Nova slika BiH - Bošnjaci i Srbi ‘preoteli’ Hrvatima 214 naseljenih mjesta
Nekoliko godina nakon što su provedeni, a onda, “na mišiće”, objavljeni rezultati posljednjeg popisa pučanstva u Bosni i Hercegovini, još uvijek se provode različite analize, što je ponajprije donio posljednji rat, ali i “provedba mira”.
Ovi podaci ruše i neke stereotipe, koji su postali temelji za utvrđivanja čak i karaktera posljednjeg rata, ali i koliko je pomognuto pojedinim od triju strana da se vrate na prijeratna ognjišta. Otkriva to portal Statistika.ba koji je proveo brojne dubinske analize i dao novi pogled na rezultate popisa pučanstva provedenog 2013. godine.
Dramatične promjene
Tako na razini BiH čak je 520 naselja izgubilo srpsku većinu ili su danas posve nenaseljena, istodobno čak 421 bošnjačko naselje danas više nema bošnjačku većinu, dok pak 214 naselja u kojima su živjeli Hrvati danas nema tu većinu.
Zanimljivo je, međutim, primijetiti kako su po ovoj statistici Hrvati najmanje protjerali, odnosno “preoteli” naselja, a time i obiteljskih kuća, dok su, pak, po ovoj statistici, najviše hrvatskih i srpskih naselja “preoteli” Bošnjaci. Čak 351.
Čak je i najviše srpskih naselja iz 1991. godine danas nenaseljeno. Radi se o 220 naselja, dok je 105 takvih bošnjačkih naselja, što je prije svega posljedica rata.
U Federaciji BiH čak 252 srpska naselja postala su bošnjačka, jednako kao i 93 hrvatska naselja. Istodobno, tek 30 bošnjačkih naselja postalo je hrvatskima.
U većem entitetu danas je nenapučeno 49 prijeratnih hrvatskih naselja. U Federaciji BiH tek je jedno većinsko hrvatsko naselje postalo većinski srpsko.
U Republici Srpskoj posve drukčija slika. Čak 182 većinski bošnjačka naselja postala su srpska, jednako kao i 61 hrvatsko naselje. Posebno na području Posavine. Statistika je otkrila i detaljnu raspodjelu po županijama, odnosno općinama. Čak i one županije i sredine za koje prevladava uvriježeno stajalište kako je jedna strana počinila daleko više zločina i progona, statistika pokazuje drukčije.
Tako, primjerice, i presuda pred Haaškim sudom u slučaju šestorice hercegbosanskih dužnosnika kojima je na teret stavljeno i nasilno preseljavanje nehrvata, pokazuje nešto posve drugo.
Naime, u srcu “udruženog zločinačkog pothvata” Hrvata na području od Konjica do Neuma 21 hrvatsko naselje je postalo bošnjačko, dok je 11 hrvatskih naselja danas posve bez stanovnika. Istodobno, 13 mjesta koja su prije rata bila naseljena Bošnjacima, danas su hrvatska, a bez bošnjačkih stanovnika je tek njih pet.
Središnja Bosna otkriva prave razmjere agresije. Naime, tamo je 36 hrvatskih naselja postalo bošnjačkima, dok je tek četvrtina, odnosno devet prijeratnih većinskih bošnjačkih naselja, danas većinski naseljena Hrvatima.
Mostar ruši stereotip
Slično je stanje i u Zeničko-dobojskoj županiji i drugim sredinama gdje se dogodio rat. Ali i u sredinama gdje nije bilo otvorenih sukoba, poput Sarajevske županije ili pak Tuzlanske.
U Sarajevu su dva hrvatska naselja postala nakon rata većinski bošnjačka, dok su još tri danas nenaseljena. Gledajući po općinama, stanje se preslikava s ovoga odnosa.
Zanimljiv je primjer Mostara gdje je tek jedno većinski bošnjačko naseljeno mjesto postalo hrvatsko, a u suprotnom slučaju je pet takvih naselja.
Portal Statistika.ba donosi i brojne druge analize koje se tiču drugih demografskih kretanja, kao rezultat provedenog popisa pučanstva, ali i rezultate ranijih popisa od 1879. godine kada je prvi put proveden jedan popis pučanstva, te svjedoči o velikim promjenama.
Ne znam kako, ali uspjeli su pogrešno sabrati brojke.
Srbi su postali nova većina u 263 naselja, u 294 nekada srpskih naseljenih mjesta novu većinu čine Bošnjaci i Hrvati, dok je čak 220 nekada srpskih naselja postalo nenaseljeno - u totalu minus od 251 naseljenog mjesta.
Hrvati su postali nova većina u 69 naselja, u 162 nekada hrvatskih naseljenih mjesta novu većinu čine Bošnjaci i Srbi, dok je 51 nekada hrvatskih naselja postalo nenaseljeno - u totalu minus od 144 naseljenog mjesta.
Bošnjaci su postali nova većina u 364 naselja, u 217 nekada bošnjačkih naseljenih mjesta novu većinu čine Hrvati i Srbi, dok je 105 nekada bošnjačkih naselja postalo nenaseljeno - u totalu plus od 42 naselja.
Očito, najveći užas rata ogleda se u velikom broju mjesta koja su postala nenaseljena, a jako je veliki broj naselja u kojima je popisano svega par duša, a koja će, za koju deceniju, također postati pustare.
