Mogy87 wrote: ↑03/08/2020 18:31
@Zijo77 nike tacno da su studije izvedene iskljucivo u laboratorijama.
Neke od 102 studije koje sam postavila imaju sljedece nazive:
CRMacIntyre, AA Chughtai, A rapid systematic review of the efficacy of face masks and respirators against coronaviruses and other respiratory transmissible viruses for the community, healthcare workers and sick patients. Int. J. Nurs. Stud., 103629 (2020).
KL Schwartz, et al., Lack of COVID-19 Transmission on an International Flight. CMAJ (2020
ABurgess, M Horii, Risk, ritual and health responsibilisation: Japans safety blanketof surgical face mask-wearing. Sociol. health & illness 34, 1184–1198 (2012).
Slobodno i Vi udjite na link, na raspolaganju je svima, ne samo za postavljaca pitanja
Simptomi i klinička slika
Glavno obilježje opsesivno-kompulzivnog poremećaja su opsesije i kompulzije, najčešće u kombinaciji jednih s drugima. Opsesije su misli, osjećaji i ideje kojima se pacijent ne može oduprijeti, a istovremeno ga čine tjeskobnim. Kompulzije su svojevrsni odgovor na opsesije i pokušaj da se smanji tjeskoba. Iako je svjestan nesvrsishodnosti ovih radnji, pacijent ih ne može kontrolirati. Najčešće opsesije povezane s opsesivno-kompulzivnim poremećajem su:
Strah od zaraze – ovakvi pacijenti pate od intenzivnog straha da će u kontaktu s vanjskim svijetom oboljeti od neke zarazne bolesti. Zbog toga učestalo peru ruke, ponekad do te mjere da površinski sloj kože bude oštećen. U eksrtemnim situacijama zbog ovog straha uopće ne izlaze iz svojih stanova.
Patološka sumnja – pacijenti koji razviju patološku sumnju skloni su sve provjeravti više puta jer je ova sumnja često povezana sa strahom od prijeteće opasnosti. Primjerice, osoba će se vratiti nekoliko puta u stan kako bi provjerila da li je isključila glačalo ili plin.
Nametajuće misli – u ovom obrascu ponašanja opsesije nisu praćene kompulzijama, a obično se odnose na agresivne ideje ili ideje povezane sa seksualnošću ili nekim tabuom. Primjerice, majka može imati strah da će ozlijediti svoje dijete, no može se javiti i strah od samoozljeđivanja.
Sklonost simetriji – pacijenti skloni simetriji teže tome da stvari oko njih budu poredane na strogo određen način. Skloni su perfekcionizmu zbog kojeg im jednostavne radnje poput brijanja ili jela mogu trajati satima. Kao odgovor na ovu opsesiju razviju kompulzivne radnje kojima stvari redaju sukladno toj svojoj unutarnjoj potrebi. Primjerice, mogu u trgovini mijenjati raspored proizvoda na polici jer im smeta način na koji su složeni.
Treba naglasiti kako se ne može svako provjeravanje proglasiti kompulzijom. Mnogima se, naime, se može dogoditi da se vrate i dva puta provjere jesu li zaključali vrata ili isključili glačalo. Ono što osobu oboljelu od opsesivno-kompulzivnog poremećaja razlikuje od ovakvog bezazlenog provjeravanja jesu sljedeće činjenice:
oboljeli se ne mogu oduprijeti ovim opsesivnim mislima i kompulzivnim radnjama iako su svjesni njihove iracionalnosti
na ovakve aktivnosti troše najmanje jedan sat dnevno
bavljenje opsesivnim mislima i kompulzivnim radnjama bitno narušava njihovo svakodnevno funkcioniranje
Vi Mogy bolujete od opsesivno-kompulzivnog poremećaja i to jasno vide svi koji posjećuju ovu temu!