Dobre vijesti iz BiH

[krater]

Naredne godine veliki investicioni zamah na Sarajevskom aerodromu



Direktor Međunarodnog aerodroma "Sarajevo" Armin Kajmaković najavio je u razgovoru za Fenu da će veliki investicioni zamah na ovom aerodromu, koji bilježi rekordan broj putnika, početi naredne godine.

"S obzirom na to da Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi rekordan broj putnika, koji će ovih dana premašiti 800.000 putnika, što je više nego ikada dosada, a uzimajući u obzir da je kapacitet postojeće terminalne zgrade milion putnika godišnje, prioritetno se ide u razvojne projekte", izjavio je Kajmaković.

Precizirao je da je među najzahtjevnijim projektima rekonstrukcija aerodromske piste dužine 2.600 metara za čiju su rekonstrukciju inicijalno planirana sredstva od oko 21 milion KM.

Također, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo u planu je izgradnja brze izlazne rulnice koja će doprinijeti povećanju nivoa propulzivnosti poletno-slijetne staze.

"U planu je i proširenje platforme za parkiranje aviona, čime će biti osigurai dodatni parkinzi za velike avione, izgradnja ekskluzivnog VIP salona, te montažno-demontažne rashladne komore, koja će služiti za procesuiranje izvoza svježeg mesa i pošiljki velikih gabarita", istakao je on.

U planu je i izgradnja nove poslovne zgrade na ukupnoj dužini od 3.600 metara kvadratnih u koju će, kako je naveo, biti prebačene određene službe i administracija. Riječ je o objektu s tri etaže, te s izlazima na platformu i na parking s prednje strane.

Napomenuo je da je za planirane investicije značajan dio projekata pripremljen ili se projektna dokumentacija priprema, a u toku je i pribavljanje urbanističko-tehničke i druge dokumentacije potrebne za izvođenje građevinskih radova".

"U prethodnom periodu novi menadžmet je prepoznao i potrebu za kontinuiranim unapređenjem odnosa s lokalnom zajednicom, odnosno Općinom Ilidža, na čijem se teritoriju gotovo u cijelosti nalazi i Međunarodni aerodrom Sarajevo, a što je naša, prije svega i zakonska obaveza, ali što je vrlo važno naglasiti, i radi stvaranja partnerskog odnosa, u obostranom interesu", potcrtao je Kajmaković.

Osim razvojnih projekata, naglasio je, u tekućoj godini se Međunarodni aerodrom Sarajevo može pohvaliti i pozitivnim rezultatima o pitanju broja putnika. Za 10 mjeseci opsluženo je oko 750.000 putnika, što je za više od osam posto više u odnosu na 2015. godinu.

"Poređenja radi, aerodromi Zagreb, Ljubljana i Beograd u protekle dvije godine nisu zabilježili rast veći od 6,6 posto. Štaviše, samo u julu kroz Aerodrom "Sarajevo" prošao je 109.141 putnik, što je za 22 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a već u augustu smo sa 118.350 putnika postavili i rekord po broju opsluženih putnika u jednom mjesecu", kazao je Kajmaković.

Osim rekonstrukcije aerodromske piste, realizacija većine ostalih razvojnih projekata planirana je iz vlastitih sredstava Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

On je, govoreći o novim linijama koje su u planu, pojasnio da prije dolaska na novo tržište svaka aviokompanija radi svoju komerecijalnu analizu tržišta i opravdanost uvođenja linije.

"Što se tiče dolaska novih aviokompanija u ovoj godini, možemo reći da su pregovori s aviokompanijom Qatar Airways u završnoj fazi, te da početkom iduće godine očekujemo uspostavljanje direktne linije iz Sarajeva za Dohu. Pregovori su u toku i s kompanijom Wizz Air, koja bi također početkom godine trebala uvesti redovnu liniju prema Budimpešti", dodao je Kajmaković.

S Međunarodnog aerodroma Sarajevo prema zimskom redu letenja operira 10 aviokompanija koje povezuju Sarajevo s destinacijama: Zagreb (Croatia Airlines), Beč (Austrian Airlines), Ljubljana (Adria Airways), Beograd (Air Serbia), Minhen (Lufthansa), Istanbul (Turkish Airlines i Pegasus Airlines), Dubai (FlyDubai), Oslo, Štokholm (Norwegian Air Shuttle), Keln, Štutgart (Eurowings).

Na ovaj način Sarajevo je, kako poručuju iz ovog aerodroma, povezano s Evropom i svijetom bolje nego ikad, te je uz samo jedno presjedanje moguće stići na bilo koje odredište u svijetu.

"Stalni razvoj je neprekidna nit vodilja u poslovanju Međunarodnog aerodroma "Sarajevo", zbog čega i jesmo jedno od najuspješnijih i najrespektabilnijih preduzeća u BiH. Tu našu predanost u radu prepoznali su mnogi, pa je tako ovaj aerodrom postao jedno od najfrekventnijih pristaništa mnogobrojnih turista, poslovnih partnera, te gotovo milion putnika godišnje iz cijeloga svijeta", istakao je Kajmaković u razgovoru za Fenu.

[krater]

Tešanjski privrednici prave odlične rezultate: Otvoreno 461 radno mjesto



Za TRA Agenciju za razvoj općine Tešanj 2016. je bila jako uspješna godina, obilježena uspješnim projektima i pozitivnim poslovnim pričama.

COBEAR PROJEKAT

Direktor Agencije Ismar Alagić u razgovoru za poslovni portal Akta.ba kaže kako već drugu godinu ova Agencija implementira projekt 'Konkurentnost sredine poslovne izvrsnosti - COBEAR' zajedno sa partnerima na projektu, a uz podršku Europske Unije.

"Ako pogledamo u statističke pokazatelje vidjet ćemo da smo kroz COBEAR projekat obavezali se kreirati 30 novih radnih mjesta, a da je taj broj već sada narastao na 461 novo radno mjesto. Posebno se ističe prehrambena industrija sa 190 novih radnih mjesta, slijedi sektor prerade tekstila, kože i proizvodnje obuće sa 122 nova radna mjesta, a odmah za njima slijedi metaloprerada sa proizvodnjom automobilskih dijelova sa 114 novih radnih mjesta", kaže Alagić.

Dodaje, kako su ovo impozantni rezultati ostvareni na uzorku od samo 33 preduzeća.

Dalje navodi, kako je izvoz povećan za 11.020.309,76 KM ili za više od 17,3 posto u odnosu na početak projekta. Uporedo sa tim, promet 33 firme uključene u projekat je uvećan za 100.266.466,17 KM ili za 85,5 posto u odnosu na period prije početka COBEAR projekta.

"Veoma nam je važan sektor poljoprivredne proizvodnje gdje smo implementirali i ugovorili projekata u vrijednosti 1.320.000,00 KM. Tu je istaknut projekat 'Podizanje nasada maline na području općine Tešanj' gdje smo organizovali prvu berbu i dobili laskavo priznanje da je malina ubrana kroz projekat TRA Agencije za razvoj općine 'najkvalitetnija malina' koju je otkupio otkupljivač Euro-stil. Ovo je pokazatelj da se u našim projektima primjenjuju najnovija dostignuća u oblasti agrara i da pružamo podršku stručne osobe kroz opremanje odjela za podršku poljoprivrednoj proizvodnji i nabavku uređaja koji agronomu pomažu u radu na terenu i određivanju parametara relevantnih za poljoprivrednu proizvodnju", pojašnjava Alagić.

Jako značajna je i aktivnost podrške razvoju mljekarstva na području općine Tešanj gdje je u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ze-Do Kantona izvršena nabavka i podjela 35 muzilica, dva Milko-scan uređaja za dvije zadruge i organizovana studijska posjeta sajmovima, institutima i drugim institucijama za podršku razvoja poljoprivrede u Republici Srbiji. Tu je i projekat "Povećanje prihoda ranjivih skupina kroz porodičnu poljoprivredu" koji podržava Češka razvojna agencija. Projekat je vrijedan 480.000,00 eura i realizovat će ga TRA Agencija za razvoj općine Tešanj do kraja 2019. godine.

Ono što je jako zanimljivo jeste da tešanjska privreda i dalje doživljava ekspanziju.

"Ako posmatramo privredna kretanja u regionu, možemo uočiti BiH sa 30.739 registrovanih preduzeća nalazi se na začelju u regionu što je više od tri puta manje nego u Srbiji (95.646 preduzeća), više od 3,5 puta manje nego u Hrvatskoj (106.261 preduzeća) i više od četiri puta nego broj preduzeća u Sloveniji (127.628 preduzeća). Ukupa broj 468.786 zaposlenih u BH preduzećima ostvaruje prihod u iznosu 30.094.678.236,00 EUR, od čega samo 4.425.239.550,00 eura otpada na izvoz. Nažalost od ukupnog broja od 30.739 preduzeća, promet veći od 2,5 miliona eura godišnje ostvaruje samo 1.785 preduzeća. U takoj realnosti, tešanjska privreda ostvaruje prihod koji prelazi 1,5 milijardi KM na goodišnjem nivou i uveliko ide dobro utabanim stazama uspjeha", kaže Alagić.

