Forum Klix.ba

Capljina74 wrote: ↑11/09/2020 23:48

HarTar wrote: ↑11/09/2020 23:47 Čeli, ja imam osjećaj da živim u irealnom vremenu u posljednje vrijeme.

Čuvaj se, burazeru... Slijedeci je osjećaj reinkarnacija!

HarTar wrote: ↑11/09/2020 23:47 Čeli, ja imam osjećaj da živim u irealnom vremenu u posljednje vrijeme.

HarTar wrote: ↑12/09/2020 00:47

japin_mutapi wrote: ↑12/09/2020 09:12 Što vi možete filozofirati i šupljirati.
Sve nešto apstraktno, nedorečeno, umotano u neke paradigme i avangarde.

Imal šta konkretno. Kratko, jasno, vjerodostojno. Imena, datumi, događaji, uzrok, posljedica.

japin_mutapi wrote: ↑12/09/2020 09:12 Što vi možete filozofirati i šupljirati.
Sve nešto apstraktno, nedorečeno, umotano u neke paradigme i avangarde.

Imal šta konkretno. Kratko, jasno, vjerodostojno. Imena, datumi, događaji, uzrok, posljedica.

japin_mutapi wrote: ↑12/09/2020 09:12 Što vi možete filozofirati i šupljirati.
Sve nešto apstraktno, nedorečeno, umotano u neke paradigme i avangarde.

Imal šta konkretno. Kratko, jasno, vjerodostojno. Imena, datumi, događaji, uzrok, posljedica.

Ukoliko se prihvate argumenti Grčke i EEZ mjeri s ostrvskih teritorija, mnoge države u svijetu neće moći polagati pravo na vode duž svojih obala.

Grčki argument kojim traži isključivu ekonomsku zonu (EEZ) za svoja ostrva na koja se prostiru u Mediteranskom moru, pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu (UNCLOS) iz 1982. godine, ima opasne implikacije za čitav svijet.

Prema UNCLOS-u, suverena država ima posebna prava u pogledu istraživanja i upotrebe morskih resursa, uključujući proizvodnju energije iz vode i vjetra, do 200 nautičkih milja od svoje obale. Konvencija, međutim, predviđa da države određuju glavno ostrvo od kojeg se može mjeriti udaljenost, a ne manja ostrva. Dalje, preklapanje zahtjeva, slučajne obale i razna ostrva onemogućavaju primjenu ovog opšteg principa EEZ-a na Mediteran.

Tri svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska - zauzimaju 44 ostrva širom svijeta, od udaljenih voda Atlantika do Tihog i Indijskog okeana. Ukoliko se prihvate argumenti Grčke i EEZ mjeri s ostrvskih teritorija, mnoge države u svijetu neće moći polagati pravo na vode duž svojih obala. Rusija zauzima četiri ostrva tik uz japansku obalu. EEZ za ova ostrva znači da Japan neće imati nadležnost ni duž svojih obala.

Tokom turskog rata za nezavisnost od 1919. do 1923. godine, grčke okupacione snage poražene su od turskih nacionalnih snaga, protjeravši ih iz Anadolije.

Na kraju rata, Turska je potpisala Ugovor u Lozani 1923. godine s Grčkom i drugim velikim silama, među kojima su Velika Britanija, Francuska i Italija, postavljajući zapadne granice s Atinom i djelimično rješavajući neka od svojih istočnih i južnih graničnih pitanja sa Sirijom, tada pod francuskim mandatom, i Irakom, koji je bio pod britanskim mandatom.

Uprkos mirovnom sporazumu, neka pitanja između Turske i Grčke ostala su otvorena, uključujući status ostrva u Egejskom moru, između grčkog i Anadolskog poluostrva.

Osim dva ostrva, Gokceada i Bozcaada, u blizini strateški kritičnog turskog prolaza Dardaneli - gdje je Osmansko Carstvo vodilo historijsku bitku kod Canakkalea (Galipolje) - svi ostali egejski otoci prepušteni su Grčkoj.

Meis (Kastellorizo), grčko ostrvo, nalazi se na samo dva kilometra od južne turske obale i 570 km od grčkog kopna. Tumačenje odredbe UNCLOS-a da ima 200 nautičkih milja EEZ-a od obale ovog ostrva znači da Turska ne bi imala teritorijalne vode, kontinentalni pojas ili druga pomorska prava u regiji.

"Niko ne može ograničiti Tursku, koja ima najdužu obalu na Mediteranu, na obale mediteranskog grada Antalije. Odlučni smo u odbrani pomorskih prava naših građana i naroda Turske Republike Sjeverni Kipar", rekao je prošle sedmice turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Sencer Imer, glavni savjetnik Centra za istraživanje kriza i politika Ankare (ANKASAM) rekao je da Grčka pokušava oduzeti prava Turske na istočnom Mediteranu.

