BH Telecomom!

Članice crveno-zelene koalicije ranije su postigle dogovor o kontroli nad najvažnjim nacionalnim resursima: SDP je preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH dok je SDA zadržala kontrolu nad BH Telecomom. Istovremeno je dogovoreno da SDP u federalnoj Vladi preuzme kontrolu nad sektorom prometa i komunikacija (ministar Enver Bijedić, SDP) a da SDA preuzme kontrolu nad Ministarstvom energije i rudastva (ministar Erdal Trhulj, SDA), kako bi se onemogućila puna partijska dominacija nad ovim sektorima.

Uspostavljena ravnoteža poremećena je od prije dvadesetak dana od kada SDP po svaku cijenu nastoji „progurati“ posebnu Odluku federalne Vlade kojom bi se BH Telecom stavio pod neku vrstu posebnog starateljstva SDP-ovog ministra prometa i komunikacija Envera Bijedića.

SELEKTIVNA PRIMJENA ZAKONA
Slobodna Bosna došla je u posjed skandalozne Odluke koju je potpisao premijer Nikšić a koja je, kako doznajemo, napisana u štabu SDP-a po izričitom nalogu partijskog šefa Zlatka Lagumdžije. U najkraćem, Odlukom se predviđa uspostava posebnih „radnih tijela“ pri federalnom Ministarstvu prometa i komunikacija „u cilju praćenja provedbe postupka javnih nabavki“. SDP-ov ministar Enver Bijedić imenovao bi posebnu Komisiju za javne nabavke koja bi imala pravo uvida u tendersku dokumentaciju preduzeća iz svog resora (dakle BH Telecoma) prije objave tendera i koja bi izravno podnosila izvještaj federalnom ministru prometa i komunikacija. Drugim riječima, Odlukom bi se suspendirao postojeći Zakon o javnim nabavkama a sva nadležnost iz ove oblasti prešla bi u ruku „posebne Komisije“ pod kontrolom SDP-ovog ministra Envera Bijedića. Na drugoj strani, nabavke Elektroprivrede BiH i dalje bi se odvijale u skladu s postojećim Zakonom o javnim nabavkama, pri čemu se resorni ministar energije Erdal Trhulj ne bi imao pravo uplitati u „potupak javnih nabavki“ Elektroprivrede BiH!

Naravno, federalni ministri iz reda SDA listom su se izjasnili protiv selektivne suspenzije Zakona o javnim nabavkama, jer je evidentno da bi se sporna Odluka primjenjivala samo u slučaju BH Telecoma i da se ne bi odnosila i na druga javna preduzeća, poput Elektroprivrede BiH čije su javne nabavke neuporedivo obimnije od javnih nabavki BH Telecoma. Ministri iz reda SDA ultimativno su zahtijevali da se sporna Odluka povuče iz procedure - u protivnom, zaprijetili su napuštanjem sjednice federalne Vlade!

OSPORAVANJE POSLOVNIH REZULTATA
Mada je i u protekloj kriznoj godini BH Telecom zablježio odlične poslovne rezultate, federalni premijer Nermin Nikšić uputio je javnu kritiku upravi BH Telecoma. „Kada pred federalnom vladom bude finansijski izvještaj i plan poslovanja BH Telecoma, insistirat ću da se u planu ove komapnije predvidi povećanje njenog učešća na tržištu cijele BiH“, rekao je premijer Nikšić u nedavnom razgovoru za Dnevni avaz, očito nezadovoljan visinom neto profita BH Telecoma od oko 150 miliona KM, koji je inače veći od zbira profita svih ostalih federalnih javnih kompanija zajedno. Primjerice, drugi federalni telekom operater, Eronet, čije poslovanje već godinama neposredno nadzire SDP, u protekloj je godini ostvario profit deset puta niži od profita BH Telecoma!

Nikšićeva kritika BH Telecoma u vrhu SDA protumačena je kao naivni pokušaj SDP-a da skrene pažnju javnosti s više nego skromnih poslovnih rezultata Elektroprivrede BiH koja je uprkos prošlogodišnjem povećanju cijena električne energije za 15,5 posto ostvarila više nego skroman profit od svega 6,5 miliona KM.

U vrhu SDP-a rasprostranjena je sumnja da je upravo iz krugova SDA lansirana afera o sumnjivim poslovnim transakcijama Elektroprivrede BiH s beogradskom kompanijom Rudnap u vlasništvu Vojina Lazarevića, koja je i u protekloj i u tekućoj godini preuzela sve raspoložive viškove električne energije EPBiH. Beogradski Rudnap posredovao je u nedavnoj transakciji dvije federalne elektroprivredne kompanije vrijednoj oko 160 miliona KM. Podsjećamo, sarajevska EPBiH prodala je mostarskoj EP HZHB značajnu količinu električne energije u vrijednosti od oko 160 miliona KM, no dvije elektroprivredne kompanije, obje u vlasništvu Federacije BiH, ovaj su posao povjerile beogradskom “Rudnapu” Vojina Lazarevića, koji je na ovoj krajne sumnjivoj transakciji zaradio desetak miliona KM.