Pojašnjava kako je već odavno broj zaposlenih na najvišem nivou u posljednjih nekoliko godina iznad 11.500 zaposlenih, dok se broj nezaposlenih smanjuje i nalazi se na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina.

TEŠNJACI MEĐU NAJBOLJIM

Također, ono što je impozantan podatak da se već dugi niz godina tešanjske firme svrstavaju među najuspješnije poslovne subjekte u BiH. U posljednjem izboru 100 najuspješnijih čak 23 firme koje posluju u Tešnju ili su njihovi vlasnici Tešnjaci su se našli u ovom izboru. Tu svakako kaže Alagić treba pomenuti firme: Hifa Oli, Mann Hummel BA, Pobjeda, Prevent FAD, Napredak, AS Group, MADI, Enker, Europa Trade, Medena Commerce, Inox Ajanović, Euro-Kantić, Adi Mark, Hrast, Hifa-Petrol , Klas, Vispak, MS Wood, Mlin Ljubače, AS, Farex,Mepromex i HIFA.

U kategoriji velikih firmi nalazi se sedam firmi iz Tešnja (Hifa-oil, Madi, Prevent FAD, Mann Hummel BA, Napredak, Pobjeda i AS). Prema ukupnom prihodu Hifa-oil zauzima 13 mjesto sa ostvarenim prihodom od 381.948.478 KM, slijedi AS group na 62 mjestu sa ostvarenim prihodom od 106.088.231 KM, potom na 87 mjestu je firma MADI sa ostvarenim prihodom od 82.870.644 KM i firma Prevent FAD na 95 mjestu sa ostvarenim prihodom 73.608.871 KM. Kada je riječ o ostvarenom izvozu, firma Mann Hummel BA se svrstala na 19 mjesto sa ostvarenih 53.744.931 KM izvoza, slijedi Hifa-oil na 38 mjestu sa izvozom od 30.926.155 KM, a potom na 75 mjestu se nalazi firma Pobjeda sa izvozom od 17.067.198 KM.

"Bez ulaganja nema novog razvoja i stvaranja dodatne vrijednosti, a upravo u kategoriji 100 najvećih firmi u BiH u kategoriji realizovanih investicija nalazi se čak pet firmi iz Tešanj. Prevent FAD sa investiranih 8.494.026 KM je zauzeo 55 mjesto, slijedi Mann Hummel BA na 73.mjestu sa investiranih 4.515.125 KM, potom na 88. mjestu je Napredak sa investicijama u visini 4.618.395 KM, zatim firma Hifa-oil sa investicijama u visini 4.410.380 KM zauzima 91 mjesto, dok listu 100 najvećih zaključuje firma MADI sa realizovanom investicijom od 3.887.619 KM na godišnjem nivou. Kategorija ostvarene neto dobiti prepoznaje četiri firme iz Tešnja među 100 najvećih velikih kompanija u slijedećem redoslijedu: Hifa-oil na 35 mjestu sa ostvarenom dobiti od 9.363.372 KM, potom MADI na 50 mjestu sa dobiti u iznosu 6.675.301 KM, zatim Prevent FAD na 71 mjestu sa dobiti od 4.700.832 KM i Mann Hummel BA na 75. mjestu sa ostvarenom dobiti od 4.515.125 KM.Svi gore izneseni podaci govore u prilog tvrdnji: 'više nije dovoljno biti dobar, morate biti najbolji među dobrima'", naglašava Alagić.

Govoreći o izvozu tešanjske privrede Alagić kaže kako se on na kraju 2016. godine nalazi na razini posljednjih nekoliko godina, a to je podatak koji je daleko premašuje 300 miliona KM robe koja se godišnje plasira na tržišta više od 60 država svijeta. Nemali broj firmi ostvaruje izvoz u iznosu većem od 95 posto ukupnog prihoda, a postoje i manje firme kao što je npr.HRAST koje ostvaruju izvoz u vrijednosti 100 posto ukupnog ostvarenog prometa firme.

ZNANJEM DO USPJEHA

Uz ovakav uspjeh ide i dobar rad Agencije koja je prije nekoliko dana obaviještena od strane Međunarodne organizacije rada ILO da je njihov projekat "Umrežavanje konkurentnog tržišta radne snage i institucija za obuku na području općina Tešanj i Čelinac za potrebe privrede u okruženju sa ciljem povećanja broja zaposlenih" odabran od strane Lokalnog partnerstva za zapošljavanje LEP kao projekat koji će biti podržan za dalju razradu u obliku pune projektne aplikacije.

"U našim projektnim aktivnostima mi sarađujemo sa partnerima iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona. Projekat 'Povećanje prihoda ranjivih skupina kroz porodičnu poljoprivredu' je na samome početku očekuje nas podjela 50 plastenika veličine po 300 m2 za odabrane korisnike projekta i veoma bliska saradnja sa stručnjacima sa Mendelovog Univerziteta u Brnu iz Češke Republike i eminentnim domaćim stručnjacima. Naša osnovna maksima glasi: 'Konkurentnost se gradi znanjem do uspjeha'."

Prvi čovjek TRA kaže kako njihovi planovi u 2017. godini idu u smjeru afirmacije rada tri jedinice u okviru TRA Agencije za razvoj općine Tešanj, a to su: Centar za obrazovanje odraslih Tešanj, COBITES centra-Konkurentno poslovanje zasnovano na investicijama, trgovinskim uslugama i izvozu i ARC-Centar za agrokulturu i ruralni razvoj.

"Spremni smo da učimo od sviju koji su najbolji u svom poslu, a vjerno se pridržavamo latinske poslovice koja kaže: 'Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli više slušati, a manje govoriti.' . Neka o nama govore naša djela i naši rezultati, a jedino čemu mi stremimo sadržano je u poruci 'barem za korak ispred konkurencije'".

E. Kokor

[krater]

Bihać u projektu korištenja šumske biomase za proizvodnju energije



Zlatan Čizmić, šef Odsjeka za komunalne djelatnosti u gradskoj upravi Bihaća, održao je radni sastanak sa Mersudinom Avdibegovićem sa Šumarskog fakulteta Univerzitet u Sarajevu. Na sastanku se razgovaralo o projektu „Analiza potencijala i pripremljenosti za korištenje šumske biomase za proizvodnju energije“, a kojeg implementira Češke Republika putem Češke razvojne agencije i firme GEOtest d.o.o. Sarajevo.

Grad Bihać u julu ove godine ispunio je obrazac-upitnik sa općim pitanjima o gradu Bihaću, šumama i šumskim bogastvima i svoj problematici koja prati iskorištavanje i čuvanje šumskih resursa, kao i mogućnosti da se koristi šumska biomasa za proizvodnju toplote za grijanje stanova, kuća, škola, fakulteta, bolnica, javne administracije i slično. Na osnovu toga upitnika, grad Bihać je u konkurenciji preko 30 lokalnih zajednica ušao među 14 gradova i općina sa kojima treba nastaviti razgovore i ići eventualno u implementaciju projekta daljinskog grijanja na šumsku biomasu.

"Napravljen je jedan kompletan Izvještaj o stanju šuma, šumskih ekositema, iskorištavanju istih i vođenju brige i odgovornosti o tim važnim resursima u gradu Bihaću, na jednoj strani i mogućnostima izgradnje toplane na drvnu biomasu za potrebe stanovništva grada Bihaća. U Bihaću je prije rata postojao sistem centralnog grijanja i od tri kotlovnice na lož ulje, danas je u funkciji samo jedna kojom se zagrijava JU“Poliklinika“ Bihać. Druge dvije kotlovnice su devastirane a sistem daljinske distribucije toplotne energije nije uspostavljen, uprkos značajnim ulaganjima u obnovu pomenute infrastrukture", ističe Čizmić.

Procjena je da trenutno 46 posto stambenih objekata koristi drvo kao energent za grijanje. Značajan je broj internih kotlovnica u institucijama i individualnim stambenim objektima, a primjetan je i trend prelaska ovih kotlovnica na pelet. Uspostava sistema centralnog grijanja na bazi sagorjevanja šumske i drvne biomase je predviđen i u strateškim razvojnim dokumentima na nivou Grada (Strategija razvoja općine Bihać, LEAP i SEAP).Pored projekata povećanja energetske efikasnosti i utopljavanja zgrada(finansijer UNDP i gradska Uprava), realizirano je i nekoliko projekata koji su za cilj imali korištenje biomase kao energenta. Kotlovnice u većini škola na području grada Bihaća koriste pelet, a u 2017. godini se planira da se i zgrada gradske uprave Bihać počne grijati na pelet.

Idući sastanak i finalni razgovori o ovoj temi i eventualni produžetak saradnje sa Češkom razvojnom agencijom, kroz implementaciju Projekta daljinskog grijanja u gradu Bihaću, biti će organiziran za dvije sedmice u Sarajevu.

