Biografija za Zlatko Lagumdžija
Database: CIN.ba
Zlatko (Salko) Lagumdžija, rođen je 26. decembra 1955. godine u Sarajevu gdje i danas živi. Osnovnu školu "Hasan Kikić" završio je 1970. godine u Sarajevu. Maturirao je 1973. godine u gimnaziji u Detroitu, SAD.
Diplomirao (1977), magistrirao (1981) i doktorirao (1988) je na temama iz oblasti informatike i elektrotehnike na Univerzitetu u Sarajevu. Kao dobitnik Fulbright stipendije obavljao je postdoktorsko istraživanje na Univerzitetu Arizona, Tucson, 1988/89. godine.
Karijera
Profesionalnu karijeru počinje 1989. godine kao profesor na Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na Ekonomskom fakultetu 1994. godine postaje šef Katedre za poslovnu informatiku, a godinu kasnije i direktor Centra za menadžment i informacione tehnologije.
Od 1998. godine član je "Global Liders for Tomorrow" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Od 2004. godine je član Međunarodnog savjetodavnog komiteta Kongresa demokrata iz islamskih zemalja, a od 2005. godine obavlja funkciju potpredsjednika Senata Bošnjačkog instituta. Član Svjetske akademije nauka i umjetnosti postao je 2006. godine, a član Kluba Madrid (Asocijacije bivših šefova država i vlada) od 2005. godine.
Od 1997. godine do danas je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, čiji je član od samog osnivanja.
U periodu od 1992. do 1993. godine Lagumdžija je vršio dužnost potpredsjednika Vlade Republike Bosne i Hercegovine (BiH), a 1993. godine bio je i predsjednik Vlade.
Poslanik je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH od 1996. godine do danas, sa jedinim prekidom u mandatu - od 2001. do 2002. godine, kada bio ministar Vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Prema podacima Centralne izbore komisije (CIK), Lagumžija je 2000. godine osvojio 34.212 glasova. Dvije godine kasnije izabran je sa 12.071 glasom, dok je u 2006. godini dobio 16.151 glas.
Oženjen je suprugom Aminom i imaju kćerke Dinu i Asju Zaru i sina Zlatka Salku.
Imovina
U imovinskom kartonu iz 2002. godine Lagumdžija je prijavio primanja za 2001. godinu u iznosu 52.874 KM od plaće, honorara, konsultantskih projekata na Univerzitetu i paušala u Parlamentu BiH, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
U imovinskom kartonu iz 2006. godine prijavio je godišnji prihod za 2005. godinu u iznosu od 52.482 KM u koji spadaju: prihodi na Ekonomskom fakultetu, autorska prava, konsultantske usluge, projekti i gostovanja u inozemstvu, poslanički paušal i prihodi od imovine.
U imovinskom kartonu iz 2010. godine Lagumdžija je prijavio ukupna primanja iz Parlamentarne skupštine BiH u 2009. godini, u iznosu od 26.000 KM ili u prosjeku 2.166 KM mjesečno.
Prema podacima Parlamentarne skupštine BiH, on je u 2009. godini imao primanja u ukupnom iznosu od 25.735 KM ili u prosjeku 2.145 KM mjesečno. Tako je njegov prosječni mjesečni paušal iznosio 766 KM, a razlika plaće u iznosu od 1.370 KM mjesečno. Radeći u komisiji ukupno je te godine zaradio 100 KM.
U prva četiri mjeseca 2010. godine njegov mjesečni paušal je iznosio 747 KM. Drugih primanja u Palamentarnoj skupštini BiH nije imao.
Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je rekao da je bio protiv povećanja poslaničkih primanja u 2009. godini, ali pošto se to desilo, nije želio da taj novac vraća budžetu, već je odlučio da uzima razliku između poslaničke plaće i one koju prima na fakultetu, kako bi taj iznos davao kao stipendije studentima i u druge humanitarne svrhe.
