juga 1950.-1990.
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#2651 Re: juga 1950.-1990.
Da li ste procitali da se radi o objavi iz 1969 god...? Tada neki u Ustavu nisu bili prepoznati kao nacija, a neki drugi nazivi nisu bili toliko "politicki korektni" kao sto je sada moda...
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2652 Re: juga 1950.-1990.
jesi, sa deset godina....Ommadawn wrote:Pa i ja sam sanjao o Astonu Martinu i Bentliju kao mali - zbog cega tolika fama?
a sa pet sigurno nisi tražio milju maraka od starog. ne zajebavaj, znam te...sa 12 si počeo da sanjaš da si rnr star, ili bar mark knopfler na vembliju.
- Ommadawn
- Posts: 8370
- Joined: 20/02/2014 21:15
- Location: ...uvijek na pogresnom mjestu u pravo vrijeme!
#2653 Re: juga 1950.-1990.
Sa deset jesam. Sa 5 godina sam sanjao da sam Eddie Van Halen i da sviram "Jump"radostan dan wrote:jesi, sa deset godina....Ommadawn wrote:Pa i ja sam sanjao o Astonu Martinu i Bentliju kao mali - zbog cega tolika fama?
a sa pet sigurno nisi tražio milju maraka od starog. ne zajebavaj, znam te...sa 12 si počeo da sanjaš da si rnr star, ili bar mark knopfler na vembliju.
Jebiga, vremena se mijenjaju a sa njima i mi.
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2654 Re: juga 1950.-1990.
možda nisam zakopO dovoljno duboko, al ovako na prvu...fashion od dejvida bouvija mi je prva ino pjesma koja me je ono...baš fascinirala. i ne samo pjesma...komplet video, pjesma, zvuk, pojava, bla bla...
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#2655 Re: juga 1950.-1990.
Znaci i tebe su iluminati tim spotovima zacarali...?
-
PeppermintSA
- Posts: 1933
- Joined: 05/08/2010 20:00
#2656 Re: juga 1950.-1990.
Ponukao me tvoj post da iskopam neki klip koji sam nedavno gledao:prog321 wrote:
Ko bi pobijedio , kakvo neriješeno , o čemu ti ?
Da je Draža pobijedio , u Bosni i Hercegovini ne bi više živjeli :
- Bošnjaci
- Hrvati
Oni koji bi preživjeli ubistva i internacije bi bili Srbi "islamske i katoličke vere".
Bosna i Hercegovina bi dobila novi naziv - Zapadna Srbija.
Dakle pobjedom kapitalizma dva naroda i jedna zemlja bi nestali.
Neki historičar i analitičar analiziraju šta bi se desilo da je Draža pobijedio. Uglavnom, imaju nešto drugačije teze od ovih tvojih. Po njihovom Jugoslavija bi spala pod Marshalov plan, tako da bi doživjela mnogo veći ekonomski prosperitet nego što je pod Titom i da bi dosegla neki nivo razvitka Grčke, te postala jedna velika NATO baza za vrijeme hladnog rata. Komunisti bi postali parlamentarna stranka, desila bi se neka '68 itd.
Međutim, kada je riječ o unutrašnjim, odnosno međunacionalnim pitanjima, oni smatraju da bi jedino Bošnjaci najebali. Naime, Draža bi se morao dogovoriti sa Hrvatima, budući da bi oni bili najveći faktor poslije Srba u državi i da Jugoslavija ne bi mogla opstati bez kakvog takvog srpsko-hrvatskog dogovora, te da hrvatski narod ne bi doživio neku golgotu. Čak se spominje da bi neke ustaše mogle ući u vlast. S druge strane, svu osvetu za ustaška orgijanja bi iskalili nad Bošnjacima, koji bi doživjeli još veće pokolje od strane četnika nego u WWII.
Uglavnom, dosta zanimljiva emisija. Toplo preporučujem.
-
belfy
- Posts: 9827
- Joined: 06/08/2007 09:00
#2657 Re: juga 1950.-1990.
emisija jeste zanimljiva, ali definitivno nije za preporuke. znam da oni vole prekrajati istoriju i pricati o istome, ali da dovedu bilo koja druga tri gosta dobices novu verziju price sa kojom doprinosis - cemu? oni su ovdje dali svoj doprinos rehabilitaciji Draze u njihovoj zemlji. bas super.PeppermintSA wrote:Ponukao me tvoj post da iskopam neki klip koji sam nedavno gledao:prog321 wrote:
Ko bi pobijedio , kakvo neriješeno , o čemu ti ?
Da je Draža pobijedio , u Bosni i Hercegovini ne bi više živjeli :
- Bošnjaci
- Hrvati
Oni koji bi preživjeli ubistva i internacije bi bili Srbi "islamske i katoličke vere".
