https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/inte ... 17EbIuPo2c
Damir Marjanović: CIK ne smije priznati ratne ciljeve. Nemam ambiciju da budem premijer Kantona Sarajevo
O formiranju vlasti, izboru delegata u federalni Dom, te instrukciji ministra obrazovanja KS-a govori član Predsjedništva Naše stranke, profesor Damir Marjanović
Rezultati izbora u KS-u kažu da je 75 posto glasača nezadovoljno onim što je stranka na vlasti uradila
Da li ste zadovoljni rezultatom Naše stranke ostvarenim na opštim izborima?
- Naša stranka je zabilježila značajan rast i nakon ovih izbora bit će osjetnije prisutna na svim nivoima vlasti. U usporedbi sa tri kantonalna zastupnika u Sarajevu i jednim federalnim, rezultat od pet kantonalnih zastupnika u Sarajevu, dva u Tuzli, po jednim u Bihaću, Zenici i Goraždu, šest u federalnom i dva u državnom Parlamentu jasno govori o značajnom i jasno vidljivom napretku.
Zamke političkih elita
Čini se da su glasači Naše stranke jasno prepoznali i nagradili njen dosadašnji rad, ali i činjenicu da je u proteklom periodu Naša stranka značajno ojačala svoje redove sa osobama koje imaju povjerenje javnosti. Upravo ta kombinacija se izgleda pokazala kao dobitna.
Pitanje koje je zadnjih dana možda i najviše zastupljeno u javnosti jeste način raspodjele delegata u federalni Dom naroda. Ako već predstavnici HDZ-a BiH nisu mogli nametnuti svoja rješenja kroz izmjene Izbornog zakona BiH, hoće li im ekskluzivno pravo dati CIKBiH?
- Stvari su ovdje jasne, donese li CIK takvu odluku, jednostavno će preuzeti ulogu koja ne pripada ovoj instituciji i ignorirat će potrebu postojanja bilo kakve zakonodavne vlasti, pa i institucije izbora kojom se ta vlast bira, a zbog koje CIK postoji. Naime, ovaj problem se mora i može riješiti jedino u zakonodavnim institucijama i dugogodišnja većina koja vlada svojim (ne)radom to nije učinila. No, to ne daje za pravo jednom upravnom organu da preuzima ingerencije zakonodavca. S druge strane, napuštanje popisa iz 1991. godine ima svoju političku težinu kojom se priznaju rezultati nacionalističkih težnji i ostvarivanja ratnih ciljeva nacionalističke politike. Stoga se nadam da će profesionalci koji rade u ovoj instituciji smoći hrabrosti oduprijeti se pritiscima i raditi svoj posao po savjesti i zakonu.
Kako odgovarate na prozivke da je Našoj stranci jedino važno to šta se dešava u centru Sarajeva, dok ne marite za ostatak države?
- Svaka ideja, posebno ona koja je dobra, plaši one koji joj politički oponiraju. Stoga i ne treba da čudi da upravo ti oponenti smišljaju načine i stereotipe kojima je žele omalovažiti. Srećom, Naša stranka je svojim radom i izbornim rezultatima dokazala da ta floskula nije tačna i proteklih par sedmica izuzetno aktivno sudjeluje u političkim procesima u svim onim kantonima u kojima je dobila povjerenje glasača i priliku da politički djeluje kroz kantonalne skupštine. Znatno smo ojačani i na federalnom i na državnom nivou, i bh. javnost će imati priliku da se još jednom uvjeri da, za razliku od onih kojima je općina Centar bitnija od 10 drugih općina, Naša stranka itekako mari za cijeli teritorij naše domovine.