I ova transakcija također spada u domen „javnih nabavki“, no SDP i ne pomišlja na mogućnost da federalna Vlada na isti način kontrolira nabavke svih javnih preduzeća.


Istraga „doušničke mreže“

GRABOVICA PROVJERAVA KONTAKTE UPOSLENIH U EPBIH

Nakon što su javno objavljeni dokumenti o poslovnim transakcijama Elektroprivrede BiH preko beogradskog “Rudnapa”, iz vrha SDP-a zatražena je detaljna istraga o mogućim medijskim doušnicima. Pod sumnju su stavljeni kadrovi SDA koji na bilo koji način imaju doticaj s poslovnom dokumentacijom EPBiH, a detaljno su provjeravani i svi telefonski kontakti bivših i aktuelnih članova uprave EP BiH. Još prije desetak godina EPBiH je instalirala vlastitu telefonsku centralu preko koje uposlenici mogu besplatno razgovarati a preko koje uprava EPBiH može kontrolirati sve telefonske kontakte svojih uspolenika. Direktor EPBiH Elvedin Grabovica ovaj je zadatak povjerio svom najbližem suradniku Džemi Borovini, no višednevna istraga nije donijela opipljive rezultate. „Stradala“ je samo sekretarica bivšeg direktora EPBiH Amera Jerlagića za koju se utvrdilo da je u dva navrata u posljednjih šest mjeseci nakratko razgovarala s bivšim šefom. Ni kriva ni dužna, sekretarica je hitno premještena na „nove poslove i radne zadatke“, a Borovina i dalje pokušava otkriti „doušničku mrežu“ unutar EPBiH.

Stranačka kontrola nacionalnih resursa

GODŠINJI BUDŽET EPBIH I BH TELECOMA 1,5 MILIJARDI KM

Javne nabavke dvije najveće federalne kompanije, Elekroprivrede BiH i BH Telecoma, procjenjuju se na oko milijardu KM godišnje. Znatno više, oko 600 miliona KM, otpada na javne nabavke EPBiH. Istovremeno, bruto prihod ove dvije kompanije iznosi 1,5 milijardi KM: EPBiH blizu 900 miliona KM a BH Telecom blizu 600 miliona KM. Riječ je dakle o značajnom budžetu koji je bezmalo ravan prošlogodišnjem budžetu federalne Vlade.

Corto Maltese wrote:http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/ ... /120113061

Ekonomski stručnjak Anton Jekauc je za Sarajevo-x.com izjavio da se ovdje radi o potezu očajnika.

"To je posljednje što bi normalna Vlada trebala raditi. Ići u te sitne detalje koji ne mogu polučiti ikakav rezultat u ovoj krizi i to u situaciji kada raspolažete sa bezbroj instrumenata na osnovu kojih možete tražiti izlaz. Oporezivanje toplog obroka je nevjerovatno sitničarenje i nešto što ekonomska politika ne bi trebala priznati kao metod u rješavanju problema. Isto to se odnosi i na regres, pa to je udar na minimalna radnička prava, a sve to govori kakva je vlada i kakvi 'eksperti' rade u njoj", rekao je Jekauc.

sanaman wrote:

Corto Maltese wrote:http://www.sarajevo-x.com/bih/politika/ ... /120113061

Ekonomski stručnjak Anton Jekauc je za Sarajevo-x.com izjavio da se ovdje radi o potezu očajnika.

"To je posljednje što bi normalna Vlada trebala raditi. Ići u te sitne detalje koji ne mogu polučiti ikakav rezultat u ovoj krizi i to u situaciji kada raspolažete sa bezbroj instrumenata na osnovu kojih možete tražiti izlaz. Oporezivanje toplog obroka je nevjerovatno sitničarenje i nešto što ekonomska politika ne bi trebala priznati kao metod u rješavanju problema. Isto to se odnosi i na regres, pa to je udar na minimalna radnička prava, a sve to govori kakva je vlada i kakvi 'eksperti' rade u njoj", rekao je Jekauc.

U ovu oblast definitvno treba uvesti reda. Meni je nepojmljivo da drzava izmislja zakone i nacine da isplacuje nesto ste se nece oporezovati, kao topli obrok, dnevnice,prevoz i regres..jer to su primanja koja covjek 100% dobije na ruku a nikad nikom ne plati porez. (npr. 176KMx11mjeseci(1mj. je god. odm)=1936KMxca. 7400 (na federalnom budzetu)= ca. 14 miliona godisnje, 10% 1,4 miliona...pa kada covjek doda sve nivoe vlasti...ima love koliko hoces...teoretski, sa raznim olaksicama bi bilo dosta manje ali ruku na srce to su primanja,kes, ziva lova na racun, na ruke...

Drugi je par opanaka zasto drzava ne napravi poreske olakasice, ako neko kupuje mjesecnu kartu ili pausal po predjenom km na posao pa da mu se umanji iznos koji ce se oporezovati na kraju godine.