[Logovan]

Bihać u projektu korištenja šumske biomase za proizvodnju energije

[Rizvan]

Također, ono što je impozantan podatak da se već dugi niz godina tešanjske firme svrstavaju među najuspješnije poslovne subjekte u BiH. U posljednjem izboru 100 najuspješnijih čak 23 firme koje posluju u Tešnju ili su njihovi vlasnici Tešnjaci su se našli u ovom izboru. Tu svakako kaže Alagić treba pomenuti firme: Hifa Oli, Mann Hummel BA, Pobjeda, Prevent FAD, Napredak, AS Group, MADI, Enker, Europa Trade, Medena Commerce, Inox Ajanović, Euro-Kantić, Adi Mark, Hrast, Hifa-Petrol , Klas, Vispak, MS Wood, Mlin Ljubače, AS, Farex,Mepromex i HIFA.

U kategoriji velikih firmi nalazi se sedam firmi iz Tešnja (Hifa-oil, Madi, Prevent FAD, Mann Hummel BA, Napredak, Pobjeda i AS). Prema ukupnom prihodu Hifa-oil zauzima 13 mjesto sa ostvarenim prihodom od 381.948.478 KM, slijedi AS group na 62 mjestu sa ostvarenim prihodom od 106.088.231 KM, potom na 87 mjestu je firma MADI sa ostvarenim prihodom od 82.870.644 KM i firma Prevent FAD na 95 mjestu sa ostvarenim prihodom 73.608.871 KM. Kada je riječ o ostvarenom izvozu, firma Mann Hummel BA se svrstala na 19 mjesto sa ostvarenih 53.744.931 KM izvoza, slijedi Hifa-oil na 38 mjestu sa izvozom od 30.926.155 KM, a potom na 75 mjestu se nalazi firma Pobjeda sa izvozom od 17.067.198 KM.

"Bez ulaganja nema novog razvoja i stvaranja dodatne vrijednosti, a upravo u kategoriji 100 najvećih firmi u BiH u kategoriji realizovanih investicija nalazi se čak pet firmi iz Tešanj. Prevent FAD sa investiranih 8.494.026 KM je zauzeo 55 mjesto, slijedi Mann Hummel BA na 73.mjestu sa investiranih 4.515.125 KM, potom na 88. mjestu je Napredak sa investicijama u visini 4.618.395 KM, zatim firma Hifa-oil sa investicijama u visini 4.410.380 KM zauzima 91 mjesto, dok listu 100 najvećih zaključuje firma MADI sa realizovanom investicijom od 3.887.619 KM na godišnjem nivou. Kategorija ostvarene neto dobiti prepoznaje četiri firme iz Tešnja među 100 najvećih velikih kompanija u slijedećem redoslijedu: Hifa-oil na 35 mjestu sa ostvarenom dobiti od 9.363.372 KM, potom MADI na 50 mjestu sa dobiti u iznosu 6.675.301 KM, zatim Prevent FAD na 71 mjestu sa dobiti od 4.700.832 KM i Mann Hummel BA na 75. mjestu sa ostvarenom dobiti od 4.515.125 KM.Svi gore izneseni podaci govore u prilog tvrdnji: 'više nije dovoljno biti dobar, morate biti najbolji među dobrima'", naglašava Alagić.

Govoreći o izvozu tešanjske privrede Alagić kaže kako se on na kraju 2016. godine nalazi na razini posljednjih nekoliko godina, a to je podatak koji je daleko premašuje 300 miliona KM robe koja se godišnje plasira na tržišta više od 60 država svijeta. Nemali broj firmi ostvaruje izvoz u iznosu većem od 95 posto ukupnog prihoda, a postoje i manje firme kao što je npr.HRAST koje ostvaruju izvoz u vrijednosti 100 posto ukupnog ostvarenog prometa firme.

Gdje se mogu naći liste svih 100 firmi po kategorijama?

[krater]

Industrijska zona 'PDI Bjelašnica' od iduće godine spremna za investitore
Izvor: Akta.ba, 8.12.2016 13:12:50



Okončana je prva faza uklanjanja ruševnih poslovnih objekata, deponovanog otpada i šuta sa platoa bivšeg Preduzeća drvne industrije “Bjelašnica” Hadžići. U narednom periodu uslijedit će druga faza koja predviđa rušenje poslovnih zgrada na ulazu u plato, finalno uređenje zemljišta i postavljanje zaštitne ograde. Radove izvodi građevinsko preduzeće “Bucomerc”, a finansira Općina Hadžići.

Podsjećamo, 28. decembra 2015. godine Općina Hadžići je kupila 96 dunuma zemljišta bivše PDI “Bjelašnica” za 5,3 miliona KM s ciljem uspostavljanja nove industrijske zone i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.

"Radovi na uređenju ove industrijske zone odvijaju se predviđenom dinamikom. Početkom iduće godine bit ćemo u mogućnosti ponuditi svim zainteresovanim ulagačima da na ovom prostoru pokrenu biznise. Naši uslovi izuzetno su povoljni ukoliko neko želi da pokrene industriju i zaposli što veći broj ljudi sa biroa. U okolini Sarajeva ne postoji ni jedan sličan prostor ovome tako da očekujemo da industijska zona brzo oživi u onoj namjeni za koju je predviđena", kazao je Ejubović.

[krater]

Pocinje izgradnja stambeno poslovnog objekta ''Veneto Otoka''



Tokom decembra 2016. godine započeli su pripremni radovi na uklanjanju objekata na lokaciji novoprojektovanog stambeno poslovnog objekta „Veneto Otoka“.
Objekat se nalazi na vrlo atraktivnoj lokaciji na uglu ulice Bulevar Meše Selimovića sa južne strane i ulice Srđana Aleksića sa zapadne strane. Objekat je planiran Izmjenom i dopunom Regulacionog plana „Alipašin Most VII“.
U suterenu objekta projektovana su dva nivoa garažnog prostora. U prizemlju objekta i na galeriji objekta predviđeni su poslovni prostori, a na etažama I – X nalaze se stanovi površine cca 50 -117 m2. Na etažama XI i XII projektovani su penthouse-LOFT stanovi sa velikim zelenim terasama, i atraktivnim panoramskim pogledom na cijeli grad.
Objekat je projektovan od strane projektantske kuće Kvadrat d.o.o., a za potrebe investitora Aluveneto d.o.o. Sarajevo (pod kontrolom i u 100% vlasništvu Unioninvest d.d. Sarajevo).
U nastavku pogledajte kako će izgledati budući stambeno-poslovni objekat "Veneto Otoka":

[krater]

Kljuc dobija sportsko-rekreacioni centar vrijedan 2,4 mil KM





"Objekat ce u prvoj fazi biti isključivo sezonskog karaktera, a kasnije povećanjem sadržaja, dijelovi kompleksa će biti u funkciji tokom čitave godine. Projektovan je u skladu sa svim važećim standardima i preporukama za ovu vrstu objekata i samu lokaciju na kojoj se gradi. Dominantni materijali su natur beton i drvo, i međusobno se prožimaju zelenilom na parteru, otvorenim i poluotvorenim prostorima".
Šipka objašnjava i čime su se vodili u kreiranju ovog koncepta.
"Ključ je mala sredina sa bogatim istorijskim nasljeđem, kao i lijepom i specificnom prirodom. Ljeti se značajno poveća broj stanovnika. Jedan broj ljudi živi u zapadnoj Evropi, a porijeklom je iz Ključa, a drugi dio su turisti. U skladu sa sve većim interesovanjem za ovaj prostor, javila se ideja za izgradnju novih urbanih sadržaja. U ovom projektu su spojene potreba i navike ljudi čiji život je vezan kako za zapadnu Evropu tako i za ljepote i Ključa".



U posljednje vrijeme kaže da se značajno povećao broj turista u Ključu, te će ovaj kompleks kreirati novi imidž opštine, a to je prepoznala i lokalna vlast.
"Lokalna samouprava je u potpunosti uključena u ovaj projekat i od početka ga je prepoznala kao značajan novi sadržaj. Profesionalno i operativno je učestvovala u otklanjanju ili rješavanju bilo kog problema, od administrativnih do infrastrukturnih".
Kako kaže arhitekta, u prvoj fazi nisu predviđeni kapaciteti za smještaj turista.

[krater]

Zvanična potvrda: Objekti za proizvodnju mlijeka u BiH ispunjavaju EU standarde



Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Kancelarija za vetrinarstvo zaprimila je Izvještaj o rezultatima kontrole Generalne direkcije za zdravlje i sigurnost hrane EU, obavljene u Bosni i Hercegovini od 14. do 25. marta 2016. godine kako bi se ocijenio sistem proizvodnje i kontrole proizvoda od mlijeka namjenjenih za izvoz u Evropsku uniju, dobivši pozitivne ocjene.

U zvaničnom izvještaju je konstatovano da generalno objekti za proizvodnju mlijeka ispunjavaju EU standarde. Takođe, kontrola je pokazala i da je sistem službenih kontrola u mogućnosti da odobreni objekti za izvoz ispunjavaju relevantne EU zahtjeve i da je osoblje odgovorno za službene kontrole adekvatno obučeno i kompetentno za primjenu EU standarda.

