Forum Klix.ba

agent_zero wrote:90 stepeni? jesi li 100% siguran?

Pitam za 82 i 120mm.

Kako da ne - nasloniš nogare na tarabe.

agent_zero wrote:90 stepeni? jesi li 100% siguran?

Pitam za 82 i 120mm.

za te kalibre do 85 stepeni, a za neke verzije kalibra 60mm skoro pa 90. trebaš imati u vidu da je to upadni ugao pri doletu mine i da je, u pravilu, veći od ugla ispaljivanja - zbog balističke putanje mine.

edit: evo preciznije
http://www.icty.org/x/cases/galic/tjug/bcs/031205.pdf strana 199

473. Stoga, minobacačka granata od 120 mm s 0+1 punjenja koja je ispaljena preko ravnog polja pod strmim uglom (85°) i čiji je ugao pada takođe strm (85.3 stepeni) prelazi horizontalnu udaljenost od najviše 275 metara, dok ta ista granata ispaljena s 0+6 punjenja pod istim uglom (85 stepeni) i sa sličnim uglom pada (86.2 stepeni) prijeđe više od 1.160 metara.

biske wrote:

agent_zero wrote:90 stepeni? jesi li 100% siguran?

Pitam za 82 i 120mm.

za te kalibre do 85 stepeni, a za neke verzije kalibra 60mm skoro pa 90. trebaš imati u vidu da je to upadni ugao pri doletu mine i da je, u pravilu, veći od ugla ispaljivanja - zbog balističke putanje mine.

edit: evo preciznije
http://www.icty.org/x/cases/galic/tjug/bcs/031205.pdf strana 199

473. Stoga, minobacačka granata od 120 mm s 0+1 punjenja koja je ispaljena preko ravnog polja pod strmim uglom (85°) i čiji je ugao pada takođe strm (85.3 stepeni) prelazi horizontalnu udaljenost od najviše 275 metara, dok ta ista granata ispaljena s 0+6 punjenja pod istim uglom (85 stepeni) i sa sličnim uglom pada (86.2 stepeni) prijeđe više od 1.160 metara.

To je sve teoretski u praksi se nikada, ama baš nikada tako ne radi čak niti sa 60mm.
Ovo je sa nekih opitnih poligona gdje se do u tančine testiraju tehničke mogućnosti oružja. Tablice gađanja se shodno tome i rade. Punjenje samo mnogo ne znači jer nisu ni sve vrste mina identične težine. Čak niti oblika.
Ovo sa 1. punjenjem za 120mm ne bih komentarisao, jer u praksi to niti ijedan artiljerac ne bi koristio, 275 metara,..znači poligon u idealnim uvjetima, probna mina bez eks,punjenja pada na 275 m. To je već skoro u zoni pogodtka samog sebe na otvorenom i ravnom terenu, čitaj samoubistvu sa trenutnofugasnom granatom.
Uglavnom, u praksi se skoro po nikada daljinar ne podiže preko 7. izuzetno 7.5, jer je preopasno a ubačajni ugao se korigira punjenjima.
Btw.nisam minobacačlija, ali itekako dobro znam o čemu pričam ali ne bih da idem dalje u off.

Jeste off topic, ali imali smo priliku za vrijeme agresije na vlastitoj koži osjetiti što znači kad se MB nalazi na uzvišenju u odnosu na metu. Tu su upadni uglovi veći od onih koji se dobijaju kod upotrebe oruđa na sličnim visinama, tj. sličnim visinama oruđa i mete.

Nije sve crno bijelo.

direstraits0078 wrote:Jeste off topic, ali imali smo priliku za vrijeme agresije na vlastitoj koži osjetiti što znači kad se MB nalazi na uzvišenju u odnosu na metu. Tu su upadni uglovi veći od onih koji se dobijaju kod upotrebe oruđa na sličnim visinama, tj. sličnim visinama oruđa i mete.

Nije sve crno bijelo.

Znam o čemu govoriš, vjeruj da je upadni ugao i od 7.5 izuzetno velik, to se u računanju zove negativna delta z razlika kada je cilj niži od vatrenog položaja, i u pravilu se koristi minimalnu punjenje, ali otići će priča u skroz drugom toku.
Imaš i one tzv. komandos ili partizance minobača 60 mm, skraćena cijev , mine kratke sa jedinstvenim punjenjem obično odgovora jačini 2., i nišani se preko racki koje se nalaze kaišu minonabača to je daljina, određuješ odokativno kao tromblonom, znam frajera koji je pucao iz takvog kao sa rpg-om, to je ekstra pješadijsko oružje, od 200-1000 m.