"Grčka i njeni saveznici strateški pokušavaju spriječiti naš izlaz na Mediteransko more i oduzeti nam podzemno bogatstvo. Ovo je piratstvo, a Turska to ne može prihvatiti", naglasio je Imer.

Ističući da će ovi događaji dugoročno stvoriti situaciju protiv Grčke, Imer je rekao da UN i Evropska unija ovdje nemaju mjesta, a Turska ima suverena prava u smislu zakona o moru.

Pored Meisa (Kastellorizo), postoje i druga grčka ostrva rasuta po cijelom Egejskom moru prema turskoj obali, poput Lezbosa, Chiosa, Kosa, Rhodosa i Samosa. Njihovo postojanje blokira Tursku da proširi bilo koju svoju uticajnu zonu dalje od nekoliko nautičkih milja od njene obale.

Turska zastupa stav da ostrva ne mogu imati puni EEZ od 200 nautičkih milja (nm). Smatra da bi ostrvima trebalo odobriti ili smanjenu površinu od 12 nm ili da je nemaju ukoliko su dio veće teritorije daleko od kopna.

Turska je 1. decembra 2019. godine formalno tvrdila da grčko ostrvo Meis (Kastellorizo) uopšte ne bi trebalo imati isključivu ekonomsku zonu jer je to malo ostrvo tik uz tursko kopno i ne može stvoriti područje pomorske jurisdikcije 4.000 puta veće od njegove površine.

- Ankara nudi bilateralni dijalog

Prema turskom ministarstvu vanjskih poslova, EEZ mora biti koekstenzivan s kontinentalnim sprudom, na osnovu relativne dužine susjednih obala.

Ako se primijeni formula UNCLOS-a o teritorijalnim vodama, 71,5 posto Egejskog mora bilo bi pod grčkim suverenitetom, a samo 8,7 posto pod turskim, što bi ozbiljno ograničilo tursko pomorsko područje.

Ankara insistira na tome da bi obje strane trebale sjesti i početi dijalog kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje zasnovano na poštenoj podjeli. Gledajući broj ostrva koji okružuju zemaljsku kuglu i drže ih sile poput SAD-a, Velike Britanije i Francuske, grčka formula spriječila bi mnoge zemlje da polažu pravo na EEZ duž svojih obala.

- Ostrva koja drže SAD

Portoriko i Američka Djevičanska ostrva: smješteni su na sjeveroistoku Karipskog mora, otprilike 1.600 km jugoistočno od Miamija na Floridi.

Guam i Sjeverna Marijanska ostrva: leže jugoistočno od Japana u Tihom okeanu, sjeverno od Nove Gvineje i istočno od Filipina, na razmeđi istočne granice Filipinskog mora.

Američka Samoa: ostrvo je SAD-a s najjužnijim dosegom na 14 stepeni ispod ekvatora.

Atol Palmyra: smješteni južno od Havajskih ostrva, otprilike na jednoj trećini puta između Havaja i Američke Samoe.

Ostrvo Baker: leži na gotovo pola puta između Havaja i Australije.

Ostrvo Howland: nalazi se između Havaja i Australije.

Ostrvo Jarvis: smješteno u Tihom okeanu, otprilike na pola puta između Havaja i Cookovih ostrva.

Johnston Atoll: smješten u sjevernom Tihom okeanu, oko 750 nm jugozapadno od Havaja.

Kingman Reef: u sjevernom Tihom okeanu leži na pola puta između Havaja i Američke Samoe.

Midway Atoll: Podjednako udaljen od Sjeverne Amerike i Azije na sjevernom Pacifiku.

Ostrvo Wake: smješteno je 3.204 km (1.991 mi) jugoistočno od Tokija u Tihom okeanu.

Ostrvo Navassa: smješteno sjeveroistočno od Jamajke, južno od Kube, 40 nautičkih milja zapadno od Haitija.

- Britanska ostrva

Anguilla: britansko prekomorsko područje na Karibima, smješteno istočno od Portorika i Djevičanskih ostrva i sjeverno od Saint Martina.

Bermuda: teritorija u sjevernom Atlantskom okeanu, oko 1.035 km (643 milje) istočno-jugoistočno od rta Hatteras, Sjeverna Karolina.

Britanska antarktička teritorija: Velika Britanija polaže pravo na sektor Antarktika.

Britanska teritorija u Indijskom okeanu: Smještena je u Indijskom okeanu na pola puta između Tanzanije i Indonezije.

Britanska Djevičanska ostrva: teritorija na Karibima, istočno od Portorika i američkih Djevičanskih ostrva i sjeverozapadno od Angvile.