Izvještaj locira i nedostatke u sistemu službenih kontrola, naročito nedostavljanje blagovremenih informacija centralnom nadležnom organu od strane nadležnih organa sa drugih nivoa komandnog lanca, kao i nedostatke u sistemu identifikacije životinja.

Uočeni nedostaci dati su u formi preporuka nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini kako bi se otklonili u što skorijem periodu.

[krater]

Predstavnici francuske kompanije VEOLIA i ArcelorMittala u posjeti Kasumoviću



Predstavnici francuske kompanije VEOLIA i ArcelorMittala u posjeti Kasumoviću – Gradonačelnik Fuad Kasumović danas se sastao s Olivierom Rietjensom, direktorom za projekte francuske kompanije Veolia i Biju Nairom, generalnim direktorom kompanije ArcelorMittal Zenica. Razgovarali su o mogućnostima Veolia, koja je jedan od potencijalnih partnera ArcelorMittala u projektu rekonstrukcije pogona Energetike.
Veolia je svjetska kompanija koja zapošljava preko 170 000 radnika i ima 25 milijardi godišnjeg obrta. Bavi se tehničkim i tehnološkim rješenjima u oblastima: voda, energetike i otpada.

Nakon kratke prezentacije kompanije Veolia, Gradonačelnik je zahvalio gostima na posjeti riječima:
“Ovo je velika kompanija veličine ArcelorMittala, koja nudi tehnička rješenja za projekte koji su veoma bitni za Zenicu. Nadam se dobroj budućoj saradnji”.

Gosti iz Francuske su pozvali predstavnike Grada Zenica da posjete evropske gradove u kojima su implementirali projekte i upoznaju se na licu mjesta s potencijalima ove francuske kompanije.

[krater]

Mljekara MFS-Trade obilježava 11 godina provedbe projekta održivog razvoja



Domaća nevladina humanitarna organizacija Međunarodni forum solidarnosti - Emmaus (MFS - Emmaus) ovog mjeseca bilježi 11 godina od implementacije projekata održivog razvoja i pokretanja mljekare "MFS-Trade" u Klokotnici, općina Doboj Istok.

Za mljekaru trenutno radi 50 kooperanata koji dnevno isporučuju 1.000 litara mlijeka. Osim plasmana visokokvalitetnog jogurta, pavlake, sireva i drugih mliječnih proizvoda u trgovinama i tržnim lancima, ova mljekara snabdijeva i Emmausov Prihvatni centar "Duje" u Klokotnici u kojem je smješteno 420 korisnika, Narodnu kuhinju u Doboju te djecu u Internatskom smještaju u Srebrenici, kao i u dnevnim centrima za djecu u Srebrenici i Zvorniku, saopćeno je iz mljekare "MFS-Trade". - Ove godine smo povećali preradu mlijeka na 1.000 litara dnevno, odnosno 30.000 litara mjesečno, tako da u 2016. možemo očekivati ukupan otkup više od oko 350.000 litara, što je povećanje od gotovo 20 posto u odnosu na prošlu godinu - kazao je direktor mljekare "MFS-Trade" Ahmet Ibranović, dodavši da je u mljekari 11 stalno zaposlenih.

- Mlijeko koje se preradi u mljekari zadržava izvorni kvalitet, okus i miris, što podrazumijeva da u svojoj ponudi ima proizvode kakvi se rijetko nađu na tržištu, potpuno svježi, prirodni, bez konzervansa, i različitih hemijskih dodataka. Zarade kooperanata zavise od količine i kvaliteta mlijeka, ali prosječno to iznosi između 200 - 1.500 KM. Vrijedi spomenuti da je značajnom broju kooperanata olakšana proizvodnja mlijeka kroz pomoć i olakšice u nabavci stoke - pojašnjava Ibranović. Proizvodi mljekare d.o.o. "MFS-Trade" mogu se naći u svim većim tržnim centrima Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničko–Dobojskog kantona, i u svim manjim i većim trgovinama, restoranima kao i firmama koje imaju vlastite kuhinje. - Naši instalirani kapaciteti su prerada 5.000 litara dnevno. Nastojat ćemo povećati proizvodnju, a trenutno radimo na uvođenju novih proizvoda u skladu sa potrebama tržišta i zahtjevima kupaca - istakao je Ibranović.

[krater]

Tuzla: Podijeljene sadnice voća korisnicima projekta Razvoj ruralne ekonomije



U krugu Udruženja BOSPER danas je izvršena isporuka sadnica jabuke, kruške, šljive, oraha i lješnjaka za 12 korisnika i gnojiva za sedam korisnika, uključenih u projekt "Razvoj ruralne ekonomije sa fokusom na poljoprivrednu proizvodnju na području grada Tuzla".

Nabavku sadnica voća i gnojiva finansirao je Grad Tuzla, a korisnici pripremu zemljišta i druge agrotehničke mjere koje su vezane za sadnju i njegu. Cilj projekta je doprinos povećanju kapaciteta za razvoj održive poljoprivredne proizvodnje na području grada Tuzla u funkciji povećanja proizvodnje hrane, te stvaranje novih prihoda.

Prednost pri uključivanju u projekt dobile su osobe koje prvi put uspostavljaju proizvodnju, a koje su istovremeno zadovoljile sve propisane kriterije koji se odnose na postojanje uslova za bavljenje ovom vrstom proizvodnje voća, te nezaposlenim osobama, saopćeno je iz Grada Tuzla.

[krater]

CAZIN - Završen projekat uređenja raskrsnice na Gnjilavcu



Funkcionalne javne površine, kvalitetna putna komunikacija, čistoća i uređenost, samo su neki od prioriteta u ukupnom razvoju područja općine Cazin. Za svaki od ovih projekata kontinuirano se obezbjeđuju sredstva iz općinskog budžeta, a mnogi su produkt aktivne borbe lokalne zajednice za sredstva s viših nivoa vlasti, kao i aplikacija kod međunarodnih i drugih organizacija.

Dugo godina prisutan problem raskrsnice na Gnjilavcu konačno je ovih dana riješen programom rada Kantonalne direkcije za ceste, a ovaj projekat je općina Cazin inicirala i u punom kapacitetu pomogla da bude što prije okončan. Saobraćaj na ovoj putnoj dionici konačno se odvija bezbjedno, a završetak radova bio je povod za obilazak projekta.

-„Vrlo smo zadovoljni urađenim i ono što je najvažnije, ova raskrsnica više nije problematična tačka u saobraćaju. Regionalni putni pravac na kojem se odvajaju putevi za centar Cazina, Bužim, Bosansku Krupu i Bihać sada je propisno uređen i očito je da se saobraćaj sada nesmetano odvija. Drago mi je što smo nametnuli ovaj projekat u prioritete u proteklom periodu i što je on uspješno okončan. Svakako, najveću važnost ima za Cazin i građane naše općine, a Komunalno- stambeni fond naše općine lijepo je uradio završnicu na ovom projektu tako da sada sve ima puni smisao i u funkcionalnom i u vizualnom smislu“, istaknuo je načelnik općine Cazin mr. Nermin Ogrešević.

Za samu mjesnu zajednicu Gnjilavac ovaj projekat je od posebnog značaja. –„To je itekako velik doprinos ukupnom izgledu i dojmu područja naše mjesne zajednice, ali bezbjednost u saobraćaju je onaj ključni detalj kojem smo se svi posebno obradovali. Uz ranije urađene trotoare, ovo je sada prilično zaokružena cjelina koja čini vidljivu promjenu za mjesnu zajednicu Gnjilavac, a koja sve više poprima uređeni izgled kakav ima i centar Cazina“, kaže predsjednik ove mjesne zajednice Irfan Durić.

Vrijednost ovog projekta je 340.000 maraka. Kao i pri realizaciji svakog drugog projekta u općini Cazin, funkcionalnost i kvalitet stavljeni su na prvo mjesto, a domaćinski pristup nalaže i lijepu završnicu pa je i ovaj centralni dio kružnog toka uređen adekvatnim ukrasima i biljkama.

[piupiu]

Pozitivne vrijednosti - sarajevski osnovci poslali novogodišnje paketiće vršnjacima iz povratničkih porodica u Zvorniku



Djeca koja pohađaju Osnovnu školu "Isak Samokovlija" danas su uz pomoć svojih roditelja i članova Udruženja "Ruku na srce" poslali 104 paketića za djecu u povratničkim naseljima u Zvorniku.

Nakon što je naš portal pisao o kampanji Udruženja "Ruku na srce", Edita Šabović, članica Vijeća roditelja OŠ "Isak Samokovlija", došla je na ideju da podrži kampanju "Nijedno dijete bez paketića". Ona je ideju predložila na sastanku Vijeća roditelja te je ideja jednoglasno usvojena.

Roditelji su kontaktirali Udruženje, izložili ideju i postavili uslov da paketiće pošalju direktno.

Tokom proteklog perioda, djeca, njihovi roditelji i učitelji sakupljali su novac i kupovali sve, od odjeće i knjiga, preko školskog pribora, igračaka i naravno slatkiša.