Eborg wrote:

crven_barjak wrote:Evo ih...ljepotice , za urbanog rada (MR556A1-SD), i malo suburbanog djelovanja (MR762A1-SD) ...san svakog preciznog strijelca, sto bi rekao nas narod nit' ima dima nit' ima vatre

Da li bi bio ljubazan da objasniš zašto je jedna za gradskog a druga za vangradskog djelovanja? U čemu je razlika?

I ima li ovdje poluautomatskog moda ili je sve "metak po metak"? Nikad nisam vidio ovako nešto, tj. da relativno liči na poluautomatsku jurišnu pušku a u suštini snajperska puška.

MR556A1-SD je novi zajednicki program HK USA i OSS (Operators Suppressor Systems), u sustini maksimalno reducira vizualni i zvucni "potpis", uz to zadrzava sve kapacitete ovog oruzja u smislu preciznosti i pouzdanosti (tesko izvodljivo, ali HK i OSS su uspjeli, provjereno). MR556A1-SD (sa namjenskom, preciznijom verzijom cijevi od 16,5 i 20") je u sustini HK verzija SOCOM/NSW SPR-a (Puska Posebne Namjene) i fenomenalno djeluje u kombinaciji sa Mk262 HPBT (LR) zrnom. Namjenjena je da popuni prazninu izmedju standarne jurisne puske i DMR-a (nesto poput MR762A1-SD) i postoji velik interes i potreba za ovom vrstom oruzja na terenu. Idealna je za urbanih sredina jer je relativno lagana, verzija od 16,5" cijevi nije tako glomazna, a ide precizno i konstantno (sa Mk262) do 600m, bez problema, i potpisa skoro i nema. Moze komforno i dalje, ali realno, nema kuveta (bez obzira na vrhunske performanse BH 77gr. HPBT LR, 5,56 je 5,56 ). Adekvatan izbor varijabilnog nisana (npr. S&B SD 1-8x24) omogucava angazovanje istovremeno meta na ekstremno malim i srednjim distancama. Veoma dobar kompromis za urbanih sredina. Uz to, SPR je namjenjen da ima i poluautomatski i automatski rezim vatre, ukoliko je potrebno pruziti preciznu vatrenu podrsku automatskim rezimom (trpi to HK cijev ), mada to nije namjena ovog oruzja. MR556A1-SD u osnovi je civilni model, ide iskljucivo u poluatuomatskoj varijanti, i to je vjerovatno najbolja opcija svakako.

MR762A1-SD je malo teza varijanta, tezi kalibar/teza municija, teza cijev, veci gabariti, veci trzaj (mada je OSS to ublazio SD kompletom). Znaci, malipulacija oruzjem nije kao sa predhodno opisanim modelom, kapacitet okvira je manji (i to je dobro, i ovako je teska poprilicno za nositi po cijeli dan) ovo je vec DMR, mada obicno ide instalacija pomocnog kolimatorskog (danas je popularno reci "red dot" ) nisana, za ne d'o Bog ako sta naleti blizu , nema tu brzine neke. Sa Mk316 HPBT to se vec opasno priblizava efikasnom dometu od 1,000 i opet, potpisa skoro nema. Ovdje bi isao nisan sa malo vecim uvecanjem i promjerom tubusa i prednje lece (recimo S&B PMII 4-12x50) i to bi na daljinama od 800m do max. 1,000m islo dobro.

Osnovne razlike su, naravno, kalibar, i zbog dimenzija i tezine, cesto se koriste u razlicite svrhe. Oba modela se pretezno koriste u poluautomatskom rezimu vatre, mada se vojne verzije cesto rade u oba rezima, i poluautomatskom i automatskom (vole ljudi rafalati, to je cudo ..lol)
Najcesce, MR556A1-SD bi isao dobro u urbanim sredinama, gdje se najcesce radi na malim i srednjim daljinama, pa manji kalibar i dalje ima svoje mjesto, a uz to, SPR se moze koristiti i kao jurisna puska (u neku ruku).
MR762A1-SD bi isao super u suburbanim sredinama i kad se krene podno planina, ide efikasno 20-30% dalje od MR556A1-SD i naravno ima bolje performanse tokom losih vremenskih uslova (prvenstveno vjetar).

Nadam se da sam pojasnimo dovoljno.

Smrt Fasizmu!

rasuta_riza wrote:

biske wrote:

agent_zero wrote:90 stepeni? jesi li 100% siguran?