Red treba uvesti, uvodjenje reda je bolno ali isto tako treba zatvarati prostore i rupe za malverazacije. jer na kraju kada penzija dodje, prosjek plate za penziju mizeran jer se razlika "pokrivala" preko toplog, itd.

P.S. naravno i nakon zatvaranja rupa ostaje pitanje, kako i na koji naci ce se utrositi ta sredstva. Tako da razumijem obje argumentacije, sta ces red uvoditi ako ce se na plate i ostale nebuloze trositi ili red se uvesti mora, samo preko cijih ledja

Za osam mjeseci, koliko je na čelu Federalnog ministarstva pravosuđa, Zoran Mikulić je raspetljao ili presjekao godinama zapetljavane čvorove u upravi i pravosuđu i, pojednostavljeno kazano, zaveo red u tim oblastima. Podatak da je za to vrijeme Ministarstvo pravosuđa uštedjelo ogromnih 11 milijuna maraka, u odnosu na novac koji je potrošilo 2010., a radi se o novcu poreznih obveznika, dovoljno govori.

Naredba ravnateljima zatvora

Prepoznatljiv po tome što puno ne priča, ministar Mikulić ni o rezultatima svog rada ne želi nešto puno govoriti. Uglavnom upućuje na svoje prve suradnike.
- Logično je da se Ministarstvo pravosuđa ne rasipa nego se domaćinski ponaša. Ima još dosta prostora za uštede i ove godine ćemo ga suziti do kraja, a usporedo ćemo raditi na izmjeni zakona vezanih uz upravu i pravosuđe kako bismo te oblasti uredili po europskim standardima, kaže Mikulić.

Kako se uštedjelo tih 11 milijuna maraka? Prvo je samo Ministarstvo svoje troškove skresalo, a zatim je ministar u lipnju 2011. donio naredbu kojom je obvezao ravnatelje svih sedam kazneno-popravnih zavoda, dakle zatvora, da ne smiju ništa kupovati i nabavljati bez njegove pismene suglasnosti. Njegova naredba nema rok trajanja, a posebno se odnosi na izvođenje građevinskih radova u zatvorima, odnosno rekonstrukciju i adaptaciju postojećih zatvorskih objekata koji se plaćaju novcem iz proračuna. To je donijelo plod vrijedan 11 milijuna maraka koji su ostali u federalnom proračunu.
- Ne bih to posebno objašnjavao, valjda ta ušteđena svota govori kako se novac rasipao, kaže Mikulić.

Povećani zatvorski kapaciteti

Kako doznajemo, u proteklih osam mjeseci zatvorski kapaciteti u Federaciji BiH povećani su za 200 novih mjesta za osuđenike. Tako je u zatvoru poluotvorenog tipa u Orašju izgrađen novi paviljon sa 60 mjesta za osuđenike. Radi se o zatvorskom objektu po najmodernijim europskim standardima, što dokazuje i to što čak i ćelije – samice, imaju podno grijanje! U prvoj polovici ove godine,bit će završena izgradnja novog Odgojno-popravnog doma u Orašju, što će dugoročno riješiti problem smještaja maloljetnih delikvenata. Ovo utoliko prije što u Kazneno-popravnom zatvoru poluotvorenog tipa u Tuzli ima svega 15 mjesta za osuđene maloljetnike.

Usporedo s tim, rješava se i problem nedostatka smještaja za osuđenike iz Sarajeva. Po nekim procjenama, nekoliko stotina osuđenika iz Sarajeva nalazi se na slobodi jer nema mjesta u zatvoru.

U zatvoru poluotvorenog tipa u Ustikolini povećava se kapacitet izgradnjom novog i rekonstrukcijom starog zatvorskog objekta. Već krajem ovog mjeseca tamo će na izdržavanje kazne biti upućeno 30 osoba osuđenih na kaznu zatvora do tri mjeseca. U Federalnom ministarstvu pravosuđa kažu da će broj osuđenika iz Sarajevske županije, koji čekaju na izdržavanje kazne, biti sveden na minimum.

Premješteni ravnatelji zatvora

Na zahtjev ministra pravosuđa Zorana Mikulića, Vlada Federacije BiH prije dva mjeseca donijela je odluku da se izvrši rotacija ravnatelja zatvora u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli i Bihaću. To je odmah i realizirano i u tim zatvorima se doslovce preko noći promijenila situacija.

Ministar najavljuje da će poduzeti nove konkretne mjere, nakon što ovih dana dobije kompletna izvješća o internoj kontroli u svim zatvorima o financijskoj disciplini, odnosu prema povjerenim proračunskim sredstvima i uopće rukovođenju kazneno- popravnim zavodima.

Corto Maltese wrote:
Prava je misterija kako su kategorije tipa topli obrok, regres i sl. preživjele punih 20 godina nakon pada udruženog rada. I to ne samo kod nas, nego i u komšiluku (čitaj: "Božićnica)