Moj osobni stav je da ne postoji i ne treba da postoji neki bitniji ili neki manje bitan dio Bosne i Hercegovine. To je zamka političkih elita koje su se u proteklih četvrt stoljeća trudile da takvim pristupom dignu političke tenzije i skrenu pažnju sa njihovog nerada. No, istina je da je Sarajevo, kao glavni grad, medijski više u fokusu i stoga ne treba da čudi što se stiče dojam da postizborni pregovori u Kantonu Sarajevo dobijaju na dodatnom značaju. Tome u prilog ide i činjenica da su razgovori o formiranju vlasti bez učešća dugogodišnje vladajuće stranke prvo i počeli u Sarajevu, te da je budžet Sarajeva najveći od svih kantonalnih budžeta. Stoga ne treba da čudi ta “medijska bitnost”. No, nikako se ne smiju zanemariti slični procesi u Tuzli i Zenici koji možda idu i bržim tempom. I na kraju, nadležnosti kanona su značajnije povezane sa svakodnevnim potrebama prosječnog glasača u odnosu na federalni i državni nivo, koji se nerijetko laiku čini kao nivo “više politike”, pa stoga je vjerovatno povećan i interes šire javnosti za formiranje vlasti na onome nivou na kojem mu je to najbitnije.
Koliko ste sigurni u istrajnost na političkoj ideji eventualnih koalicijskih partnera Naše stranke?
- Siguran sam u dokument koji je gotovo spreman i siguran sam da će model po kojem će svi zastupnici svojim potpisima preuzeti obavezu da se sve ono što je napisano u tom dokumentu i realizira, dovesti do toga da će svi preuzeti i političku odgovornost za funkcioniranje te buduće vlasti. To je ta prava programska suradnja, pa čak i postizborna koalicija koja svoje djelovanje neće usmjeriti ka ostvarivanju osobnih ciljeva, nego ka ostvarivanju preuzetih obaveza prema građanima Kantona Sarajevo. Na taj način svačiji učinak će biti jasno mjerljiv i provjerljiv, te će se moći pohvaliti svi oni koji su dobro radili, ali i kazniti svi oni koji ne rade dobro. Taj model vlasti nismo imali do sada i u taj model vlasti mi iz Naše stranke vjerujemo i želimo promovirati. Ili da budem precizniji, to konačno neće biti “vlast”, nego služba u korist javnog interesa.
Vaše ime već se veže za premijersku fotelju u Kantonu Sarajevo. Imajući u vidu rezultat Naše stranke, nije li prirodno da upravo Vaša opcija da mandatara i vidite li sebe na toj funkciji?
- Ne vidim se na toj funkciji i nemam ambiciju da budem premijer Kantona Sarajevo.
S obzirom na to da ste bili ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS-a, moram Vas pitati kako gledate na instrukciju odlazećeg ministra iz SDA vezanu za izjašnjavanje o tome koji jezik djeca žele učiti u školama. Šta Vam govori to da malo ko daje odgovor na pitanje kako instrukciju provesti u praksi?
- Mislim da ta odluka ima za cilj isključivo nastavak politiziranja obrazovnog sistema u KS-u. Naime, ovakve odluke trebaju biti zasnovane na mišljenju struke, a ne na intenciji političara da provode svoje uskopolitičke agende gdje im mjesto nije.
Kruške i jabuke
Stoga dozvolite mi da odgovor glede jezika na ovim prostorima prepustim lingvistima i pedagozima i da ga poštujem kao takav tek kada struka da svoj sud. S druge strane, pročitao sam dokument i konsultovao sam se sa pravnim ekspertima koji su jasno rekli da ne vide uporište u zakonu za njegovo donošenje (da ne bude zabune, ovdje isključivo govorim o pravnoj valjanosti dokumenta koji je potpisan od ministra). Izgleda da je ministar, još jednom, pomiješao kruške i jabuke pozivajući se na nastavne jezike koji se mogu koristiti u realizaciji nastave, te ad hoc uvođenjem predmeta za koji nemate pripremljen i odobren nastavni plan i program. Dakle, ova odluka u ovome momentu je jednostavno tehnički neprovodiva, jer ne postoje tri NPP-a za tri različita predmeta. Nadalje, njeno uvođenje u jeku školske godine, bez konkretne pripreme čini se isključivo kao ispunjavanje forme i to neke političke, a ne obrazovne agende.