Pitam za 82 i 120mm.

za te kalibre do 85 stepeni, a za neke verzije kalibra 60mm skoro pa 90. trebaš imati u vidu da je to upadni ugao pri doletu mine i da je, u pravilu, veći od ugla ispaljivanja - zbog balističke putanje mine.

edit: evo preciznije
http://www.icty.org/x/cases/galic/tjug/bcs/031205.pdf strana 199

473. Stoga, minobacačka granata od 120 mm s 0+1 punjenja koja je ispaljena preko ravnog polja pod strmim uglom (85°) i čiji je ugao pada takođe strm (85.3 stepeni) prelazi horizontalnu udaljenost od najviše 275 metara, dok ta ista granata ispaljena s 0+6 punjenja pod istim uglom (85 stepeni) i sa sličnim uglom pada (86.2 stepeni) prijeđe više od 1.160 metara.

To je sve teoretski u praksi se nikada, ama baš nikada tako ne radi čak niti sa 60mm.
Ovo je sa nekih opitnih poligona gdje se do u tančine testiraju tehničke mogućnosti oružja. Tablice gađanja se shodno tome i rade. Punjenje samo mnogo ne znači jer nisu ni sve vrste mina identične težine. Čak niti oblika.
Ovo sa 1. punjenjem za 120mm ne bih komentarisao, jer u praksi to niti ijedan artiljerac ne bi koristio, 275 metara,..znači poligon u idealnim uvjetima, probna mina bez eks,punjenja pada na 275 m. To je već skoro u zoni pogodtka samog sebe na otvorenom i ravnom terenu, čitaj samoubistvu sa trenutnofugasnom granatom.
Uglavnom, u praksi se skoro po nikada daljinar ne podiže preko 7. izuzetno 7.5, jer je preopasno a ubačajni ugao se korigira punjenjima.
Btw.nisam minobacačlija, ali itekako dobro znam o čemu pričam ali ne bih da idem dalje u off.

u praksi neiskusnih minobacačlija događalo se da skoro pa sami sebi spraše granatu. postavili ljudi u dnu padine minobacač 60mm, a nišansku spravu nisu iznivelisali sa postoljem nego je hladno naslonili na padinu. rezultat gađanja: pogodak 1m od objekta na vrhu padine nekih 70m ispred i 30m iznad, uz komentar "kako su nas samo 'vako brzo locirali"...

Znači upadni ugao može biti veći kada je meta ispod tačke ispaljenja.

Dobro, ali do koliko max može ići taj ugao u tim uslovima za 82 i 120? Neka primjer budu ovi ratovi u ex yu. Ništa te školske vježbe gađanja i teorija. Pitam u praksi i pod gore navedenim uslovima.

agent_zero wrote:Znači upadni ugao može biti veći kada je meta ispod tačke ispaljenja.

Dobro, ali do koliko max može ići taj ugao u tim uslovima za 82 i 120? Neka primjer budu ovi ratovi u ex yu. Ništa te školske vježbe gađanja i teorija. Pitam u praksi i pod gore navedenim uslovima.

Upadni ugao od 86,2 stepena (onaj iz bisketovog primjera) je dovoljno veliki da se može pogoditi cilj na ulici širine 4 m, smještenoj između dvije zgrade visoke dvadeset spratova, odnosno 60 m.

Dakle, pri velikim uglovima elevacije ispaljivanja (na kraćim dometima), praktično ne postoje otkriveni ciljevi u gradu, koje nije moguće direktno pogoditi.

@crven_barjak: Hvala ti na pojašnjenju!

Tesko je vjerovati da 7,62 NATO pogadja na 1000 metara, a potpisa gotovo nema.

Kad opalis iz zgrade ili u sumi, ima svi da cuju.

Nije uopste tesko povjerovati. Treba probati.

Danas je prigusivac standardno sredstvo koje se koristi na svim snajperskim sistemima bilo koje namjene. Pored toga sto reducira zvuk, skoro u potpunosti neutralizuje vizuelni potpis (plamen, dim, prasina).



Vidi se iz gore prilozenog videa, ovdje je prikazan SR-25, koliko je reduciran potpis. Ovaj KAC prigusivac je solidan, ali nije klasa OSS-ovog SD kompleta za HK MR modele.

A na slijedecem videu je OSS lijepo objasnio njihov sistem. I covjek je odbio $6M ponudjeno od strane HK USA za patent. A HK zan prepoznati fush robu i ne daju pare tako lako .



Sistem je vrh, nema dalje. I nema nikakav uticaj na preciznost oruzja (stabilnost zrna). Osim sto povecava pocetnu brzinu zrna , a to je rado vidjen slucaj:), pogotovo kad ne vraca gasove nazad u sanduk oruzja . San svakog strijelca, pogotovo onog koji radi na srednjim distancama, i kojeg lovi par tenkova i protivavionskih topova .