Napravljena su 104 paketića, a članovi Udruženja danas su preuzeli paketiće te će ih isporučiti na adresu djece koja pohađaju osnovne škole "Kamenica" i "Drinjača".

Djeca koja su učestvovala u pravljenju paketića presretna su što imaju priliku pomoći svojim vršnjacima te su im napisali i pisma.

"Bitno je da naša djeca nauče kako postoje ona koja nisu tako sretna. Oni su željeli od sveg srca pomoći i uživali su u tome. Želimo ovim pokazati solidarnost i humanost, kao i inspirisati druge da se uključe u ovu ili slične akcije", rekla nam je Edita Šabović.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevs ... 1209050#13

[krater]

Zatvoreni bazen u Zenici ponovo počinje sa radom



Od maja ove godine zatvoreni bazen u Zenici, koji se nalazi u sklopu Sportsko-rekreativnog centra “Željezara Zenica”, nije u funkciji zbog nedostatka finansijskih sredstava.

Kako Radio Zenit saznaje, ovaj bazen bi uskoro mogao opet početi sa radom. Nedavno je organizovan sastanak predstavnika plivačkog kluba, Ministarstva za obrazovanje kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona i Gradske uprave Grada Zenica, na kojem je izražena spremnost da se pomogne u radu ovog bazena.

Kako su istakli iz Željezare Zenica, potrebno je 9.000 KM mjesečno da bi se pokrili troškovi grijanja, električne struje i vode. Na sastanku je dogovoreno da će svako u svojoj nadležnosti poduzeti neophodne radnje.

Željezara Zenica će obezbijediti radnu snagu za održavanje i funkcionisanje bazena, dok će Gradska uprava Grada Zenica i Ministarstvo za obrazovanje kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona participirati u troškovima sa po 4.500 KM.

Dogovor je postignut za period od dva mjeseca, kao probni period, nakon čega će se u skladu sa ostvarenim prihodima i rashodima, planiranim sredstvima u budžetima Grada i Kantona u 2017. godini dogovoriti daljnje funkcionisanje bazena i pod kojim uslovima. Postignuti dogovor je već potpisao Gradonačelnik Zenice.

[krater]

Obnova platoa pri kraju: Centar Skenderija uskoro u novom ruhu



Finalizacijom radova na stepeništima narednih će dana biti ozvaničen završetak obnove platoa Skenderije u Sarajevu, čija je realizacija počela krajem jula, potvrdio je direktor Centra Skenderija Amer Kapo.

Podsjetio je da je rekonstrukcija platoa obuhvatila mijenjanje hidroizolacije te uklanjanje dotrajalih crvenih ploča i postavljanje sivih, kao i radove na stepenicama i završno uređenje platoa.

- Ploče koje će krasiti ovaj trg izrađene su od najkvalitetnijih materijala i najotpornije su na padavine i visoke temperature. U slučaju oštećenja moći ćemo zamijeniti ploče, što ranije nije bio slučaj - naglasio je Kapo.

Sredstva za sanaciju platoa osigurala je Vlada Kantona Sarajevo putem Razvojne banke od 904.000 KM.

[krater]

VRIJEDNA DONACIJA MJEŠOVITOJ SREDNJOJ ŠKOLI,TEŠANJ OD FIRME MANN HUMMEL



Donacija je rezultat saradnje između kompanije Mann Hummel i Mješovite srednje škole Tešanj, koja traje već 6 godina. Kako su istakli danas predstavnici ispred same kompanije i Mješovite srednje škole Tešanj radi se o sprovedbi projekta koji je usmjeren ka dualnom obrazovanju.Kompanija Mann Hummel osim što sa školom sarađuje u smislu praktične nastave, nudi učenicima ove škole i mogućnost zaposlenja nakon završene škole i adekvatnih kompetencija.

Muharem Saračević, direktor Mješovite srednje škole Tešanj ističe da je zaista sretan što je kompanija Mann Hummel prepoznala ulaganje u obrazovanje kao važan strateški cilj. „Imamo i člana Savjetodavnog vijeća ispred kompanije Mann Hummel u našoj školi gdje zajedno kreiramo upisnu politiku.“

Donirana oprema će biti korištena za obučavanje učenika tehničkim osnovama, odnosno onih učenika čija su zanimanja orijentisana ka mašinskom smijeru. Na ovaj način radionica je opremljena sredstvima koja su potrebna za savremeno stručno obrazovanje, koje podrazumijeva da učenici steknu vještine iz oblasti obrade metala ručnim postupcima. Ovi postupci se odnose na obilježavanje, bušenje, mjerenje i kontrolu, što je i nedostajalo učenicima u njihovim opštim kvalifikacijama koja su im na tržištu potrebna.


Direktor kompanije Mann Hummel Mahmut Galijašević je ovom prilikom istakao da je glavni cilj ove saradnje da se učenicima pruži potrebno znanje i vještine koje nije moguće usvojiti samo kroz nastavni proces u smislu budućih, educiranih kadrova koje možemo vrlo brzo da uključimo u proizvodne procese. Nakon ovih 6 godina saradnje, mi već imamo zaposlenih 20-ak ljudi, koji su nakon završenog obrazovanja i obuke počeli da rade u našoj kompaniji.

Ukupna vrijednost današnje donacije je otprilike oko 10 000 KM. Plan je da se u okviru ovoga projekta čija realizacija traje do 2018. godine zaposle ukupno 143 osobe. Samom činu uručenja donacije prisustvovao je direktor finansija i kontrolinga firme Mann+Hummel Njemačka Axel Schmidt-Ewig, te profesori i učenici Mješovite srednje škole Tešanj. Ispred škole su se prigodnim poklonom zahvalili direktoru kompaniije na donaciji i svemu što kompanija čini kako bi doprinjela kvalitetnom obrazovanju.

[krater]

Sve za dom na jednom mjestu: Bingo u Vogošći otvara 182. poslovnicu



Bingo ne staje, 2016. godinu završava otvaranjem 182. poslovnice u Vogošći (bivši objekat MIMS-a), potvrdila je za poslovni portal Akta.ba Tatjana Paunoski, PR menadžerica kompanije Bingo.

Objekat će biti otvoren 23. decembra i zauzimat će površinu od 12.000 m2 sa dvije etaže. U prizemlju se nalaze hipermarket 3.300 m2, šest poslovnih prostora predviđenih za izdavanje, zašto je već raspisan oglas o iznajmljivanju, te skladišni prostor.

Na spratu će se nalaziti salon namještaja, bijele tehnike, tekstil i sve za dom, na površini 4.500 m2, te restoran površine 530 m2.

"Hipermarket Bingo će osim veoma bogate ponude prehrane, kozmetike i hemije imati i mesnicu sa raznovrsnom ponudom i odličnim cijenama. Posebna pažnja će biti posvećena gastro odjelu, delikatesi i odjelu svježeg voća i povrća", kazala je Paunoski.

Dodaje kako će prodajni prostor na spratu ponudit kupcima sve što je potrebno za opremanje doma: namještaj, tehnika, bijela tehnika, posuđe, alati, autokozmetika, kućni tekstil, tekstil i obuća.

Restoran će imati bogat meni po pristupačnim cijenama, a ugodnom ambijentu restorana doprinosi staklena fasada i kupola, koji mu daju posebnu čar.

Bingo za rad u novom objektu raspisao je o konkurs za nove radne pozicije i to konobare, kuhare, skladištare, montere namještaja i trgovce (kasirke/kasiri, prehrana, neprehrana, tekstil, bijela tehnika…)

[Država]

Izgradnja nekoliko desetina rezidencijalnih naselja

Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina postala primamljiva destinacija investitorima arapskih zemalja. U njenom glavnom gradu, ali i nekim drugim većim gradovima, već su izgradili poslovne prostore, stambene zgrade, vile i ostale komplekse namijenjene bh. i stanovnicima zemalja iz kojih dolaze investitori. Trenutno se u našoj zemlji priprema izgradnja nekoliko desetina rezidencijalnih naselja.



U Sarajevu i okolini trenutno je u izgradnji, ili se priprema izgradnja nekoliko desetina rezidencijalnih naselja čiji su vlasnici investitori iz arapskih zemalja.

Priča o investiranju u BiH posebno je popularna posljednjih godina, a naročito mjeseci. Postoje projekti o kojima je javnost upoznata, međutim ima i onih koji tek dolaze i čija se realizacija očekuje u narednom periodu. Stoga, krenimo redom.

Realizovani projekti

Sarajevo Resort Osenik, Hadžići, Sarajevo

Jedan od prvih projekata koji je započet u BiH, kada je riječ o ulaganjima investitora s Bliskog istoka, je Sarajevo Resort Osenik i to 2013. godine. U oktobru prošle godine je otvoreno ovo turističko-rezidencijalno naselje čiji je osnivač kompanija Gulf Real Estate.