Kajmanska ostrva: smještena su u zapadnom Karipskom moru južno od Kube i sjeveroistočno od Hondurasa, između Jamajke i meksičkog poluostrva Jukatan.

Diego Garcia: južno od ekvatora u centralnom Indijskom okeanu.

Foklandska ostrva: smještena su u južnom Atlantskom okeanu 483 km (300 mi) istočno od južne patagonske obale Južne Amerike.

Gibraltar: smješten na južnom vrhu Iberijskog poluostrva, na sjeveru omeđen Španijom.

Montserrat: ostrvo je dio lanca na Karibima, u zapadnoj Indiji.

Ostrva Pitcairn: smještena su na jugu Tihog okeana.

Saint Helena, Ascension i Tristan da Cunha: Smješteni su u južnom Atlantiku. Velika Britanija se 2008. prijavila za UNCLOS tražeći EEZ preko 200 nautičkih milja. No, tijelo UN-a 2010. godine reklo je da se granica ne može produžiti preko standardne granice, na osnovu naučnih istraživanja.

Saint Helena: leži nekih 1.950 km (1.210 mi) zapadno od obale jugozapadne Afrike.

Ostrvo Ascension: u južnom Atlantskom okeanu, ostrvo je udaljeno oko 1.600 km (1.000 mi) od obale Afrike.

Tristan da Cunha: najudaljeniji naseljeni arhipelag na svijetu, leži približno 2.411 km (2.432 km) od obale Cape Towna u Južnoj Africi.

South Georgia and the South Sandwich ostrva: u južnom Atlantskom okeanu ostrva leže oko 700 km (430 mi) jugoistočno od Južne Georgije.

Suverena bazna područja Akrotiri i Dhekelia: britanska teritorija u blizini ostrva Kipar, služe kao baza za obavještajnu i nadzornu mrežu signala na Mediteranu.

Ostrva Turks i Caicos: dvije grupe tropskih ostrva u arhipelagu Lucayan u Atlantskom okeanu i sjevernom dijelu zapadne Indije.

Guernsey: sjeverno od Saint-Maloa i zapadno od Jerseya i poluotoka Cotentin.

Ostrvo Man: smješteno u Irskom moru između Velike Britanije i Irske.

Jersey: blizu obale Normandije u Francuskoj.

- Ostrva koja drži Francuska

Iles des Saintes ili Les Saintes: smješten je u Sjevernoj Americi, na karipskim ostrvima.

Marie-Galante: Francuska prekomorska regija na Karibima.

La Desirade: smješten u sjevernom Atlantskom oceanu.

Guadeloupe: smješten sjeverno od Antigve i Barbude, a Dominika leži na jugu.

Martinik: smješten na Malim Antilima Zapadne Indije u istočnom Karipskom moru.

Francuska Gvajana: graniči se s Brazilom na istoku i jugu i Surinamom na zapadu.

Saint Pierre i Miquelon: smješten na sjeverozapadu Atlantskog okeana u blizini kanadske provincije Newfoundland i Labrador.

Collectivity of Saint Martin: smješten u zapadnoj Indiji na Karibima.

Sveti Barthelemy: ostrvo leži oko 35 km (22 milje) jugoistočno od Sint Maartena i sjeveroistočno od Saint Kittsa i Nevisa.

Mayotte: smješten u sjevernom Mozambičkom kanalu u Indijskom okeanu, uz obalu jugoistočne Afrike, između sjeverozapadnog Madagaskara i sjeveroistočnog Mozambika.

Reunion: smješten je u Indijskom okeanu, istočno od Madagaskara, i 175 km (109 milja) jugozapadno od Mauricijusa.

- Ruska ostrva duž japanske obale

Rusija zauzima četiri ostrva koja odvajaju Ohotsko more od Tihog okeana. Na njih polaže pravo Japan, koji ih naziva svojim sjevernim teritorijima ili južnom Chishimom, i smatra ih dijelom podprefekture Nemuro u prefekturi Hokkaido. Leže samo nekoliko kilometara od sjeverne obale Hokkaida u Japanu.

Erdogan poslao poruku Macronu: “¨Pripremili ste trpezu za vukove, želite nas progutati u jednom zalogaju, ali mi smo veliki zalogaj za vas”

2020-09-12 11:44:49
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan je putem društvenih mreža podijelio poruku koju je izrekao prije desetak godina, a koju je sada iskoristio da odgovori na neprimjerene izjave koje je izrekao francuski predsjednik Emanuel Macron prije nekoliko dana. Macron je početkom ove sedmice rekao da Francuska i njeni evropski saveznici nemaju problema sa turskim narodom, već sa Erdoganom.