Bosna i Hercegovina bi dobila novi naziv - Zapadna Srbija.
Dakle pobjedom kapitalizma dva naroda i jedna zemlja bi nestali.
Neki historičar i analitičar analiziraju šta bi se desilo da je Draža pobijedio. Uglavnom, imaju nešto drugačije teze od ovih tvojih. Po njihovom Jugoslavija bi spala pod Marshalov plan, tako da bi doživjela mnogo veći ekonomski prosperitet nego što je pod Titom i da bi dosegla neki nivo razvitka Grčke, te postala jedna velika NATO baza za vrijeme hladnog rata. Komunisti bi postali parlamentarna stranka, desila bi se neka '68 itd.
Međutim, kada je riječ o unutrašnjim, odnosno međunacionalnim pitanjima, oni smatraju da bi jedino Bošnjaci najebali. Naime, Draža bi se morao dogovoriti sa Hrvatima, budući da bi oni bili najveći faktor poslije Srba u državi i da Jugoslavija ne bi mogla opstati bez kakvog takvog srpsko-hrvatskog dogovora, te da hrvatski narod ne bi doživio neku golgotu. Čak se spominje da bi neke ustaše mogle ući u vlast. S druge strane, svu osvetu za ustaška orgijanja bi iskalili nad Bošnjacima, koji bi doživjeli još veće pokolje od strane četnika nego u WWII.
Uglavnom, dosta zanimljiva emisija. Toplo preporučujem.
-
ja71
- Posts: 5649
- Joined: 31/03/2006 14:45
#2658 Re: juga 1950.-1990.
pa zar nije bio plan da se Jugoslavija podijeli na Istocnu i Zapadnu
od kojih bi jedna bila dio Nato-Pakta a druga Varsavskog ugovora ?
Gdje bi tacno bile granice odnosno kako bi mi Bosnjaci prosli tu, to je vec poprilicno sbbkbb
od kojih bi jedna bila dio Nato-Pakta a druga Varsavskog ugovora ?
Gdje bi tacno bile granice odnosno kako bi mi Bosnjaci prosli tu, to je vec poprilicno sbbkbb
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2659 Re: juga 1950.-1990.
izgleda...drndalo wrote:Znaci i tebe su iluminati tim spotovima zacarali...?
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2661 Re: juga 1950.-1990.
džabe si brisao, sve sam zapamtio...almir90 wrote:.
hvala ti...
sve najbolje.
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2662 Re: juga 1950.-1990.
hoće li više napadati, da se reaktiviram...

samo ove nisu nešto, od koka kole su najbrže išle...

samo ove nisu nešto, od koka kole su najbrže išle...
-
almir90
- Posts: 7799
- Joined: 08/06/2008 00:56
#2663 Re: juga 1950.-1990.
radostan dan wrote:džabe si brisao, sve sam zapamtio...almir90 wrote:.![]()
hvala ti...![]()
sve najbolje.
- vazi
- Posts: 8853
- Joined: 07/04/2010 15:31
#2664 Re: juga 1950.-1990.
cu cu cu, pa zar ne bi bila bolja neka konfederacija , nesto plaho labavo i svak za se a zajedno....
ovo mi nije za politike , vise vidim sudbinu (koja jos nije zavrsena ) sudbinu bivse nam domovine .
@radosni, nadam se da post ne smeta na ovoj temi inace nije problem gumicu u ruke
Politička situacija na Balkanu se pogoršava, a analitičar prestižnog lista Foreign Affairs predlaže kontrolisani raspad država kako bi se očuvao mir u krhkom dijelu Evrope.
U Bosni i Hercegovini, najslabijoj državi regiona, Srbi i Hrvati izazivaju postulate Dejtonskog sporazuma. U Makedoiji Albanci žele federalizaciju zemlje. Na Kosovu Srbi traže povezivanje srpskih općina i njihovu autonomiju. U Srbiji Albanci iz Preševske doline traže manju zavisnost od Beograda. U Crnoj Gori Albanci također zagovaraju autonomiju, a Albanci na Kosovu i u Albaniji teže jedinstvenoj državi.
Politički analitičar prestižnog lista Foreign Affairs Timothy Less u tekstu originalnog naziva "Dysfunction in the Balkans" piše da se situacija može shvatiti kao bezrazložna buka oportunista, ali on smatra da je ignorisanje Balkana greška. Less piše da se Zapad mora opredijeliti – ili priznati zahtjeve separatista i time radikalno promijeniti svoju politiku, ili nastaviti pritisak očuvanja stanja i time riskirati novi sukob.
Prelijepa ideja, ali...