Riječ je o namjenski projektiranom naselju koje će moći pružiti smještaj za 1.125 turista. Ukupna površina naselja iznosi 160.000 kvadratnih metara s vještačkim jezerom površine 12.000 kvadratnih metara, oko kojeg je raspoređeno 160 objekata.

Izgrađena su dva natkrivena bazena, hotel, restorani, sportski tereni, supermarket kao i mnogi drugi prateći objekti. U projekat je do sada uloženo više od 50 miliona KM. Iako je zvanično otvoren prije više od godinu dana, u Resort Osenik još niko nije uselio, niti su se kuće počele iznajmljivati. Razlog je, kako navode, to što kompleks još nije u potpunosti završen i što cijene kupovine i iznajmljivanja kuća još nisu definisane.

Rezidencijalno naselje Al Jazeera u Dobroševićima kod Sarajeva

U oktobru 2014. godine u Dobroševićima kod Sarajeva je otvoreno prvo arapsko rezidencijalno naselje Al Jazeera, čiji je investitor istoimena kompanija iz Kuvajta.

Rezidencijalno naselje Al Jazeera prvo je u opštini Novi Grad Sarajevo, a kuvajtski investitor je izgradio 34 kuće. Vlasnici svih osim jedne, koju je kupio naš državljanin, su Kuvajćani.

U izgradnju ovog kompleksa kuvajtska kompanija uložila je pet i po miliona KM.

Objekti koji su u izgradnji

Tarčin Forest Resort



U toku je izgradnja Tarčin Forest Resorta, projekta vrijednog 45 miliona eura i to nedaleko od Tarčina kod Sarajeva. Prva faza izgradnje kompleksa Tarčin Forest Resort, koja je počela u martu ove godine, trebalo bi da bude završena krajem ove godine.

Tarčin Forest Resort se nalazi na brdu Vilovac kod Tarčina na površini od 350.000 kvadratnih metara i udaljenosti 15 minuta od aerodroma. Projektom je predviđena izgradnja Wellness & Spa hotela na površini od 6.000 m2, 22 stambene zgrade sa 176 stambenih jedinica, 135 individualnih stambenih objekata površine 150 m2, kao i dodatni sadržaji za rekreaciju u prirodnom okruženju.

Investitor projekta je TIDC - Tarčin International Development Company.

Buroj Ozone u Trnovu

Devetnaestog oktobra ove godine je polaganjem kamena temeljca počela gradnja najvećeg integriranog turističkog grada u jugoistočnoj Evropi - Buroj Ozone na području Prečkog Polja u općini Trnovo kod Sarajeva.

Kompanija Buroj International Group iz Dubaija počela je realizaciju projekta vrijednog 4,5 milijardi maraka, u okviru kojeg će, kako su najavili, na padinama Bjelašnice zasnovati novi grad.

Opremanje ovih prostora bit će provedeno po najvišim svjetskim standardima. U okviru turističkog grada Buroj Ozone bit će sagrađeno i sedamdeset superluksuznih hotela, a u nekima od njih se po relativno pristupačnim cijenama mogu kupiti apartmani.

Mnogi pojedinci će kasnije biti zaposleni u ovome gradu, kupovat će sebi stanove, apartmane, vile, izdavati ih i dobro zarađivati. Grad je otvoren za građane BiH i regiona, ali i za sve u svijetu kojima je potrebno mjesto za odmor ili poslovanje. Iza megaprojekta izgradnje turističkog grada u Trnovu stoji Internacionalna grupa Buroj, jedna od najuspješnijih kompanija na polju izgradnje i prodaje nekretnina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Orchid Resort

Tik uz naselje Osenik u Hadžićima kod Sarajeva se gradi slično naselje u koje investiraju Arapi pod nazivom "Orchid Resort".

O ovom projektu nema mnogo informacija, a sudeći prema videu koji je objavila investicijska kompanija putem posredničke agencije, i na ovom lokalitetu bit će sagrađene luksuzne vile, apartmani te ostali smještajni kapaciteti.

Također će biti izgrađeni i zabavni sadržaji za djecu, ali i odrasle.

Country Side Resort kod Hadžića

Apartmansko naselje Country side se nalazi u mjestu Crepljani, općina Hadžići. Lokacija apartmanskog naselja je u prelijepom prirodnom okruženju, na 770 metara nadmorske visine s čistim planinskim zrakom.

Radovi na izgradnji naselja su počeli u julu 2014. godine, a sve bi trebalo biti završeno sredinom 2018. godine. Površina zemljišta koje je u vlasništvu firme Rawasi Real Estate d.o.o. je 294.000 metara kvadratnih, od čega na naselje otpada 189.000 m2, a na adrenalinski park 105.000 m2.

Apartmansko naselje će biti zatvorenog tipa te će sadržavati: 108 individualnih stambenih jedinica, 11 objekata zajedničkog stanovanja (zgrada), što je ukupno 282 stana. Ukupno je planirano 390 stambenih jedinica u čitavnom naselju.

Također, apartmansko naselje će sadržavati i javne objekte, a to su: vještačko jezero, džamija, zgrada uprave sa supermarketom, hotel, cafe sa restoranom, spa i wellness centar...

Poljine Hills

Prije dvije godine kompanija Al-Shiddi je postavila kamen temeljac za izgradnju 214 luksuznih rezidencija na Poljinama u Sarajevu, a gradnja prvih vila je počela u septembru prošle godine.

Također prošle godine, u decembru, održana je prezentacija dosadašnjeg napretka na izgradnji naselja Poljine Hills, uz predstavljanje ogledne kuće. Ceremonija je ujedno bila i uvod u fazu 2 projekta, odnosno izgradnju deset stambenih zgrada sa 260 stanova i 20 poslovnih prostora, što sa prvom fazom projekta čini ukupno 500 stambenih jedinica.

Poljine Hills su bosanskohercegovački proizvod koji je direktno angažirao 20, a indirektno 70 bosanskohercegovačkih kompanija, pri čijoj realizaciji se maksimalno vodilo računa o okolišu i uštedi energije.

Ilidža Pearl Resort



Kuvajćani grade novo naselje u blizini Sarajeva koje će se zvati Ilidža Pearl Resort. Kompanija Al Diyar Real Estate & Al Diyar Construction gradit će rezidencijalno naselje na površini od 65.000 metara kvadratnih.

lidža Pearl Resort nalazit će se u planinskoj regiji, a kompanija koja gradi ovo naselje naziva ga arhitektonskim biserom. U njemu će se osim vila i apartmana nalaziti i umjetno jezero od 2.000 metara kvadratnih, objavili su.

Stanovnici ovog naselja će moći uživati u smještaju i sadržajima svjetske klase, rekreativnom centru, fitnessu, unutrašnjem bazenu, restoranima i kafićima. Odmaralište će imati prijevoz s aerodroma, turističku agenciju, firmu za iznajmljivanje automobila i poslovni centar.

Riječ je o luksuznom naselju s pet zvjezdica u koje će biti uloženo 13 miliona eura.

Almontaža - Ilidža

Kompanija Al-Diyar Real Estate & Al-Diyar Construction na Ilidži kod Sarajeva gradi stambeni kompleksa Almontaža koji je u fazi gradnje i za koji postoji veliki interes.

Ulaganje u projekat Almontaža-Ilidža je počelo s 13 miliona eura, ali postoji mogućnost da se taj iznos poveća do završetka radova. Projekat je započet 20. maja 2015. godine i do sada je završeno 50 posto radova.

Dema Resort na Hreši kod Sarajeva

Na području opštine Stari Grad Sarajevo nalazit će se naselje Dema Resort, od nekih 30-ak vila. Investitor je nedavno na internetu objavio i prve snimke s gradilišta.

Najavljeni projekti i rezidencijalna naselja



Kompanija Al Mosa koja gradi naselje Duranovići u Hadžićima, u istoj opštini je planirala gradnju naselja Sarajevo Sun s 58 vila, kao i naselja Green Hills Resort s 86 parcela. Ova opština u Kantonu Sarajevo u koju su investitori iz arapskih zemalja do sada najviše uložili, "planira ugostiti" i naselja Ourika resort, Anoor Resort i druga.

Kompanija Union Real Estate Company će u Vlakovu na Ilidži graditi naselje Vlakovo Resort.

Nekoliko naselja nalazit će se i u blizini oaze mira i popularnog sarajevskog izletišta Vrela Bosne.

Kuwait Investment Company je već dobila dozvole za gradnju vila, a na tom području žele graditi i druge kompanije. Malak Group Company također na Vrelu Bosne želi graditi naselje Malak resort.

Naselje Nebočaj u Vogošći

Iskustvo avanture i istinskog odmora moći ćete doživjeti u novom naselju koje će biti izgrađeno u mjestu Nebočaj u opštini Vogošća.

Mjesto se nalazi na rijeci Bosni, a udaljeno je nekoliko minuta vožnje od autoputa i tek nešto više od 15 minuta od centra grada. Međunarodni aerodrom Sarajevo je udaljen nešto više od 20 minuta vožnje.