U svojim izvještajima CCI navode da je Lagumdžija za vrijeme posljednjeg mandata bio jedan od poslanika koji su najrjeđe prisustvovali sjednicama – bio je na 63 od 97 zasjedanja, zaključno sa augustom 2010. To znači da nije prisustvovao gotovo svakoj trećoj sjednici.
Tokom prve dvije godine mandata nije se pretjerano isticao po aktivnosti, ali je u 2009. godini bio jedan od najaktivnijih poslanika. Predložio je jedan zakon i 17 amandmana, postavio je jedno zasupničko pitanje i pokrenuo jednu inicijativu.
U imovinskom kartonu iz 2002. godine Lagumdžija je prijavio da posjeduje stan u Sarajevu u ulici Ćemaluša, vrijedan 280.000 KM te stan u Dubrovniku, koji dijeli sa sestrom, vrijedan 100.000 KM. Također, sa sestrom je posjedovao i dulum zemlje sa vikendicom na Hotonju, vrijednosti 10.000 KM i staru deviznu štednju od 10.000 KM.
Osim toga posjedovao je ušteđevinu i vrijednosne papire zajedno sa sestrom i suprugom u vrijednosti od 30.000 funti. Uz to je imao i oročene depozite za školovanje djece: u Univerzal banci - 70.000 KM i 50.000 KM u Raiffeisen banci.
U istom imovinskom kartonu prijavio je da je njegova supruga vlasnik firme "Ars Creativa" d.o.o. Sarajevo u kojoj je imala godišnju plaću od 5.000 KM.
Četiri godine kasnije njegovo imovinsko stanje je poboljšano. Prijavio je dva stana u Sarajevu, vrijednosti 280.000 KM i 180.000 KM (u suvlasništvu), stan u Dubrovniku u suvlasništvu sa sestrom u vrijednosti 200.000 KM, porodično imanje sa vikendicom na Poljinama, također u suvlasništvu sa sestrom, vrijednosti 180.000 KM te staru deviznu štednju od 10.000 KM.
Sa suprugom i sestrom je dijelio ušteđevinu i vrijednosne papire, procijenjene na 30.000 funti. Oročeni depozit za školovanje djece je uvećan na 115.000 eura. Njegova supruga je i dalje posjedovala firmu "Ars Creativa", ali je njena godišnja plaća uvećana na 10.000 KM.
U Raiffeisen banci je imao dug od 140.134 KM, sa rokom otplate do aprila 2013. godine, kao i 94.723 KM duga u Univerzal banci koji treba izmiriti do maja 2013. godine, te 45.573 KM koje je istoj banci trebao vratiti do oktobra 2008. godine. Osim toga, prijavio je i pozajmicu za depozit u visini od 30.000 eura, ali nije naveo izvor.
U imovinskom kartonu iz 2010. godine naveo je godišnju plaću na fakultetu od 28.000 KM, primanja na ime autorskih plaća i konsultantskih usluga, u visni od 56.000 KM i primanja od izdavanja imovine, u visini od 36.000 KM. Nekretnine je naveo isto kao u prethodnom imovinskom kartonu, ali je vrijednost ušteđevine i vrijednosnih papira porasla na 90.000 eura. Također, oročeni depozit za školovanje djece uvećan je na 185.000 eura.
Ostalo mu je jos 78.000 KM stambenog kredita u Raiffeisen banci, 72.000 KM u UniCredit banci i pozajmica od 80.000 KM za depozit.
U 2009. godini njegova supruga Amina je imala godišnju plaću od 10.000 KM.
Prema podacima Zemljišnoknjižnog ureda u Osnovnom sudu u Trebinju, on je suvlasnik kuće i zemljišta u Trebinju ukupne površine 1.811 metara kvadratnih sa 1/12 udjela u vlasništvu.
Zlatko Lagumdžija je na Općim izborima 2010. godine obnovio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sa 28.451 osvojenim glasom.
.