Zapad je odlučio priznati nove države u okviru starih granica saveznih republika Jugoslavije misleći da će time izabrati soluciju koja umanjuje nacionalizam. Ipak, granice nisu odgovarale mnogim nacijama koje nisu željele ostati u državama "onih drugih". Kada separacija nije uspjela, ostala je težnja autonomiji, a ona u nekim balkanskim državama danas stvara etničke tenzije.
Tenzije je nakon ratova održavala jaka prisutnost SAD-a koju je u posljednjoj deceniji zamijenila mekša Evropska unija. EU je problemu pristupila kroz primanje članica pod svoje političko okrilje vjerujući da će proces pristupanja Evropskoj uniji riješiti mnoge probleme.
Iako se činilo da će uspjeti, EU je ubrzo uvidjela da nacijama u državama "onih drugih" teritorija i sigurnost predstavljaju prioritet iznad fokusiranja na ekonomiju i prosperitet. Problemi obrazovanja ili prirodne okoline gurnuti su u stranu, a prednost su dobili identitet, životni prostor i balans između centralizovane i decentralizovane vlasti. Zbog toga Bosna, Kosovo i Makedonija stagniraju u disfunkcionalnosti dok se Albanija, Hrvatska i Srbija razvijaju.
Rusija dodatno komplikuje situaciju. Podržavajući nezadovoljne etničke grupe kao što su bosanski Srbi, ona učestvuje u povećanju želje za separatizmom, a u Crnoj Gori podstiče pobunu protiv proevropske vlade.
Turska njeguje odnose sa Bošnjacima i makedonskim muslimanima, a Kina pridobija nekoliko vlada u regionu kroz povoljne kredite, rušeći tako evropske ponude koje zahtijevaju veće uslove kao što su unutardržavne reforme.
Građani bez obzira na etnicitet sve češće žestoko protestuju zbog teške društvene situacije, što onda predstavnici etničkih grupa koriste kako bi promovisali separatizam.
EU nije uspjela riješiti dvogodišnju krizu vlasti u Makedoniji, velike su poteškoće u medijatorskoj ulozi u pregovorima Prištine i Beograda, a najopasniji problem leži u Republici Srpskoj, odnosno dopuštanju referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju praznika koji diskriminiše nesrbe u tom entitetu.
Uzastopni neuspjeh Evropske unije da kazni lidere bosanskih Srba mogao bi ih ohrabriti u organizovanju referenduma o nezavisnosti.
Sumorna stvarnost
Šta će se desiti sutra, to je podložno spekulacijama. Etničke grupe mogu imati neku vrstu funkcionalne nezavisnosti čekajući pravi trenutak za potpuno otcjepljenje. Ukoliko se problem ne prepozna, situacija bi mogla kulminirati novim sukobom jer većinski narodi neće dozvoliti raspad svojih matičnih država.
Predstavnici većinskih naroda pozivaju predstavnike EU da budu strožiji prema separatistima kao što je Washington radio u prošlosti. To bi možda bilo moguće kada bi Evropa htjela da se do kraja uplete u balkanske probleme, ali niko u Briselu ne želi nove misije, a kažnjavanje bosanskih Srba samo će otjerati tu etničku grupu u naručje Moskve.
Rješenje
Ono što preostaje, piše Less, jeste da Zapad odustane od idealizma i prepusti se pragmatizmu. To znači da Evropa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ukoliko zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica.
Za taj proces potreban je Washington jer je Evropa podijeljena. Sjedinjene Američke Države bi kratkoročno trebalo da podrže fragmentaciju država, npr. poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.
Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok u isto vrijeme ostaju dio originalnih država.
U posljednjoj fazi, ističe analitičar Foreign Affairsa, sporne teritorije bi se otcijepile od svojih originalnih država i spojile sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio sa Hrvatskom, RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova sa Albanijom, a Crna Gora koja možda izgubi male djeliće teritorije mogla bi postati dio proširene Srbije.
Less piše da će proces biti lakši nego što se na prvi pogled čini, izuzevši Bošnjake i Makedonce koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.
Evropa i SAD će potom, u partnerstvu sa Rusijom i Turskom, morati značajno investirati u države sa novim granicama kako bi kreirali prosperitet. Posebna pažnja morat će se pokloniti novoj Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj kako bi se povećala njihova sigurnost, uključujući pomoć Amerike u čuvanju njihovih granica.
Proces kontrolisanog prekrajanja država prihvatljiviji je od prekrajanja kao rezultata nekontrolisanog novog sukoba koji može izbiti kao rezultat trenutnih tenzija, zaključuje Foreign Affairs.
ovo mi nije za politike , vise vidim sudbinu (koja jos nije zavrsena ) sudbinu bivse nam domovine .