U spomenutom video snimku, Erdogan kaže:

¨Pripremili ste trpezu za vukove. Želite da nas progutate u jednom zalogaju, ali mi smo veliki zalogaj za vas, ne možete nas pojesti.¨

Također, fotografija koja je postavljena uz ovaj tekst, a na kojoj se vide predsjednici Erdogan i Macron snimljena je prošlog ljeta na Samitu G-20 koji je održan u Japanu, otkrio je glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske Ibrahim Kalin. U trenutku kada je fotografija snimljena, Erdogan francuskom predsjedniku u vezi Kipra kaže:

¨Ti ne gmožeš govoriti o pitanju Kipra. Nemaš ti nikakve veze sa Kiprom. O tome ću ja pričati, pričat će Grčka, Velika Britanija i EU, ali ne i ti.¨

Hafis wrote: ↑12/09/2020 12:37 Jest, ziva istina. Prica raja u Keme u slasticarni.
Nek udje u zapisnik da mu je Macron istog trenutka kontrirao: brko, bi li ga ti meni izdrko?

#BREAKING Turski ministar Akar o dešavanjima u istočnom Mediteranu: Postoje neki koji nam žele održati lekciju, ali to nikako ne možemo prihvatiti.

Ministar odbrane Turske Hulusi Akar, komentarišući dešavanja u istočnom Mediteranu, kazao je da je Turska uvijek na strani mira, dijaloga i političkih rješenja, javlja Anadolu Agency (AA).

"Postoje oni koji su hiljadama kilometara daleko i ovdje pokušavaju igrati neku ulogu. Postoje oni koji su premašili svaku mjeru i koji nam žele održati lekciju, ali to nikako ne možemo prihvatiti", kazao je Akar tokom susreta sa zapovjednicima elitne jedinice turskih pomorskih snaga u Izmiru.

Akar je posmatrao i vojne vježbe pripadnika ove elitne jedinice, a komentarisao je i dešavanja u istočnom Mediteranu.

"Kao što uvijek ističemo, zalažemo se za mir, dijalog i politička rješenja. Poštujemo dobrosusjedske odnose i sporazume, svačije zakone, ali također smo odlučni i sposobni štititi i paziti na prava i interese naše zemlje i našeg naroda. Do kada? Sve dok živimo", kazao je Akar.

Poručio je kako njegova zemlja i narod žele živjeti u slobodi i blagostanju.

"Rođeni smo slobodni i živimo u slobodi. Spremni smo boriti se za svoj suverenitet i nezavisnost, ali naš izbor su dijalog i politička rješenja. Kad je potrebno, učinit ćemo sve da bismo zaštitili i očuvali naša prava i interese", dodao je.

Grčka je pokušala ilegalno ograničiti tursko pomorsko područje, pokušavajući ga iscrtati kod obala na malim grčkim ostrvima u blizini turske obale. Turska je ustvrdila da bi obje strane trebale umjesto toga voditi dijalog kako bi se postiglo najbolje rješenje zasnovano na poštenoj podjeli.

Grčka je nedavno provodila vojne vježbe, u kojima je učestvovala i Francuska, čiji je cilj zastrašivanje Turske kako bi zaustavila energetsko istraživanje. Također, Grčka je ilegalno naoružavala egejska ostrva, kršeći dugotrajne mirovne ugovore.

Nedavni sporazum Atine o pomorskom razgraničenju s Egiptom također krši kontinentalni pojas Turske i njena pomorska prava, što izaziva dodatne napetosti između dvaju susjeda.

Turska, zemlja s najdužom obalom na Mediteranu, poslala je namjenske brodove radi energetskih istraživanja u svom kontinentalnom pojasu, rekavši da Turska i Turska Republika Sjeverni Kipar (TRNC) imaju prava u toj regiji. Dijalogom o pravednoj podjeli resursa korist će imati sve strane, ističu turski zvaničnici.

turgut wrote: ↑12/09/2020 13:51

Hafis wrote: ↑12/09/2020 12:37 Jest, ziva istina. Prica raja u Keme u slasticarni.
Nek udje u zapisnik da mu je Macron istog trenutka kontrirao: brko, bi li ga ti meni izdrko?

to neki kamenjarski humor? malo je pedera kod Turaka, oni se toga gnušaju za razliku od vas europskih kršćanskih liberala.

turgut wrote: ↑12/09/2020 14:25 radovi na džamiji na Taksimu skoro završeni. piše da će biti već otvorena do kraja ove godine..samo grade džamije, što će im ovoliko džamija, bolje da su neku fabriku otvorili

https://haberglobal.com.tr/gundem/manis ... siya-68314

turgut wrote: ↑12/09/2020 20:24

MorningStar wrote: ↑12/09/2020 16:15 Masala treba napraviti dzamiju kod bbi ja ili titovoj a moze i ispred parlamenta da se blokira gej perejd samo dzamije dace bog nafake

kakve džamije, samo gej parade, to će nam garant hljeba donijet.