Za ove sto su bili snajperisti
Dali vam se desilo da su vas bili napipali dali snajperski ili su skuzili dakle sarafate pa opleli po vama pam-pat-tenkom

Cuj povecava pocetnu brzinu? Kako je to cudo lol. Interesantan dizajn sa turbinom u prigusivacu. Hoce li se moci prikljucivati na m416/417 ili samo na civilne verzije

Ovo je pocetak dugorocne saradnje izmedju HK USA i OSS-a, podrazumjeva da ce SD paket ici na sve verzije modela (vojne/civilne) 416/556 i 417/762.
Ocekivati je da ce i odredjen broj modela HK G28 dobiti izmjenjeni, 1913-modularni prednji rukohvat (sireg unutrasnjeg promjera) tako da moze primiti SD komplet. U ovom trenutku, OSS je korak ispred glavnih konkurenata (Ops Inc, AAC, KAC, Gemtech), SureFire (Suppressors Div.)je ipak prica za sebe (mnogo su jaki ).
HK USA-OSS je Strasno dobra kombinacija koja ce pomesti konkurenciju...mada je skupo do bola i samo oni sa jakim budzetom ce moci priustiti ovu muziku .

Mah, to će ionako samo Američani zaštekati u svoje ormare, pokazivati po Youtubeu i to je sve. Tamo gdje bi to i spasilo neki život, kao u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, ionako neće biti dostupno, bez obzira koliko novca imao.

exliberal-ex wrote:

PM72 wrote:To ti zaista vjeruješ?
A znaš šta je "najbolje"? priča o tome kako je imao sve pločice mrtvih švaba.Jest al u guzici.Rokneš ga pa se šunjaš da mu skineš pločicu.Da je igao na Play stationu-zagino bi.

Kazu da je najbolji snajperista bio neki Finac

Covjek se zvao Simo Hayha 505 unistenih ruskih vojnika

Pravi slatkis

Seawolf wrote:

agent_zero wrote:Znači upadni ugao može biti veći kada je meta ispod tačke ispaljenja.

Dobro, ali do koliko max može ići taj ugao u tim uslovima za 82 i 120? Neka primjer budu ovi ratovi u ex yu. Ništa te školske vježbe gađanja i teorija. Pitam u praksi i pod gore navedenim uslovima.

Upadni ugao od 86,2 stepena (onaj iz bisketovog primjera) je dovoljno veliki da se može pogoditi cilj na ulici širine 4 m, smještenoj između dvije zgrade visoke dvadeset spratova, odnosno 60 m.

Dakle, pri velikim uglovima elevacije ispaljivanja (na kraćim dometima), praktično ne postoje otkriveni ciljevi u gradu, koje nije moguće direktno pogoditi.

Hvala na odgovoru.

A, ovo je bio Simin "alat":



i



Jebo te... Ni optike, ni nogara, ni marksman-a, ni kurca-palca, a 505 povaljanih Ruja samo u godinu dana, do danas - NENADJEBIVO. Šta bi bilo da je "zimski rat" trajao duže, eeee... Inače, lik je umro 2002-e u 97-oj godini života. Aferim

Јел било 505 са цртом или без црте?
http://www.youtube.com/watch?v=0HZoLpit_Ug

Dozer wrote:Pravi slatkis

Ma to mu je malo minobacac okrenuo facu inace da nebi artiljerije imo bi Simo i 1010 Rusa na dusi

kosava wrote:

Dozer wrote:Pravi slatkis

Ma to mu je malo minobacac okrenuo facu inace da nebi artiljerije imo bi Simo i 1010 Rusa na dusi

Zar nije metak u vilicu od strane ruskih lovaca na "Bijelu smrt" kako su boljsevici zvali ovu finsku legendu?

@Dozer
mozes li mi usputno odgovoriti,osoba koja je pisala ''ponor'',jel ziva?
Znas li o kome se radi.

Nesto prelistah zadnjih dana neke stvari,pa kontam hajde bas cu da priupitam

Gojeni H wrote:

kosava wrote:

Dozer wrote:Pravi slatkis

Ma to mu je malo minobacac okrenuo facu inace da nebi artiljerije imo bi Simo i 1010 Rusa na dusi

Zar nije metak u vilicu od strane ruskih lovaca na "Bijelu smrt" kako su boljsevici zvali ovu finsku legendu?

Ma nezna se jer je nadjen razvaljene glave pa je teorija da je bio pogodjen eksplozivnim zrnom sada minobaca ili Ramzesova protutenkovska puska nikada nije utvrdjeno, pa postoji vise teorija a sam Simo se nije sjecao sta ga je strefilo