@radosni, nadam se da post ne smeta na ovoj temi inace nije problem gumicu u ruke
Politička situacija na Balkanu se pogoršava, a analitičar prestižnog lista Foreign Affairs predlaže kontrolisani raspad država kako bi se očuvao mir u krhkom dijelu Evrope.
U Bosni i Hercegovini, najslabijoj državi regiona, Srbi i Hrvati izazivaju postulate Dejtonskog sporazuma. U Makedoiji Albanci žele federalizaciju zemlje. Na Kosovu Srbi traže povezivanje srpskih općina i njihovu autonomiju. U Srbiji Albanci iz Preševske doline traže manju zavisnost od Beograda. U Crnoj Gori Albanci također zagovaraju autonomiju, a Albanci na Kosovu i u Albaniji teže jedinstvenoj državi.
Politički analitičar prestižnog lista Foreign Affairs Timothy Less u tekstu originalnog naziva "Dysfunction in the Balkans" piše da se situacija može shvatiti kao bezrazložna buka oportunista, ali on smatra da je ignorisanje Balkana greška. Less piše da se Zapad mora opredijeliti – ili priznati zahtjeve separatista i time radikalno promijeniti svoju politiku, ili nastaviti pritisak očuvanja stanja i time riskirati novi sukob.
Prelijepa ideja, ali...
Zapad je odlučio priznati nove države u okviru starih granica saveznih republika Jugoslavije misleći da će time izabrati soluciju koja umanjuje nacionalizam. Ipak, granice nisu odgovarale mnogim nacijama koje nisu željele ostati u državama "onih drugih". Kada separacija nije uspjela, ostala je težnja autonomiji, a ona u nekim balkanskim državama danas stvara etničke tenzije.
Tenzije je nakon ratova održavala jaka prisutnost SAD-a koju je u posljednjoj deceniji zamijenila mekša Evropska unija. EU je problemu pristupila kroz primanje članica pod svoje političko okrilje vjerujući da će proces pristupanja Evropskoj uniji riješiti mnoge probleme.
Iako se činilo da će uspjeti, EU je ubrzo uvidjela da nacijama u državama "onih drugih" teritorija i sigurnost predstavljaju prioritet iznad fokusiranja na ekonomiju i prosperitet. Problemi obrazovanja ili prirodne okoline gurnuti su u stranu, a prednost su dobili identitet, životni prostor i balans između centralizovane i decentralizovane vlasti. Zbog toga Bosna, Kosovo i Makedonija stagniraju u disfunkcionalnosti dok se Albanija, Hrvatska i Srbija razvijaju.
Rusija dodatno komplikuje situaciju. Podržavajući nezadovoljne etničke grupe kao što su bosanski Srbi, ona učestvuje u povećanju želje za separatizmom, a u Crnoj Gori podstiče pobunu protiv proevropske vlade.
Turska njeguje odnose sa Bošnjacima i makedonskim muslimanima, a Kina pridobija nekoliko vlada u regionu kroz povoljne kredite, rušeći tako evropske ponude koje zahtijevaju veće uslove kao što su unutardržavne reforme.
Građani bez obzira na etnicitet sve češće žestoko protestuju zbog teške društvene situacije, što onda predstavnici etničkih grupa koriste kako bi promovisali separatizam.
EU nije uspjela riješiti dvogodišnju krizu vlasti u Makedoniji, velike su poteškoće u medijatorskoj ulozi u pregovorima Prištine i Beograda, a najopasniji problem leži u Republici Srpskoj, odnosno dopuštanju referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju praznika koji diskriminiše nesrbe u tom entitetu.
Uzastopni neuspjeh Evropske unije da kazni lidere bosanskih Srba mogao bi ih ohrabriti u organizovanju referenduma o nezavisnosti.
Sumorna stvarnost
Šta će se desiti sutra, to je podložno spekulacijama. Etničke grupe mogu imati neku vrstu funkcionalne nezavisnosti čekajući pravi trenutak za potpuno otcjepljenje. Ukoliko se problem ne prepozna, situacija bi mogla kulminirati novim sukobom jer većinski narodi neće dozvoliti raspad svojih matičnih država.
Predstavnici većinskih naroda pozivaju predstavnike EU da budu strožiji prema separatistima kao što je Washington radio u prošlosti. To bi možda bilo moguće kada bi Evropa htjela da se do kraja uplete u balkanske probleme, ali niko u Briselu ne želi nove misije, a kažnjavanje bosanskih Srba samo će otjerati tu etničku grupu u naručje Moskve.
Rješenje
Ono što preostaje, piše Less, jeste da Zapad odustane od idealizma i prepusti se pragmatizmu. To znači da Evropa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ukoliko zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica.