Kompleks Nebočaj će se prostirati na površini od 40.000 metara kvadratnih zemljišta sa 28 vila i dodatnim sadržajima kao što su džamije, plantaže, farme, biciklističke i pješačke staze.

Koncept održivog planiranja i beskompromisan fokus na kvalitetu su najbolji preduvjeti za dugoročno uvažavanje vrijednosti, što dodatno obećava atraktivna ulaganja u nekretnine.

Naselje Smrekovica Resort u Brezi

Luksuzno naselje treba niknuti i u Brezi, gdje kuvajtska kompanija Senabil želi graditi Smrekovica Resort. Projekt je nedavno prezentiran predstavnicima Opštine Breza.

Tourist resort Smrekovica Breza nalazi se u blizini Sarajeva, tačnije 29 kilometara od Sarajeva. Naselje se nalazi u netaknutoj prirodnoj sredini. Vile sa dvorištem sadrže 86 stambenih jedinica, uključujući vilu s parkingom i vrtom. Postoje dva tipa ovakvih stambenih jedinica.

Vile u nizu sadržavaju 26 stambenih jedinica sa parkingom i 13 stambenih jedinica sa vlastitim vrtom. Postoje četiri tipa ovakvih vila. U kompleksu će se nalaziti restoran, wellness, fitnes, masaža, apartman, igralište za djecu...

Visoko Resort



U septembru prošle godine započeli su radovi na još jednom luksuznom Resortu pod imenom Al Waha Resort Visoko.

Al Waha Resort Visoko je zamišljen prvenstveno kao naselje zatvorenog tipa sa svim neophodnim uslugama osiguranja i infrastrukturom, što će zadovoljiti potrebe jednog modernog čovjeka koji neće biti u centru grada. Projektom je predviđena izgradnja 14 elitnih vila ili 26 apartmana, od toga su 12 dupleksi, a dva samostalne vile.

Al Waha Resort se nalazi na parceli površine 10.000 kvadratnih metara u naselju Čekrečije, općina Visoko.

Osim vila koje se grade i koje će krasiti ovaj Resort tu su i popratni sadržaji kao što su glavna recepcija, restoran, prodavnica, bazen i uređeni park sa spravama za vježbanje i sadržajima z a djecu.

Glavni investitor na ovom projektu je Q8 Gate d.o.o. društvo za posredovanje, nekretnine i usluge, koje je osnovano 2013. godine, sa sjedištem u Sarajevu, a čiji su investitori iz Kuvajta.

Jasno je da je riječ o još jednoj arapskoj investiciji u našoj zemlji, a kako govore arapski biznismeni koji investiraju kroz ovakve projekte u BiH, nijedna koja se izgradi iz njihovog kapitala, pa tako i ovakva naselja, neće propasti.

Još jedno luksuzno naselje u Visokom će biti Loulou Resort, a najavljena je i izgradnja naselja Gorani Resort i drugih.

Ovome dodajmo i to kako ovo definitivno nije konačan spisak arapskih investicija u BiH te se skoro svakodnevno pojavljuju novi potencijalni ulagači koji na ovom području vide dobru priliku za razvijanje i uspostavljanje poslovne saradnje. Masovna kupovina nekretnina u BiH je utjecala na porast cijena zemljišta, kuća, vikendica. Ovakvu pojavu ekonomski stručnjaci ocjenjuju pozitivnom.

[krater]

Rekonstrukcija stadiona Kosevo sve izvjesnija



Najveći stadion u BiH Asim Ferhatović – Hase uskoro bi mogao da dobije potpuno nov izgled. Prema procjenama, dugo očekivana rekonstrukcija stadiona Koševo sa pratećim sadržajima iznosila bi oko 100 mil EUR.

Naime, u Opštini Centar nedavno je predstavljeno predidejno rješenje rekonstrukcije stadiona sa pratećim poslovnim sadržajima, a sve po mjerilima svjetske i evropske fudbalske federacije.



Rekonstruisani stadion bi bio izgrađen u skladu sa aktuelnim standardima FIFA-e i UEFA-e koji, između ostalog, podrazumijevaju i natkrivene tribine, teren bliži publici, veći komfor za gledaoce, moderne lože za novinare, savremene svlačionice, kao i sigurnosne mjere.



"S obzirom na to da je Opština Centar izradila predidejno rješenje novog stadiona investitori su pozvani da Opštini dostave svoje ideje i prijedloge na koji način modernizirati stadion i izgraditi druge sadržaje koji su potvrđeni kao dobra rješenja uz moderne evropske stadione, kao što su hotel, poslovni centar, podzemna parking garaža i druge" – kažu za eKapiju iz Opštine Centar.

Potencijalni investitori



Iz Opštine Centar dodaju da su o projektu rekonstrukcije stadiona Koševo razgovarali sa potencijalnim investitorima iz Mađarske, Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i sa nekim od agencija iz BiH koje zastupaju interese stranih investitora.

"Osim ostalih, njemački investitori su, putem predsjednice podružnice kompanije Dersa property consulting SL u BiH Shahrzad Vakilzadeh, prezentovali svoje ideje u vezi sa izgradnjom cijelog kompleksa na lokalitetu Koševo. Svi investitori ili njihovi predstavnici naglasili su da imaju obezbijeđen novac za finansiranje realizacije projekta".



Kako kažu za eKapiju iz Opštine Centar, došli su do procjene da je za modernizaciju nužno obezbijediti oko 100 mil EUR.

"Potencijalnim investitorima prezentovana su dva modela finansiranja, ili putem koncesije ili javno-privatnog partnerstva uz otvoreni transparentni postupak putem međunarodnog tendera" – ističu iz Opštine Centar.

U ovoj Opštini dodaju da trenutno pripremaju planske osnove, kao i donošenje odluka iz nadležnosti Opštine, a nakon toga će, kažu, intenzivno raditi na pripremi dokumentacije o jednom od zakonskih modela izbora najpovoljnijeg investitora.

Stadion Asim Ferhatović – Hase je već nekoliko puta rekonstruisan i nadograđen, a najveća modernizacija je bila u februaru 1984. pred održavanje 14. Zimskih olimpijskih igara. Takođe, u 2004. godini urađena je i rekonstrukcija u cilju dobijanja licence od UEFA-e za odigravanje evropskih utakmica.

Danas ovaj stadion koristi FK Sarajevo i to je najveći stadion u BiH sa 37.500 sjedećih mjesta. Rekord stadiona Koševo u održavanju sportskih događaja je iz sezone 1981/82, kada je na utakmici gradskih rivala Sarajeva i Željezničara prisustvovalo oko 64.000 gledalaca.

[krater]

Krece izrada idejnog projekta ceste Travnik – Jajce



Autoceste Federacije BiH raspisale su javni poziv za nabavku usluga izrade idejnog projekta i studijske dokumentacije brze ceste Travnik (petlja Nević Polje) – Jajce (petlja Bravnice privremeni spoj na M-5).

Idejni projekt i studijska dokumentacija brze ceste obuhvata pružanje usluga izrade kompletne dokumentacije predviđene Projektnim zadatkom, uključujući prethodna istraživanja, analiziranja, prikupljanje podataka, uvjete zaštite od požara i zaštite životne sredine.
Također, projekt obuhvata i druge uvjete od uticaja na gradnju i korištenje predmetne ceste i pripadajućih objekata, pregovore po potrebi s nadležnim tijelima, te sudjelovanje pri prezentacijama, zauzimanje stručnog stava s mišljenjima i prijedlozima, s ciljem utvrđivanja optimalne trase sa najmanjim ulaganjima u čitavom životnom vijeku ceste, s maksimalnom bezbjednošću prometa, maksimalne propusne moći, odnosno maksimalnih pozitivnih efekata za korisnike ceste, te minimalnih ekoloških posljedica.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a u je 1.850.000,00 KM, a rok za prijem ponuda za učešće je 30.1.2017. godine.
Podsjetimo, Vlada Federacije BiH uvrstila je u maju ove godine na listu prioriteta izgradnju brze ceste Lašva - Nević Polje (Travnik), Nević Polje – Jajce.
U dokumentu o strateškim projektima koji se nalaze među "100 prioriteta Vlade FBiH", utvđeno je da će izgradnja brze ceste Lašva – Nević Polje (Travnik) koštati 183 miliona eura, Nević Polje - Jajce 550 miliona eura. Projekt uključuje izgradnju oko 51 kilometra ceste na dionici s četiri brze trake.

Inače, gradnja brze ceste Nević Polje - Jajce spada u historijski važnu rutu jer se stvaraju preduvjeti za spajanje Sarajeva s Krajinom, ali i brže povezivanje sa Srbijom i Hrvatskom.