Za taj proces potreban je Washington jer je Evropa podijeljena. Sjedinjene Američke Države bi kratkoročno trebalo da podrže fragmentaciju država, npr. poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.
Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok u isto vrijeme ostaju dio originalnih država.
U posljednjoj fazi, ističe analitičar Foreign Affairsa, sporne teritorije bi se otcijepile od svojih originalnih država i spojile sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio sa Hrvatskom, RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova sa Albanijom, a Crna Gora koja možda izgubi male djeliće teritorije mogla bi postati dio proširene Srbije.
Less piše da će proces biti lakši nego što se na prvi pogled čini, izuzevši Bošnjake i Makedonce koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.
Evropa i SAD će potom, u partnerstvu sa Rusijom i Turskom, morati značajno investirati u države sa novim granicama kako bi kreirali prosperitet. Posebna pažnja morat će se pokloniti novoj Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj kako bi se povećala njihova sigurnost, uključujući pomoć Amerike u čuvanju njihovih granica.
Proces kontrolisanog prekrajanja država prihvatljiviji je od prekrajanja kao rezultata nekontrolisanog novog sukoba koji može izbiti kao rezultat trenutnih tenzija, zaključuje Foreign Affairs.
- LBVIEW
- Posts: 9241
- Joined: 01/04/2010 22:35
#2665 Re: juga 1950.-1990.
Cuj ti genijalca-kontrolisani raspad kako bi se sprijecili sukobi,svima ponesto osim Bosnjacima i Makedoncima(valjda trebaju biti zadovoljni sto ih niko nece dirati) i sl.vazi wrote:cu cu cu, pa zar ne bi bila bolja neka konfederacija , nesto plaho labavo i svak za se a zajedno....
ovo mi nije za politike , vise vidim sudbinu (koja jos nije zavrsena ) sudbinu bivse nam domovine .
@radosni, nadam se da post ne smeta na ovoj temi inace nije problem gumicu u ruke![]()
Politička situacija na Balkanu se pogoršava, a analitičar prestižnog lista Foreign Affairs predlaže kontrolisani raspad država kako bi se očuvao mir u krhkom dijelu Evrope.
U Bosni i Hercegovini, najslabijoj državi regiona, Srbi i Hrvati izazivaju postulate Dejtonskog sporazuma. U Makedoiji Albanci žele federalizaciju zemlje. Na Kosovu Srbi traže povezivanje srpskih općina i njihovu autonomiju. U Srbiji Albanci iz Preševske doline traže manju zavisnost od Beograda. U Crnoj Gori Albanci također zagovaraju autonomiju, a Albanci na Kosovu i u Albaniji teže jedinstvenoj državi.
Politički analitičar prestižnog lista Foreign Affairs Timothy Less u tekstu originalnog naziva "Dysfunction in the Balkans" piše da se situacija može shvatiti kao bezrazložna buka oportunista, ali on smatra da je ignorisanje Balkana greška. Less piše da se Zapad mora opredijeliti – ili priznati zahtjeve separatista i time radikalno promijeniti svoju politiku, ili nastaviti pritisak očuvanja stanja i time riskirati novi sukob.
Prelijepa ideja, ali...
Zapad je odlučio priznati nove države u okviru starih granica saveznih republika Jugoslavije misleći da će time izabrati soluciju koja umanjuje nacionalizam. Ipak, granice nisu odgovarale mnogim nacijama koje nisu željele ostati u državama "onih drugih". Kada separacija nije uspjela, ostala je težnja autonomiji, a ona u nekim balkanskim državama danas stvara etničke tenzije.
Tenzije je nakon ratova održavala jaka prisutnost SAD-a koju je u posljednjoj deceniji zamijenila mekša Evropska unija. EU je problemu pristupila kroz primanje članica pod svoje političko okrilje vjerujući da će proces pristupanja Evropskoj uniji riješiti mnoge probleme.
Iako se činilo da će uspjeti, EU je ubrzo uvidjela da nacijama u državama "onih drugih" teritorija i sigurnost predstavljaju prioritet iznad fokusiranja na ekonomiju i prosperitet. Problemi obrazovanja ili prirodne okoline gurnuti su u stranu, a prednost su dobili identitet, životni prostor i balans između centralizovane i decentralizovane vlasti. Zbog toga Bosna, Kosovo i Makedonija stagniraju u disfunkcionalnosti dok se Albanija, Hrvatska i Srbija razvijaju.
Rusija dodatno komplikuje situaciju. Podržavajući nezadovoljne etničke grupe kao što su bosanski Srbi, ona učestvuje u povećanju želje za separatizmom, a u Crnoj Gori podstiče pobunu protiv proevropske vlade.
Turska njeguje odnose sa Bošnjacima i makedonskim muslimanima, a Kina pridobija nekoliko vlada u regionu kroz povoljne kredite, rušeći tako evropske ponude koje zahtijevaju veće uslove kao što su unutardržavne reforme.
Građani bez obzira na etnicitet sve češće žestoko protestuju zbog teške društvene situacije, što onda predstavnici etničkih grupa koriste kako bi promovisali separatizam.
EU nije uspjela riješiti dvogodišnju krizu vlasti u Makedoniji, velike su poteškoće u medijatorskoj ulozi u pregovorima Prištine i Beograda, a najopasniji problem leži u Republici Srpskoj, odnosno dopuštanju referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju praznika koji diskriminiše nesrbe u tom entitetu.
Uzastopni neuspjeh Evropske unije da kazni lidere bosanskih Srba mogao bi ih ohrabriti u organizovanju referenduma o nezavisnosti.
Sumorna stvarnost
Šta će se desiti sutra, to je podložno spekulacijama. Etničke grupe mogu imati neku vrstu funkcionalne nezavisnosti čekajući pravi trenutak za potpuno otcjepljenje. Ukoliko se problem ne prepozna, situacija bi mogla kulminirati novim sukobom jer većinski narodi neće dozvoliti raspad svojih matičnih država.
Predstavnici većinskih naroda pozivaju predstavnike EU da budu strožiji prema separatistima kao što je Washington radio u prošlosti. To bi možda bilo moguće kada bi Evropa htjela da se do kraja uplete u balkanske probleme, ali niko u Briselu ne želi nove misije, a kažnjavanje bosanskih Srba samo će otjerati tu etničku grupu u naručje Moskve.
Rješenje
Ono što preostaje, piše Less, jeste da Zapad odustane od idealizma i prepusti se pragmatizmu. To znači da Evropa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ukoliko zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica.
Za taj proces potreban je Washington jer je Evropa podijeljena. Sjedinjene Američke Države bi kratkoročno trebalo da podrže fragmentaciju država, npr. poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.
Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok u isto vrijeme ostaju dio originalnih država.
U posljednjoj fazi, ističe analitičar Foreign Affairsa, sporne teritorije bi se otcijepile od svojih originalnih država i spojile sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio sa Hrvatskom, RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova sa Albanijom, a Crna Gora koja možda izgubi male djeliće teritorije mogla bi postati dio proširene Srbije.
Less piše da će proces biti lakši nego što se na prvi pogled čini, izuzevši Bošnjake i Makedonce koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.
Evropa i SAD će potom, u partnerstvu sa Rusijom i Turskom, morati značajno investirati u države sa novim granicama kako bi kreirali prosperitet. Posebna pažnja morat će se pokloniti novoj Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj kako bi se povećala njihova sigurnost, uključujući pomoć Amerike u čuvanju njihovih granica.
Proces kontrolisanog prekrajanja država prihvatljiviji je od prekrajanja kao rezultata nekontrolisanog novog sukoba koji može izbiti kao rezultat trenutnih tenzija, zaključuje Foreign Affairs.
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2666 Re: juga 1950.-1990.
Imal đe ovih mlađaHnih magistara univerziteta u kiseljaku i širokom brijegu i doktoranata sa prestiznih sveucilista tipa visoko i višegrad, da nam objasne ovu situaciju par-nepar u KS, nesto su je pominjali na ovoj temi...
E djeco moja, tek ce te vidjeti - s kakim međedom vam zivot prođe-, sto rece ona starina iz -ljepote poroka-...
Tržišno, tržišno, samo tržišno...sve je tržišno i sve je na tržištu.
Tržište uber ales...

E djeco moja, tek ce te vidjeti - s kakim međedom vam zivot prođe-, sto rece ona starina iz -ljepote poroka-...
Tržišno, tržišno, samo tržišno...sve je tržišno i sve je na tržištu.
Tržište uber ales...
- Gojeni H
- Posts: 10228
- Joined: 28/04/2012 09:54
#2667 Re: juga 1950.-1990.
Nije da u Tite nije bilo sipanje goriva na par-nepar, a takodje nije ni da mnogi gradovi u Evropi nisu razmisljali o uvodjenju ovog pravila (govorilo se za PAriz prije nekoliko mjeseci).radostan dan wrote:Imal đe ovih mlađaHnih magistara univerziteta u kiseljaku i širokom brijegu i doktoranata sa prestiznih sveucilista tipa visoko i višegrad, da nam objasne ovu situaciju par-nepar u KS, nesto su je pominjali na ovoj temi...![]()
E djeco moja, tek ce te vidjeti - s kakim međedom vam zivot prođe-, sto rece ona starina iz -ljepote poroka-...
Tržišno, tržišno, samo tržišno...sve je tržišno i sve je na tržištu.