[krater]

Zavrseni pregovori sa Wizz Airom, let Budimpesta-Sarajevo pocetkom naredne godine



Međunarodni aerodrom Sarajevo ove godine je zablježio rekordan broj putnika, a uvođenjem novih linija početkom naredne godine očekuje se da će broj putnika biti još veći od 800.000, koliko ih je bilo 2016. godine. Jedna od novih linija će biti na relaciji Sarajevo-Budimpešta.
"Pregovori sa Wizz Airom su završeni i prvi let ove kompanije na relaciji Sarajevo- Budimpešta sa najvećeg i najfrekventijeg Aerodroma u BiH se očekuje početkom iduće godine", saopšteno je iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Istaknuto je da Međunarodni aerodrom Sarajevo planira započeti značajan investicioni zamah već iduće godine, te da se u ovoj godini intenzivno radilo na redefinisanju investicionih prioriteta na osnovu dodatnih sveobuhvatnih analiza, izradi projekata i pribavljanju odgovarajućih saglasnosti.
"Proširenje postojeće zgrade Terminala je definitivno jedan od najvećih prioriteta. Također, među najzahtjevnijim projektima je rekonstrukcija aerodromske piste. U planu je i proširenje platforme za parkiranje aviona, čime će biti osigurana dodatna parking mjesta za velike avione, izgradnja ekskluzivnog VIP salona, te montažno-demontažne rashladne komore, koja će služiti za procesuiranje izvoza svježeg mesa i pošiljki velikih gabarita. U planu je i izgradnja nove poslovne zgrade ukupne površine 3.600 m2 u koju će biti prebačene određene službe i administracija", kazali su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Formiran je i tim za rasturanje magle, koji se posebno bavi rješavanjem ovog problema. Aerodrom Sarajevo posjeduje ILS uređaj prve kategorije, ali nivo i kvalitet rada ovog uređaj u velikoj mjeri zavise i od položaja i konfiguracije terena.
"U toku su analize, a uskoro raspisujemo i tender za nabavku opreme koja bi trebala ublažiti probleme koje izazivaju magle u zimskom periodu. Očekujemo da će se prva faza testiranja ovog sistema realizirati već krajem ove, odnosno početkom 2017. godine", kazali su za Bosnia-Herzegovina aviation news.

Kada je u pitanju otvaranje baze Croatia Airlinesa na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, nije potvrđeno da će do toga doći u narednoj godini. Međutim, istaknuto je da je, ukoliko se zadovolje svi komercijalni i operativni uslovi, Aerodrom u svakom trenutku zainteresovan za proširenje saradnje sa bilo kojom aviokompanijom.

[krater]

Cetverogodisnji plan: U regionalne ceste TK-a bit ce ulozeno 17 miliona KM



Planom rada Direkcije regionalnih cesta Tuzlanskog kantona za 2017. godinu predviđen utrošak finansijskih sredstava za izvođenje radova na rekonstrukciji, izgradnji, rehabilitaciji i sanaciji regionalnih cesta i objekata na njima na području Tuzlanskog kantona u iznosu 4.95 miliona KM, dok je za period od tri naredne godine ( za 2018., 2019., i 2020. godinu ) planiran utrošak 12,1 milion KM.

Analizom postojećeg stanja regionalnih cesta na području Tuzlanskog kantona evidentno je da postoje regionalne ceste sa makadamskim - tucaničkim kolovoznim zastorom u dužini od 25,52 km. Više od 30 % od ukupno postojećih regionalnih cesta ima asfaltni kolovozni zastor samo u jednom sloju sa prosječnom debljinom od sedam centimetara, a imamo i regionalne ceste na kojima je asfaltni kolovozni zastor rađen prije 1990. godine.
Na cestama kojima upravlja Direkcija regionalnih cesta Tuzlanskog kantona postoji značajan broj saobraćajnica na kojima ukupna širina iznosi 5,50 m, čije krivine nezadovoljavaju sadašnje uslove za odvijanje saobraćaja, dok neki djelovi na regionalnim cestama imaju nagibe i do 20 posto.
U skladu sa Srednjoročnim planom i programom u narednom četvorogodišnjem periodu koji je nedavno usvojila Vlada TK planirano je slijedeće:

- Radovi na rekonstrukciji regionalnih cesta treba da iznose u dužini 13,580 km (što iznosi 4,20 % od ukupne regionalne mreže cesta na području Tuzlanskog kantona),

- Radovi na rehabilitaciji regionalnih cesta traba da iznose u ukupnoj dužini 6,410 km (što iznosi 2,00 % od ukupne mreže regionalnih cesta na
području Tuzlanskog kantona),

- Radovi na izgradnji, rekonstrukciji i sanaciji mostova predviđena su 2 mosta,

- Pretvaranje makadamskog kolovoznog zastora u asfaltni kolovozni zastor u ukupnoj dužini 3,7 km (što iznosi 1,16 % od ukupne regionalne mreže cesta na području Tuzlanskog kantona),

- Regionalna cesta R-459 „Tuzla-Dokanj-Šibošnica-Čelić“ koja ima trenutno makadamski kolovozni zastor sa dužinom 5,20 km, predviđeno je da do kraja 2020. godine bude urađen asfaltni kolovozni zastor u dužini od 3,7 km, što će dovesti do toga da imamo brže i bolje povezivanje sa općinom Čelić i Brčko Distriktom, odnosno sa susjednim zemljama,

- Smanjenje makadanskog kolovoznog zastora što u odnosu na sadašnjih 25,52 km iznosi manje za 3,7 km, tako da na kraju 2020. godine regionalnih cesta sa makadamskim kolovoznim zastorom imaćemo u ukupnoj dužini 21,8 km (25,52 – 3,7 = 21,8 km),

- Poboljšanje asfaltnog kolovoznog zastora na mreži regionalnih cesta izradom sa dva sloja asfalta, odnosno bitonosivim slojem (BNS) i habajućim slojem od asfalt betona (AB) koje je predviđeno za više od 5 %, odnosno smanjenje regionalnih cesta sa izvedenim jednim slojem (BNS) koje je do sada bilo preko 30 % na manje od 25 % u posmatranom vremenskom periodu do 2020. godine,

- Povećanje širine asfaltnog kolovoza koje na pojedinim regionalnim cestama sada iznosi 4,00 m. Navedenim aktivnostima planira se izgradnja novog asfaltnog kolovoza koji će se raditi sa dvije saobraćajne trake širine od po 3,00 m, tako da ukupna širina asfaltnog kolovoza iznosi 6,00 m, Produžavanje eksploatacionog vijeka na postojećim regionalnim cestama,

- Poboljšavanje vozno - dinamičkih i bezbjednosnih uslova za odvijanje saobraćaja na mreži regionalnih cesta na području TK, Poboljšanje kvalitete cestovnih objekta, saobraćajne signalizacije i opreme na cestama na mreži regionalnih cesta na području TK.
JU Direkcija regionalnih cesta TK upravlja mrežom regionalnih (kantonalnih) cesta u ukupnoj dužini od 318,20 km.

[krater]

Sarajevo dobija najveću indoor karting arenu u ovom dijelu Evrope



Svečano otvorenje najveće Karting Arene u ovom dijelu Evrope održat će se u subotu, 17. decembra u 13 sati.
Na lokaciji tržnog centra Bingo na Stupu, bivši Interex – Merkur – Tuš, na etaži minus jedan ispod nekadašnjeg Tuša zainteresovane čeka najmodernija

Karting Arena po uzoru na Karting Arenu Mostar.

Arenu čini 11 Sodi GX 270 karting auta, profesionalni sistem mjerenja vremena, staza od 350 metara dužine i caffe, a učesnici će biti opremljeni pprofesionalnom opremom za vožnju te okruženi profesionalnom uslugom.

Na dan otvorenja Bingo je pripremio i vrijedne nagrade za prva tri mjesta (najbolje vrijeme):

1. Mjesto: 300,00KM
2. Mjesto: 100,00KM
3. Mjesto: 50,00KM

[krater]

Na autoput 5C moći će se ukjučiti iz Boljakovog Potoka



Najdalje do kraja januara bit će završena izgradnja dijela gradskog autoputa koji će ulicu Safeta Zajke u Boljakovom Potoku spojiti s autoputem 5C. Trenutno se završava dio od kružnog toka na Stupu prema ulici Safeta Zajke i Drinska.

Željeznička pruga

Kako nam je rekao Avdo Tuce tehnički direktor firme ŽGP, čiji radnici grade ovaj dio puta, ovih dana grade pergolu, odnosno objekt ispod kojeg će prolaziti željeznička pruga.

"Ova trasa prolazi direktno kroz krug firme ŽGP, gdje će biti srušene zgrada Uprave i radionice. To ćemo završiti za sedmicu, a nakon rušenja objekata, nastavit ćemo izgradnju puta. Poslije Nove godine polako će se završavati i ova dionica te će ostati još samo dio do ulice Safeta Zajke. Sve bi trebalo biti završeno do kraja januara 2017. godine", ističeTuce.

Gradski autoput

Dio od pergole do ulice Safeta Zajke trebao bi biti samo privremena dionica i koristit će se sve dok ne bude izgrađen gradski autoput prema Velešićima, čija će trasa, vjerovatno, ići duž željezničke pruge.

Uloženo 9.570.554 maraka

Dužina dionice od Stupa do ulice Safeta Zajke je 1.200 metara.Vrijednost radova na tom dijelu je 9.574.554 KM. Rok za završetak bio je novembar 2016. godine.