Tržište uber ales...![]()
Nije to problem, vec sto se gradjanima ne nudi alternativa, osim taksija, naravno ...
Ja sam doktor nauka sa jednog od prestiznih univerziteta ...
- drndalo
- Posts: 25040
- Joined: 26/06/2006 16:34
- Location: Sarajevo
#2668 Re: juga 1950.-1990.
Da, Pariz je to imao ljetos, ali oni su znali % zagadjenja od auta, time i sta mogu ocekivati tom mjerom u %, nasi "strucnjaci" iz Ministarstva za istrazivanje ruda i gubljenje vremena taj podatak garantujem nemaju... Zasto? Ne mislis valjda da neko od njih analizira sta one stanice za mjerenje zagadjenja prijavljuju...? Osim toga, zadnji podatak je da 2/4 te stanice i ne rade, jer su pokvarene... Koga briga za to...?
Par/nepar je imala i Nizozemska '71, u vrijeme naftne krize. Auta su vozila par/nepar, a nedeljom nije smio voziti niko! Tim danima su se ljudi s porodicama po autoputevim rolali i vozili bicikla, teferic pravili... I u SFRJ je par/nepar bio zbog nestasice goriva. Zagadjenje su rjesavali uvodjenjem plina, sto je dugorocan projekt, a ovi sada ne gledaju ni 2 godine unaprijed, jer je samo bitno hapiti sto vise, sto prije...
Nasi sadasnji demokratski zastupnici, vec 20 godina ni ne pomisljaju da smanje cijenu plina onim na sta oni mogu uticati, a to je nepreprodavanjem plina iz Rusije kroz 3 nasa providera... Nek svako od njih u nizu doda po 5% marze, malo li je...? Ne znam puno ljudi koji vole lozit cumur umjesto plina, osim finansijskog udjela te odluke...
Problem sadasnjeg zagadjenja su mikro cvrste cestice? Zasto onda Toplane moraju grijati manje, kad plin na koji skoro sve toplane rade ima zanemariv broj cvrstih cestica? Euro 0, 1, 2, 3,.....6, sve isto auti zagadjuju? Isto benzin, dizel, LPG zagadjuju? Ne bogumi, ali boli nekoga dupe za to... Hibrid, elektricni auto? Sta je to? Postoji li? Sta sa GRASovim autobusima koji ni novi donirani iz Turske nemaju Euro3?
Par/nepar je imala i Nizozemska '71, u vrijeme naftne krize. Auta su vozila par/nepar, a nedeljom nije smio voziti niko! Tim danima su se ljudi s porodicama po autoputevim rolali i vozili bicikla, teferic pravili... I u SFRJ je par/nepar bio zbog nestasice goriva. Zagadjenje su rjesavali uvodjenjem plina, sto je dugorocan projekt, a ovi sada ne gledaju ni 2 godine unaprijed, jer je samo bitno hapiti sto vise, sto prije...
Nasi sadasnji demokratski zastupnici, vec 20 godina ni ne pomisljaju da smanje cijenu plina onim na sta oni mogu uticati, a to je nepreprodavanjem plina iz Rusije kroz 3 nasa providera... Nek svako od njih u nizu doda po 5% marze, malo li je...? Ne znam puno ljudi koji vole lozit cumur umjesto plina, osim finansijskog udjela te odluke...
Problem sadasnjeg zagadjenja su mikro cvrste cestice? Zasto onda Toplane moraju grijati manje, kad plin na koji skoro sve toplane rade ima zanemariv broj cvrstih cestica? Euro 0, 1, 2, 3,.....6, sve isto auti zagadjuju? Isto benzin, dizel, LPG zagadjuju? Ne bogumi, ali boli nekoga dupe za to... Hibrid, elektricni auto? Sta je to? Postoji li? Sta sa GRASovim autobusima koji ni novi donirani iz Turske nemaju Euro3?
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2669 Re: juga 1950.-1990.
@Gojeni
Pa sto ne objasnite tokmacima da par nepar nema efekta, i da tim sistemom jebu milion drugih sistema, ekonomskih prije svega...
Hitno uvodjenje euro 4 norme, zone - uze gradsko jezgro gdje se moze voziti samo sa euro 5 motorima, pojeftinjenje poreza i registracija za one koji voze na plin, iskljucivanje iz saobracaja tehnicki neispravnih vozila po pitanju izduvnih gasova, smanjivanje cijene karte gradskog prevoza, uredba za privredna i dostavna vozila firmi i preduzeca kako privatnih, tako i drustvenih/drzavnih, itd, itd...
Eto, samo taj dio oko prevoza i transporta...mada on nije glavni uzrocnik zagadjenja, ali eto, kad bi se sproveo stopostotno, sigurno bi doprinijelo nesto boljoj situaciji...
Grijanje u privatnoj ili dustvenoj - drzavnoj reziji, pojedinaca, preduzeca, firmi, fabrika, to je potpuno van kontrole, i niko nema muda da po.tome zagrebe...
Pa sto ne objasnite tokmacima da par nepar nema efekta, i da tim sistemom jebu milion drugih sistema, ekonomskih prije svega...
Hitno uvodjenje euro 4 norme, zone - uze gradsko jezgro gdje se moze voziti samo sa euro 5 motorima, pojeftinjenje poreza i registracija za one koji voze na plin, iskljucivanje iz saobracaja tehnicki neispravnih vozila po pitanju izduvnih gasova, smanjivanje cijene karte gradskog prevoza, uredba za privredna i dostavna vozila firmi i preduzeca kako privatnih, tako i drustvenih/drzavnih, itd, itd...
Eto, samo taj dio oko prevoza i transporta...mada on nije glavni uzrocnik zagadjenja, ali eto, kad bi se sproveo stopostotno, sigurno bi doprinijelo nesto boljoj situaciji...
Grijanje u privatnoj ili dustvenoj - drzavnoj reziji, pojedinaca, preduzeca, firmi, fabrika, to je potpuno van kontrole, i niko nema muda da po.tome zagrebe...
-
Ali_G
- Posts: 4674
- Joined: 02/03/2002 00:00
#2670 Re: juga 1950.-1990.
Osnovni je problem sto nemamo kolektivnu svijest. Da se ukine prilaz centru autima onda bi se jebavalo zbog ogromnih guzvi. Da zabrane truljama onda bi sr javljali filozofi da kazu kako je to udar na ove siromasne sto ne mogu da priuste sebi novo auto.
U tolikoj smo dubioZi da je mislim ne moguce bilo sta promijeniti a da ne bude nekih posljedica.
Sent from my iPhone using Tapatalk
U tolikoj smo dubioZi da je mislim ne moguce bilo sta promijeniti a da ne bude nekih posljedica.
Sent from my iPhone using Tapatalk
- Gojeni H
- Posts: 10228
- Joined: 28/04/2012 09:54
#2671 Re: juga 1950.-1990.
@drndalo/radosni
Niti branim ovu odluku, a nisam ni bunike jeo pa da tvrdim da SDA politicki sistem ima strategiju ... ustvari, 100% sam siguran da klanovi Izetbegovic/Brankovic/itd. ne mogu dobaciti dalje od Trebevica ... njima haman vise i ne treba.
Ono sto jesam pokusao reci je, da je voznja par-nepar inovacija SFRJ, barem na ovim prostorima, a da je ista uvodjena i drugdje po svijetu.
I ne funkcionise bas, ... i to se mozemo sloziti.
Meni se npr. svidja ideja da se u strogom gradskom centru ne moze NIKAKO voziti.
Ali prije voznje, "porodice na biciklima", i sl. mora se rijesiti pitanje grijanja i ljudima ponuditi prihvatljiva alternativa uglju.
Niti branim ovu odluku, a nisam ni bunike jeo pa da tvrdim da SDA politicki sistem ima strategiju ... ustvari, 100% sam siguran da klanovi Izetbegovic/Brankovic/itd. ne mogu dobaciti dalje od Trebevica ... njima haman vise i ne treba.
Ono sto jesam pokusao reci je, da je voznja par-nepar inovacija SFRJ, barem na ovim prostorima, a da je ista uvodjena i drugdje po svijetu.
I ne funkcionise bas, ... i to se mozemo sloziti.
Meni se npr. svidja ideja da se u strogom gradskom centru ne moze NIKAKO voziti.
Ali prije voznje, "porodice na biciklima", i sl. mora se rijesiti pitanje grijanja i ljudima ponuditi prihvatljiva alternativa uglju.
-
radostan dan
- Posts: 27324
- Joined: 31/01/2010 20:26
- Location: madera
#2672 Re: juga 1950.-1990.
ehhh. da je samo ugalj problem,oo što kažu - ni po jada...ima tu gume i plasike, tone i tone...
- Tomahawk11
- Globalni moderator
- Posts: 109749
- Joined: 14/08/2009 14:51
#2673 Re: juga 1950.-1990.
radosni, sta kazes, da im objasnimo.... 
- Hajvan
- Posts: 9637
- Joined: 25/10/2008 13:21
- Location: SaraJovo
#2674 Re: juga 1950.-1990.
Eto IV reinkarnacija.


- vazi
- Posts: 8853
- Joined: 07/04/2010 15:31
#2675 Re: juga 1950.-1990.
mala vjerovatnoca, skoro pa nikakva...Hajvan wrote:Eto IV reinkarnacija.![]()
